Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Društva kapitala Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Prof. dr. sc. Zoran Parać Prof. dr. sc. Siniša Petrović Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinović Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pravo društava opći dio, s kojim se polaže skupno Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 6 Okvirni sadržaj predmeta Dioničko društvo: pojam, povijesni razvoj, gospodarski značaj, pravna obilježja, dionice, temeljni kapital, osnivanje, statut, članska prava i članske obveze dioničara, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze, organi društva (uprava, nadzorni odbor, glavna skupština), izmjena statuta, povećanje temeljnog kapitala, smanjenje temeljnog kapitala, statusne promjene, prestanak. Društvo s ograničenom odgovornošću: pojam, osnivanje, društveni ugovor, prava i obveze članova, vođenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze, organi društva (uprava, nadzorni odbor, skupština), izmjena društvenog ugovora, povećanje temeljnog kapitala, smanjenje temeljnog kapitala, statusne promjene, prestanak društva. Društvo za uzajamno osiguranje. Opća i specifična znanja i vještine Studenti stječu znanja vezana uz djelovanje društava kapitala kao najvažnijh nositelja poduzetništva. Područje prava društava jedno je od najdinamičnijih i najsloženijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava društava hrvatski bi pravnici bili suočeni su s teškoćama prilikom usklađivanja domaćeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklađenih propisa. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Pravo društava - opći dio i Društva kapitala. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje se provjerava kroz usmeni ispit. Popis literature Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga druga, treće izmijenjeno i dopunjeno
potrebne za studij i za polaganje ispita Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta izdanje, Zagreb, 2005. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 odluka Ustavnog suda, 118/03) preporučuje se koristiti pročišćeni tekst Zakona Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05) Schmidt, K., Gesellschaftsrecht, Köln, Berlin, Bonn, München, 2002. Gower's Principles of Modern Company Law, London, 1992. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Instrumenti osiguranja plaćanja Dr. sc. Branko Vukmir Dr. sc. Branko Vukmir Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Plaćanja u trgovačkim ugovorima s kojim se polaže skupno Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 5 Okvirni sadržaj predmeta Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Nacionalna zakonodavstva i trgovački običaji u području plaćanja (Jednoobrazna pravila MTK) Trasirana i vlastita mjenica (Međunarodne konvencije i model zakoni u području plaćanja) Čekovi i kreditne kartice Akreditivi i standby akreditivi Bankarske garancije, bankarska jamstva i bondovi Vrste garancija i bondova Escrow Accounts Krediti i ugovorna osiguranja kredita Klauzule očuvanja vrijednosti valuta Inkaso trgovačkih papira Promjene na strani dužnika ili vjerovnika Cesija (ustupanje potraživanja) Preuzimanje ispunjenja druga Asignacija (upućivanje) Pristupanje dugu Prijenos ugovora Studenti se uče o općim pravnim i praktičnim pitanjiima vezanim uz brojne vrste plaćanja u domaćem i međunarodnom pravnom i poslovnom prometu. Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Instrumenti osiguranja plaćanja i Plaćanja u trgovačkim ugovorima. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Ispit se polaže usmeno. Mogućnost sudjelovanja istaknutih praktičara i teoretičara s predmetnog područja. Popis literature potrebne za studij i Branko Vukmir, Pravo međunarodnih plaćanja, Pravni fakultet, siječanj 1997;
za polaganje ispita Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Branko Vukmir, Pravo dokumentarnih akreditiva (1), (2) i (3), Pravo i porezi br. 4, 5 i 6 iz 2001. Branko Vukmir, Pravo dokumentarnih akreditiva i standardna međunarodna bankarska praksa, Pravo i porezi br. 1 iz 2004. Branko Vukmir, Elektronski akreditivi, Pravo i porezi br. 5 iz 2005. Branko Vukmir, Pravo bankarskih garancija (1), (2) i (3), Pravo i porezi br. 4, 5 i 6 iz 2002. Dopunska literatura će biti određena ovisno o obrađivanoj tematici kao i interesima polaznika. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektroničke pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Ovršno pravo Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Doc. dr sc. Jasnica Garašić Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Parnično procesno pravo s kojim se polaže skupno Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 4 Okvirni sadržaj predmeta Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja - Pojam i struktura ovršnoga prava i prava osiguranja te ovršnoga postupka i postupka osiguranja; - načela ovršnoga prava i prava osiguranja; - subjekti ovršnoga postupka i postupka osiguranja; sredstva i predmet ovrhe i osiguranja; - tražbina koja se ostvaruje i osigurava; - osnove za određivanje ovrhe; - pravni lijekovi u ovršnom postupku; - sredstva osiguranja. Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisa sa područja ovršnog prava, kao i razrada brojnih teoretskih i praktičnih pitanja. Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Mogućnost sudjelovanja istaknutih praktičara i teoretičara s predmetnog područja. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Parnično procesno pravo i Ovršno pravo. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Ispit se polaže usmeno. Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Dika, Građansko ovršno pravo, u pripremi. Triva, Belajec, Dika, Sudsko izvršno pravo, Zagreb, Informator 1978. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektroničke pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem
rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Parnično procesno pravo Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Doc. dr sc. Jasnica Garašić Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Ovršno pravo s kojim se polaže skupno. Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 4 Okvirni sadržaj predmeta Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja - Jurisdikcijska pitanja (pravo na sudsku zaštitu u građanskim stvarima; sadržaji pravne zaštite koja se pruža u građanskim stvarima); - pravna priroda pozicije stranaka u parničnom postupku (slobodan pristup sudovima; pravo na negativnu procesnu odluku, pravo na suđenje, pravo na povoljnu meritornu odluku); - procesna legitimacija i pravni interes; - načelo saslušanja stranaka (pravično suđenje); - teorijske osnove utvrđivanja činjeničnoga stanja u parničnom postupku; - sudske odluke i njihovi učinci, pravomočnost; - problem prejudcijaliteta, - pravni lijekovi (žalba i revizija). Studenti usavršavaju svoje znanje o postupovnim pitanjima stečeno tijekom dodiplomskog studija. Predmet je usmjeren prema rješavanju konkretnih praktičnih pitanja parničnog postupka, kao što su, primjerice, pitanja vezana uz tužbu, presudu, pravne lijekove, dokaze i rokove. Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Mogućnost sudjelovanja istaknutih praktičara i teoretičara s predmetnog područja. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Parnično procesno pravo i ovršno pravo. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Ispit se polaže usmeno. Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Triva - Dika, Građansko parnično procesno pravo, 2005. (izabrana poglavlja); Dika, Pravo na tužbu, 1984. (izabrana poglavlja); Dika, O biti i granicama pravomočnosti, I., 1990. (izabrana poglavlja); Triva, Esej o otvorenom pravosuđenju (u Triva-Belajec-Dika, Novo parnično procesno pravo, 1977.; Uzelac, istina u sudskom postupku, 1997; Uzelac, Teret dokazivanja, 2003. Triva, Esej o otvorenom pravosuđenju (u Triva-Belajec-Dika, Novo parnično procesno pravo, 1977.; Uzelac, istina u sudskom postupku, 1997; Uzelac, Teret dokazivanja, 2003.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektroničke pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Plaćanja u trgovačkim ugovorima Dr. sc. Branko Vukmir Dr. sc. Branko Vukmir Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Instrumenti osiguranja plaćanja s kojim se polaže skupno Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 5 Okvirni sadržaj predmeta Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Kupoprodaja (Bečka konvencija, Načela UNIDROIT 2004, Načela europskog ugovornog prava) Plaćanja kod ugovora o pružanju savjetničkih usluga Plaćanja kod ugovora o izvođenju građevinskih radova Plaćanja kod ugovora o isporuci opreme Plaćanja kod ugovora o izgradnji kompletnih objekata (građevinski radovi, isporuka opreme, montaža opreme, puštanje u pogon, "ključ u ruke" ili "proizvod u ruke") Plaćanja kod ugovora o podizvođenju Plaćanja i vrste kapitala kod ugovora B.O.T. (Build, Operate, Transfer) i koncesija Plaćanja kod ugovora o prijenosu tehnologije Plaćanja kod ugovora o zajedničkim ulaganjima Plaćanja kod ugovora o komisionu Plaćanja kod ugovora o trgovačkom zastupanju Plaćanja kod dealersko - distributivnih ugovora Plaćanja kod barter ugovora (Countertrade) Plaćanja kod ugovora o leasingu Plaćanja kod factoring ugovora Plaćanja kod ugovora o forfaitingu Plaćanja kod ugovora just-in-time Plaćanja kod ugovora o kreditnim karticama Studenti svladavaju tehnike plaćanja i pravna pitanja vezana uz pojedine vrste plaćanja.nakon uspješnog polaganja ispita student je osposobljen samostalno raspravljati o pravnim problemima vezanim uz međunarodna plaćanja. Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Instrumenti osiguranja plaćanja i Plaćanja u trgovačkim ugovorima. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Mogućnost sudjelovanja istaknutih praktičara i teoretičara s predmetnog
područja. Ispit se polaže usmeno. Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Branko Vukmir, Pravo međunarodnih plaćanja, Zagreb, 2007. Branko Vukmir, Međunarodni bankarski ugovori o zajmu i kreditu, Pravo i porezi br. 12 iz 2002. Branko Vukmir, Valutne zaštitne klauzule, Pravo i porezi br. 7 iz 1999. Branko Vukmir, Ugovori o leasingu, Pravo i porezi br. 10 iz 1999. Branko Vukmir, Ugovori o franchisingu, Pravo i porezi br. 5 iz 1999. Branko Vukmir, Ugovori o pružanju savjetodavnih usluga, Pravo i porezi br. 9 iz 2001. Branko Vukmir, Ugovori kartičnog poslovanja, Pravo i porezi br. 11 iz 2004. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektroničke pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Pomorsko osiguranje Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenković Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pravo osiguranja opći dio, s kojim se polaže skupno. Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 5 Okvirni sadržaj predmeta Analiziraju se međunarodni i nacionalni izvori pomorskoga osiguranja. Naglašavaju se specifičnosti u odnosu na opće pravo osiguranja. U kontekstu pomorskog osiguranja osobiti se naglasak stavlja na osiguranje osoba, imovine (tereta, brodova) i osiguranje odgovornosti za štetu. 1. tematska cjelina: UVOD U PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA Tematske jedinice: Pojam i značaj pomorskog osiguranja. Pravo pomorskog osiguranja pojam, odnos prema općem pravu osiguranja i pravu transportnog osiguranja. Predmet osiguranja. Povijesni razvitak pomorskog osiguranja. Pravni izvori. 2. tematska cjelina: OSIGURANJE ROBE (TERETA) Tematske jedinice: Vrijednost robe kao osiguranog predmeta. Osiguranje robe u međunarodnom pomorskom prijevozu. Osiguranje robe prema Institutskim klauzulama vrste institutskih klauzula za osiguranje robe, opće karakteristike institutskih klauzula, institutske klauzule za osiguranje pomorskih rizika, institutske klauzule za osiguranje ratnih rizika, institutske klauzule za osiguranje rizika štrajka. Osiguranje robe u domaćem pomorskom prijevozu. 3. tematska cjelina: OSIGURANJE BRODOVA Tematske jedinice: Brod kao predmet osiguranja. Klasifikacija brodova i osiguranje. Ugovorno ograničenje područja plovidbe. Osiguranje brodova prema institutskim klauzulama institutske klauzule za osiguranje brodova. Osiguranje brodova na određeno vrijeme. Osiguranje brodova za određeno putovanje. Osiguranje ratnih rizika. Usporedba Institutskih klauzula za osiguranje brodova (revizija 1983. i 1995.). 4. tematska cjelina: OSIGURANJE ODGOVORNOSTI OPĆENITO Tematske jedinice: Odgovornost za štetu kao predmet osiguranja. Osiguranje odgovornosti prema Pomorskom zakoniku. Pravo na direktnu tužbu (actio directa). Osiguranje odgovornosti pomorskih brodara putem P.& I. klubova povijesni razvoj P. & I. klubova, suvremeni sustav P. & I. osiguranja, osiguranje prema pravilima P. & I. klubova. 5. tematska cjelina: OBVEZNO OSIGURANJE ODGOVORNOSTI U
POMORSKOM OSIGURANJU Tematske jedinice: Obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na motorni pogon od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama. Slučajevi obveznog osiguranja odgovornosti za štete zbog onečišćenja okoliša s brodova. Obvezno osiguranje odgovornosti za štete zbog smrti i tjelesne ozljede putnika u pomorskom prijevozu. Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Kroz nastavu iz predmeta Pomorsko osiguranje studenti dobivaju važna saznanja iz vrlo važnog specifičnog područja osiguranja. Tako upotpunjuju opće znanje iz materije osiguranja stečeno nastavom iz predmeta Pomorsko osiguranje opći dio. Proučavanje pomorskog osiguranja neophodno je zbog njegovih specifičnosti i različitosti u odnosu na opće pravo osiguranja kao i zbog gospodarske važnosti pomorskog transporta. Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit. D. Pavić: Pravo pomorskoga osiguranja s osnovama kopnenog transportnog osiguranja, Zagreb, 1997. B. Jakaša: Pravo osiguranja, Zagreb, 1984. Pravni izvori Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004, čl. 684.-747. Zakon o osiguranju, Narodne novine br. 46/1997, 116/1999, 11/2002 Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/2005., čl. 234., 921.- 989. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta D. Pavić: Pomorsko osiguranje I, Zagreb, 1986. D. Pavić: Pomorsko osiguranje II, Zagreb, 1994. I. Grabovac: Pomorsko pravo Republike Hrvatske, Split, 1997., str. 200.- 221. H. Ivany: Marine Insurance, London, 1985. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Pomorsko pravo I pomorski prijevoz Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenković Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pomorsko pravo II- odgovornost brodovlasnika s kojim se polaže skupno. Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 5 Okvirni sadržaj predmeta Analiziraju se odredbe međunarodnih izvora prava, u prvom redu konvencija i protokola, koji uređuju pitanja prijevoza stvari i putnika morem. U skladu s tim, materija koja se proučava podijeljena je na tematske cjeline pojedine unifikacijske pomorskopravne instrumente. Svaka tematska cjelina podijeljena je na više tematskih jedinica pojedinih specifičnih pitanja koja se uređuju konkretnim međunarodnim ugovorom. Posebna pažnja posvećuje se primjeni i tumačenju ovih ugovora u sudskoj i arbitražnoj praksi 1.tematska cjelina: UVOD U PRAVO POMORSKIH PRIJEVOZA Tematske jedinice: Značaj pomorskog prijevoza stvari i putnika u međunarodnoj trgovini roba i usluga. Unifikacija (ujednačavanje) prava pomorskog prijevoza stvari i putnika. Povijesni pregled razvitka prava pomorskih prijevoza stvari i putnika. Djelovanje Međunarodnog pomorskog odbora (CMI), Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL). 2.tematska cjelina: MEĐUNARODNA KONVENCIJA ZA IZJEDNAČAVANJE NEKIH PRAVILA O TERETNICI, 1924. (HAŠKA PRAVILA) Tematske jedinice: Razlozi za donošenje Haških pravila. Područje primjene. Definicija prijevoznika, ugovora o prijevozu, robe, broda. Pojam i pravni značaj teretnice. Prava i obveze prijevoznika, krcatelja i primatelja. Odgovornost prijevoznika za teret. Vremenske granice odgovornosti prijevoznika. Ograničenje visine prijevoznikove odgovornosti. Sposobnost broda za plovidbu. Dužna pažnja. Institut izuzetih slučajeva. Odgovornost prijevoznika za štetu na teretu prouzročenu požarom i nautičkom pogreškom. Zastara tražbina prema prijevozniku. Haška pravila i rješenja hrvatskog prava. 3. tematska cjelina: PROTOKOL IZ 1968. O IZMJENI MEĐUNARODNE KONVENCIJE ZA IZJEDNAČAVANJE NEKIH PRAVILA O TERETNICI, 1924. (VISBYJSKA PRAVILA) Tematske jedinice: Razlozi za donošenje Visbyjskih pravila. Područje primjene. Promjene u odnosu na Haška pravila. Izmjene u pogledu
dokazne snage teretnice. Visina prijevoznikove odgovornosti za teret. Pravni položaj prijevoznikovih radnika i zastupnika. Primjena Haških pravila i/ili Visbyjskih pravila i pitanje unifikacije prava pomorskog prijevoza stvari. Visbyjska pravila i rješenja hrvatskog prava. 4. tematska cjelina: PROTOKOL IZ 1979. O IZMJENI MEĐUNARODNE KONVENCIJE ZA IZJEDNAČAVANJE NEKIH PRAVILA O TERETNICI, IZ 1924. KAKO JE IZMIJENJENA PROTOKOLOM IZ 1968. (SDR PROTOKOL) Tematske jedinice: Razlozi za donošenje SDR Protokola. Promjene u odnosu na Haško-Visbyjska pravila. Pojam Posebnog prava vučenja kao obračunske jedinice za izračun svote prijevoznikove odgovornosti. SDR Protokol i rješenja hrvatskog prava. 5. tematska cjelina: KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRIJEVOZU ROBE MOREM, 1978 (HAMBURŠKA PRAVILA) Tematske jedinice: Razlozi za donošenje Hamburških pravila. Usporedba Haško-Visbyjskih i Hamburških pravila. Područje primjene Hamburških pravila. Definicija ugovora o prijevozu. Ugovorni i stvarni prijevoznik. Vremensko trajanje prijevoznikove odgovornosti. Odgovornost za štetu zbog gubitka ili oštećenja robe te zbog zakašnjenja u predaji. Dužna pažnja prijevoznika i sposobnost broda za plovidbu. Odgovornost za štetu na robi prouzročenu požarom. Ograničenje prijevoznikove odgovornosti. Pravni položaj krcatelja i primatelja. Izravni prijevoz. Zastarni rokovi. Hamburška pravila i rješenja hrvatskog prava. 6. tematska cjelina: NACRT NOVE KONVENCIJE O PRIJEVOZNOM PRAVU Tematske jedinice: Razlozi za donošenje nove Konvencije o prijevoznom pravu. Područje primjene. Obveze prijevoznika. Osposobljavanje broda za plovidbu. Vremensko ograničenje prijevoznikove odgovornosti za teret. Pravo nadzora. Dostava primatelju. Usporedba rješenja iz Nacrta s Haško- Visbyjskim i Hamburškim pravilima. 7. tematska cjelina: MJEŠOVITI (MULTIMODALNI) PRIJEVOZ STVARI Tematske jedinice: Pojam multimodalnog prijevoza. Problem unifikacije prava mješovitog prijevoza. Izvori prava. Jednoobrazna pravila za ispravu mješovitog prijevoza. Opći uvjeti za ispravu mješovitog prijevoza. Konvencija Ujedinjenih naroda o međunarodnom prijevozu robe, 1980: Područje primjene. Konvencijska definicija multimodalnog prijevoza. Jedinstvena prijevozna isprava. Poduzetnik multimodalnog prijevoza. Jedinstvena odgovornost za robu. «Mrežasta» odgovornost. Osnove i granice odgovornosti poduzetnika multimodalnog prijevoza za robu. Odgovornost poduzetnika za radnike i zastupnike. Multimodalni prijevoz i rješenja hrvatskog prava. 8. tematska cjelina: PRIJEVOZ PUTNIKA I PRTLJAGE MOREM Tematske jedinice: Pojam ugovora o prijevozu putnika morem. Pojam ugovora o prijevozu prtljage morem. Međunarodna konvencija za izjednačenje nekih pravila o prijevozu putnika morem, iz 1961. Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, iz 1974. Područje primjene. Pitanje aktivne i pasivne legitimacije. Odgovornost prijevoznika
i stvarnog prijevoznika za štetu zbog smrti i tjelesne ozljede putnika. principi i granice odgovornosti. Odgovornost prijevoznika i stvarnog prijevoznika za prtljagu principi i granice odgovornosti. Odgovornost prijevoznika i stvarnog prijevoznika za njihove radnike i zastupnike. Zastara. Protokoli iz 1976., 1990. i 2002. o izmjenama Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem. Atenska konvencija i rješenja hrvatskog prava. Opća i specifična znanja i vještine Kroz nastavu iz predmeta Pomorsko pravo I pomorski prijevozi, student dobiva neophodna saznanja o pravnom uređenju transportnog poduzetništva. Poznavanje pravnog uređenja prijevoza stvari i usluga neophodno je za cjelovito izučavanje trgovačkog prava, odnosno pravnih odnosa do kojih dolazi prilikom kupoprodaje roba i usluga. Pravo pomorskih prijevoza usko je vezano s predmetom Trgovačko pravo te posebice s predmetom Pomorsko pravo II odgovornost brodovlasnika,, s kojim s nadopunjuje i čini sustavnu i cjelovitu analizu pravnog uređenja sustava brodarskog poduzetništva. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit. V. Filipović-E.Pallua: Nova međunarodna konvencija o prijevozu robe morem (Uvod, prijevod i komentar), Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja (UPPK), br. 78, Zagreb, 1978; V. Filipović: Jugoslavija bi trebala što prije ratificirati Visbijska pravila, UPPK br. 3-4/88, str. 219.-226. V. Filipović: Zašto Jugoslavija nije ratificirala Hamburška pravila? UPPK, br. 1/89, str. 65,-72. I. Grabovac, Dragan Bolanča: Problematika međunarodne regulative prijevoza stvari morem: prijedlog unifikacijskog usklađivanja, Poredbeno pomorsko pravo Comparative Maritime Law, god. 40, br. 155 (2001), str. 33.-56. V. Skorupan: Obveze prijevoznika recentna rješenja nacrta Konvencije o prijevoznom pravu (Draft Instrument on Transport Law), Poredbeno pomorsko pravo Comparative Maritime Law, god. 43 (2004), br. 158, str. 101.-152. J. Marin: Ugovori o prijevozu putnika i prtljage morem, Zagreb, 2005. Izvori prava: I. Grabovac: Hrvatsko pomorsko pravo i međunarodne konvencije, Split, 1995., str. 237 i dalje; Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta D. Pavić: Prijevoz kontejnerima, Zagreb, 1983; Tetley, William: Marine Cargo Claims, Toronto, 1988 U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem
rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Pomorsko pravo II odgovornost brodovlasnika Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenković Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pomorsko pravo I- pomorski prijevozi s kojim se polaže skupno. Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 5 Okvirni sadržaj predmeta Analiziraju se odredbe međunarodnih izvora prava koji uređuju materiju općeg ograničenja odgovornosti brodovlasnika i brodara, pitanje izvanugovorne odgovornosti s posebnim naglaskom na odgovornost i naknadu štete koja je posljedica izlijevanja ulja koje se prevozi kao teret na brodu, kao i na odgovornost kod prijevoza opasnih i štetnih tvari morem te odgovornost od onečišćenja brodskim pogonskim gorivom. Rješenja međunarodnih konvencija i protokola uspoređuju se s rješenjima hrvatskog prava. Posebna pažnja posvećuje se primjeni i tumačenju ovih ugovora u sudskoj praksi. 1. tematska cjelina: SUSTAVI OPĆEG OGRANIČENJA ODGOVORNOSTI BRODOVLASNIKA KONVENCIJE Tematske jedinice: Pojam općeg ograničenja odgovornosti brodovlasnika. Razlika općeg i posebnog ograničenja odgovornosti. Sustav abandona (mediteranski sustav). Sustav egzekucije (njemački sustav). Sustav odgovornosti ograničene na određenu svotu (engleski sustav). Izvori prava. Međunarodna konvencija za izjednačenje određenih pravila o ograničenju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, iz 1924. Međunarodna konvencija o ograničenju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, iz 1957. Protokol iz 1979. o izmjenama međunarodne konvencije o ograničenju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova iz 1957. Konvencija o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine, iz 1976. Protokol iz 1996. o izmjeni Konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine, iz 1976. Usporedba međunarodnih izvora prava i rješenja hrvatskog Pomorskog zakonika. 2. tematska cjelina: MEĐUNARODNI SUSTAV ODGOVORNOSTI I NAKNADE ŠTETE ZBOG ONEČIŠĆENJA MORA ULJEM KOJE SE PREVOZI KAO TERET NA BRODU Tematske jedinice: Uvod prikaz problema i izvori prava. Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem iz 1969. godine (razlozi za donošenje, područje primjene, temelj odgovornosti, razlozi za oslobođenje odgovornosti, granice odgovornosti, obvezno osiguranje, direktna tužba protiv osiguratelja brodovlasnikove odgovornosti, nadležnost suda, zastara). Međunarodna konvencija o osnivanju Međunarodnog fonda za naknadu štete zbog onečišćenja uljem
iz 1971. godine (razlozi za donošenje, područje primjene, osnovni zadaci Fonda, naknada brodovlasniku, financiranje Fonda, ostvarivanje prava na naknadu od Fonda). Izmjene sustava odgovornosti utvrđenog Konvencijom o odgovornosti iz 1969. i Konvencijom o Fondu iz 1971.( Protokoli iz 1976., Protokoli iz 1984., Protokoli iz 1992. Protokol iz 2003. o Dodatnom fondu za naknadu štete zbog onečišćenja mora uljem). Smjernice Međunarodnog pomorskog odbora (CMI) u vezi sa štetom zbog onečišćenja uljem, iz 1994. Američki Zakon o onečišćenju uljem (OPA) iz 1990. Usporedba međunarodnog sustava i rješenja Pomorskog zakonika. 3. tematska cjelina: ONEČIŠĆENJE MORA POGONSKIM ULJEM Tematske jedinice: Uvod i prikaz problema. Pravni izvori. Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001. Razlozi za donošenje. Područje primjene. Odgovornost za onečišćenje odgovorne osobe, ograničenje odgovornosti. Obvezno osiguranje odgovornosti. Direktna tužba. Zastara. Nadležnost suda. Uređenje materije u hrvatskom pravu. 4. tematska cjelina: PRIJEVOZ OPASNIH I ŠTETNIH TVARI MOREM Tematske jedinice: Uvod i prikaz problema. Pravni izvori. Međunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi štete u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem, iz 1996. (HNS Konvencija). Razlozi za donošenje. Područje primjene. Definicija opasnih i štetnih tvari. Definicija štete uslijed prijevoza opasnih i štetnih tvari. HNS Fond ustrojstvo, zadaci i postupak ostvarivanja naknade štete. Odgovornost brodovlasnika principi i granice odgovornosti. Obvezno osiguranje odgovornosti brodovlasnika. Direktna tužba protiv osiguratelja odgovornosti. Nadležnost suda. Zastara. Protokol o pripravnosti, akciji i suradnji za slučajeve nezgode onečišćenja opasnim i štetnim tvarima, iz 2000. Uređenje materije u hrvatskom pravu. Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Kroz nastavu iz predmeta Pomorsko pravo II odgovornost brodovlasnika studenti dobivaju neophodna saznanja o međunarodnom i nacionalnom pravnom uređenju važnih pitanja općeg ograničenja odgovornosti brodovlasnika (brodara) i izvanugovorne odgovornosti brodovlasnika (osobito odgovornosti glede onečišćenja okoliša). Uz upoznavanje i svladavanje materije koja se predaje na predmetu Pomorsko pravo I Pomorski prijevozi, studenti stječu neophodnu sustavnu i cjelovitu sliku o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti brodarskih poduzetnika za štetu. Ujedno, studenti uočavaju specifična pravila pravne regulacije pomorske djelatnosti u odnosu na opća pravila općeg trgovačkog (i građanskog) prava. Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit. A. Bravar: Međunarodna unifikacija općeg ograničenja odgovornosti brodara i naše pravo, Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, broj 100, str. 25.-42. J. Marin: Treba li Republika Hrvatska pristupiti Protokolu iz 1996. o izmjeni Konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976., Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, god. 53., br. 1., Zagreb, 2003., str. 75.-94. D. Ćorić: Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem, Zagreb, 2002.
D. Ćorić: Najnovije izmjene međunarodnog sustava građanske odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem iz 1992., Poredbeno pomorsko pravo Comparative Maritime Law, god 41 (2002), br. 156., str. 2.-12. Lj. Peričin: Odgovornost brodovlasnika i osnivanje fonda u Međunarodnoj konvenciji o odgovornosti i naknadi štete u prijevozu opasnih i štetnih tvari morem (London 1996), Pomorski zbornik, Knjiga 38 (2000), str. 243.-265. Izvori prava: I. Grabovac: Hrvatsko pomorsko pravo i međunarodne konvencije, Split, 1995., str. 237 i dalje; Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Griggs, Patrick; Williams, Richard: Limitation of Liability for Maritime Claims, Third edition, LLP, London, Hong Kong, 1998.; I. Grabovac: Ogledi o odgovornosti brodara, Split, 1997. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Pravo društava opći dio Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Prof. dr. sc. Zoran Parać Prof. dr. sc. Siniša Petrović Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinović Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Društva kapitala s kojim se polaže skupno. Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 6 Okvirni sadržaj predmeta Pojam i predmet prava društava. Razgraničenje i odnos prava društava prema drugim granama prava, posebice, prema trgovačkom pravu, iz kojega se i razvilo kao posebna grana prava, i obveznom pravu. Nezaobilazna je međutim njegova povezanost i s drugim pravnim područjima. Odnos prava društava prema drugim granama prava izučava se u okviru predmeta pravo društava. Podjela društava na društva osoba i društva kapitala te druga razgraničenja društava. Europsko pravo društava. Pojam društva i trgovca. Poduzeće. Tvrtka. Predmet poslovanja. Sjedište. Podružnice. Zastupanje društava. Uloga, ustroj i rad sudskog registra. Opća i specifična znanja i vještine Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja prava društava (Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obveznim odnosima odredbe o ortaštvu, Zakon o udrugama, Zakon o zadrugama, Zakon o sudskom registru). Studenti stječu znanja vezana uz djelovanje društava kao važnih nositelja poduzetništva. Područje prava društava jedno je od najdinamičnijih i najsloženijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava društava hrvatski bi pravnici bili suočeni su s teškoćama prilikom usklađivanja domaćeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklađenih propisa. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Pravo društava - opći dio i Društva kapitala. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit. Popis literature Jakša Barbić, Pravo društava, Knjiga prva, Opći dio, Zagreb, 1999.
potrebne za studij i za polaganje ispita Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 odluka Ustavnog suda, 118/03) preporučuje se koristiti pročišćeni tekst Zakona Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05) Schmidt, K., Gesellschaftsrecht, Köln, Berlin, Bonn, München, 2002. Gower's Principles of Modern Company Law, London, 1992. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Pravo osiguranja opći dio Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenković Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pomorsko osiguranje s kojim se polaže skupno. Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 5 Okvirni sadržaj predmeta 1. tematska cjelina: UVOD U PRAVO OSIGURANJA Tematske jedinice: Suvremeni gospodarski značaj osiguranja. Pojam prava osiguranja. Povijesni razvitak prava osiguranja. Pravni izvori. 2. tematska cjelina: UVJETI I NAČIN OBAVLJANJA POSLOVA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Tematske jedinice: Poslovi osiguranja. Društva za osiguranje pojam i vrste. Dioničko društvo za osiguranje. Društvo za uzajamno osiguranje. Vlastito društvo za osiguranje. Javno društvo za osiguranje. Pool za suosiguranje i reosiguranje. Poslovanje stranih osiguravajućih društava u Hrvatskoj. Potrebna sredstva društva za osiguranje. Nadzor nad poslovanjem društva za osiguranje. Hrvatski ured za osiguranje. Posredovanje i zastupanje u osiguranju. 3. tematska cjelina: UGOVOR O OSIGURANJU OPĆENITO Tematske jedinice: Definicija ugovora o osiguranju. Opća obilježja ugovora. Ugovorne strane. Osiguravatelj prava i obveze. Ugovaratelj osiguranja prava i obveze. Osiguranik. Sklapanje ugovora forma, vrijeme, tipični i atipični ugovori, ugovori po pristupanju. Polica osiguranja bitni elementi, dokazna snaga, odnos police prema drugim ispravama o osiguranju. 4. tematska cjelina: PRIJENOS UGOVORA O OSIGURANJU Tematske jedinice: Pojam prijenosa ugovora o osiguranju. Prijenos osiguravateljevih prava i obveza. Prijenos osiguranikovih prava i obveza. Načini i učinak prijenosa. 5. tematska cjelina: ELEMENTI OSIGURATELJNOG ODNOSA Tematske jedinice: Rizik pojam, vrste rizika, bitni elementi, individualizacija rizika. Predmet osiguranja. Premija osiguranja pojam, elementi za utvrđivanje visine premije, nepromjenjivost i nedjeljivost premije, vraćanje premije, pravne posljedice neplaćanja premije. Svota osiguranja i vrijednost osiguranog interesa. Isplata osigurnine i pravo subrogacije. Puno osiguranje. Nadosiguranje. Podosiguranje. Djelomično osiguranje. Osigurani slučaj.
6. tematska cjelina: REOSIGURANJE Tematske jedinice: Pojam reosiguranja. Odnosi između stranaka kod reosiguranja. Vrste reosiguranja. 7. tematska cjelina: DOBROVOLJNO OSIGURANJE Tematske jedinice: Načelo dobrovoljnosti osiguranja. Analiza najčešćih vrsta dobrovoljnog osiguranja općenito. Životno osiguranje. Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. 8. tematska cjelina: OBVEZNO OSIGURANJE Tematske jedinice: Pojam obveznog osiguranja. Slučajevi obveznog osiguranja u hrvatskom pravu. Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja. Osiguranje odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila za štete počinjene trećim osobama. Osiguranje odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova za štete počinjene trećim osobama. Opća i specifična znanja i vještine Kroz nastavu iz predmeta Pravo osiguranja opći dio student dobiva neophodna opća saznanja o pravnom uređenju iznimno važne djelatnosti osiguranja. U suvremenim uvjetima trgovačkog poslovanja osiguranje je od presudnog značaja. Zbog toga specijalistička saznanja iz područja trgovine moraju obuhvaćati i znanja iz područja osiguranja. Predmet Pravo osiguranja opći dio povezan je s nizom drugih predmeta na Studiju. Ponajprije, povezan je s predmetom Pomorsko osiguranje s kojim se nalazi u odnosu općeg prema posebnom istovremeno čineći sustavnu cjelinu. Osim toga, povezan je i s predmetima koji obrađuju materiju prava trgovačkih društava jer se, između ostalog, u okviru ovog predmeta izučavaju specifičnosti ustrojstava društava koje se bave poslovima osiguranja. Konačno, vezan je i s predmetima koji obrađuju materiju trgovačkog prava jer se naglašavaju specifičnosti sklapanja i izvršavanja ugovora o osiguranju. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit. B. Jakaša: Pravo osiguranja, Zagreb, 1984. Izvori prava: Zakon o osiguranju, Narodne novine br. 46/1997, 116/1999, 11/2002; Zakon o posredovanju i zastupanju u osiguranju, Narodne novine br. 27/1999 Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/2005, čl. 234., 921.- 989. M. Ćurković (i sur.): Zbirka propisa iz osiguranja, Inženjerski biro d.d., Zagreb, 2002. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem
rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Trgovački ugovori Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Prof. dr. sc. Zoran Parać Prof. dr. sc. Siniša Petrović Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinović Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Trgovačko pravo-opći dio, s kojim se polaže skupno. Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 6 Okvirni sadržaj predmeta Opća i specifična znanja i vještine Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Predmet trgovački ugovori obuhvaća trgovačku prodaju; ugovor o građenju; ugovor o uskladištenju; komisioni ugovor; ugovor o trgovačkom zastupanju; ugovor o posredovanju; ugovor o špediciji; ugovore u turizmu (ugovor o alotmanu, ugovor o organiziranju turističkog putovanja); ugovore autonomnog trgovačkog prava (engineering, leasing, franchising, factoring, ugovor o managmentu). Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja trgovačkog prava (Zakon o obveznim odnosima, Zakon o mjenici, Zakon o čeku, Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Konvencija UN o međunarodnoj prodaji robe 1980). Uči ih se posebnostima vezanim uz primjenu Zakona o obveznim odnosima na trgovačke odnose te o trendu komercijalizacije građanskog prava. Studenti stječu znanja vezana uz tehniku ugovaranja i rizike kojima se ugovaratelji izlažu te ih se uči kako te rizike otkloniti odnosno umanjiti. Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviđena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti dužni izraditi iz područja koje zajedno pokrivaju Trgovačko pravo - opći dio i Trgovački ugovori. Seminarski rad studenti su dužni izraditi nakon što odslušaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita Zakon o obveznim odnosima: II dio (Glava VIII odjeljak 2 odsjek 1, 5, 11, 12, 15, 17, 18, 19, 20, 21,22, 23, 24, 25, 26, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35). III dio. (NN 35/05). Zakon o mjenici, NN 74/94 Zakon o čeku, NN 74/94 Zakon o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/02, 87/02), osim odredbi o dionici
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Martinek, M., Moderne Vertragstypen, Bd I, II, III, München, 1992. Chitty on Contracts, 27. ili kasnije izd., London, 1994.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta Nositelj predmeta Predavači Status predmeta Trgovačko pravo opći dio Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Akademik prof. dr. sc. Jakša Barbić Prof. dr. sc. Zoran Parać Prof. dr. sc. Siniša Petrović Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinović Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Trgovački ugovori, s kojim se polaže skupno. Broj nastavnih sati 18 Broj ECTS bodova 6 Okvirni sadržaj predmeta Predmet trgovačko pravo - opći dio obuhvaća pojam i predmet trgovačkog prava; razgraničenje trgovačkog i drugih grana prava; povijest trgovačkog prava; izvore trgovačkog prava; međunarodno trgovačko pravo i u okviru toga posebno Konvenciju UN o međunarodnoj prodaji robe 1980, UNIDROIT načela međunarodnog trgovačkog ugovornog prava i Načela europskog ugovornog prava - Landova načela. Predmet trgovačko pravo - opći dio obuhvaća opći dio ugovornog prava u kom se obrađuje pojam trgovačkog ugovora; sklapanje trgovačkih ugovora posebice putem općih uvjeta poslovanja; posebnosti vezane uz sklapanje trgovačkih ugovora u odnosu na ugovore građanskog prava; tumačenje trgovačkih ugovora; ispunjenje trgovačkih ugovora; osiguranje ispunjenja trgovačkih ugovora; odgovornost za neuredno ispunjenje i posljedice neispunjenja; nemogućnost ispunjenja; raskid ili izmjena trgovačkih ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Opća i specifična znanja i vještine Studenti se osposobljavaju za samostalno korištenje propisima s područja trgovačkog prava (Zakon o obveznim odnosima, Zakon o mjenici, Zakon o čeku, Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Konvencija UN o međunarodnoj prodaji robe 1980). Uči ih se posebnostima vezanim uz primjenu Zakona o obveznim odnosima na trgovačke odnose te o trendu komercijalizacije građanskog prava. Studenti stječu znanja vezana uz tehniku ugovaranja i rizike kojima se ugovaratelji izlažu te ih se uči kako te rizike otkloniti odnosno umanjiti. Doprinos izučavanja trgovačkog prava za daljnje pravno obrazovanje očituje se u činjenici da je svladavanje temelja trgovačkog prava pretpostavka za izučavanje brojnih specijaliziranih predmeta koji se predaju kao izborni predmeti na dodiplomskom studiju i na Poslijediplomskom studiju iz trgovačkog prava i prava društava (pravo industrijskog vlasništva, pravo konkurencije, pravo međunarodnih plaćanja, arbitražno pravo). Oblici provođenja Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije.