HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE HO CIRED 1. savjetovanje Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008. SO6 21 Dorjan Mo ini, dipl. ing. HEP-ODS d.o.o. Elektroprimorje Rijeka dorjan.mocinic@hep.hr dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing.el. HEP-ODS d.o.o. Elektroprimorje Rijeka vitomir.komen@hep.hr STANJE RAZVOJA TIS I GIS PROJEKTA U ELEKTROPRIMORJU RIJEKA SAŽETAK Tehni ki informacijski sustav (u daljnjem tekstu TIS) te Geografski informacijski sustav (u daljnjem tekstu GIS) se u Elektroprimorju razvijaju i koriste ve neko vrijeme. U ovom referatu je dan kratki povijesni prikaz razvoja tih sustava te njihovo trenutno stanje. Referat opisuje i me usobne veze tih sustava kao i veze istih sa ostalim informacijskim sustavima u Elektroprimorju. Posebno je dan i osvrt na planirani dalji razvoj tih sustava u smislu proširenja fonda podataka koji su u njima pohranjeni kao i proširenja funkcija koje se istima obavljaju. Klju ne rije i: tehni ki informacijski sustav, TIS, geografski informacijski sustav, GIS, SCADA PRESENT STATE OF TIS AND GIS PROJECT AT ELEKTROPRIMORJE RIJEKA SUMMARY Technical information system (TIS) and geographic information system (GIS) are in process of development in Elektroprimorje for some time now. This paper gives brief history of these systems as well as its current state. Paper describes interconnections between these systems and connections to other information systems in Elektroprimorje. Short description is given on planned further development of these systems regarding type and quantity of stored data and functions achieved by both systems. Keywords: technical information system, TIS, geographical information system, GIS, SCADA 1. UVOD GIS se u DP Elektroprimorje razvija od 1997 godine. Prvi koraci su se radili pomo u AutoCAD Map alata da bi se kasnije prešlo na ESRI paket aplikacija. Tvrtka ESRI razvija specijalizirane GIS alate u rasponu od jednostavnih preglednika do složenih sustava koji omogu uju višekorisni ki rad i distribuiranje podataka. Sami alati su se kroz vrijeme razvijali a sa njima i formati podataka te mogu nosti koje ti alati pružaju. Svrha GIS-a je predstavljanje i lakše manipuliranje prostornim podacima. Samim time se GIS name e kao alat u distribucijskoj djelatnosti zbog prirode distribucijske mreže koja je geografski vrlo razgranata. Tehni ki podaci o elementima energetske mreže se ve nalaze u TIS-u pa ih nije poželjno duplicirati u GIS-u ve je potrebno uspostaviti vezu izme u dva sustava i na taj na in omogu iti dohvat atributnih podataka o pojedinim elementima energetske mreže. 1
2. SADAŠNJE STANJE TIS-a TIS se u rad uveo 1991. god. i od tada se neprekidno razvija. Struktura baze kao i aplikacije razvijene su unutar Elektroprimorja. Struktura baze hijerarhijski je podijeljena na nekoliko razina: a) Mreža, Pogon i Napon b) Transformator, Postrojenje, Vod c) Elementi mreže (Polja, Elementi polja, Dionice, vorovi) Osim opisa strukture Elektroenergetskog sustava (u daljnjem tekstu EES) u TIS-u postoji i nadogradnja u vidu aplikacija i podataka namijenjenih radu sa pojedinim elementima mreže: a) Investicijsko tehni ka dokumentacija b) Energetska mjerenja na obra unskim mjernim mjestima c) Planiranje održavanja trafostanica i vodova d) Stupna mjesta e) Obrada pogonskih doga aja TIS je realiziran kroz Oracle bazu podataka koja se izvršava na HP Proliant poslužitelju. Aplikacije za unos i ažuriranje podataka, kao i ostale aplikacije za razne korisnike u Elektroprimorju izvedene su u terminalskom su elju sa alatom Oracle Forms 3. TIS je ušao u uporabu prije GIS-a pa se šifre pojedinim elementima EES kreiraju upravo u TIS-u, a zatim se iste takve adrese danom elementu dodjeljuju u ostalim sustavima u kojima se isti element pojavljuje (GIS, NMS/SCADA). Time je omogu eno jednostavno preuzimanje tehni kih podataka o elementima mreže koji se nalaze u TIS-u u sve aplikacije u kojima je to potrebno. Tablica I. Broj trafostanica po prijenosom omjeru po pogonima Pogon\Vrsta TS 110/x kv 35/X kv 20/0.4 kv 10/0.4 kv Sjedište 5 17 0 768 Opatija 2 0 270 0 Skrad 1 9 386 0 Crikvenica 2 2 205 0 Rab 1 0 92 0 Krk 2 0 223 0 Cres-Lošinj 1 7 0 132 UKUPNO: 14 35 1176 900 Tablica II. Broj dionica po prijenosom omjeru po pogonima 35 kv 20 kv 10 kv Zra ni vod Kabel Zra ni vod Kabel Zra ni vod Kabel Sjedište 20 51 0 0 227 1475 Opatija 0 0 140 435 0 0 Skrad 15 16 484 245 0 0 Crikvenica 5 8 170 254 0 0 Rab 0 0 76 147 0 0 Krk 8 15 232 417 0 0 Cres-Lošinj 5 25 0 0 118 181 UKUPNO: 53 115 1102 1498 345 1656 Tablica III. Broj transformatora po prijenosom omjeru po pogonima Pogon\Vrsta TS 35/X kv 20/0.4kV 10/0.4kV Sjedište 0 787 Opatija 287 0 Skrad 407 0 Crikvenica 220 0 Rab 90 0 Krk 233 0 Cres-Lošinj 0 137 Elektroprimorje 54 UKUPNO: 54 1237 924 2
U Tablicama I do III prikazano je stanje broja unesenih osnovnih elemenata u TIS-u. Podaci u TIS-u ažuriraju se prema dojavi o promjeni sa terena. Izmjene u TIS-u uskla uju se sa evidencijom osnovnih sredstava, izmjenama u GIS-u te izmjenama na blok shemi EES-a. 3. SADAŠNJE STANJE GIS-a 3.1. Struktura sustava Osnovicu cijelog GIS-a ine dva serverska paketa: ArcSDE i ArcIMS. Klijenti koriste ArcView 9.2, ArcINFO 9.2 te ArcReader. Sustav je organiziran tako da se na jednom ra unalu izvršavaju ArcSDE i ArcIMS paketi, a isto ra unalo ujedno služi i kao file server za sve podatke koji još nisu uba eni u ORACLE bazu podataka (rasterske podloge, fotografije, jednopolne sheme,...). Slika 1 prikazuje trenuta nu strukturu GIS sustava u Elektroprimorju [1]. Klijenti koji koriste ArcView 9.2 programski paket mogu pregledavati podatke koji se nalaze u ArcSDE, ali ih ne mogu ažurirati. Stoga isti podaci postoje u mdb formatu (personal geodatabase) na lokalnom ra unalu gdje se oni ažuriraju. Lokalni podaci za svako podru je u mdb formatu se zatim importiraju u ArcSDE. ArcINFO klijent može direktno ažurirati podatke u ORACLE bazi podataka kroz ArcSDE. Ujedno se koristi za sve konverzije izme u pojedinih tipova podataka. ArcView 9.2 ArcView 9.2 ArcINFO 9.2 Web klijent (IE) Web klijent (IE) ORACLE server TIS (atributni podaci) ORACLE ArcSDE ArcIMS Vektorski GIS podaci Rasterski GIS podaci Slika 1. Struktura GIS-a u Elektroprimorju 3.2. Stanje unosa podataka GIS se u DP Elektroprimorje koristi za spremanje prostornih podataka o elektroenergetskom sustavu (EES) na podru ju DP-a. Prikazani elementi sustava uklju uju slijede e vektorske podatke: a) Dalekovode Zra ne 35 kv, 20 kv i 10 kv vodove Podzemne i podzemne 35 kv, 20 kv i 10 kv vodove b) Postrojenja 110/x i 35/x kv stanice kao poligoni 10/0.4 kv stanice kao to ke c) Stupna mjesta (35 kv, 20 kv i 10 kv) d) Niskonaponska mreža 3
Tablica IV. 35 kv naponska razina Popunjenost Napomena Zra ni vodovi 100% Podaci u TIS, fotografija stupnog mjesta Kabelski vodovi 100% Podaci u TIS Postrojenja 100% Podaci u TIS, poligoni u GIS-u Stupna mjesta 100% Ozna eno, fotografirano i opisano atributima Tablica V. 10(20) kv naponski nivo Popunjenost Napomena Zra ni vodovi 100% Podaci u TIS, unesene su trase, U tijeku je unos stupnih mjesta Kabelski vodovi 100% Podaci u TIS Postrojenja 100% Podaci u TIS, to ke u GIS-u Stupna mjesta 50% Ozna eno, fotografirano i opisano atributima Unificiran je na in prikupljanja i unosa niskonaponske mreže (u daljem tekstu NN mreža) u postoje u aplikaciju NN_MREŽA (bazirana na ArcVIEW 9.2) u svim pogonima. Zna ajniji unos NN mreže je ostvaren u pogonima Crikvenica i Rijeka. Pogon Crikvenica je unio 80% NN mreže dok je NN mreža za podru je grada Rijeka unesena 99% (62% pogona Rijeka). Pored podataka o samoj mreži, radi snalaženja u prostoru koriste se i ostali podaci poput zgrada, cesta, obalne linije, granica pogona te rasterskih podloga. Slika 1 prikazuje izgled 35 kv mreže sa tehni kim podacima i fotografijom stupa. Slika 2 prikazuje aplikaciju za unos NN mreže. Slika 1. Prikaz 35kV mreže i podataka o stupnom mjestu Slika 2. Aplikacija za unos NN mreže 4
3.3. Rasterski podaci Rasterski podaci služe lakšem snalaženju u prostoru. U radu se koriste skenirane karte te digitalni ortofoto snimci. Skenirane podloge postoje u raznim mjerilima, a prikazuju se ovisno o nivou zoom-a koji se u danom trenutku koristi. Prema mjerilu koristi se slijede i broj karata: a) 1:100000 5 kom. - 100% površine Elektroprimorja b) 1:25000 63 kom. - 100% površine Elektroprimorja c) 1:5000 700 kom. - 100% površine Elektroprimorja d) 1:1000 1400 kom. Digitalni ortofoto postoji u dvije razine to nosti: a) DOF 5 (pogon u sjedištu, pogoni Opatija, Crikvenica te Krk) b) DOF 2 (pogon u sjedištu i pogon Crikvenica) 3.4. Pregled podataka Ve ina korisnika GIS sustava ima potrebu samo za pregledom podataka. Takvim korisnicima je potrebno na što jednostavniji i jeftiniji na in pružiti pristup podacima. Pregled podataka je omogu en kroz web su elje te kroz besplatni program za pregled podataka ArcReader. Svrha postavljanja GIS podataka na intranet je omogu avanje pristupa tim podacima širokom krugu korisnika. ArcIMS je paket koji služi za posluživanje GIS podataka web klijentima koji na sebi ne moraju imati nikakav dodatni programski paket. Slika 3 prikazuje izgled web su elja GIS-a. Slika 3. Web prikaz GIS podataka Arc IMS još ne podržava prikaz digitalnih ortofoto snimaka kao podloge pa se za pregled GIS podataka sa ortofoto podlogom koristi ArcReader. ArcReader je potrebno instalirati na klijentsko ra unalo, i rad sa njime je nešto složeniji od rada sa web su eljem ali omogu ava ve u slobodu u radu i pristup nekim podacima kojima kroz web su elje nije mogu e pristupiti. Slika 4 prikazuje ArcReader u kojem su prikazani vektorski podaci a kao podloga za snalaženje u prostoru koristi se ortofoto snimka (centar grada Rijeke) 5
Slika 4. ArcReader sa ortofoto podlogom 4. POVEZIVANJE APLIKACIJA TIS i GIS predstavljaju kostur na koji se naslanjaju ostale tehni ke aplikacije u Elektroprimorju. Osnova za povezivanje TIS-a i GIS-a jesu jednake šifre elemenata EES u oba sustava. Time je omogu eno korištenje atributnih podataka iz TIS-a u GIS-u. Povezivanje sa ostalim aplikacijama vrši se na isti na in. Odgovornost za unos ispravnih šifri elemenata je na korisnicima ostalih aplikacija. Podaci o trafostanicama u aplikaciji za pra enje doga aja u EES (DISPO) popunjeni su automatski iz TIS-a. Šifra stanice u DISPO-u je generirana iz šifre stanice u TIS-u ime je osigurano kasnije mogu e dijeljenje podataka izme u ta dva sustava (npr. Podaci o kupcima na pojedinoj trafostanici). Jedna od zna ajnijih aplikacija koje koriste podatke iz TIS-a je novi SCADA/NMS sustav Network Manager (u daljem tekstu NM) koji je pušten u rad po etkom ove godine. Prilikom unosa podataka u NM koristile su se šifre elemenata iz TIS-a. Zna ajno pojednostavljenje unosa podataka u NM omogu ilo je preuzimanje tehni kih podataka dionica iz TIS-a [2]. U planu je izrada GIS aplikacije za vo enje NN mreže koja bi djelatnicima u stalnoj pogonskoj službi omogu ila nadzor stanja NN mreže temeljem podataka o naponskom stanju 10kV ili 20 kv sabirnica. Naponsko stanje sabirnica dobiva se iz NM. 5. ZAKLJU AK Priroda EES-a kao zemljopisno distribuiranog sustava name e uporabu GIS-a u svakodnevnom radu. Prikupljanje, spremanje i ažuriranje atributnih podataka je jednostavno i efikasno riješeno bazama podataka koje omogu avaju istovremeni višekorisni ki rad. Stoga se GIS i TIS sustav u velikoj mjeri koriste u svakodnevnom radu u Elektroprimorju i njihovo podru je primjene je sve ve e. Postavljanje novih zahtijeva na dostupnost podataka zahtijeva uskla enost svih informati kih sustava. Me usobna suradnja sustava za cilj mora imati smanjenje dvostrukog unosa podataka što vodi ažurnijem stanju baze podataka te lakšem radu svih koji se nalaze u poslovnom procesu. 6
LITERATURA [1] D. Mo ini, D. Me ure an Implementacija Geografskog informacijskog sustava na Oracle bazi podataka i povezivanje sa bazom tehni kih podataka u HEP Distribucija d.o.o., DP Elektroprimorje Rijeka, HrOug, Umag, 2003 [2] D. Mo ini, Korištenje postoje ih podataka iz tehni ke baze podataka kod unosa baze podataka novog sustava za daljinsko vo enje, HrOug, Umag, 2006 7