ANALIZA UTJECAJA ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU NA FINANCIJSKI SEKTOR

HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA SEKTOR ZA PROCJENU RIZIKA, ISTRAŽIVANJE I STATISTIKU ODJEL ZA SISTEMSKE I SPECIFIČNE RIZIKE ANALIZA UTJECAJA ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU NA FINANCIJSKI SEKTOR SADRŽAJ UVOD... 2 1. IZMJENE ZAKONODAVSTVA... 4 2. INTEGRACIJA NOVIH ČLANICA EUROPSKE UNIJE-makroekonomski pokazatelji... 5 3. BANKARSKI SEKTOR... 12 4. TRŽIŠTE OSIGURANJA... 16 5. TRŽIŠTE KAPITALA... 26 6. INVESTICIJSKI FONDOVI... 46 7. INVESTICIJSKA DRUŠTVA... 59 ZAKLJUČAK... 74 LITERATURA... 80 prosinac 2011. 1

UVOD Republika Hrvatska je dana 30. lipnja ove godine zaključila posljednja 4 otvorena poglavlja u pregovorima s Europskom unijom te tako zatvorila pregovore o pristupanju. Proces ulaska u Europsku uniju bio je dug te je zahtijevao značajne promjene na razini čitavog sustava. Sam proces pridruživanja započeo je krajem devedesetih godina. Europska komisija je 1999. predložila stvaranje Procesa stabilizacije i pridruživanja za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju i SR Jugoslaviju te je na temelju toga donesen Pakt o stabilnosti politički dokument kojem je strateški cilj stabilizacija u jugoistočnoj Europi putem približavanja zemalja regije euroatlantskim strukturama te jačanja međusobne suradnje. Hrvatski sabor je 5. prosinca 2001. potvrdio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a 2004. Europska komisija objavila je Pretpristupnu strategiju za Republiku Hrvatsku, a Europsko vijeće odredilo datum početka pristupnih pregovora s Republikom Hrvatskom. Već 2005. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te su otvoreni pristupni pregovori između Republike Hrvatske i Europske unije. 1 U procesu pristupanja Republika Hrvatska je mijenjala svoje zakonodavstvo kako bi isto uskladila sa zakonodavstvom Europske unije kako u cijelom sustavu funkcioniranja gospodarstva tako i u području koje se odnosi na financijski sustav i financijske usluge. Izmjene zakonodavstva dovele su i do značajnih promjena na području financijskih usluga. Cilj Europske unije i svih propisa koje ista podrazumijeva je stvaranje jednog, jedinstvenog unutarnjeg tržišta država članica koje ukidanjem razlika koje se odnose na specifičnosti sustava svake pojedine države vodi ka stvaranju zajedničkog tržišta. Takvo jedinstveno unutarnje tržište podrazumijeva slobodu kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Sloboda kretanja znači da u Europskoj uniji na teritoriju svih država članica ne postoje ograničenja za slobodno pružanje usluga uključujući i financijske usluge. U cilju navedene liberalizacije i Republika Hrvatska mijenjala je svoje zakonodavstvo, a od 01. siječnja 2011. nastupila je potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija odnosno omogućeno je otvaranje računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima te unošenje i iznošenje gotovog novca iz zemlje bez ograničenja, a hrvatski građani i poduzetnici mogu poslovati s financijskim institucijama iz zemalja članica Europske unije. U Europskoj uniji financijske institucije temeljem odobrenja za rad matične države primjenom pravila jedinstvene putovnice mogu poslovati u svim državama članicama. Isto tako institucije za nadzor financijskog tržišta sudjeluju u radu europskog sustava financijskih supervizora. 2 1 http://www.mvpei.hr/ei/ 2 http://www.mvpei.hr/ei/, Što donosi članstvo u Europskoj uniji Pregled pregovaračkih poglavlja,2011. 2

Kako bi osigurala jedinstveno tržište Europska unija osnovala je 1999. monetarnu uniju, odnosno uvela je jedinstvenu valutu plaćanja euro za pojedine države članice. Države članice morale su ispuniti kriterije za uvođenje jedinstvene valute- Maastichtske kriterije. Navedeni kriteriji uvođenja eura su: 3 stopa inflacije ne bi trebala biti viša od 1,5 postotnih bodova od stope tri zemlje članice Europske unije s najnižom inflacijom u prethodnoj godini, proračunski deficit mora biti ispod 3% BDP-a, državni dug ne bi trebao prijeći 60% BDP-a, ali država s višom razinom duga može uvesti euro ukoliko razina državnog duga stabilno pada, dugoročna kamatna stopa ne bi trebala biti viša od 2 postotna boda u odnosu na stope tri zemlje članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini. Iste godine Europska unija donijela je Akcijski plan financijskih usluga (FSAP). Plan je donesen u cilju stvaranja jedinstvenog tržišta za financijske usluge u Europskoj uniji te se sastoji od različitih mjera koje trebaju dovesti do harmonizacije regulatornog okvira vezanog u početku uz financijske instrumente, ali se kasnije proširilo i na bankarsko poslovanje, poslovanje osiguravajućih i reosiguravajućih društava itd. 4 Kako bi se osigurala implementacija plana u postojećim članicama Europske unije, ali i zemljama koje trebaju tek ući u Europsku uniju uspostavljan je Lamfalussyev proces (Alexandre Lamfalussy predsjedavatelj Vijeća mudraca) 2001. godine. Navedeni proces sastoji se od od četiri razine: usvajanje regulatornog okvira, mjera implementacije, efikasne suradnje nadzornih tijela i približavanje praksi te transponiranje propisa Europske unije u nacionalna zakonodavstva. 5 Prema mišljenju Vijeća mudraca koristi koje pruža jedinstveno i integrirano europsko financijsko tržište je bolja zaštita investitora te smanjenje nepotrebne birokracije. Također, društva će se moći financirati na likvidnom europskom tržištu s većom dubinom, a konkurencija će smanjiti trošak kapitala. Takvo tržište olakšat će pristup kapitalu i pojednostaviti financiranje poduzeća. 6 Sukladno tome stvorena su i nova tri regulatorna tijela na europskoj razini CEBS (Committee on European Banking Supervisors), CESR (Committee of European Securities Regulators) i CEIOPS (Committee of European Insurance and Occupational Pensions Supervisors. 7 Financijska kriza dovela je do sve veće potrebe za boljim funkcioniranjem financijskih tržišta te boljom suradnjom regulatornih tijela. Stoga je, 01.01.2011, CESR zamijenjen novom institucijom European Securities and Markets Authority (ESMA) kao dio reforme financijske supervizije u Europi. CEBS je postao European Banking Authority (EBA), a CEIOPS je zamijenjen s European Insurance and Occupational 3 http://europa.eu/ 4 http://ec.europa.eu/internal_market/finances/policy/ 5 http://europa.eu/legislation_summaries/internal_market/single_market_services 6 Final Report of the Committee of Wise Men on the Regulation of European Securities Markets, 2001. 7 www. europa.eu 3

Pensions Authority (EIOPA). Dodatno je stvoreno tijelo koje će nadzirati sistemski rizik European Systemic Risk Board (ESRB). Kako bi usporedili kretanja u industriji financijskih usluga, u nastavku je analiziran razvoj financijskih institucija u Češkoj, Mađarskoj i Sloveniji koje su u EU pristupile 2004. te u Rumunjskoj i Bugarskoj koje su u Europsku uniju ušle 2007., a isti je uspoređen s razvojem u Hrvatskoj. Mirovinski fondovi izostavljeni su iz analize zbog specifičnih karakteristika tržišta mirovinskih fondova pojedinih zemalja. Također banke su obrađene u manjem opsegu obzirom da nisu u nadležnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Za početak izrađen je kratak pregled provedenih izmjena zakonodavstva u Republici Hrvatskoj te makroekonomskih pokazatelja država koje su prošle integraciju s Europskom unijom. 1. IZMJENE ZAKONODAVSTVA S ciljem usklađenja sa zakonodavstvom Europske unije, doneseni su novi zakonski i podzakonski akti i u Hrvatskoj. Tako je donesen novi Zakon o preuzimanju dioničkih društava, Zakon o računovodstvu, Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, Zakon o tržištu kapitala, Zakon o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala, Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, Zakon o institucijama za elektronički novac, Zakon o financijskim konglomeratima, Zakon o kreditnim institucijama te izmjene i dopune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o obveznim odnosima, Zakona o osiguranju depozita itd. Okvir adekvatnosti kapitala te upravljanja financijskim institucijama na pristupu okrenutom budućnosti i temeljenom na rizicima koji je sadržan u direktivama Europske komisije 2006/48 i 2006/49 prenesen je u hrvatsko zakonodavstvo kroz Zakon o kreditnim institucijama i Zakon o tržištu kapitala. Zakon o kreditnim institucijama donesen je u listopadu 2008. te na temelju njega podzakonski akti koji detaljno uređuju izračun adekvatnosti kapitala kreditnih institucija. Međutim, zakon u jednom dijelu odstupa od direktive. S obzirom da je HNB u ožujku 2008. proveo kvantitativnu studiju utjecaja novog okvira za adekvatnost kapitala, rezultati studije pokazali su da je potrebno izraditi izmjene odredbi koje se odnose na adekvatnost kapitala i kapitalne zahtjeve pa je tako propisao stopu adekvatnosti od 12% i uvećao kapitalne zahtjeve za 50% u odnosu na direktivu (Basel II stabilizacijski kapital). Kako je zakonodavstvo vezano uz banke i prije Zakona o kreditnim institucijama bilo usklađeno s principima Basela II navedene izmjene nisu donijele značajnije promjene na bankarskom tržištu. 8 Međutim, u slučaju poslovanja investicijskih društava i tržišta kapitala novi Zakon o tržištu kapitala donio je značajne promjene nadzora investicijskih društava kao i samog poslovanja investicijskih društava, ali i uređenih tržišta, prospekata i zlouporabe tržišta i sustava zaštite ulagatelja. Novi zakon donio je potpuno 8 http://www.mvpei.hr/ei/, Izvješće o ispunjavanju obveza iz poglavlja 9. Financijske usluge, 2009. 4

nova pravila koja se odnose na održavanje iznosa kapitala i adekvatnosti kapitala, a koja do tada investicijska društva nisu morala ispunjavati kao i strože organizacijske zahtjeve (ustrojavanje kontrolnih funkcija, novi propisi o sukobu interesa, zaštiti ulagatelja itd.). Navedene izmjene značajno su promijenile poslovanje investicijskih društava, ali i tržište kapitala u cjelini. Također, donesene su i izmjene i dopune Zakona o osiguranju u pogledu izračuna granica solventnosti, nadzora nad grupama osiguravajućih društava i nad društvima za reosiguranje te u posredovanju u osiguranju, dok su izmjene i dopune Zakona o obveznom i dobrovoljnom mirovinskom osiguranju hrvatsko zakonodavstvo izmijenjene u dijelu koji se odnosi na dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje pokriva poslodavac. 9 Usklađenje Zakona o investicijskim fondovima provođeno je kroz podzakonske akte u smislu ispunjavanja kapitalnih zahtjeva te politike ulaganja. Navedeno usklađenje nije imalo značajan utjecaj na poslovanje investicijskih fondova s obzirom da je sam Zakon o investicijskim fondovima iz 2005. dijelom usklađen s Direktivom UCITS III (85/611), a nadalje je nadograđivan podzakonskim aktima. Kako je od 1. srpnja 2011. na snazi nova direktiva UCITS IV (2009/65) ista će biti unesena u hrvatsko zakonodavstvo donošenjem novog Zakona o investicijskim fondovima. Također, u tijeku je priprema novog Zakona o osiguranju kroz koji će u hrvatsko zakonodavstvo biti implementirana nova direktiva o poslovanju osiguravajućih društava Solvency II. Solvency II donosi potpuno nova pravila izračuna solventnosti kapitala, ali i nova pravila o upravljanju rizicima kako na razini kapitalnih zahtjeva tako i na razini organizacije i upravljanja društvima za osiguranje i reosiguranje. 2. INTEGRACIJA NOVIH ČLANICA EUROPSKE UNIJE-makroekonomski pokazatelji Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta su 2004. postale nove članice EU, a 2007. u članstvo su pristupile i Rumunjska i Bugarska. 10 Sve ove zemlje prošle su kroz proces usklađenja vlastitih sustava s pravnim stečevinama Europske unije pa tako i u smislu liberalizacije tržišta. S obzirom da je većina navedenih zemalja izašla iz tranzicije planske privrede na tržišnu ekonomiju, očekivanja od članstva u Europskoj uniji bila su velika, osobito u pogledu gospodarskog rasta i razvoja svih segmenata gospodarstva. Prema podacima Eurostata o realnim godišnjim stopama rasta BDP-a, vidljivo je da većina zemalja novopridošlih članica Europske unije počinje bilježiti više stope rasta BDP-a nakon ulaska u Europsku uniju u odnosu na godine prije ulaska. Jedino Estonija od 1997. (uz iznimku 1999.) bilježi vrlo visoke 9 http://www.mvpei.hr/ei/, Izvješće o ispunjavanju obveza iz poglavlja 9. Financijske usluge, 2009. 10 http://europa.eu/about-eu/countries/ 5

stope gospodarskog rasta. Mađarska i Malta s druge strane nemaju značajan efekt ulaska u EU na rast BDP-a. Također, u Republici Hrvatskoj efekt rasta BDP-a nije značajan nakon potpisivanja pretpristupnih pregovora. Više stope rasta BDP-a vidljive su prethodnim godinama (2002., 2003.). Iz prikazanih podataka vidljiv je i efekt financijske krize pa tako po negativnim stopama rasta u 2009. prednjače Estonija, Latvija i Litva (koje su imale i najveći rast BDP-a nakon ulaska u EU). Po negativnim stopama nadalje prednjače Mađarska i Rumunjska, a za njima Hrvatska. U 2010. vidljiva je konsolidacija gospodarstava te se kao zemlje s najvišim rastom BDP-a ističu Poljska, Slovačka, Češka, Malta i Estonija. 2.1. Tablica: Realne stope rasta BDP-a u odnosu na prethodnu godinu 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 EU (27) 3,8 2 1,2 1,3 2,5 2 3,4 3,1 0,5-4,3 1,9 Eurozona (16) 3,8 2 0,9 0,7 2,2 1,7 3,2 3 0,4-4,2 1,8 Češka 4,2 3,1 2,1 3,8 4,7 6,8 7 5,7 3,1-4,7 2,7 Estonija 10 7,5 9,2 7,8 6,3 8,9 10,1 7,5-3,7-14,3 2,3 Cipar 5 4 2,1 1,9 4,2 3,9 4,1 5,1 3,6-1,9 1,1 Latvija 6,1 7,3 7,2 7,6 8,9 10,1 11,2 9,6-3,3-17,7-0,3 Litva 3,8 6,7 6,8 10,3 7,4 7,8 7,8 9,8 2,9-14,8 1,4 Mađarska 4,2 3,7 4,5 3,9 4,8 4 3,9 0,1 0,9-6,8 1,3 Malta -1,5 2,8 0,1-0,5 3,7 2,2 4,3 4,4-2,7 2,7 Poljska 4,3 1,2 1,4 3,9 5,3 3,6 6,2 6,8 5,1 1,6 3,9 Slovenija 4,3 2,9 3,8 2,9 4,4 4 5,8 6,9 3,6-8 1,4 Slovačka 1,4 3,5 4,6 4,8 5,1 6,7 8,3 10,5 5,9-4,9 4,2 Rumunjska 2,4 5,7 5,1 5,2 8,5 4,2 7,9 6,3 7,3-6,6-1,9 Bugarska 5,7 4,2 4,7 5,5 6,7 6,4 6,5 6,4 6,2-5,5 0,2 Hrvatska 3,8 3,7 4,9 5,4 4,1 4,3 4,9 5,1 2,2-6 -1,2 Izvor: Eurostat, 21.10.2011. BDP po stanovniku prema indeksu standarda kupovne moći nakon ulaska u Europsku unije raste u svim zemljama novim članicama osim u Mađarskoj i na Malti. Najveći rast vidljiv je u Estoniji, Litvi i Latviji, ali navedene zemlje pogodio je i najveći pad tijekom krize. Također, rast je vidljiv u Slovačkoj i Rumunjskoj. Iako nije bilježila visoke stope rasta BDP-a po stanovniku poput npr. Estonije, Slovenija u 2009. bilježi pad koji se nastavlja i u 2010. Republika Hrvatska bilježi najveći rast BDP-a po stanovniku u 2007. i 2008. godini dok je u 2009. zabilježena stagnacija, a u 2010. pad u odnosu na prethodnu godinu. 6

2.2. Tablica: BDP po stanovniku u PPS (standardi kupovne moći) EU 27=100 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 EU (27 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Eurozona (16) 112 112 111 110 109 109 109 109 109 109 108 Češka 71 73 73 77 78 79 80 83 84 84 82 Estonija 45 46 50 55 57 62 66 70 69 64 64 Cipar 88 90 88 88 89 90 91 92 97 98 97 Latvija 36 38 41 43 46 48 51 56 56 52 52 Litva 40 42 44 49 51 53 56 59 61 55 58 Mađarska 54 58 61 63 63 63 63 62 64 64 63 Malta 85 79 81 80 78 78 76 76 78 80 83 Poljska 48 48 48 49 51 51 52 54 56 61 62 Slovenija 80 80 82 84 87 87 88 88 91 88 86 Slovačka 50 52 54 55 57 60 63 68 72 73 74 Rumunjska 26 28 29 31 34 35 38 42 47 46 45 Bugarska 28 30 32 34 35 37 38 40 43 44 44 Hrvatska 50 51 52 55 56 57 58 61 63 64 62 Izvor: Eurostat, 21.10.2011. U Tablici 2.3. prikazani su podaci Eurostata u intenzitetu izravnih stranih ulaganja u odnosu na BDP. Iz podataka je vidljivo da sve prikazane države nakon ulaska u EU bilježe povećanje navedenog pokazatelja. Prema podacima Hrvatske narodne banke o inozemnim izravnim ulaganjima u Republiku Hrvatsku po djelatnostima, najveće ulaganje bilježe djelatnosti vezane uz financijske usluge (od 2006. do 2008.), dok proizvodnja u pravilu bilježi pad izravnih stranih ulaganja, izuzev djelatnosti vezanih uz proizvodnju nafte. Tako su izravna strana ulaganja u djelatnosti financijskog posredovanja u 2006. i 2008. iznosila preko milijardu eura, dok su 2007. iznosila preko 2 milijarde eura. 2.3. Tablica: Intenzitet izravnih stranih ulaganja u % od BDP-a integracija tržišta 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 EU (27) 0,9 1,7 2,3 3,9 2,2 2,1 Eurozona (16) 2,8 Češka 4,5 4,7 5,8 1,3 2,7 4,7 2,4 3,5 2,5 1,1 Estonija 4,0 5,9 2,9 5,5 5,1 12,8 8,6 10,3 6,0 8,4 Cipar 5,5 6,2 7,5 5,5 5,6 5,1 7,4 7,9 16,2 22,9 Latvija 2,7 0,9 1,4 1,6 2,7 2,6 4,6 4,7 2,2 0,1 Litva 1,7 1,9 2,6 0,6 2,3 2,6 3,5 3,3 2,5 0,5 Mađarska 2,3 4,0 2,4 2,3 2,7 4,5 5,0 2,7 3,4 1,7 Malta 8,4 4,0-5,1 15,1 3,6 5,5 14,7 6,7 7,2 6,2 Poljska 2,7 1,5 1,1 1,2 2,7 2,3 4,2 3,4 1,8 2,2 Bugarska 3,9 2,5 2,0 5,1 6,3 7,3 12,0 15,0 10,1 4,6 Rumunjska 1,4 1,4 1,3 3,3 4,8 3,0 3,5 1,5 Slovenija 1,3 2,3 2,7 1,7 2,1 2,0 3,9 3,1-0,4 Slovačka 5,3 3,7 7,8 3,6 3,6 2,7 4,6 2,8 2,8 0,2 Hrvatska 2,4 3,2 3,0 3,1 1,7 2,2 3,6 4,4 3,6 3,4 Izvor: Eurostat, 21.10.2011. 7

Nakon ulaska u Europsku uniju vidljiv je značajan rast privatne potrošnje u svim prikazanim zemljama. Najveći rast privatne potrošnje zabilježen je u Estoniji, Latviji i Litvi te Rumunjskoj i Slovačkoj. 2009. sve navedene zemlje zabilježile su pad privatne potrošnje, a daljnji rast nastavile su Slovačka i Malta. 2.4. Tablica: Privatna potrošnja kućanstava i neprofitnih institucija mil eur 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 EU (27) 5.624.927 5.810.786 5.901.517 6.167.066 6.447.049 6.756.384 7.075.896 7.152.605 6.852.566 7.149.033 Eurozona (16) 4.066.297 4.180.441 4.322.201 4.478.482 4.656.396 4.856.570 5.047.838 5.203.078 5.134.008 5.273.039 Češka 37.014 42.751 43.434 46.386 51.628 57.482 62.945 75.493 71.110 75.132 Estonija 3.887 4.405 4.886 5.457 6.208 7.412 8.701 8.865 7.413 7.449 Cipar 6.954 7.217 7.554 8.205 8.826 9.451 10.594 11.865 11.539 11.928 Latvija 5.822 6.156 6.207 7.032 8.160 10.495 13.115 14.301 11.373 11.322 Litva 8.931 9.778 10.726 11.958 13.604 15.665 18.469 21.338 18.390 17.728 Mađarska 32.037 38.741 41.920 45.369 48.784 48.182 54.716 57.175 49.855 51.716 Malta 2.853 2.863 2.899 3.027 3.150 3.297 3.383 3.673 3.745 3.805 Poljska 138.001 140.338 126.145 132.119 154.949 170.003 188.142 223.546 189.721 217.450 Slovenija 12.898 13.725 14.428 14.967 15.591 16.407 18.124 19.817 19.705 19.840 Slovačka 13.643 15.041 16.777 19.523 22.119 25.471 30.771 36.852 38.333 38.442 Bugarska 10.939 11.837 12.729 14.134 16.098 17.864 21.223 23.519 22.065 22.045 Rumunjska 31.385 33.332 34.817 42.156 55.476 67.348 83.458 90.641 73.439 76.272 Hrvatska 16.035 17.885 18.608 19.949 21.693 23.393 25.597 27.838 25.754 26.003 Izvor: Eurostat, 21.10.2011. Nakon ulaska u Europsku uniju najveći porast državne potrošnje bilježe Slovenija, Mađarska i Litva. Uslijed krize 2008. raste državna potrošnja u svim zemljama., a najviše u Litvi, Mađarskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Hrvatskoj. U 2009. većina zemalja bilježi pad državne potrošnje osim Poljske, Slovačke, Latvije i Republike Hrvatske. Od ulaska u Europsku uniju većina zemalja bilježi smanjenje inflacije osim Latvije koja bilježi povećanje. Trendove prati i Hrvatska. Naravno, godine krize vidljive su i po stopama inflacije pa tako u 2008. u većini zemalja dolazi do naglog rasta cijena. 2.5. Tablica: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena- stopa inflacije HICP 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 EU (27) 1,9 2,2 2,1 2 2 2,2 2,2 2,3 3,7 1 2,1 Eurozona (16) 2,2 2,4 2,3 2,1 2,2 2,2 2,2 2,1 3,3 0,3 1,6 Češka 3,9 4,5 1,4-0,1 2,6 1,6 2,1 3 6,3 0,6 1,2 Estonija 3,9 5,6 3,6 1,4 3 4,1 4,4 6,7 10,6 0,2 2,7 Cipar 4,9 2 2,8 4 1,9 2 2,2 2,2 4,4 0,2 2,6 Latvija 2,6 2,5 2 2,9 6,2 6,9 6,6 10,1 15,3 3,3-1,2 Litva 1,1 1,6 0,3-1,1 1,2 2,7 3,8 5,8 11,1 4,2 1,2 Mađarska 10 9,1 5,2 4,7 6,8 3,5 4 7,9 6 4 4,7 Malta 3 2,5 2,6 1,9 2,7 2,5 2,6 0,7 4,7 1,8 2 Poljska 10,1 5,3 1,9 0,7 3,6 2,2 1,3 2,6 4,2 4 2,7 Portugal 2,8 4,4 3,7 3,3 2,5 2,1 3 2,4 2,7-0,9 1,4 Slovenija 8,9 8,6 7,5 5,7 3,7 2,5 2,5 3,8 5,5 0,9 2,1 Slovačka 12,2 7,2 3,5 8,4 7,5 2,8 4,3 1,9 3,9 0,9 0,7 Bugarska 10,3 7,4 5,8 2,3 6,1 6 7,4 7,6 12 2,5 3 Rumunjska 45,7 34,5 22,5 15,3 11,9 9,1 6,6 4,9 7,9 5,6 6,1 Hrvatska 4,5 4,3 2,5 2,4 2,1 3 3,3 2,7 5,8 2,2 1,1 Izvor: Eurostat, 21.10.2011. 8

Deficit proračuna u % od BDP-a se smanjio u gotovo svim državama novim članicama Europske unije, osim u Mađarskoj, a Cipar i Bugarska bilježe suficit u 2007. i 2008. godini. Naredne dvije godine uslijed financijske krize dolazi do značajnih povećanja deficita u svim prikazanim zemljama. 2.6. Tablica: Deficit/suficit opće države u odnosu na BDP 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 EU (27) 0,6-1,4-2,5-3,1-2,9-2,5-1,5-0,9-2,4-6,9-6,6 Eurozona (16) 0-1,9-2,6-3,1-2,9-2,5-1,4-0,7-2,1-6,4-6,3 Češka -3,7-5,6-6,8-6,6-3 -3,6-2,6-0,7-2,2-5,8-4,8 Estonija -0,2-0,1 0,3 1,7 1,6 1,6 2,4 2,4-2,9-2 0,2 Cipar -2,3-2,2-4,4-6,5-4,1-2,4-1,2 3,5 0,9-6,1-5,3 Latvija -2,8-1,9-2,3-1,6-1 -0,4-0,5-0,4-4,2-9,7-8,3 Litva -3,2-3,6-1,9-1,3-1,5-0,5-0,4-1 -3,3-9,5-7 Mađarska -3-4 -8,9-7,2-6,4-7,9-9,3-5,1-3,7-4,6-4,2 Malta -6,2-6,4-5,5-9,9-4,7-2,9-2,8-2,4-4,6-3,7-3,6 Poljska -3-5,3-5 -6,2-5,4-4,1-3,6-1,9-3,7-7,3-7,8 Slovenija -3,7-4 -2,5-2,7-2,3-1,5-1,4 0-1,9-6,1-5,8 Slovačka -12,3-6,5-8,2-2,8-2,4-2,8-3,2-1,8-2,1-8 -7,7 Bugarska -0,5 1,1-1,2-0,4 1,8 1 1,9 1,2 1,7-4,3-3,1 Rumunjska -4,7-3,5-2 -1,5-1,2-1,2-2,2-2,9-5,7-9 -6,9 Hrvatska -4,1-4,5-4,3-4 -3-2,5-1,4-4,1-4,3 Izvor: Eurostat, 21.10.2011. Državni dug se nakon ulaska u Europsku uniju smanjio u Bugarskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Malti, Sloveniji i Slovačkoj, dok je povećanje zabilježeno u Mađarskoj i Poljskoj. U Hrvatskoj se isti konstantno smanjivao od 2005. da bi, kao i u ostalim prikazanim državama zabilježio rast u 2009. i 2010. godini. 2.7. Tablica: Ukupni državni dug u % od BDP-a 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 EU (27) 61,9 61 60,4 61,8 62,2 62,8 61,5 59 62,5 74,7 80,2 Eurozona (16) 69,2 68,2 68 69,1 69,5 70,1 68,5 66,4 70,2 79,9 85,5 Češka 18,5 24,9 28,2 29,8 30,1 29,7 29,4 27,9 28,7 34,4 37,6 Estonija 5,1 4,8 5,7 5,6 5 4,6 4,4 3,7 4,5 7,2 6,7 Cipar 58,8 60,7 64,6 68,9 70,2 69,1 64,6 58,8 48,9 58,5 61,5 Latvija 12,3 14 13,5 14,6 14,9 12,4 10,7 9 19,8 36,7 44,7 Litva 23,7 23,1 22,3 21,1 19,4 18,4 18 16,8 15,5 29,4 38 Mađarska 54,9 52 55,6 58,3 59,1 61,8 65,7 67 72,9 79,7 81,3 Malta 55,9 62,1 60,1 69,3 72,4 69,6 64,2 62,1 62,2 67,8 69 Poljska 36,8 37,6 42,2 47,1 45,7 47,1 47,7 45 47,1 50,9 54,9 Slovenija : 26,7 27,9 27,3 27,4 26,7 26,4 23,1 21,9 35,3 38,8 Slovačka 50,3 48,9 43,4 42,4 41,5 34,2 30,5 29,6 27,8 35,5 41 Bugarska 72,5 66 52,4 44,4 37 27,5 21,6 17,2 13,7 14,6 16,3 Rumunjska 22,5 25,7 24,9 21,5 18,7 15,8 12,4 12,8 13,4 23,6 31 Hrvatska 40 40,9 43,2 43,7 35,5 32,9 28,9 35,3 40,6 Izvor: Eurostat, 21.10.2011. Vanjski dug od ulaska u Europsku uniju naglo raste u svim prikazanim zemljama, a vrijednosti više od 100% BDP-a zabilježene su u Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj. Hrvatska također od 2007. bilježi ubrzane stope rasta vanjskog duga da bi u 2010. vanjski dug premašio 100% BDP-a. Smanjenje vanjskog duga bilježe u 2010. Poljska, Slovačka Mađarska i Bugarska. 9

2.8. Tablica: Vanjski dug u % od BDP-a HRVATSKA SLOVENIJA POLJSKA BUGARSKA ČEŠKA SLOVAČKA MADŽARSKA 31.12.2001. 52,95% 45,49% 38,37% 76,74% 35,30% 41,68% 52,98% 31.12.2002. 53,77% 46,85% 38,66% 63,25% 30,88% 53,25% 45,00% 31.12.2003. 65,74% 51,22% 44,39% 57,91% 32,73% 77,30% 50,35% 31.12.2004. 69,48% 56,35% 46,64% 61,61% 36,16% 94,61% 62,08% 31.12.2005. 72,13% 71,34% 45,93% 66,68% 37,71% 83,22% 69,78% 31.12.2006. 74,81% 77,51% 47,40% 78,15% 36,78% 95,36% 82,05% 31.12.2007. 77,73% 100,64% 51,00% 94,30% 39,23% 117,83% 87,99% 31.12.2008. 84,99% 105,24% 47,84% 105,13% 39,22% 113,24% 93,84% 31.12.2009. 99,08% 114,11% 62,62% 108,25% 43,79% 148,50% 114,03% 31.12.2010. 101,33% 114,92% 66,61% 102,80% 47,81% 133,85% 110,50% Izvor: Eurostat, www.bnb.bg, www. hnb.hr, www.bsi.si, www.nbp.p, www.cnb.cz, www.mnb.hu, www.nbs.sk Od ulaska u Europsku uniju u svim prikazanim državama dolazi do rasta kredita. U Hrvatskoj je nakon 2000. godine vidljiv snažan rast kredita od kojih su najviše rasli krediti stanovništvu, a od 2008. krediti državi. 2.9. Tablica: Krediti banaka mlrd eur 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Estonija 2,18 2,73 3,19 4,51 5,92 8,02 11,37 15,31 21,79 15,59 17,38 Cipar 21,80 24,77 28,06 31,40 41,02 54,44 57,87 61,49 Malta 3,89 4,31 5,00 8,44 7,98 10,61 13,74 19,10 25,00 20,00 23,00 Češka 27,14 28,29 29,00 30,83 33,16 40,88 51,82 67,07 77,23 81,09 86,78 Mađarska 16,32 20,87 24,66 31,63 38,56 44,99 53,47 64,79 75,06 73,15 74,80 Latvija 1,91 2,89 3,51 4,49 6,23 9,90 15,60 21,42 23,42 21,80 20,35 Litva 1,49 1,82 2,26 3,51 4,89 7,52 11,35 16,43 19,64 17,04 16,90 Poljska 44,11 49,51 47,01 43,71 51,73 64,36 84,36 118,98 142,34 152,84 198,69 Slovačka 9,26 9,82 6,41 8,89 11,40 14,70 19,40 24,59 31,68 31,88 33,51 Slovenija 7,74 8,65 9,48 10,72 12,80 16,04 20,41 28,30 33,52 33,90 34,44 Bugarska 1,52 2,11 3,08 4,61 7,06 9,14 11,41 18,90 25,05 25,75 25,94 Rumunjska 7,27 10,43 16,34 27,39 42,24 49,25 47,27 49,21 Hrvatska 7,74 9,83 13,15 14,85 17,15 20,92 25,55 28,78 33,66 33,76 36,94 Izvor: European Banking Federation, The EBF Banking Sector Statistics Database 2010 Prema podacima Eurostata produktivnost se povećala u većini novopridošlih država članica Europske unije međutim rast nije bio tako velikog intenziteta kao rast kredita i potrošnje. Najviši rast produktivnosti nakon ulaska u Europsku uniju zabilježen je u Estoniji, Rumunjskoj i Latviji. 10

2.10. Tablica: Indeks produktivnosti rada (po satu), EU 27=100 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 EU (27) 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Eurozona (16) 117 116,5 115,7 114,8 113,7 114,1 114,2 114,4 114,1 114,4 113,8 Češka 58,8 63 62,3 65,6 67 66,9 68,4 71 71,3 71,8 70 Estonija 40,5 41,4 43,4 46,3 48,5 50,6 52,1 55,7 55,6 59,1 61 Cipar 74,7 75,1 73,7 71,7 73,6 75,1 75,4 76,8 79,7 79,8 79,9 Latvija 30,9 32 33,3 34,5 36,5 37,3 38,4 40,9 42,8 44,9 47,1 Litva 39,9 43,8 45,3 49,2 49,9 49,2 51,1 53 54,3 51,1 55,7 Mađarska 47,8 52,2 54,3 56,1 57,1 57,1 57,2 56,8 60 59,8 59,2 Malta 86 94,5 82,6 84,6 80,2 81 80,6 78,8 79,5 81,8 Poljska 45,5 45,8 47,7 48,5 49,8 49,7 49,1 50 50,1 52,3 53,8 Slovenija 75,9 76,1 75,7 76,6 78,8 82,1 83,5 83,8 83,9 80,4 80,2 Slovačka 54,9 57,6 60,8 63,4 63,8 65,4 68,6 71,6 75,3 78,8 78,4 Bugarska 32,5 33 34,6 35,4 35 36,1 36,8 37,8 39,8 39,9 41,6 Rumunjska 21,8 23,5 26,5 28,5 31,5 32,6 35,5 38,6 43,5 42,3 41,7 Izvor: Eurostat Na kraju prikaza pojedinih ekonomskih pokazatelja u zemljama koje su ušle u Europsku uniju 2004. te 2007. godine možemo reći da je financijsku integraciju pratio ubrzan rast kredita u novim zemljama članicama. Također došlo je do povećanja direktnih stranih investicija i pritoka kapitala radi visokih povrata što je s druge strane dovelo do visokih razina vanjskog duga. Strane direktne investicije su uglavnom bile usmjerene na financijsku industriju, a povećala se i potrošnja na temelju kredita dok rast produktivnosti nije bio dovoljno intenzivan u svim zemljama. Navedeni trendovi također su utjecaji i na intenzitet financijske krize koja se pojavila 2008. godine. Iz podataka je također vidljivo da je Republika Hrvatska liberalizacijom tržišta i prihvaćanjem zakonodavstva Europske unije, uzimajući u obzir i duljinu pregovora, prošla jednaki put kao i države koje su postale članice Europske unije 2004. i 2007. godine te da sam ulazak u Europsku uniju ne bi trebao imati snažan utjecaj na kretanja u hrvatskom gospodarstvu. 11

3. BANKARSKI SEKTOR Bankarski sektor je najveći i najutjecajniji sektor u financijskim sustavima prikazanih zemalja. Stoga možemo reći da Slovenija, Bugarska, Češka, Mađarska i Rumunjska imaju bankocentričan sustav kao i Hrvatska. U nastavku je prikazano kretanje broja banaka i njihovih podružnica od 2000. do kraja 2010. godine. Možemo vidjeti da se kod prikazanih zemalja broj banaka nije značajnije mijenjao. ulaskom u Europsku uniju. Banke su se na tržištu više manje pozicionirale nakon privatizacije stoga sama priprema za ulazak u Europsku uniju nije imala značajnog utjecaja. Međutim, broj podružnica banaka povećao se približavanjem ulasku u Europsku uniju u većini prikazanih zemalja, a to je osobito vidljivo u slučaju Bugarske i Rumunjske. Navedeno se može objasniti širenjem poslovanja banaka te sve većim plasmanom kredita stanovništvu. Hrvatska u tom procesu nije iznimka obzirom da je većina banaka širila retail poslovanje uvodeći različitu lepezu što depozitnih što kreditnih proizvoda, ali i drugih proizvoda vezanih uz poslovanje sa stanovništvom. 3.1. Tablica: Broj banaka DRŽAVA 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Slovenija 25 21 20 20 20 22 22 24 18 22 19 Češka 40 38 37 35 35 36 37 37 37 39 41 Mađarska 42 41 39 37 38 38 37 38 39 47 45 Bugarska 34 35 34 35 35 34 32 29 30 30 30 Rumunjska 38 38 39 39 39 42 43 42 42 Hrvatska 43 43 46 41 37 34 33 33 33 32 32 Izvor: European Banking Federation, The EBF Banking Sector Statistics Database 2010 ; 3.2. Tablica: Broj podružnica banaka DRŽAVA 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Slovenija 576 566 638 636 636 723 741 741 741 741 741 Češka 1.809 1.732 1.701 1.647 1.785 1.825 1.989 1.987 1.994 1.992 1.993 Mađarska 1.081 1.137 993 1.126 2.515 1.286 1.382 1.382 1.736 1.690 1.670 Bugarska 789 719 673 727 684 653 5.569 5.827 6.080 6.038 5.961 Rumunjska 2.921 2.898 3.351 4.470 6.340 6.553 6.425 6.170 Hrvatska 756 822 956 1.022 1.037 1.114 1.118 1.191 1.252 1.281 1.282 Izvor: European Banking Federation, The EBF Banking Sector Statistics Database 2010 3.3. Tablica: Imovina banaka mlrd eur DRŽAVA 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Slovenija 15,10 17,90 19,79 21,37 23,68 29,27 33,87 42,34 47,62 51,61 50,31 Češka 77,58 85,39 80,27 78,23 86,51 101,87 114,67 139,59 154,59 157,87 167,38 Mađarska 31,81 38,65 40,86 51,30 60,69 69,48 82,47 96,07 110,20 114,96 120,93 Bugarska 4,94 6,24 7,50 8,87 12,72 16,81 21,58 30,21 35,56 36,14 37,69 Rumunjska 15,30 14,70 22,63 34,83 51,08 72,06 78,17 78,09 79,77 Hrvatska 14,40 20,11 23,50 25,53 30,09 34,60 41,44 47,10 50,41 51,89 53,03 Izvor: European Banking Federation, The EBF Banking Sector Statistics Database 2010 12

Zajedno s povećanim plasiranjem kredita i jačom kreditnom aktivnosti, razumljivo, rasla je i imovina banaka. Isto tako rasli su i depoziti u bankama kako je i prikazano u tablici 3.4. Sam ulazak u Europsku uniju potakao je rast imovine, ali možemo reći i da je ista rasla s tržišnim trendovima. Ipak s otvaranjem i liberalizacijom tržišta, ulaskom stranog vlasništva te prihvaćanjem jedinstvenih zakonskih smjernica stvorili su se uvjeti za jaču aktivnost banka i praćenje trendova na razvijenim tržištima. 3.4. Tablica: Depoziti banaka mlrd eur DRŽAVA 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Slovenija 10,20 12,47 13,68 13,92 14,71 16,01 17,51 19,38 20,61 23,56 23,50 Češka 40,13 45,25 52,19 51,55 54,78 63,80 76,49 88,96 95,51 104,09 111,26 Mađarska 20,27 24,65 25,34 31,34 32,11 32,57 39,92 42,35 46,13 46,64 48,81 Bugarska 3,32 4,42 5,77 6,20 8,56 11,24 15,15 19,85 21,35 22,13 23,99 Rumunjska 10,23 14,97 22,09 30,47 39,49 37,65 39,67 41,41 Hrvatska 8,38 12,73 16,80 15,36 16,92 18,96 27,61 26,07 33,83 35,18 36,45 Izvor: European Banking Federation, The EBF Banking Sector Statistics Database 2010 Uvidom u dostupne podatke vidljivo je da je bankarski sektor većine promatranih zemalja u stranom vlasništvu. Rumunjski bankarski sustav nije doživio značajnije promjene ulaskom u Europsku uniju 2007., međutim iz narednog grafikona vidljivo je da su inozemne banke značajno povećale svoj udio u 2006. godini. Od ulaska Rumunjske u Europsku uniju inozemne su banke najveći udio na tržištu imale 2007. i to 82,7%., a 2010. taj udio je iznosio 78,1%. 3.5. Grafikon: Struktura banaka u Rumunjskoj 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Podružnice stranih banaka Inozemne banke Domaće banke Izvor: http://www.bnro.ro/regular-publications-2504.aspx Udio stranih banaka u Bugarskoj krajem 2010 iznosio je 80,73%, od čega se 77,80% odnosi na banke i podružnice stranih banaka iz Europske unije, dok se 2,93% odnosi na banke i podružnice stranih banaka koje imaju sjedište izvan Europske unije. 13

3.6. Grafikon: Struktura banaka u Bugarskoj strane banke izvan EU (2,93%) 2009 2010 domaće banke (19,27%) domaće banke (15,96% ) strane banke unutar EU(77,80%) strane banke unutar EU (81,33%) strane banke izvan EU (2,71%) 0% 20% 40% 60% 80% 100% Izvor: http://www.bnb.bg/bnbweb/groups/public/documents/bnb_publication/anual_report_2010_en.pdf Na 31.12.2010. u Češkoj je poslovala 41 banka. Udio stranog kapitala u bankarskom sektoru na kraju 2010. iznosio je 79,2%. 96,9% imovine bankarskog sektora na direktan ili indirektan je način pod kontrolom inozemnih vlasnika. 11 Najveći udio imovine bankarskog sektora pod kontrolom je velikih banaka (58%), dok najmanji udio imovine (6,4%) kontroliraju male banke. Podružnice stranih banaka koje posluju u Češkoj imaju pod kontrolom 11,4% ukupne imovine bankarskog sektora. Bankarski sustav Slovenije od promatranih je zemalja jedini koji je u većinskom domaćem vlasništvu: 63% ukupne imovine bankarskog sustava je u vlasništvu zajedno države i ostalih domaćih subjekata, dok je 37% ukupne imovine u stranom vlasništvu. 3.7. Grafikon: Struktura vlasništva bankarskog sustava Slovenije 43% 28% 20% 9% većinsko strano vlasništvo država manjinsko strano vlasništvo drugi domaći subjekti Izvor: http://www.zbs-giz.si/en/ Posljednjih desetak godina u Republici Hrvatskoj u prosjeku je oko 90% imovine bankarskog sektora bilo u vlasništvu stranih banaka. Na kraju 2010. udio banaka u stranom vlasništvu iznosio je 90,53%, 5,4% 11 http://www.cnb.cz/en/supervision_financial_market/aggregate_information_financial_sector/financial_market_ supervision_reports/index.html 14

činile su u banke domaćem privatnom vlasništvu, dok je udio banaka u domaćem državnom vlasništvu iznosio 4,3%. 3.8. Grafikon: Struktura vlasništva banaka u Hrvatskoj 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Banke u stranom vlasništvu Banke u domaćem privatnom vlasništvu Banke u domaćem državnom vlasništvu Izvor: HNB 15

4. TRŽIŠTE OSIGURANJA 12 U procesu pristupanja Europskoj uniji buduće zemlje članice usklađivale su svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Europske unije. U zakonodavnom okviru tržišta osiguranja najveće promjene izvršene su u regulaciji i liberalizaciji obveznog autoosiguranja, u zahtjevima adekvatnosti kapitala koji uključuju granicu solventnosti i jamstveni kapital te ograničenjima na imovinu za pokriće tehničkih pričuva. Propisani su brojni zahtjevi u svrhu osiguravanja financijske stabilnosti osiguravatelja i reosiguravatelja te zahtjevi vezani uz dobro korporativno upravljanje u svrhu zaštite interesa osiguranika. U Sloveniji je usklađivanje započelo 2000. stupanjem na snagu Zakona o osiguranju, a 2004. su donijete izmjene i dopune istog. U Bugarskoj je početkom 2006. uslijed usklađivanja zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije na snagu stupio novi Kodeks osiguranja. Do velikih promjena došlo je i u obveznom autoosiguranju koje se prije stupanja na snagu ovog zakona moglo ugovarati i na trajanje manje od godinu dana, odnosno na razdoblja od tri ili šest mjeseci. Kako je pred ulazak Bugarske u Europsku uniju ispod 65% svih vozača imalo ugovoreno osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, Europska unija je zbog malog broja vozača s obveznom policom nastavila daljnji monitoring nad osiguranjem vozila. Rumunjska je uvela zahtjeve adekvatnosti kapitala, granicu solventnosti te propisala metodologiju izračuna iste zakonom koji je stupio na snagu 2005. godine. U Zakon se 2006. uvode izmjene koje stupaju na snagu s danom ulaska u Europsku uniju. Veliki napredak u pripremama za ulazak u Europsku uniju Rumunjska je ostvarila u području osiguranja autoodgovornosti te se omjer osiguranih i registriranih vozila značajno povećao te je u 2006. iznosio 87%. Republika Češka je 1999. usvojila novi Zakon o osiguranju te Zakon o obveznom osiguranju od odgovornosti za upotrebu motornih vozila s ciljem usklađivanja s pravnim okvirom Europske unije. Proces usklađivanja vezan uz tržište osiguranja dovršen je do kraja 2002. godine. Pristupanjem zemalja Europskoj uniji dolazi do liberalizacije tržišta osiguranja u odnosu na druge države članice Europske unije, odnosno do slobodnog pristupa tržištu nove države članice koji se bazira na 12 Izvori: FSC: http://www.fsc.bg/ (FSC Reports, Summarizied statistics of non-banking financial sektor, Developments in the Insurance Sector) ČAP: http://www.cap.cz/ (Annual Report) http://www.pszaf.hu/ HFSA: http://www.pszaf.hu/ (Golden book, Time series) CSA:http://www.csa-isc.ro/(Annual Reports) AZN: http://www.a-zn.si/(annual Report) HANFA:http://www.hanfa.hr/(Godišnje izvješće) CEA: http://www.cea.eu/ (Statistical series, Annual Reports) EIOPA: https://eiopa.europa.eu/ (Statistical Annex Insurance) 16

ugovoru o osnivanju Europske unije i direktivama s područja osiguranja. Unutar Europske unije uspostavljeno je načelo slobode pružanja usluga između država članica (FOS freedom of service), odnosno osiguratelj iz jedne od država članica može direktno osiguravati rizike u drugoj državi članici. Drugo načelo je načelo slobode osnivanja (FOE freedeom of estabilishment), koje smanjuje i uklanja prepreke koje bi osigurateljima nove države članice sprečavale osnivanje društva, podružnica ili direktne poslove u drugoj državi članici. Osiguratelj iz drugih zemalja članica Europske unije ima mogućnost usluge osiguranja provoditi kroz osnivanje samostalnog osiguravajućeg društva u državi članici (što je bilo moguće i prije pristupanja u Europskoj uniji) i kroz posredništvo (podružnica, zastupništvo ili ured) što je omogućeno načelom FOE ili po načelu FOS pružanjem usluga osiguranja iz svoje matične zemlje iako u drugoj državi članici nema predstavništva. U Hrvatskoj je Zakonom o osiguranju 2005. propisan minimalni temeljni kapital osiguravajućih društava u iznosu 22,50 milijuna kuna (iznimka su društva koja obavljaju samo jednu djelatnost neživotnog osiguranja ukoliko se ne radi o osiguranju odgovornosti, kredita i jamstava). Izmjenom zakona 2008. propisano je da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju minimalni temeljni kapital povećava na 26,25 milijuna kuna te se svake godine prilagođava postotkom promjene u indeksu potrošačkih cijena ukoliko je promjena veća od 5%. Nadalje, ulaskom u Europsku uniju društva za osiguranje država članica dobivaju pravo obavljanja poslova osiguranja na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice. Na isti način društva koja su stekla dozvolu za obavljanje poslova osiguranja u Republici Hrvatskoj mogu iste usluge pružati u bilo kojoj državi članici. Obzirom da je Hrvatska usklađena s pravnom stečevinom Europske unije u pogledu osiguranja, ne očekuju se značajne promjene na tržištu osiguranja zbog samog ulaska u Europsku uniju. Promjena do koje može doći zbog otvaranja tržišta odnosno prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga je veći udio stranog kapitala na hrvatskom tržištu osiguranja. Na tržištu osiguranja 2010. u Hrvatskoj je poslovalo 27 društava za osiguranje i društava za reosiguranje, odnosno jednak broj društava kao i 2000., no tijekom tih deset godina vidljiv je porast broja društava s većinskim udjelom stranog kapitala. U 2001. dolazi do smanjenja broja društava uslijed preuzimanja pojedinih društava. Naime, društvo u stranom vlasništvu Grawe Hrvatska preuzelo je strano društvo Adria te domaće društvo Slavonija. Također domaće društvo Kvarner preuzeto je u strano vlasništvo od strane Wiener Staditische osiguranja. U sljedeće četiri godine odnosno od 2002. do 2005. osnovala su se tri nova društva za osiguranje (Generali životno osiguranje, Generali osiguranje i Erste) te jedno novo društvo za reosiguranje (Allianz reosiguranje) s većinskim stranim vlasništvom. Broj društava koja su u većinskom domaćem vlasništvu smanjio se tijekom tih godina kao posljedica pripajanja društava (Poslodavac i Veritas društvu Sunce, Atlas društvu Jadransko te Aurum društvu Wiener Staditische) te uslijed gašenja društva Alpina s većinskim domaćim kapitalom. U tom razdoblju s radom je započelo i društvo Croatia zdravstveno osiguranje. U 2006. društva Generali i Generali životno osiguranje pripojila su se društvu Libertas koje je istovremeno promijenilo ime u Generali osiguranje dok je društvo u većinskom domaćem vlasništvu Adenda prestalo s radom. U razdoblju od 2007. do 2010. s radom je 17

započelo pet novih društava u većinskom stranom vlasništvu te tri društva u većinskom domaćem vlasništvu. Osiguranje Zagreb je 2007. godine kupila švicarska Baloise grupa te se u 2010. godini spojilo s društvima Basler osiguranje i Basler životno osiguranje te promijenilo ime u Basler osiguranje Zagreb. Također, Cosmopolitan Life se u 2010. pripojio društvu Helios VIG, dok je Allianz reosiguranje prestalo obavljati poslove reosiguranja. 4.1. Tablica: Broj društava za osiguranje i reosiguranje u Republici Hrvatskoj Broj društava za osiguranje i reosiguranje 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 životno 2 3 4 4 4 5 4 5 8 8 6 neživotno 9 8 6 7 8 7 6 8 9 10 10 složeno 15 13 13 13 12 11 10 10 10 10 10 Ukupno osiguranje 26 24 23 24 24 23 20 23 27 28 26 reosiguranje 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 1 UKUPNO 27 25 24 25 26 25 22 25 29 30 27 većinski domaći kapital 16 15 13 13 13 11 10 11 11 12 12 većinski strani kapital 11 10 11 12 13 14 12 14 18 18 15 Izvor : HANFA Kao što je vidljivo na sljedećem grafikonu u Europskoj uniji je u prethodnom desetljeću bio prisutan trend smanjenja broja društava. To je posljedica procesa okrupnjavanja financijskih institucija (kroz preuzimanja i spajanja) s ciljem ostvarivanja što većeg profita, poboljšavanja performansi i zaštite od rizika poslovanja. Okrupnjavanja su uslijedila nakon liberalizacije i deregulacije tržišta (u odnosu na cijene proizvoda i konkurenciju) tijekom 1990-ih u cilju stvaranja jedinstvenog tržišta financijskih usluga u Europskoj uniji. U zemljama Europske unije 2009. ukupno je poslovalo 4.095 društava za osiguranje što je za 339 društava odnosno 8% manje u odnosu na 2000. godinu. Broj društava u promatranim zemljama se tijekom razdoblja od 2000. do 2010. nije znatno mijenjao te vidimo da promatrane zemlje, gledajući broj društava, iako je i u njima dolazilo do spajanja i preuzimanja, ne prate trend Europske unije. Jedan od razloga što se broj društava nije smanjivao usprkos spajanjima i preuzimanjima je pristupanje zemalja u Europsku uniju i povećanje broja društava s većinskim stranim kapitalom. 18

4.2 Grafikon: Broj društava za osiguranje 13 60 50 40 30 20 10 4.500 4.400 4.300 4.200 4.100 4.000 Bugarska** Češka Mađarska* Rumunjska Slovenija Hrvatska 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 3.900 Izvor : FSC, ČAP, HFSA, CSA, AZN, HANFA, CEA Sve jasnije i transparentnije reguliranje aktivnosti osiguranja te nadzor nad istim, kao i postojeći potencijali za rast tržišta osiguranja dovode do priljeva stranog kapitala koji je vidljiv i po rastu društava s većinskim stranim kapitalom. Integracija tržišta osiguranja pojedinih zemalja na jedinstveno tržište osiguranja dovodi do ulaska novih sudionika i poboljšanja konkurencije. U Bugarskoj su 2000. poslovala ukupno 32 društva od kojih je 18 bilo u većinskom domaćem, a 14 društava u većinskom stranom vlasništvu. Priljevom stranog kapitala na kraju 2009. od 37 društava čak je njih 30 bilo u većinskom stranom vlasništvu od čega su njih 9 poslovnice društava sa sjedištem u drugim zemljama EU. Na češkom tržištu osiguranja također prevladava strani kapital (11 domaćih i 24 strana društva te 17 stranih podružnica). Najveći rast stranog kapitala u odnosu na domaći vidljiv je u Rumunjskoj gdje su strani investitori u drugoj polovici desetljeća osigurali značajan priljev kapitala u svrhu konsolidacije financijskih sposobnosti osiguravajućih društava što je rezultiralo 8,8 puta većim stranim kapitalom na kraju 2010. u odnosu na početak 2006. Udio stranog kapitala u ukupnom kapitalu osiguravajućih društava Rumunjske na kraju desetljeća iznosi 91,40%. Za razliku od navedenih zemalja, sva osiguravajuća društva Slovenije koja su u stranom vlasništvu ne postižu 10% udjela na tržištu, odnosno tržište osiguranja je još uvijek uglavnom u vlasništvu domaćeg kapitala. Nakon pristupa Europskoj uniji u Sloveniji su ustanovljene podružnice osiguratelja Allianz, Wiener Städtische i Victoria Volksbanken. 13 Broj društava za osiguranje u Bugarskoj i Mađarskoj uključuje društva za uzajamno osiguranje dok u Češkoj broj društava uključuje podružnice drugih zemalja iz EU/EEA. Također u broj društava Bugarske nisu uračunata društva koja se bave isključivo dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem. Broj društava EU(27) ne uključuje društva iz Velike Britanije obzirom da se 2004. uslijed promjene definicija broj društava povećao za 395 te daje krivu sliku kretanja broja društava 19

4.3. Grafikon: Broj društava za osiguranje s većinskim stranim vlasništvom 35 30 25 20 15 10 5 0 Bugarska-domaće strano 50 40 30 20 10 0 Češka-domaće strano 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 40 30 Rumunjska-domaće strano 20 15 Hrvatska-domaće strano 20 10 10 5 0 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Izvor : FSC, ČAP, CSA, HANFA (Za Rumunjsku nisu bili dostupni podaci od 2005. do 2008. godine) Uklanjanjem prepreka za slobodu pružanja usluga osiguranja te sloboda kretanja unutar zemalja EU (odnosno uvođenjem načela FOS) dolazi do otvaranja podružnica osiguravatelja iz drugih zemalja iz EU. 4.4. Grafikon: Broj podružnica društava za osiguranje sa sjedištem u EU/EEA 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 Bugarska Češka Mađarska Rumunjska Slovenija Hrvatska Izvor : EIOPA Premija osiguranja u Europi bilježi rast te 2007. dostiže najviši nivo u promatranom razdoblju. U 2008., kao posljedica svjetske ekonomske krize, Europska unija bilježi pad ukupne premije od 11%. U Mađarskoj je premija u 2008. zabilježila smanjenje od 8,8% te je i u narednim godinama nastavila padati, ali manjim intenzitetom. Kriza se na Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku odrazila 2009. pri čemu se premija u navedenim zemljama smanjila za 6,8%, 5,7% i 2,8%. Negativan trend u navedenim zemljama nastavljen 20

je i 2010. godini. U Češkoj i Sloveniji premija je rasla kroz čitavo razdoblje, iako je rast smanjen krajem desetljeća. 4.5. Grafikon: Zaračunata bruto premija 14 7.000 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000 Bugarska Češka Mađarska* Rumunjska Slovenija Hrvatska 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 0 Izvor : FSC, ČAP, HFSA, CSA,AZN, HANFA, CEA Kretanje neživotnog osiguranja u promatranim zemljama slično je kretanju ukupnog osiguranja. Do 2008. sve su zemlje bilježile rast premije, a najveće stope rasta bilježile su Rumunjska i Bugarska. Na čitavom tržištu Europske unije premija neživotnog osiguranja je u 2008. stagnirala, iako je ukupna premija osiguranja zabilježila značajan pad. 4.6 Grafikon: Stope rasta zaračunate bruto premije neživotnog osiguranja 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% Bugarska Češka Mađarska Rumunjska Slovenija Hrvatska -10,0% 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Izvor : FSC, ČAP, HFSA, CSA, AZN, HANFA, CEA 14 Zaračunata bruto premija Bugarske uključuje i premiju društava za uzajamno osiguranje, dok isključuje premiju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Mađarska također uključuje premiju društava za uzajamno osiguranje dok Češka uključuje premije koje su zaračunale podružnice društava iz drugih članica EU. 21

Do 2008. godine smanjenje nezaposlenosti te stabilizacija kupovne moći kućanstva pozitivno utječe na tržište osiguranja, posebice na segment životnog osiguranja koji tijekom tog perioda bilježi konstantni rast. Iznimka je Rumunjska koja u 2003. bilježi značajan pad premije kao rezultat ograničenih poreznih olakšica koje se odnose na određene vrste životnih osiguranja. U 2008. zaračunata premija životnog osiguranja u Europskoj uniji zabilježila je pad od 16,9%. Navedeno smanjenje posljedica je utjecaja ekonomske krize odnosno povećanja stope nezaposlenosti, smanjenja raspoloživog dohotka domaćinstva, ali i smanjenja razine povjerenja u tržište kapitala i štedne instrumente. U istoj godini, Mađarska je zabilježila pad od 13,3% te u 2009. pad od 11,9%. Bugarska i Rumunjska su u 2009. zabilježile pad od 17,7% i 17,2%, dok su u istoj godini Slovenija i Hrvatska zabilježile 5,1%, odnosno 2,2% manju premiju u odnosu na prethodnu godinu. U 2010. u svim navedenim zemljama, osim u Hrvatskoj, sektor životnog osiguranja pokazuje znakove oporavka te nastavlja ulazni trend. U Hrvatskoj je premija zabilježila nešto manji pad nego prethodne godine, odnosno 1,2%. Od promatranih zemalja jedino je u Češkoj premija životnog osiguranja rasla kroz čitavo desetljeće. 4.7. Grafikon: Stope rasta zaračunate bruto premije životnog osiguranja 120% 100% 80% 60% 40% 20% 0% -20% -40% -60% 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Bugarska Češka Mađarska Rumunjska Slovenija Hrvatska Izvor : FSC, ČAP, HFSA, CSA, AZN, HANFA, CEA U ukupnom osiguranju Europske unije dominantna su životna osiguranja koja su 2009. zauzimala udio od 62% u ukupnoj premiji osiguranja. Taj se udio smanjio u odnosu na 2007., kada je iznosio 65%, jer se kriza znatnije odrazila na životno nego na neživotno osiguranje. Najveći udio životnog osiguranja općenito imaju razvijenije zemlje, dok zemlje u razvoju još uvijek imaju veći udio premije neživotnog osiguranja. Od promatranih zemalja najviši udio životnog osiguranja kroz čitavo desetljeće ima Mađarska, 2010. udio je iznad 50%, a slijedi je Češka s udjelom. iznad 45%. Slovenija i Hrvatska imaju udjel iznad 25%, dok je Bugarska završila desetljeće s niskim udjelom od 15%. Razlog niskog udjela životnog osiguranja u ukupnoj premiji je niska kupovna moć velikog djela stanovništva. Također se ne smije zanemariti relativno niska kultura osiguranja kao i prioritet osiguranja motornih vozila u odnosu na osiguranje vlastitog života i života obitelji. 22