SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA
Naziv predmeta OPĆA KEMIJA Kod predmeta SMB101 Satnica predmeta 45/30/30 (P/S/V) ECTS 8 (5 - predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje i 3 - laboratorijske vježbe, (uz obrazloženje) kolokviji) Status predmeta obavezan X izborni (označiti X) temeljni X napredni specijalistički Studijski program i Biologija i ekologija mora / Preddiplomski studij razina studija Godina/semestar I. godina / I. semestar Preduvjeti za upis - Jezik poduke i mogućnost praćenja na Hrvatski drugim jezicima Izv. prof. dr. sc. Slobodan Brinić Nositelj predmeta - dio predavanja izvodi prof. dr. sc. Zoran Grubač Voditelj Dr. sc. Ivana Škugor Rončević, viši asistent vježbi/seminara O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o pohađaju nastave, obveze studenata...) Pohađanjem predmeta Opća kemija studenti će se upoznati sa temeljnim kemijskim zakonitostima i principima. Savladat će kemijsku nomenklaturu i upoznati se sa osnovama laboratorijskog rada. Razviti će sposobnost kritičkog razmišljanja o eksperimentima provedenim u laboratoriju i uključenosti kemije u svakodnevni život. Nastava iz kolegija Opća kemija odvija se kroz predavanja, seminare i vježbe. Svi oblici nastave su obavezni. Da bi student dobio potpis iz kolegija, a koji mu je nužan za polaganje ispita treba zadovoljiti slijedeće uvjete: prisutnost predavanjima (minimalno 10 predavanja), prisutnost seminarima (minimalno 10 seminara), odrađene vježbe (100% iznos). Da bi student mogao pristupiti izvođenju pojedine vježbe prethodno mora položiti kolokvij iz gradiva vježbe. Kolokvij može biti pismeni ili usmeni. Bez položenog kolokvija nije moguće pristupiti izvođenju vježbe. Vježbe koje nisu odrađene u dogovorenim terminima nadoknađuju se na kraju semestra. Moguće je nadoknaditi dvije vježbe. Tijekom semestra student zbog opravdanog razloga (bolest opravdava se liječničkom potvrdom) može izostati maksimalno sa dvije vježbe. Vježbe koje je student izostao nadoknađuju se na kraju semestra. Popis obavezne literature 1. Filipović, S. Lipanović, 1995. Opća i anorganska kemija 1. i 2. dio, Školska knjiga, Zagreb. 2. B. Perić, Kemijsko računanje, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 2006. 3. M. Sikirica, 2001. Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb. 4. Vježbe iz opće i anorganske kemije I. Interna skripta, 2004. Kemijsko - tehnološki fakultet u Splitu, Split. Popis izborne literature 1. R. Chang, Chemistry, McGraw-Hill, Inc., New York, 1991. 2. J. W. Hill, R. H. Petrucci, General Chemistry, Prentice-Hall, New Jersey, 2002. 3. J. C. Kotz, P. Treichel Jr., Chemistry & Chemistry reactivity, Sounders College Publishing, New York, 1999. Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Predavanje 1. Uvod - Prirodne znanosti i kemija. Mjerne jedinice i mjerenje. Klasifikacija materije. Čiste tvari. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Svojstva čistih tvari. Vrste čistih tvari, atom i kemijski element. Ishod učenja: Ponoviti definicije mjernih jedinica, decimalne jedinice. Upoznati podjelu tvari i načine njihovog rastavljanja. Usvojiti razlike između pojmova mase i težine. Predavanje 2. Svojstva čistih tvari, fizička i kemijska svojstva. Atom i kemijski element. Kemijski simboli elemenata. Zakoni
kemijskog spajanja po masi i volumenu. Atomska teorija - od ranih ideja do Johna Daltona. Avogadrova hipoteza. Ishod učenja: Znati razlikovati fizička i kemijska svojstva tvari, intenzivna i ekstenzivna svojstva. Znati definirati zakone kemijskog spajanja po masi. Upoznavanje s razlozima uvođenja i povijesne definicije atoma i relativne atomske mase. Objasniti Gay-Lussacov zakon spojnih volumena pomoću kojeg je Avogadro uveo pojam molekula. Predavanje 3. Otkriće strukture atoma. Otkriće rendgenskih zraka i radioaktivnosti. Rutherfordov model atoma. Rendgenske zrake i struktura kristala. Braggova jednadžba. Izotopi i struktura atomske jezgre. Ishod učenja: Ponašanje nabijene čestice u električnom i magnetnom polju. Elektron i način otkrića njegovog naboja i mase. Objašnjenje radioaktivnosti. Otkriće atomske jezgre i protona. Objašnjnje strukture atomske jezgre i izotopa. Predavanje 4. Struktura čistih tvari. Atomska struktura čistih tvari. Tipovi kristalnih sustava i karakteristike kristala. Kubični kristalni sustav. Molekulska struktura čistih tvari. Priroda plina. Priroda tekućine. Pojam temperature. Kinetička teorija plinova. Ishod učenja: Poznavanje kristalnih sustava. Teseralni kristalni sustav. Agregatna stanja tvari i temperatura. Predavanje 5. Plinski zakoni i jednadžba stanja idealnog plina. Realni plinovi. Relativna atomske i molekulske mase. Metode određivanja relativnih atomskih (Dulong-Petitova metoda, difrakcija rendgenskih zraka, spektrograf masa) i molekulskih masa (iz gustoće plina, metodom Victora Mayera, Hoffmanova metoda). Periodni sustav elemenata i periodni zakon. Ishod učenja: Definirati varijable koje opisuju stanje plina. Objasniti Boyle Mariottov zakon i Charles Guy lissacov zakon te jednadžbu stanja idealnog plina. razlika između realnih i idealnih plinova. Predavanje 6. Elektronska struktura atoma - Bohrov model atoma, kvantni brojevi. Kvantna teorija i elektronska struktura atoma. Atomske orbitale. Ishod učenja: Objasniti spektar elektromagnetskog zračenja. Uzroci apsorpcije i emisije zračenja. Objasniti Planckovu jednadžbu energije i zračenja. Objasniti fotoelektrični efekt i Einsteinovu fotoelektričnu jednadžbu. Objasniti Bohrov model atoma vodika i rješenje modela. Predavanje 7. Periodična klasifikacija elemenata i periodni sustav. Periodične promjene fizikalnih osobina. Atomski radijus. Energija ionizacije. Elektronski afinitet. Elektronegativnost. Ishod učenja: Objasniti današnji periodni sustav elemenata i njihovu elektronsku strukturu. Predavanje 8. Kemijska veza i struktura molekula - Elektronska teorija valencije, ionski i kovalentni spojevi. Elektronegativnost i stupanj oksidacije. Pisanje Lewisovih struktura i pravilo okteta. Formalni naboji. Izuzeci od pravila okteta. VSEPR model i geometrija molekule. Ishod učenja: Objasniti pojam valencije atoma elemenata. Objasniti uzroke ispajanja atoma elemenata. Objasniti uzroke nastajanja ionske veze i svojstava ionskih spojeva. Predavanje 9. Karakteristike veze. Teorija valentne veze i teorija molekulskih orbitala.. Ishod učenja: Objasniti kako nastaje kovalentna veza. Razlika između teorije valentne veze i teorije molekulskih orbitala. Predavanje 10. Međumolekularne sile. Dipolni moment, Van der Waalsove i Londonove sile, vodikova veza. Struktura i osobine tekućina i krutina. Fizikalne osobine otopina. Vrste otopina. Izražavanje koncentracije. Ishod učenja: Objasniti vrste međumolekulskih sila i zbog čega one nastaju. Objasniti što su to otopine. Navesti vrste otopina. Navesti načine izražavanja koncentracija. Predavanje 11. Otopine tekućina u tekućinama. Otopine krutina u tekućinama. Otopine plinova u tekućinama. Utjecaj temperature na topljivost. Utjecaj tlaka na topljivost plinova. Koligativne osobine otopina neelektrolita i koligativne osobine otopina elektrolita. Ishod učenja: Objasniti razloge otapanja ionskih spojeva. Objasniti ovisnost otapanja o toplini i Le Chatellierov princip.
Predavanje 12. Kemijske reakcije - vrste kemijskih reakcija, redoks reakcije, reakcije kompleksa (protolitičke reakcije i reakcije taloženja i otapanja), složene reakcije. Ishod učenja: Objasniti redoks reakcije. Razumijeti što su oksidacijska, a što redukcijska sredstva. Objasnit kako nastaju reakcije otapanja i taloženja. Predavanje 13. Kemijska kinetika, brzina reakcije, mehanizam reakcije, energija aktivacije. Kemijska ravnoteža - Pojam ravnoteže, kemijska ravnoteža i konstanta kemijske ravnoteže. Faktori koji utječu na kemijsku ravnotežu. Ishod učenja: Objasniti endotermne i egzotermne reakcije. Objasniti što je energija aktivacije i kako na nju djeluju katalizatori. Navesti o čemu ovisi brzina kemijske rekcije. Predavanje 14. Ravnoteže u homogenim i heterogenim sustavima. Ishod učenja: Objasniti kada u reakcijama nastaje stanje ravnoteže. Navesti i objasniti zakon kemijske ravnoteže. Objasniti utjecaj temperature na kemijsku ravnotežu. Predavanje 15. Ravnoteže u otopinama elektrolita - ravnoteže u otopinama kiselina i baza, ravnoteže u otopinama kompleksa, ravnoteže između otopine i neotopljenog kristala, redoks ravnoteže Ishod učenja: Objasniti ravnotežu u otopinama elektrolita. Ionski produkt vode, ph. Seminar 1. Stupanj oksidacije: Definicija, pravila za određivanje stupnja oksidacije atoma, iona, molekula. Primjeri i uvježbavanje. Ishod učenja: Odrediti stupanj oksidacije atoma, iona i molekule. Seminar 2. Nomenklatura anorganske kemije. Nazivi monoatomnih kationa. Nazivi monoatomnih aniona. Nazivi poliatomnih kationa. Nazivi poliatomnih aniona. Nazivi liganada. Nazivi kompleksniih iona. Nazivi oksokiselina i njihovih soli. Ishod učenja: Pravila za imenovanje anorganskih iona i spojeva Seminar 3. Uvježbavanje naziva anorganskih spojeva. Ishod učenja: Ispravno imenovati ion i spoj. Na osnovu imena napisati formulu. Seminar 4. Uravnotežavanje kemijskih jednadžbi. Redoks jednadžbe Ishod učenja: Uz pomoć parcijalnih redoks jednadžbi uravnotežiti redoks jednadžbu. Seminar 5. Uvježbavanje pisanja redoks jednadžbi. Ishod učenja: Uz pomoć parcijalnih redoks jednadžbi uravnotežiti redoks jednadžbu. Seminar 6. Stehiometrija: Kvalitativni i kvantitativni odnosi kod kemijskih reakcija. Molna metoda. Ishod učenja: Izračunati odnose između reaktanata i produkata. Seminar 7. Stehiometrija: Kvantitativni odnosi. Iskorištenje kod kemijskih reakcija i procesa: mjerodavni reaktant, reaktant u suvišku, teorijska količina reaktanta, teorijska količina produkta, iskorištenje, gubitci. Ishod učenja: Izračunati potrebne količine reaktanata za dobivanje određene količine produkata. Izračunati količinu nastalih produkata uz zadane gubitke. Seminar 8. Stehiometrija: Volumen i masa u kemijskim reakcijama. Ishod učenja: Za reakcije u kojima sudjeluju plinovi i otopine izračunati potrebne količine reaktanata i ili nastale produkte. Seminar 9. Elektronska konfiguracija atoma i iona Ishod učenja: Napisati elektronske konfiguracije izoliranih atoma i iona. Odrediti koji ion ima stabilnu elektronsku konfiguraciju. Seminar 10. Lewisove strukturne formule Ishod učenja: Pravila za pisanje Lewisovih strukturnih formula. Na osnovu pravila crtanje Lewisovih strukturnih formula odabranih iona i spojeva. Seminar 11. Elektronske strukturne formule Ishod učenja: Polazeći od Lewisove strukturne formule napisati elektronsku strukturnu formulu. Pretpostaviti hibridizaciju i objasniti veze koje nastaju. Seminar 12. Kemijska ravnoteža u homogenim i heterogenim sustavima Ishod učenja: Napisati izraz za konstantu ravnoteže. Odrediti utjecaj dodatka reaktanta ili produkta na ravnotežu.
Seminar 13. Kemijska ravnoteža u otopinama elektrolita. Ishod učenja: Izračunati ph otopine elektrolita. Ravnoteža u otopinama baza i kiselina. Vježba 1. Osnovna pravila laboratorijskog rada, Mjere opreza i zaštite u laboratoriju, Osnovni laboratorijski pribor. Pranje, čišćenje i sušenje laboratorijskog posuđa. Osnovne laboratorijske operacije. kemikalije i postupanje s njima. Rastavljanje tvari na čiste tvari. Rastavljanje heterogenih smjesa Rastavljanje homogenih smjesa Ishod učenja: Poznavanje mjera opreza i rada u laboratoriju. Rad s laboratorijskim posuđem i priborom. Mjerenje volumena kapljevina. Vaganje. Određivanje gustoće tvari Vježba 2. Rastavljanje tvari na čiste tvari, Rastavljanje heterogenih tvari, Sedimentiranje, dekantiranje, centrifugiranje, Filtriranje na obično složeni filter papir, Filtriranje na naborani filter papir, Filtriranje na filtar-papiru u Büchnerovom lijevku, Destilacija i frakcijska destilacija, Sublimacija joda. Ekstrakcija joda iz vodene otopine Ishod učenja: Poznavanje postupaka za odjeljivanje heterogenih i homogenih tvari. razlikovanje homogenih i heterogenih tvari. Vježba 3. Fizičke i kemijske promjene, Zakon o održanju težine, Gay-Lussacov zakon spojenih volumena, Vježba s modelima jediničnih ćelija, Određivanje relativne atomske mase cinka Zn, Određivanje empirijske formule bakrova klorida. Ishod učenja: Razlikovanje fizičkih od kemijskih promjena. Dakaz zakona o održanju težine i Guy-Lussacovog zakona. Kubični kristalni sustav i računanje broja atoma koji pripadaju pojedinoj jediničnoj ćeliji. Definicija realtivne atomske mase i određivanje relativne atomske mase cinka Zn. Definicija i određivanje empirijske fomule. Vježba 4. Plinski zakoni: Određivanje molarnog volumena kisika, Boyle-Mariotteov zakon, Charles-Gay Lussacov zakon, Ovisnost tlaka o temperaturi kod plinova. Ishod učenja: Definiranje i dokaz plinskih zakona. Grafička ilustracija plinskih zakona. Vježba 5. Otopine i njihova svojstva. Načini izražavanja koncentracija. Priprema otopine zadane koncentracije. Otopine kapljevina u kapljevinama. Otopine plinova u kapljevinama. Ovisnost topljivosti o prirodi (strukturi) tvari. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Otapanje kapljevina u kapljevinama. Otapanje plinova u kapljevinama. Henryjev zakon. Određivanje molarne mase metodom sniženja ledišta. Ilustracija elektrolitske disocijacije. Ilustracija putovanja iona prema elektrodama. Električna vodljivost otopina. Redoks-reakcija sumpora i kisika. Redoks reakcija razrijeđene dušične kiseline i otopine željezova(ii) sulfata. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Reakcija supstitucije liganada. Protolitička reakcija (kiselinsko-bazna titracija). Ishod učenja: Definiranje otopina i načina izražavanja koncentracija. Priprava otopine zadane koncentracije. Poznavanje elektrolita i određivanje jakosti elektrolita. Vrste kemijskih reakcija. Kiselinsko-bazna titracija. Vježba 6. Kemijska kinetika, Utjecaj koncentracije reaktanata na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj temperature na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Ravnoteže u otopinama elektrolita. Pomicanje kemijske ravnoteže. Određivanje konstante disocijacije kiselina, Ka. Određivanje ph: Približno određivanje vrijednosti ph pomoću indikatora, Određivanje vrijednosti ph pomoću Vernierovog ph senzora. Elektroliza - Određivanje Faradayeve konstante. Elektromotorna sila galvanskog članka - Daniellov članak. Ishod učenja: Poznavanje utjecaja koncentracije reaktanata, temperature, katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Definicija i određivanje ph. Kisele i bazne otopine. Faradayevi zakoni, Određivanje elektromotorne sile članka. Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja) Polaganje ispita putem testova: Ispit iz kolegija Zavoda moguće je polagati putem testova tijekom semestra. Pismeni testovi obuhvaćaju gradivo izneseno na predavanjima, seminarima i vježbama. Pismeni testovi se ocjenjuju na slijedeći način: Točno riješeno više od 55% - oslobođen pismenog ispita Točno riješeno od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog -dovoljan Točno riješeno od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobar Točno riješeno od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobar Točno riješeno od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog izvrstan Potrebno je položiti sve testove da bi se položio ispit. Student koji nije zadovoljio na nekom od testova taj dio gradiva polaže pismeno i usmeno. Polaganje ispita: Student koji dobije potpis iz kolegija Opća kemija može pristupiti polaganju ispita. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita. Da bi student pristupio usmenom dijelu ispita prethodno mora položiti pismeni dio ispita. Pismeni dio ispita traje 2 sata. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na slijedeći način:
Točno riješeno više od 55% - dovoljan Točno riješeno više od 70 % - dobar Točno riješeno više od 80 % - vrlo dobar Točno riješeno više od 90 % - izvrstan Nakon pismenog ispita na oglasnoj ploči Zavoda biti će oglašeni rezultati ispita, vrijeme kada studenti koji nisu položili pismeni dio ispita mogu pogledati zadaće, te raspored polaganja usmenog ispita za studente koji su stekli to pravo. Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...) Obavijesti studentima nalaze se na oglasnoj ploči Zavoda za opću i anorgansku kemiju, Teslina 10/IV ispred sobe broj 8. Obavijesti studentima se objavljuju i na web stranicama Zavoda. Sve potrebne informacije o Zavodu, djelatnicima zavoda, nastavnim planovima i programima koje izvode djelatnici Zavoda nalaze se na web adresi: http://www.ktfsplit.hr/zoak/.tamo su navedene i adrese elektronske pošte nastavnika. Naziv predmeta BIOLOGIJA STANICE Kod predmeta SMB102 Satnica predmeta (P/S/V) 30/0/45 ECTS (uz obrazloženje) 5 (2 predavanja, samostalno učenje i 3 laboratorijske vježbe) Status predmeta obavezan x izborni (označiti X) temeljni x napredni specijalistički Studijski program i razina studija Biologija i ekologija mora / Preddiplomski studij Godina/semestar I. godina / I. semestar Preduvjeti za upis - Jezik poduke i mogućnost praćenja na Hrvatski i engleski jezik drugim jezicima Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Zvjezdana Popović Perković Voditelj vježbi/seminara Doc. dr. sc. Zvjezdana Popović Perković O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o pohađaju nastave, obveze studenata...) Opis i cilj kolegija: Tijekom ovog uvodnog kolegija stanične biologije studenti će dobiti integralno znanje o evoluciji, građi i funkciji stanica i staničnih organela. Kolegij će obuhvatiti: staničnu teoriju i podrijetlo prvih stanica, osnovni plan stanične organizacije, prokariotsku i eukariotsku stanicu, razlike između eukariotskih stanica (biljna i životinjska stanica), građu biomembrana, model tekućeg mozaika (dvosloj lipida, membranski proteini i ugljikohidrati, načini transporta tvari kroz staničnu membranu), organizaciju i funkciju stanične jezgre (jezgrina ovojnica, kromatin i kromosomi, od DNA do kromosoma, mitoza i stanični ciklus, mejoza, crossing over), građu i funkciju jezgrice, plastide - strukturu i ultrasturkturu kloroplasta, tilakoidne membrane i pretvorba energije fotofosforilacija, mitohondrije strukturu i funkciju; biogenezu i podrijetlo plastida i mitohondrija, endosimbiotsku teoriju, endoplazmatski retikulum, golgijev kompleks, lizosome, peroksisome; ribosome struktura, biokemijski sastav, mjesto nastanka i funkcija; stanični kostur (citoskelet) i stanična gibanja; diferencijaciju i proliferaciju stanica, uzroke starenja i smrti stanice apoptoza. Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali moći: - povezati kako velika raznolikost živog svijeta ima istu temeljnu jedinicu života stanicu. - prezentirati osnovno znanje o staničnim strukturama i funkcijama Završetkom ovog kolegija studenti stječu osnove potrebne za razumijevanje i praćenje specijalističkih bioloških i drugih predmeta na višim godinama studija. Organizacija nastave: Nastava kolegija je organizira u obliku predavanja, laboratorijskih vježbi (PowerPoint
prezentacije, edukacijski filmovi, praktičan rad) i konzultacija. Predavanja su zamišljena kao interaktivna te se potiče aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i komentare. Laboratorijske vježbe (praktikum) su osmišljene na način da prate i nadopunjuju predavanja. Studenti će se na praktikumu upoznati s osnovnim tehnikama i vještinama u svjetlosnoj mikroskopiji te su na sat praktikuma dužni ponijeti: laboratorijsku kutu, pribor za crtanje (bilježnica, olovka, gumica, drvene bojice), 1 kutiju predmetnih i pokrovnih stakalaca, 1 pincetu, 1 laboratorijske škare, 1 skalpel, žilet, 2 histološke igle, 1 kapaljku te krpu. Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit. Prisutnost na nastavi će se evidentirati za vrijeme svakog predavanja i praktikuma. Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s praktikuma i 3 izostanaka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Popis obavezne literature 1. G.M. Cooper. 2004. Stanica: molekularni pristup, Medicinska naklada, Zagreb. 2. B. Alberts et. al. 2010. Essential cell biology, 3 ed. Garland Science, New York. 3. Z. Popović Perković. 2015. Dodatni nastavni materijali ppt predavanja i praktikum Popis izborne literature 1. M.W. Berns. 1997. Stanica, Školska knjiga, Zagreb, 2. B. Alberts et. al. 2004. Molecular Biology of the Cell, Garland Publishing, Inc., New York and London 3. M. Peruzović, T. Zemunik. 2010. Medicinska biologija - Priručnik za mikroskopske vježbe, Sveučilište u Splitu, Split Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Predavanje 1. Uvod u biologiju stanice: evolucija stanice Ishodi učenja: Analizirati evoluciju prokariotskih i ekukariotskih stanica te stanica kao eksperimentalnih modela. Dobiti uvid u vremensku skalu evolucije živih organizama, evolucije metabolizma, te eksperimentalne dokaze evolucije. Dobiti uvid i u razvoj biljnog i životinjskog svijeta u odnosu na viruse, teoriju endosimbioze nastanka eukariota te usporediti biljne i životinjske stanice i tkiva. Predavanje 2. Stanični sastav Ishodi učenja: Upoznati stanične molekule, kemijsku građu stanice - lipide, proteine itd. Upoznati uloga enzima kao bioloških katalizatora i eksperimentalnih metoda u istraživanjima u biologiji stanice. Predavanje 3. Stanična membrana - proteini i transporti kroz staničnu membranu Ishodi učenja: Identificirati tipove membranskih proteina, modele membrane odnosa lipida i proteina, međudjelovanje membrana te načine povezivanja stanica koje imaju celuloznu staničnu stjenku. Analizirati prolaz tvari kroz membranu: pasivni transport, olakšana difuzija i aktivni transport. Analizirati ionski gradijent i membranski potencijal te tipove fagocitoze, pinocitoze i sortiranje tvari u endosomu. Predavanje 4. Stanična jezgra Ishodi učenja: Analizirati nukleoplazmu, jezgrin kromatin, jezgrinu ovojnicu, jezgrine pore i nuklearnu laminu. Upoznati građu i funkcija jezgrice (uloga jezgre i jezgrice u toku diobe stanice, građa i semikonzervativna replikacija DNA, kromosomi, kromatin i nukleosom, položaj i značenje histonskih proteina, interfazni kromatin i domene kromatinske petlje). Predavanje 5. Ribosomi. Ishodi učenja: Analizirati građu, funkciju i tipove ribosoma. Analizirati struktura i funkcija trna molekule, sintezu proteina, transkripciju i translaciju (inicijacija, elongacija i terminacija) kod prokariota i eukariota. Predavanje 6. Endoplazmatski retikulum Ishodi učenja: Analizirati strukturu i vrste endoplazmatskog retikuluma (hrapavi endoplazmatski retikulum, sekrecijski put, razvrstavanje proteina, kotranslacijski i posttranslacijski prijenos sekrecijskih proteina u ER, topologija sekrecijskog puta i ugradnja proteina u membranu ER-a te glatki ER i načini sinteze fosfolipida, značenje flipaze, kolesterola i ceramida, vezikularni transport iz ER-a u Golgijev aparat i povratak proteina koji djeluju u ERu). Predavanje 7. Golgijev kompleks i lizosomi Ishodi učenja: Analizirati strukturu i funkciju Golgijevog kompleksa. Analizirati sintezu sfingomijelina i glikolipida u Golgijevu kompleksu. Analizirati organizaciju lizosoma te fagocitozu, autofagiju i endocitozu. Predavanje 8. Mitohondrij građa i funkcija Ishodi učenja: Analizirati strukturu mitohondrija, značenje njegova genoma te metaboličku aktivnost. Analizirati
održavanje protonskog gradijenta, transport metabolita kroz unutrašnju membranu mitohondija i uloga ATP- sintetaze. Upoznati načine transporta proteina u matriks mitohondrija i značenje kardiolipina. Predavanje 9. Kloroplasti građa i funkcija fotosinteza Ishodi učenja: Analizirati strukturu kloroplasta i značenje njegova genoma. Usporediti kemiosmotičkog stvaranja ATP-a u mitohondriju i kloroplastu. Upoznati načine unosa proteina u stromu kloroplasta i daljnji transport u tilakoidni lumen. Analizirati - kromoplaste, etioplaste, leukoplaste, amiloplaste te razvoj kloroplasta. Analzirati fotosintezu - reakcije na svjetlu fotolizu vode, lančane i kružne reakcije; reakcije u tami Calvinov ciklus. Analizirati peroksisome i njihovu ulogu u metabolizmu u biljnim i životinjskim stanicama njihovu ulogu u respiraciji te njihov nastanak. Predavanje 10. Citoskelet i stanična gibanja Ishodi učenja: Analizirati formiranje aktinskih filamenata i njihovu organizaciju. Način združivanja citoskeleta i stanične membrane kod eritrocita. Upoznati strukturu sarkomere i izgradnju i vrste proteina intermedijarnih vlakana. Analizirati načine pričvršćenja intermedijarnih vlakana, organizaciju i nastanak mikrotubula. Analizirati centrosom, centriol i organizaciju mikrotubula diobenog vretena. Analizirati oblikovanje mitotičkog vretena, gibanja mikrotubula u diobi i značenje kinetohore te građu cilija, flageluma i bazalnih tijela. Predavanje 11. Stanični ciklus, kromosomi Ishodi učenja: Analizirati faze i regulaciju staničnog ciklusa, faktore rasta i kontrolne točke staničnog ciklusa. Upoznati mehanizam zastoja u staničnom ciklusu, ulogu proteina p53 u zaustavljanju staničnog ciklusa, regulaciju napredovanja kroz stanični ciklus i nadzor u G2 fazi kontrolne točke. Analizirati vezu kromatina i kromosoma, strukturu i tipove kromosoma, značenje centromere i telomera te prokariotskih, eukariotskih i politenih kromosoma. Predavanje 12. Mitoza Ishodi učenja: Proći kroz faze mitoze i mjesta djelovanja MPF-faktora. Predavanje 13. Mejoza Ishodi učenja: Usporedba mitoze i mejoze. Značenje tetrada, sinaptonemskog kompleksa i hijazme. Analizirati mejozu oocita kralježnjaka i usporedba sa spermatogenezom te identifikacija citotoksičnog faktora. Predavanje 14. Stanična diferencijacija Analizirati diferencijaciju i proliferaciju stanica i regulaciju gena model operona. Proliferacija stanica kroz embrionalni razvoj životinja (morula, blastula, gastrula) i biljaka (vanjski i unutrašnji utjecaj). Formiranje krvnih stanica iz matične stanice. Molekularna osnova nasljeđivanja i model operona. Predavanje 15. Apoptoza Ishodi učenja: Definirati uzroke i kategorije procesa starenja. Apoptoza genetska kontrola te regulatori i efektori apoptoze. Vrste tumore, nastanak tumora i maligna alteracija. Kemijski i virusni uzroci nastanka tumora. Vježba 1. Mikroskop i mikroskopiranje (I dio) Ishodi učenja: Upoznavanje dijelova i načina rada svjetlosnog mikroskopa. Povezivanje valne teorije svjetlosti s nastankom slike u mikroskopu. Razumijevanje loma svjetlosti kroz okularnu i objektivnu leću te povezivanje s orijentacijom slike koju daje mikroskop. Razumijevanje pojmova: vidni kut, stvarna i prividna veličina predmeta, ukupno povećanje mikroskopa, numerička apertura, moć razlučivanja mikroskopa. Upoznavanje postupka pravilnog mikroskopiranja. Upoznavanje s pravilnim načinom skiciranja i označavanja promatranog objekta u bilježnicu Vježba 2. Mikroskop i mikroskopiranje (II dio) Ishodi učenja: Razumijevanje i svladavanje upotrebe imerzijskog objektiva. Razumijevanje loma svjetlosti u sredstvima optički različite gustoće izradom preparata i mikroskopiranjem mjehurića zraka i kapljice ulja u vodi. Upoznavanje s načinima pripreme preparata za mikroskopiranje. Svladavanje izrade nativnog preparata i histoloških prereza upotrebom žileta i mikroskopiranje nativnog preparata. Vježba 3. Stanice prokariota Ishodi učenja: Upoznavanje stanične organizacije, karakteristika, metabolizma, načina diobe i raznolikosti arheja i eubakterija. Upoznavanje morfologije, bojanja i grupiranja bakterija pregledom mikrobioloških preparata. Upoznavanje osobitosti i raznolikosti cijanobakterija mikroskopiranjem nekoliko različitih predstavnika. Vježba 4. Stanice eukariota Ishodi učenja: Upoznavanje stanične organizacije, načina diobe i raznolikosti eukariotskih stanica uz usporedbu prokariotske i eukariotske stanične organizacije. Upoznavanje plana stanične organizacije jednostaničnih eukariota i
eukariotskih stanica kao dijelova višestaničnog organizma. Upoznavanje jednostaničnih eukariota i njihovih osobitosti mikroskopiranjem papučice, euglene, amebe, jednostaničnih zelenih algi te stanica kvasca. Vježba 5. Biljne stanice Ishodi učenja: Upoznavanje biljnih stanica kao dijelova višestaničnog eukariotskog organizma. Usvajanje znanja o sličnosti i različitosti biljne i animalne stanice. Upoznavanje osobitosti stanične organizacije vezane uz funkciju mikroskopiranjem biljnih stanica iz pokožice crvenog luka, stanica pluta, stanica mehaničkog tkiva, stanica provodnog tkiva. Vježba 6. Animalne stanice Ishodi učenja: Upoznavanje animalnih stanica kao dijelova višestaničnog eukariotskog organizma. Upoznavanje osobitosti stanične organizacije vezane uz specifičnu funkciju mikroskopiranjem epitelnih stanica iz sluznice usne šupljine, mišićnih, živčanih i spolnih stanica. Vježba 7. Stanična jezgra i DNK Ishodi učenja: Upoznavanje uloge i organizacije stanične jezgre. Upoznavanje DNK kao nasljednog materijala u stanicama organizama svih živih bića te načina na koji je organizirana i smještena unutar stanice. Razumijevanje procesa replikacije i kondenzacije molekula DNK. Upoznavanje s osnovnim biološkim i kemijskim principima tehnika za izolaciju DNK koje se koriste u modernim laboratorijima uz postupak izolacije molekule DNK iz biljnog materijala metodom uradi sam. Vježba 8. Stanična stjenka i stanična membrana Ishodi učenja: Upoznavanje glavnih građevnih komponenti stanične stjenke različitih vrsta stanica (bakterije, arheje, alge, gljive, biljke). Razumijevanje funkcije i građe stanične stjenke biljne stanice uz mikroskopiranje stanične stijenke i jažičnih kanala nakon bojanja klor-cink-jodom. Upoznavanje građe i propusnosti stanične membrane. Upoznavanje s difuzijom različitih otopina u agarnom gelu. Razumijevanje uloge vakuole i turgorskog tlaka. Upoznavanje osmoze i indirektnog načina dokazivanja stanične membrane kroz plazmolizu i deplazmolizu u stanicama lista vrste Tradescantia sp. te promatranje eritrocita u otopinama različitog toniciteta. Vježba 9. Plastidi Ishodi učenja: Upoznavanje građe plastida, tipova plastida i pigmenata u plastidima. Upoznavanje smještaja i uloge plastida u stanici mikroskopiranjem kloroplasta, kromoplasta i leukoplasta u biljnim stanicama. Upoznavanje kromatografskog razdvajanja pigmenata i spektofotometrijskog određivanja apsorpcijskog spektra klorofila. Vježba 10. Produkti izlučivanja biljnog protoplasta Ishodi učenja: Upoznavanje produkata izmjene tvari u biljnoj stanici. Razumijevanje uloge i podjele ergastičnih tvari na rezervne, građevne i otpadne. Upoznavanje rezervnih ergastičnih tvari mikroskopiranjem škrobnih zrnaca iz gomolja krumpira. Upoznavanje razlike asimilacijskog i pričuvnog škroba. Upoznavanje amiloze i amilopektina te reakcije s Lugolovom otopinom. Upoznavanje otpadnih ergastičnih tvari mikroskopiranjem kristala kalcij-oksalata dihidrata iz peteljke begonije i kristala kalcij-oksalata monohidrata u stanicama lista tradeskancije. Vježba 11. Feulgen-nuklealna reakcija na DNA i izrada preparata za istraživanje mitoze Ishodi učenja: Upoznavanje citoloških metoda izradom preparata za istraživanje mitoze u vršcima korjenčića luka (Allium cepa). Vježba 12. Mitoza Ishodi učenja: Upoznavanje mitoze kao dijela staničnog ciklusa eukariotskih stanica. Razumijevanje diploidnog i haploidnog broja kromosoma. Upoznavanje interfaze i faza mitoze mikroskopiranjem mitoze u vršku korijena crvenog luka. Razumijevanje funkcije i formiranja diobenog vretena. Razumijevanje citokineze biljnih i animalnih stanica. Vježba 13. Oblik i građa kromosoma. Ishodi učenja: Upoznavanje uloge citostatika i C-mitoze. Upoznavanje morfologije kromosoma. Upoznavanje kariotipa, kariograma i kromosoma čovjeka. Vježba 14. Mejoza Ishodi učenja: Upoznavanje citoloških metoda kroz izradu preparata za istraživanje mejoze u anterama vrste Lilium sp. Razumijevanje mejoze i prepoznavanje faza mejoze na mikroskopskom preparatu. Vježba 15. Crossing-over. Gametogeneza. Ishodi učenja: Razumijevanje značenja crossing-overa u mejozi. Upoznavanje spermatogeneze i oogeneze. Analiza elektron-mikroskopskih snimki različitih stanica i staničnih struktura. Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja) U ispitnim rokovima organiziraju se pismeni ispiti koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo. Ispit se polaže nakon odslušanog kolegija kao pismeni a nosi 70 bodova. Ispitu se može pristupiti nakon položenog praktikuma koji nosi 30 bodova a također se polaže pismeno. Položen praktikum i završni ispit se smatraju položenim ispitom. Ispiti se sastoje
od četiri grupe pitanja: na zaokruživanje, nadopunjavanje, opisivanje i označavanje na slici. Na testu maksimalno se može ostvariti 70 bodova. Ocjenjivanje testa: 42 49 bod ocjenjuje se ocjenom dovoljan (2) 49-56 bodova ocjenjuje se ocjenom dobar (3) 56 63 boda ocjenjuje se ocjenom vrlo dobar (4) 63-70 bodova ocjenjuje se ocjenom odličan (5) Konačna ocjena koja se upisuje u indeks je 30% ocijene praktikuma i 70% ocjene ispita. Vrednovanje i konačna ocjena: 91% - 100% ocjena 5 (izvrstan); 81% - 90% ocjena 4 (vrlo dobar); 71% - 80% ocjena 3 (dobar); 60% - 70% ocjena 2 (dovoljan); < 60% ocjena 1 (nedovoljan). Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...) Vrijeme konzultacija i termini ispita će biti oglašeni na Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora. Studenti mogu doći u ured (Livanjska 5/III) van dogovorenog vremena konzultacija, uz prethodno najavljeni sastanak te mogu kontaktirati putem e-maila na zvjezdana.popovic@unist.hr ili na telefon 558-251. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi i pročitan preporučeni materijal. Naziv predmeta OPĆA ZOOLOGIJA Kod predmeta SMB103 Satnica predmeta (P/S/V) 30/0/30 ECTS (uz obrazloženje) 5 ECTS (2 za predavanja i laboratorijski rad: 60 sati; 3 za samostalno učenje, rješavanje zadataka u skripti, priprema ispita: 90 sati) Status predmeta obavezan X izborni (označiti X) temeljni X napredni specijalistički Studijski program i razina studija Biologija i ekologija mora / Preddiplomski studij Godina/semestar I. godina / I. semestar Preduvjeti za upis - Jezik poduke i mogućnost praćenja na Hrvatski jezik, mogućnost praćenja nastave na engleskom jeziku drugim jezicima Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Mirela Petrić Voditelj vježbi Doc. dr. sc. Mirela Petrić O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute o pohađaju nastave, obveze studenata...) Opis i cilj kolegija: Tijekom ovog kolegija studenti će se upoznati sa carstvom životinja kroz proučavanje taksonomije i raznolikosti svih životinjskih koljena s posebnim naglaskom na njihovu funkcionalnu anatomiju. Zadatak kolegija je da studenti ustanove srodne i razlikovne karakteristike svojstvene životinjama, analiziraju strukturu i funkciju životinja na staničnoj, tkivnoj i organskoj razini organizacije te usporede opće značajke životnih ciklusa i oblika reprodukcije životinja. Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali moći: - povezati klasifikaciju i filogeniju životinja, - usporediti glavne morfološke i fiziološke karakteristike svakog koljena životinja, - prezentirati evolucijski razvoj i funkciju glavnih organskih sustava kod životinja. Završetkom ovog kolegija studenti stječu osnove potrebne za razumijevanje i praćenje specijalističkih bioloških i drugih predmeta na višim godinama studija. Organizacija nastave: Nastava kolegija se organizira u obliku predavanja i laboratorijskih vježbi (PowerPoint prezentacije, edukacijski filmovi, praktičan rad). Predavanja su zamišljena kao interaktivna te se potiče aktivno sudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i komentare. Laboratorijske vježbe (praktikum) su osmišljene na način da
prate i nadopunjuju predavanja. Na praktikumu će se studenti upoznati s osnovnim anatomskim i morfološkim osobinama životinja te stjeći odgovarajuće laboratorijske vještine (tehnike seciranja i mikroskopiranja, izrada svježih preparata). Studenti su na sat praktikuma dužni ponijeti: skriptu, običnu olovku, drvene bojice, lab. kutu, 1 kutiju predmetnih i pokrovnih stakalaca, 1 pincetu, 1 lab. škare, 1 skalpel, 2 histološke igle, 1 kapaljku te krpu. Skriptu treba isprintati jednostrano, tako da se ostavi dodatan prostor za crtanje. Ispunjene skripte će se pregledati na kraju praktične nastave, a studenti koji zadovolje kriterije za urednu skriptu (svi crteži točno označeni, svi zadaci točno ispunjeni, urednost) će dobiti maksimalno 5 bodova koja ulaze u konačnu ocjenu. Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i praktikum), aktivno sudjelovati u nastavnom procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja i praktikum). Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s praktikuma i 3 izostanka s predavanja. Izostanak je opravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu (predavanja i praktikum) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdan izostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda. Popis obavezne literature 1. Matoničkin I, Erben R. 2002. Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb. 2. Miller SA, Harley JP. 2009. Zoology. McGraw-Hill, New York. 3. Petrić M. 2015. Interna skripta predavanja iz Opće zoologije. Sveučilište u Splitu, Split. 4. Petrić M. 2015. Interna skripta praktikum iz Opće zoologije. Sveučilište u Splitu, Split. 5. Petrić M. 2015. Dodatni nastavni materijali - ppt predavanja i praktikuma. Popis izborne literature 1. Hickman CP, Hickman FM, Kats LB. 2003. Integrated Principles of Zoology. McGraw-Hill, New York. 2. Hickman CP, Hickman FM, Kats LB. 2003. Laboratory Studies in Integrated Principles of Zoology. McGraw-Hill, New York. 3. Mader S. 1996. Biology: Laboratory Manual. 5th edition. The McGraw-Hill Companies, Inc. USA. Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Oznaka (*) označava broj predviđenih satova za izvođenje predavanja/vježbe. Predavanje 1. Uvod u zoologiju: evolucijska i ekološka perspektiva (*2) Ishodi učenja: Definirati područja zoologije. Povezati evolucijske procese i srodstvene odnose među životinjama. Povezati općenite evolucijske veze između različitih životinjskih grupa. Identificirati ekološke principe u zoologiji i međusobne odnose između jedinki te između grupa životinja. Razlikovati abiotičke i biotičke faktore. Predavanje 2. Stanice, tkiva, organi i organski sustavi životinja (*3) Ishodi učenja: Analizirati strukturu eukariotske stanice. Razlikovati životinjska tkiva: epitelno, vezivno, mišićno i živčano tkivo. Izdvojiti organske sustave životinja. Analizirati difuziju, osmozu i osmoregulaciju. Predavanje 3. Klasifikacija, filogenija i tjelesna organizacija životinja (*3) Ishodi učenja: Definirati taksonomsku hijerarhiju i klasifikaciju. Usporediti metode koje se koriste u sistematici životinja. Usporediti tipove simetrije, tkiva, tipove tjelesne šupljine, metameriju, cefalizaciju i razvoj živčanog sustava kod različitih grupa životinja. Predavanje 4. Pregled glavnih koljena životinja (*3) Ishodi učenja: Identificirati glavna koljena i karakteristike Protozoa. Identificirati glavne karakteristike životinja jednostave građe tijela - Porifera, Cnidaria, Ctenophora i srodne grupe (Placozoa, Mesozoa). Identificirati glavne karakteristike acelomatnih koljena životinja - Platyhelminthes, Gnathostomulida i Gastrotricha; pseudocelomatnih koljena životinja - Nematoda i ostalih srodnika (Nematomorpha, Kinorhyncha, Loricifera, Rotifera, Priapulida, Acanthocephala, Entoprocta); celomatnih protostoma - Mollusca, Annelida, Arthropoda i ostalih srodnika (Ectoprocta, Phoronida, Brachiopoda, Nemertea, Sipuncula, Echiura, Tardigrada, Pogonophora, Onycophora); celomatnih deuterostoma - Echinodermata, Chordata i ostalih srodnika (Chaetognatha, Hemichordata). Predavanje 5. Zaštita, potpor i pokretanje (*2) Ishodi učenja: Analizirati integumentni, potporni i mišićni sustav beskralješnjaka i kralješnjaka. Razlikovati epiderm kod različitih grupa životinja. Usporediti hidroskelet te čvrsti egzoskelet i endoskelet. Identificirati hrskavično i koštano tkivo kod različitih životinja. Identificirati dijelove kosti. Usporediti pokretanje 'bez mišića' i mišićima. Povezati hidroskelet s pokretanjem. Razlikovati tipove mišića. Analizirati teoriju međusobnog klizanja i kontrolu kontrakcije skeletnih mišića. Predavanje 6. Komunikacija: živčani i osjetni sustav (*2)
Ishodi učenja: Analizirati živčani i osjetni sustav kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Navesti pet općenitih evolucijskih trendova u razvoju živčanog sustava životinja. Identificirati stanice živčanog i osjetnog sustava. Analizirati membranski potencijal. Usporediti organizaciju živčanog sustava kod različitih grupa životinja. Povezati dijelove živčanog sustava s funkcijom istih. Identificirati različite tipove osjetnih receptora kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Povezati ponašanje kod životinja s različitim osjetnim receptorima. Predavanje 7. Komunikacija: hormonalni sustav (*2) Ishodi učenja: Analizirati hormonalni sustav kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Identificirati kemijske tvari koje sudjeluju u komunikaciji, održavanju homeostaze i tjelesnom odgovoru na različite podražaje. Analizirati mehanizam djelovanja hormona. Identificirati hormone beskralješnjaka i kralješnjaka. Raščlaniti faze procesa presvlačenja kod rakova. Predavanje 8. Optjecanje i izmjena plinova (*2) Ishodi učenja: Analizirati optjecajni sustav i načine izmjene respiratornih plinova kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Navesti karakteristike celomske tekućine, hemolimfe i krvi beskralješnjaka. Razlikovati krvne stanice kralješnjaka. Analizirati filogenetski trend kod razvoja optjecajnog sustava metazoa. Definirati pojam respiratorne površine i navesti različite primjere iste kod životinja. Predavanje 9. Ishrana i probava (*2) Ishodi učenja: Analizirati metabolizam hranjivih tvari. Navesti različite strategije kojima životinje pribavljaju hranu. Definirati suspenzijsko i depozitno hranjenje, herbivornost, predaciju i apsorbciju hranjiva preko tjelesne površine. Navesti primjere raznolikosti probavnih struktura kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Predavanje 10. Regulacija temperature i tjelesnih tekućina (*2) Ishodi učenja: Definirati homeostazu. Procijeniti učinak temperature na životinjski organizam. Analizirati regulaciju temperature kod beskralješnjaka, riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Analizirati mehanizme osmoregulacije i ekskrecije kod životinja. Usporediti ekskretorne strukture kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Predavanje 11. Razmnožavanje (*3) Ishodi učenja: Identificirati i analizirati tipove nespolnog i spolnog razmnožavanja kod životinja. Navesti prednosti i mane nespolnog i spolnog razmnožavanja. Analizirati osnovne reproduktivne strategije kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Usporediti reproduktivne strukture kod različitih grupa životinja. Predavanje 12. Embriologija i postembrionalni razvoj (*2) Ishodi učenja: Analizirati proces embriogeneze i postembriogeneze. Usporediti različite tipove brazdanja. Analizirati proces gastrulacije. Definirati zametne listiće. Analizirati prosec organogeneze. Identificirati tipove postembrionalnog razvoja kod različitih životinja. Usporediti r- i k-strategiju kod životinja. Predavanje 13. Ponašanje životinja (*2) Ishodi učenja: Definirati osnovne principe klasične etologije. Analizirati periodično i refleksno ponašanje. Analizirati socijalno ponašanje životinja. Vježba 1. Promorfologija plan građe tijela životinje (*2) Ishodi učenja: Usporediti asimetrične, bilateralno simetrične i radijalno simetrične životinje. Razlikovati anteriorni i posteriorni kraj životinje te dorzalnu i ventralnu stranu tijela. Definirati metamerizaciju, homonomnu i heteronomnu metameriju, pseudometameriju i tagmatizaciju. Nacrtati bilateralno i radijalno simetričnu životinju te označiti pripadajuće ravnine i osi. Nacrtati riječnog raka i označiti tagme. Vježba 2. Mikroskop i mikroskopiranje (*2) Ishodi učenja: Navesti mehaničke i optičke dijelove mikroskopa. Izračunati ukupno povećanje mikroskopa. Pravilno rukovati mikroskopom. Razlikovati svježi i trajni preparat. Postaviti trajni preparat (npr. oocite školjkaša Mytilus galloprovincialis) i naći sliku na mikroskopu. Nacrtati oocite dagnje i navesti na kojem se povećanju crtalo. Vježba 3. Pokrovni sustav (*2) Ishodi učenja: Razlikovati epitelno tkivo kod beskralježnjaka i kralježnjaka promatranjem na histološkim preparatima. Ustanoviti razlike epiderma beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati shematski prikaz pelikule papučice. Nacrtati shematski prikaz epitelnog tkiva kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati kožu virnjaka mikroskopskim promatranjem histološkog preparata. Nacrtati kožu žabe mikroskopskim promatranjem histološkog preparata. Analizirati kožu glavonožaca, morske mačke. Promotriti kroz mikroskop ljuske ribe koštunjače. Vježba 4. Potporni sustav (*2) Ishodi učenja: Razlikovati tri osnovna tipa potpornog sustava (skeleta) kod životinja. Identificirati osnovne regije
kralješaka riba. Nacrtati ljušturice krednjaka. Nacrtati shematski prikaz ljušture školjkaša. Napraviti svježi preparat niti spongina i iglica spužve te iste nacrtati. Napraviti svježi preparat sklerita žarnjaka te iste nacrtati. Napraviti svježi preparat osikula trpova te iste nacrtati. Označiti dijelove kostura ribe koštunjače. Vježba 5. Pokretanje - mišićni sustav (*2) Ishodi učenja: Analizirati načine pokretanja životinja. Usporediti građu bičeva, trepetljika i mišića. Analizirati građu mišićnog tkiva te razlikovati tri tipa mišića na histološkim preparatima. Nacrtati glatke mišićne stanice i poprečnoprugasti mišić. Skicirati funkcionalnu građu poprečnoprugastog mišića. Pogledati dodatne primjere: epitelnomišićne stanice dječje gliste, mišićni sustav kod riba, električni organi riba. Vježba 6. Živčani sustav (*3) Ishodi učenja: Analizirati građu živčanog tkiva te funkciju neurona i glija stanica. Identificirati dijelove živčane stanice. Usporediti tipove živčanog sustava kod životinja. Razlikovati živčani sustav beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati živčanu stanicu. Secirati lignjuna i nacrtati pleuralni ganglij. Nacrtati shematski prikaz živčanog sustav gujavice. Secirati škampa i nacrtati živčani sustav. Secirati morsku mačku i nacrtati mozak. Vježba 7. Osjetni sustav (*2) Ishodi učenja: Analizirati funkciju osjetila. Usporediti osjetila, osjetne stanice i tipove receptora. Analizirati građu i funkciju bočne pruge riba koštunjača. Ustanoviti razlike između oka glavonožaca i kralježnjaka. Nacrtati statocistu. Nacrtati Vater - Paccinievo tjelešce za dodir u koži sisavca. Nacrtati gustoreceptore u papilama jezika sisavca. Nacrtati dijelove oka sipe. Nacrtati dijelove sastavljenog (mrežastog) oka kukaca. Secirati lignjuna i izolirati statolite. Secirati ribu koštunjaču i izolirati otolite. Promotriti statolite i otolite pod mikroskopom. Vježba 8. Dišni sustav (*3) Ishodi učenja: Ustanoviti razliku između izmjene plinova i respiracije. Povezati građu i funkciju respiratorne površine kod različitih grupa životinja. Analizirati različite strukture za izmjenu plinova kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Razlikovati ventilacijska i difuzijska pluća. Secirati dagnju, izolirati škrge i nacrtati iste. Secirati lignjuna, izolirati škrge i nacrtati iste. Nacrtati vanjske škrge ličinke vodenjaka. Nacrtati uzdušničke škrge ličinki kukaca. Nacrtati škrge mnogočetinaša. Nacrtati uzdušnice kukaca. Secirati dugorepnog i kratkorepnog raka i izolirati škrge. Secirati ribu koštunjaču i izolirati škrge. Pogledati dodatne primjere: difuzijska pluća kopnenih puževa, škrge rakova i riba hrskavičnjača. Vježba 9. Optjecajni sustav (*3) Ishodi učenja: Razlikovati tipove tjelesnih tekućina kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Ustanoviti razliku između otvorenog i zatvorenog optjecajnog sustava. Analizirati funkciju respiratornih pigmenata i primjere istih kod različitih životinja. Nacrtati shematski prikaz optjecajnog sustava školjkaša. Secirati lignju, izolirati srca i nacrtati ista uz pripadajuće glavne žile. Nacrtati shematski prikaz optjecajnog sustava škampa. Secirati morsku mačku, izolirati srce i nacrtati dijelove istog. Izvaditi hemolimfu dagnje i analizirati istu mikroskopom. Pogledati dodatne primjere: 'pluća' i srce puža vinogradnjaka, optjecajni sustav gujavice, eritrociti žabe. Vježba 10. Probavni sustav (*2) Ishodi učenja: Razlikovati intracelularnu i ekstracelularnu probavu. Usporediti različite tipove ishrane. Razlikovati osnovni princip građe probavila kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Nacrtati hranidbene mjehuriće i usni aparat papučice. Nacrtati dijelove probavila virnjaka i gujavice. Secirati škampa, izolirati želudac i nacrtati dijelove istog. Secirati morsku mačku, izolirati probavilo i nacrtati dijelove istog. Vježba 11. Ekskrecijski sustav (*2) Ishodi učenja: Ustanoviti razliku između amonioteličnih, ureoteličnih i urikotreličnih životinja. Analizirati proces osmoregulacije. Usporediti građu ekskrecijskih organa kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati kontraktilne (stegljive) vakuole papučice. Nacrtati dijelove metanefridija gujavice. Nacrtati ticalne žlijezde škampa. Nacrtati Malpigijeve cjevčice paličnjaka. Nacrtati mokraćno - spolni sustav kod žabe. Vježba 12. Rasplodni sustav (*3) Ishodi učenja: Analizirati ulogu i građu rasplodnog sustava. Razlikovati različite tipove oplodnje. Identificirati faze spolnog rasploda. Nacrtati pupanje hidre. Nacrtati značajke spolnog dimorfizma kod dječje gliste. Promotriti značajke spolnog dimorfizma kod rakova (dugorepci, kratkorepci). Secirati lignjuna i nacrtati dijelove spolnog sustava. Ssecirati morsku mačku i nacrtati dijelove spolnog sustava. Promotriti histološki preparat mužjaka i ženke dagnje, lignjuna i ribe koštunjače. Vježba 13. Embrionalni i postembrionalni razvoj (*2) Ishodi učenja: Analizirati proces embriogeneze i postembriogeneze. Usporediti tipove jaja s obzirom na količinu i