MORSKE LUKE - ČINITELJI LOGISTIČKOG I PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

Čedomir Dundović Ines Kolanović MORSKE LUKE - ČINITELJI LOGISTIČKOG I PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE Hrvatske morske luke imaju važnu ulogu i veliko potencijalno značenje koje se temelji na povoljnom zemljopisnom položaju. Duga i razvedena morska obala, razlog je postojanju velikog broja luka i lučica od kojih veću prometnu važnost ima sedam luka (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik). Različit makroregionalni zemljopisni položaj tri skupine hrvatskih luka (luke sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana) odražava se i u njihovom bitno različitom prometnom položaju i funkciji u odnosu na gravitacijsko zaleđe. Zbirni prometni kapacitet navedenih luka iznosi 23 milijuna tona suhih tereta, što uz kapacitet naftnog terminala u luci Rijeka od oko 16 milijuna tona daje ukupni godišnji kapacitet od oko 39 milijuna tona suhog i tekućeg tereta. Glavnina ovog prometnog kapaciteta odnosi se na luke Rijeka i Ploče. Pritom je osnovni problem što je većina postrojenja luka tehnološki zastarjela i na razini 30% do 50% iskoristivosti. Gotovo istovjetni pokazatelji odnose se i na putnički promet, te je stoga potrebno mjerama državne prometne i lučke politike utvrditi prioritete i potaknuti novi investicijski ciklus ulaganja u morske luke. Izgradnjom novih cestovnih prometnica i ravničarske pruge, morske luke Hrvatske dobit će potrebne predispozicije za brži razvoj. Novim razvojnim ciklusom hrvatske morske luke postat će bitan generator prometnog i logističkog razvitka Republike Hrvatske posebice za robni promet i terete susjednih zemalja. Uvod Luke kao složeni sustavi, važna su komponenta nacionalnog prometnog sustava, jer uz prometnu, imaju trgovačku, industrijsku, logističku, turističku i brojne negospodarske funkcije. Povećanom proizvodnjom i razmjenom dobara uvjetovan je porast svjetskog pomorskog prometa čime se intenzivira korištenje luka kao logističkih središta u cjelokupnom transportnom i logističkom lancu. Brze promjene potaknute tehnološkim i informacijskim unapređenjem potaknule su veću konkurenciju između luka, što nužno nameće potrebu prilagodbe luka novim logističkim trendovima i podizanju kvalitete lučkih usluga. Morske luke koje čine nezaobilaznu kariku u transportnom i logističkom lancu imaju sve veću obvezu pružanja učinkovitih i kvalitetnih usluga uz visoki stupanj sigurnosti i zaštite ljudi, roba i okoline. Veličina prometa svake luke mjerilo je njezine uspješnosti, uloge i značenja što ga ima na određenom području. Međutim, time se ne dobiva potpuna slika jer nedostaju elementi tehničko-tehnološke i organizacijsko-ekonomske strukture, razine razvijenosti, stupnja povezanosti, te konačno i usklađenosti svih čimbenika u strukturi luke i njezinom okruženju. Odgovarajućim zakonskim mjerama i programima razvitka, država može poticati ili slabiti razvitak luka, što je ujedno posljedica bržeg ili sporijeg integriranja zemlje u svjetske prometne i gospodarske tokove. Način i veličina ulaganja u razvitak hrvatskih morskih luka 960

razlikuje se s obzirom na njihovu važnost i specijalizaciju pojedinih luka, što treba definirati u skladu s logističkim i geoprometnim predispozicijama pojedine luke. Razvitak luka u RH potrebno je temeljiti na kompatibilnosti hrvatske lučke i prometne politike s ciljevima razvoja i mjerama europske prometne politike. Smjernice Europske komisije jasno naglašavaju zahtjev za uspostavom visokih standarda na tržištu lučkih usluga radi ostvarivanja transparentnih procedura i visoke kvalitete, pri čemu je u strategiji razvitka hrvatskih morskih luka potrebno uvažavati postojeće uvjete poslovanja, probleme i specifičnosti. Mjesto i uloga hrvatskih morskih luka u prometnom i logističkom sustavu Morske luke omogućuju lakši pristup svjetskom tržištu i pogoduju razvitku trgovine s velikim brojem zemalja, što zasigurno ukazuje na njihovu značajnu ulogu u gospodarskom razvitku pomorske zemlje i predispozicijama za brže uključivanje u globalni svjetski logistički i prometni sustav. U suvremenim lukama posljednjih generacija, temeljne funkcije poprimaju sve izrazitija logistička obilježja, pri čemu luke postaju središta iz kojih se planira, upravlja i kontrolira sve radnje i informacije vezane za naručivanje robe, realizaciju narudžbi, pakiranje, skladištenje, rukovanje i prijevoz. Logističke usluge koje pruža luka privlače promet, povećavaju prihode i važan su čimbenik razvitka morskih luka. Obzirom na činjenicu da se gotovo ¾ svih roba transportira morskim putem, razvidna je važnost morskih luka u svjetskoj robnoj razmjeni, te povezanost pomorskog, odnosno prometnog sustava s gospodarskim sustavom pomorskih zemalja. Ta se veza ponajprije izražava kretanjem osnovnih ekonomskih indikatora kao što su društveni proizvod, zaposlenost, investicije ili osobna potrošnja s jedne strane, te količina prevezene robe i putnika, veličina prometne potražnje, broj i sastav prijevoznih sredstava s druge strane. Pritom je značajno da s razvojem nacionalnog gospodarstva raste elastičnost prijevozne potražnje u putničkom, a opada u teretnom prometu. U razvijenom gospodarstvu promet utječe na sve aspekte društva i na sve prisutne subjekte odnosno interesne grupe što potvrđuju podaci o udjelu prometnog sektora u ukupnom društvenom proizvodu nekih europskih zemalja. Tablica 1. Udio prometnog sektora u BDP-u DRŽAVA 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. Bugarska 6.2 7.5 7.6 8.2 8.7 9.3 Hrvatska 9.6 8.8 8.7 8.4 8.6 8.7 Češka 8.1 7.7 8.2 8.4 9.7 10.5 Mađarska 9.0 9.2 9.7 9.9 10.2 10.6 Poljska 6.6 6.5 6.5 6.4 6.6 6.8 Rumunjska 8.1 9.4 9.7 9.7-9.9 Slovačka 8.6 8.7 8.4 10.9 11.1 11.4 Slovenija 7.7 7.6 8.0 8.2 8.2 8.3 Izvor: UN ECE Statistical Data Base and Eurostat, 2001. U svjetskim razmjerima hrvatske morske luke nemaju značajniju ulogu. U posljednjih 50 godina one su uglavnom zaostajale za razvojem luka europskih razvijenih zemalja. Nakon II. svjetskog rata hrvatske morske luke su obnovljene i proširene, a njihov promet u razdoblju do 1990. godine ovisio je o prometu bivše Jugoslavije i tranzitnom prometu obližnjih srednjoeuropskih zemalja. Promet hrvatskih morskih luka u tom razdoblju bio je ograničen 961

nedostatkom modernih kopnenih prometnica između luka i kopnenog zaleđa, nedovoljnom pomorskom orijentacijom zemlje te izgradnjom i konkurencijom novih luka u Kopru i Baru [3, str. 51]. Pomorski promet, kao podsustav prometnog sustav koji se sukladno gospodarskim razvojnim scenarijima klasificirao kao jedan od propulzivnijih sektora hrvatskog gospodarstva, trebao bi ostvarivati prosječnu godišnju stopu rasta u visini od 4 do 7% godišnje što bi bilo u skladu s predviđenom stopom rasta BDP-a i rastom prometa u lukama. Rezultat takve projekcije kretanja vidljiv je u tablici 2. Tablica 2. Projekcija rasta pomorskog prometa od 2005. - 2010. godine Opis Stope rasta 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Teret 4 18.065 18.788 19.540 20.321 21.134 21.980 (u 000 t) 7 21.425 22.925 24.530 26.247 28.084 30.050 Putnici 4 4.486 4.666 4.852 5.046 5.248 5.458 (u 000) 7 5.321 5.693 6.092 6.518 6.974 7.463 Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i veza RH, Zagreb, 2000. Međusobna uvjetovanost i interakcijska povezanost između razvitka pojedinih prometnih podsustava, predstavlja temeljni preduvjet razvitka morskih luka. Primjerice, ulaganja u kopnene prometnice omogućuju proširenje gravitacijskog zaleđa hrvatskih morskih luka te povećavaju konkurentnost luka u skretanju robnih tokova i putničkih putovanja. Ulaganja u modernizaciju željezničke mreže usmjerena su na povezivanje luka na paneuropske koridore, a trebaju omogućiti smanjenje troškova eksploatacije, povećanje propusne moći pruga i veće brzine prijevoza s ciljem zadovoljenja potreba korisnika lučkih i prijevoznih usluga u cjelokupnom protoku tereta od pošiljatelja do primatelja. 3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA MORSKIH LUKA OD MEĐUNARODNOG ZNAČAJA ZA RH Hrvatske morske luke imaju važnu ulogu i veliko potencijalno značenje koje se temelji na povoljnom geografskom i prometnom položaju. Morska kopnena obala Republike Hrvatske proteže se u duljini od 1.777,7 km, a dužina obale otoka iznosi 4.012,4 km. Od približno 350 luka i lučica na obali i otocima, šest luka (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik) može prihvatiti velike prekooceanske brodove, a sve su smještene na kopnenoj obali. Zbirni promet navedenih luka iznosio je oko 30 milijuna tona tereta u 2007. godini, od čega se 85% odnosi na međunarodni promet. Tablica 3. Promet robe u morskim lukama RH (Izvor: www.dzs.hr.) u tis.t 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Ukupno 15711 16283 16886 19056 18584 20321 25246 26201 26326 30097 Unutrašnji promet Ukupno 3094 3136 2729 2600 2839 3285 5098 4924 4933 4954 Međunarodni promet Ukupno 12617 13147 14157 16456 15745 17035 20148 21277 21393 25143 962

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama predstavlja osnovu razvoja hrvatskih morskih luka i cjelokupnoga lučkog sustava. Tim se zakonom utvrđuje i definira uloga i važnost pojedinih luka u gospodarskom sustavu Hrvatske. Shodno Zakonu luke se razvrstavaju u tri skupine: luke od osobitog (međunarodnog) značaja za RH (6 luka), luke županijskog značaja (42 luke), i luke lokalnog značaja (285 luka). Različit makroregionalni zemljopisni položaj triju skupina hrvatskih luka (luke sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana) odražava se i u njihovu bitno različitom geoprometnom položaju i funkciji u odnosu na gravitacijsko zaleđe Nesporno je da sve hrvatske luke, koje su dosad kategorizirane kao glavne luke, nemaju istu važnost za gospodarski razvitak zemlje. Zato u skladu s ulogom i značenjem, luke treba rangirati te prema tom kriteriju voditi selektivnu državnu politiku. Iako kratkoročno, država još uvijek mora pomagati razvitak određenih luka, dugoročno će razvitak biti prepušten isključivo djelovanju tržišta 6, str. 17]. Potrebno je napraviti jasnu distinkciju između teretnih i putničkih luka, te s obzirom na koncentraciju prometa i ograničena investicijska ulaganja poticati razvitak dviju teretnih luka: Rijeka i Ploče, dok poticaj razvitku putničkog prometa treba biti posebno usmjeren na luke: Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik. Veći broj planiranih projekata čiji je cilj unapređenje infrastrukturnih i suprastrukturnih objekata u smislu bolje kopnene povezanosti hrvatskih morskih luka sa zemljama u njihovom zaleđu (Slovenija, Austrija, Mađarska) bitan je čimbenik podizanja važnosti i atraktivnosti hrvatskih prometnih pravaca. Izvor: Pretpristupna pomorska strategija RH, MMTPR, 2005. Slika 1. Paneuropski koridori. U gotovo bespoštednoj borbi za privlačenje novih visokovrijednih tereta, Hrvatska treba koristiti iskustva azijskih luka i nastojati privući terete tih zemalja koji svoju robu namijenjenu europskom tržištu mogu iskrcavati i oplemenjivati u našim lukama, prenositi potrebna znanja i razvijati nove tehnologije. 963

ANALIZA PROMETA GLAVNIH MORSKIH LUKA REPUBLIKE HRVATSKE Planom razvoja hrvatskih morskih luka do 2010. godine planirana su velika ulaganja u modernizaciju luka, što predstavlja temelj za ostvarivanje većeg lučkog prometa, intenzivniji razvoj kopnenog i pomorskog prometa i davanje koncesija domaćim i stranim ulagačima. Unatoč značajnom padu lučkog prometa 90-tih godina 20. stoljeća, kao rezultat različitih objektivnih i subjektivnih čimbenika u kojima se našla Hrvatska (ratna događanja, nepostojanje konzistentne pomorske i lučke politike, neprimjerena politika financiranja prometa i politika cijena prijevoznih usluga, neodgovarajuće i zastarjele željezničke i cestovne prometnice...), u posljednjih desetak godina promet hrvatskih morskih luka bilježi konstantan porast. Razlozi povećanja prometa u protekom srednjoročnom razdoblju jesu [3, str. 104] Sređivanje političkih i gospodarskih prilika u RH Razvoj nacionalnog gospodarstva i povećanje domaćeg prometa Povrat izgubljenih tereta iz tranzitnog tržišta Postupna implementacija zakonskih odrednica, proces restrukturiranja i privatizacije lučkog sustav Modernizacija i izgradnja lučkih kapaciteta, Povezivanje luka sa zaleđem suvremenim cestovnim prometnicama. Tablica 4. Promet u lukama od osobitog gospodarskog značaja za RH GODINA 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. TERETNI PROMET (000 t) Rijeka 6.800 7.901 7.970 10.416 12.100 11.932 11.300 Ploče 804 921 1.062 1.284 2.031 2.815 3.181 Šibenik 570 515 460 601 841 1.410 739 Zadar 303 330 361 432 235 497 555 UKUPNO 8.477 9.667 9.853 12.733 14.368 16.900 15.775 PUTNIČKI PROMET (000) Šibenik 323 364 470 507 522 535 538 Split 1.975 2.287 2.563 2.891 3.184 3.482 3.541 Zadar 1.190 1.374 1.464 1.555 1.696 2.064 2.165 Dubrovnik 355 431 533 743 767 830 931 UKUPNO 3.553 4.456 5.772 4.254 5.772 6.687 7.175 Izvor: Lučke uprave Glavnina teretnog prometa hrvatskih luka (tablica 4) odnosi se na luke Rijeku i Ploče koje su postale glavne teretne luke RH, ostvarujući gotovo 90% ukupnog teretnog prometa hrvatskih luka od međunarodnog značaja za RH, dok najveći broj prevezenih putnika bilježe luke Split i Zadar. Analizom podataka može se zaključiti da riječka luka ostvaruje više od 70% ukupnog teretnog prometa, te da je gotovo cijeli tranzitni promet usmjeren preko sjevernojadranskog prometnog pravca, što posebno ističe značenje riječke luke u nacionalnom lučkom sustavu. U strukturi tereta, tekući teret čini u prosjeku 60%, a najbolje poslovne rezultate u razdoblju od 2002. do 2007. godine ostvario je kontejnerski terminal na kojem je, nakon tehnološke modernizacije promet povećan gotovo deset puta. U 2007. godini promet na kontejnerskom terminalu Brajdica iznosio je 145.040 TEU čime je u odnosu na 2006. godinu ostvareno povećanje od 54% [13]. 964

Nedvojbeno je da je riječka luka prometno čvorište koje treba predstavljati svojevrsni input output hrvatskog prometnog sustava, te da njena konkurentnost na pomorskom tržištu ponajprije ovisi o konkurentnosti sjevernojadranskoga prometnog pravca, a unutar toga i o konkurentnosti luke u odnosu na susjedne luke Koper i Trst, čija se gravitacijska područja preklapaju. Neosporno je da u takvim uvjetima kvaliteta cestovne i željezničke mreže, te kvaliteta i cijena usluge imaju presudnu ulogu. Zemljopisni položaj kao jedan od logističkih činitelja relevantnih za razvoj luke, u uvjetima suvremenog prometnog tržišta nema više ključnu ulogu. To posebno dolazi do izražaja analizirajući luke Sjeverne Europe na koje je usmjeren značajan udio pomorskog prometa srednjoeuropskih zemalja iako su te luke za teret koji dolazi iz azijskih zemalja dvostruko udaljenije od sjevernojadranskih luka. Izgradnjom cestovne i željezničke infrastrukture preko V. i X. koridora, te izgradnjom ravničarske pruge, riječka će se luka potpuno integrirati u prometni sustav Europe. Luka Ploče doživjela je značajan pad prometa tijekom rata. Posljednjih godina luka Ploče bilježi značajan rast prometa i približava se prijeratnim poslovnim rezultatima, a za idućih 5 godina predviđa se promet od 6.5 mil. tona tereta godišnje. U ukupnom prometu luke Ploče najveći je udio suhih rasutih tereta s gotovo 75 % (ugljen, glinica, boksit), a promet kontejnera u 2004. godini iznosio je 14.500 TEU. Luka Ploče je morska luka ogranka paneuropskog koridora V C koji vodi prema Sarajevu i Budimpešti, zbog čega ona predstavlja ishodišno-odredišnu točku tog prometnog pravca s obzirom na mogućnost privlačenja većih količina tereta. Geografsko-prometni položaj Luke Ploče, uvelike pridonosi razvoju luke koja je od izuzetne važnosti za svoje gravitacijsko područje i gospodarstvo Republike Bosne i Hercegovine, za partnere iz Srbije, Mađarske i drugih zemalja srednje Europe. Okosnica ove zone je transverzalni prometni pravac Ploče- Sarajevo-Šamac-Osijek-Mađarska. Boljoj valorizaciji ovog prometnog pravca s cestovnom i željezničkom infrastrukturom na čijem se kraju nalazi luka Ploče doprinijet će buduća izgradnja jadranske autoceste, nove cestovne prometnice kroz Bosnu na koridoru Vc, izgradnja kanala Dunav-Sava od Vukovara do Šamca, kao i izgradnja savske luke u Bosanskom Šamcu. [4, str. 114] Luke Split, Šibenik i Zadar bilježe stalne oscilacije u teretnom prometu, pri čemu ostvaruju oko 10% teretnog prometa luka od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku. Budući je u ukupnoj strukturi robnog prometa u morskim lukama RH posebno važan udio tranzitnog prometa, bitno je istaknuti da će on prije svega ovisiti o sljedećim čimbenicima [3, str. 94]: Stanju gospodarstva zemalja bližeg okruženja te osobito potrebama tih gospodarstava za prekojadranskim uvozom i izvozom roba; Političkim i gospodarskim odnosima sa susjednim zemljama; Konkurentskoj sposobnosti hrvatskih luka da se preko njih odvija dio tranzitnog prometa susjednih zemalja; Stupnju izgradnje planiranih željezničkih i cestovnih koridora i primjeni suvremenih transportnih tehnologija. Kontinuirani rast prometa u morskim lukama odrazio se i na povećanje prekrcaja tereta u morskim lukama, ali i u lukama unutrašnjih voda (tablica 5). Ono što je izuzetno bitno kod prekrcaja tereta u lukama, kako kod morskih, tako i kod riječnih, je izuzetno visok multiplikativni učinak na gospodarstvo. Procjenjuje se da se u zemljama s najrazvijenijim lukama od 1 novčane jedinice zarađene od lučkih naknada generira i do 15 novčanih jedinica prvenstveno u pratećim djelatnostima, poput špedicije, osiguranja, carine i slično. Za Hrvatsku se procjenjuje da je multiplikativni efekt na gospodarstvo nešto manji i da iznosi od 7 do 8 puta [8, str. 12]. 965

Tablica 5. Prekrcaj tereta u lukama RH Ukupno prekrcano u morskim lukama u lukama unutrašnjih voda 1997. 4531 438 1998. 5311 1133 1999. 4850 454 2000. 4435 1028 2001. 4891 919 2002. 4848 1122 2003. 6200 976 2004. 7868 1343 2005. 9094 1750 2006. 9996 1888 2007. 12008 1963 Izvor: Statistički ljetopis, 2007. Putnički promet hrvatskih morskih luka u posljednjem desetljeću bilježi pozitivan trend (tablica 6). Takav pozitivan trend je rezultat uspješne poslovne politike luka i učinkovitih mjera hrvatske prometne politike. U ukupnoj strukturi putničkog prometa otprilike 90% odnosi se na unutrašnji promet, a vrlo mali dio pokriva međunarodni promet. Najveći udio putničkog prometa otpada na luke Split i Zadar, kao najvažnija središta za lokalni i međunarodni promet putnika. Tablica 6. Promet putnika u morskim lukama Republike Hrvatske u tis. Ukupan promet Unutrašnji promet Međunarodni promet 1997. 12 532 12 209 323 1998. 12 752 12 420 332 1999. 13 125 12 888 237 2000. 14 940 14 576 364 2001. 16 833 16 358 475 2002. 18 410 17 809 601 2003. 19 484 18 718 766 2004. 22 610 20 774 1 836 2005. 23 419 21 459 1 960 2006. 24 535 22 462 2 073 2007. 26 296 23 913 2 383 Izvor: www.dzs.hr/hrv/publication/2007/5-1-4_4h2007.htm Očekivani razvoj luke Split i luke Zadar treba prvenstveno sagledavati kroz razvitak putničkog prometa. Putnički promet zadarske luke u najvećoj mjeri se odnosi na trajektno 966

povezivanje Zadra sa susjednim otocima, zauzimajući drugo mjesto u putničkom prometu luka RH. Povezivanje Zadra sa Zagrebom suvremenom autocestom stvara potrebne pretpostavke za značajan zamah u putničkom prometu, dok će teretna luka opsluživati samo neposredno gravitacijsko zaleđe. Teretni promet u luci Split najvećim je dijelom vezan uz industrijske luke u bliže okruženju, a javni prekrcaj je zanemariv zbog čega je luku potrebno osuvremenjivati i unapređivati u svim oblicima putničkog prometa. Pomorski putnički promet u riječkoj luci posljednjih 50 godina je zanemaren. Ostvareni promet uglavnom se odnosi na promet putnika iz Rijeke prema južnoj obali Jadrana. Razvijanjem pomorskog putničkog prometa, te nakon izgradnje putničkog terminala, luka Rijeka bi trebala postati početno-završna postaja dužobalnih pomorskih linijskih veza Hrvatske. SWOT ANALIZA MORSKIH LUKA RH Radi sagledavanja mogućnosti razvitka hrvatskih morskih luka, u CARDS 2002 Project Development of Investment and Bussiness Climate in Croatia, analiza sektora Prekrcaja i skladištenja tereta provedena je SWOT (prednosti, nedostatci,mogućnosti, opasnosti) analiza. Kako luke u svojoj djelatnosti u velikom opsegu obavljaju djelatnost prekrcaja i skladištenja, ova je analiza upravo provedena radi utvrđivanja prednosti, nedostataka, mogućnosti i potencijalnih opasnosti u mogućim scenarijima razvitka hrvatskog lučkog sustava (morskih i riječnih luka). SWOT analizom utvrđeno je kako slijedi. Glavne komparativne prednosti RH u segmentu prekrcaja i skladištenja u morskim lukama jesu: Povoljan geoprometni položaj morske luke u RH, pogotovo luke Rijeka i Ploče, imaju preduvjete da postanu najvažnije luke na jugu Europe za prihvat roba s tržišta EU. Željezničke pruge također se nalaze na međunarodnim prometnim koridorima, izuzetno važnim za tranzitni prijevoz robe Ulaganje u prometnu infrastrukturu predstavlja preduvjet za razvoj transporta i svih pratećih djelatnosti poput prekrcaja i skladištenja robe u lukama. Od izuzetnog su značaja ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu, kao i izgradnja višenamjenskog kanala Dunav Sava čime se doprinosi povećanju konkurentnosti Hrvatske na međunarodnim tranzitnim putovima. U usporedbi s ostalim europskim zemljama glavni nedostaci očituju se u ovome: Zaostajanje u kvaliteti i ograničenost prometne infrastrukture uslijed ratnih šteta i neredovitog ulaganja u održavanje i modernizaciju prometne infrastrukture još uvijek veliki dio prometnih pravaca, posebice željeznički i riječni, kvalitetom se nalazi ispod europskih standarda Loša tehnološka opremljenost i nedovoljna konkurentnost hrvatskih tvrtki zastarjelost tehnološke opreme, te nedovoljni i nekvalitetni skladišni kapaciteti utječu na povećanje fiksnih i varijabilnih troškova, odnosno smanjenje konkurentnosti Nedovoljno razvijena transportna politika odnosi se prije svega na organizaciju prijevoza, odnosno uglavnom špediterske usluge što onemogućuje optimalnu kombinaciju i korištenje prijevoznih sredstava u svrhu smanjenja troškova te vremena prijevoza Mogućnosti za daljnji razvoj cjelokupnog transporta, a time i prekrcaja i skladištenja roba ogleda se u ovome: 967

Liberalizacija transportnih djelatnosti Hrvatsku na putu u punopravno članstvo u EU očekuje liberalizacija dijela prometnih usluga. Povećanje konkurencije u prijevozu roba dovest će do kvalitetnijeg i jeftinijeg prijevoza, što će zahtijevati i razvoj pratećih djelatnosti u transportu, posebice špediterskih te prekrcajnih i skladišnih usluga. Orijentacija na EU i na povećanje pomorskog, riječnog i željezničkog prijevoza roba očekuje se da će u zemljama EU prijevoz roba cestovnim putem ostvariti povećanje od čak 50%, što uz veću trenutnu zakrčenost cesta i sve izraženiji problem zagađenosti okoliša zahtijeva prebacivanje dijela tereta s cestovnih na druge transportne modalitete. Europska strategija razvoja do 2010. godine ističe orijentaciju prema povećanju alternativnih prijevoznih sredstava, odnosno povećanju udjela prijevoza željeznicom, rijekama i morima. Korištenjem intermodalnog prijevoza povećava se važnost pratećih djelatnosti u transportu, posebice logističkih aktivnosti, ali i prekrcaja i skladištenja. S obzirom na to da Hrvatska ima morski i riječni pristup te željezničku infrastrukturu na međunarodnim prometnim koridorima, u budućnosti se očekuje povećanje prekrcaja te porast važnosti hrvatskih morskih luka u međunarodnom tranzitnom prometu. Rastu međunarodne razmjene i povratku dijela predratnog tranzitnog prometa globalizacija te daljnja integracija gospodarstva zemalja u EU doprinijet će daljnjem rastu prijevoza i prekrcaja robe. Gospodarski rast zemalja u Jugoistočnoj Europi zemlje u okruženju posljednjih godina ostvaruju znatno više stope gospodarskog rasta od prosjeka zemalja EU 25. Intenziviranjem gospodarske aktivnosti u promatranim zemljama povećavao se i prijevoz robe na području RH te promet u hrvatskim morskim i riječnim lukama. Nastavak snažnog rasta gospodarstava zemalja u Jugoistočnoj Europi imat će značajan pozitivan efekt na razvoj transporta i pratećih djelatnosti u Hrvatskoj. Kao potencijalne opasnosti za daljnji razvoj istaknute su: Konkurencija zemalja u okruženju morske luke u RH izložene su konkurenciji ostalih luka na Jadranu, a prije svega sjevernojadranskih luka Koper, Venecija i Trst. Također i riječne luke imaju konkurenciju u lukama ostalih zemalja, posebice onih smještenih na Dunavu. Nedovoljna prekogranična suradnja odnosi se prije svega ne nekoordinirano investiranje i razvoj prometnih pravaca. Nedovoljna suradnja lokalnih i regionalnih vlasti mogla bi nepovoljno utjecati na razvoj tvrtki koje se bave prekrcajem tereta i skladištenjem, što se prvenstveno odnosi na luke. S obzirom na to da većini luka već sada nedostaje prostora za širenje poslovanja, lokalne bi vlasti trebale aktivnije sudjelovati u rješavanju problema, primjerice ulaskom u vlasničku strukturu i/ili joint venture projektima. Tendencije razvitka hrvatskih morskih luka Polazeći od postojećeg stanja kao i od očekivanog budućeg razvitka RH i susjednih država, Ministarstvo, kao svoje temeljne ciljeve u području unapređenja lučkog sustava utvrđuje [9, str. 26.] modernizaciju luke Rijeka radi povećanja tranzitnog tereta posebice kontejnerskog i ro-ro prometa; povećanje prometa rasutih tereta i kontejnera kroz luku Ploče za potrebe Republike Bosne i Hercegovine i ostalih država na panaeuropskom prometnom koridoru Vc; modernizaciju i rekonstrukciju putničkog terminala u luci Dubrovnik; izgradnju novoga putničkog i ro-ro terminala u luci Zadar; 968

izgradnju ljetnog veza za prihvat putničkih brodova u luci Split; rekonstrukciju ostalih luka od državne i županijske važnosti za potrebe povezivanja obale i otoka; poticanje uspostave prekojadranskih pomorskih linija, te povezivanje Jadranskog i Jonskog mora; opremanje luka uređajima i opremom za prihvat zauljenih voda, smeća i ostataka tereta; usklađivanje zakonodavstva s odgovarajućim propisima Europske zajednice prema nacionalnom programu, pri čemu usklađivanje pojedinih pitanja može biti odgođeno, ako ih Vlada Republike Hrvatske smatra predmetom pregovora te ako tijekom pregovora takav kasniji datum primjene bude ugovoren. U razdoblju od osnivanja lučkih uprava (1996. i 1997.) do 2004. u luke otvorene za javni promet od značaja za RH iz Proračuna RH uloženo je 27 mln kuna, odnosno oko 37 mln [7]. U skladu s postavljenim ciljevima daljnjeg razvitka morskih luka od osobitog (gospodarskog) značaja za RH planirane investicije u razdoblju od 2006. do 2013. godine prikazane su u tablici 7. Može se zaključiti da će se najviše ulagati u luke Rijeka i Ploče, kao luke specijalizirane za teretni promet, te u luku Zadar kao putničku luku od koje se očekuje kontinuirani rast broja putnika u narednom vremenskom periodu. Tablica 7. Planirane investicije 2006. 2013. Rijeka 170 milijuna Eura Zadar 140 milijuna Eura Šibenik 12 milijuna Eura Split 40 milijuna Eura Ploče 114 milijuna Eura Dubrovnik 55 milijuna Eura UKUPNO 531 milijun Eura Izvor: www.mmpi.hr/more 1. U luci Rijeka postavljeni ciljevi razvitka bit će ostvareni kroz Rijeka Gateway projekt čija je vrijednost 46.2 milijuna eura koji se odvija sukladno Odluci Vlade RH od 30. travnja 2003. i 12. srpnja 2003. te potpisanog Ugovora o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvitak i Lučke uprave Rijeka, te uz sredstva osigurana u proračunu Republike Hrvatske (do 2009.). Projekt Rijeka Gateway uključuje: 2. uređenje obala rekonstrukcijom Bečke i Praške obale kojim će se ostvariti vrijedan operativni prostor ukupne površine 4 ha; 3. izgradnju infrastrukturnoga koridora u ukupnoj duljini od 2,5 km kojim će se osigurati kvalitetna prometnica uzduž zapadnog dijela luke; rekonstruirani magistralni vodovi svih instalacija kao i kolosijeci bit će sastavni dio koridora; 4. izgradnju nove obale uz postojeću Zagrebačku obalu, ukupne dužine 1200 m od čega će se u prvoj fazi izgraditi 300 m; novoizgrađeni prostor obale imat će ukupnu površinu od 10 ha i bit će namijenjen prekrcaju generalnog tereta; 5. putnički terminal smješten na korijenu Riječkog lukobrana; konačni izgled terminala obuhvaćat će dva priveza za putničke brodove i zgradu za prihvat putnika; početna rekonstrukcija lukobrana riješit će privez bodova do maksimalne dužine 200 m. Vlada Republike Hrvatske je od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) zatražila zajam u protuvrijednosti od cca 155 milijuna USD kao pomoć u provedbi Projekta obnove riječkog prometnog pravca.ukupna vrijednost predloženog projekta procijenjena je na 969

cca 265 milijuna USD (155 milijuna USD Zajma i 110 milijuna USD domaćeg udjela u financiranju). Iz sredstava zajma financirat će se 155 milijuna USD, temeljem sporazuma kojeg su sklopili Lučka uprava Rijeka, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i IBRD. Potpisan je 31 ugovor koji obuhvaća kategorije izvođenja radova, nabavu opreme, konzultantske usluge i zbrinjavanje radnika Luke Rijeka d.d. U tijeku je realizacija Gateway II projekta kojim bi se financirala izgradnja novog Praškog pristaništa, ceste D-403 i druga faza izgradnje kontejnerskog terminala na Brajdici. U razvojnim programima planira se i preseljenje ranžirnog kolodvora na pogodniju lokaciju izvan grada. U pripremi je i razmatranje mogućnosti izgradnje LNG terminala na otoku Krku. Vlada Republike Hrvatske je u svom mandatu od 2003-2007. godine pokrenula dva strateška projekta prometne infrastrukture od izuzetnog značaja za razvoj riječke luke i riječkog prometnog pravca: 1. Izgradnja nove željezničke pruge Rijeka-Zagreb-Botovo-mađarska granica 2. Izgradnja višenamjenskog kanala Sava-Dunav. Za razvitak riječke luke u smislu adekvatnog povezivanja luke kopnenim prometnicama i potrebu izgradnje novih terminala važnu ulogu imaju sljedeći projekti: izgradnja riječke zaobilaznice dovršetak izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb izgradnja cestovne prometnice Sv. Kuzam-Križišće-Žuta Lokva izgradnja ravničarske pruge Rijeka-Zagreb izgradnja LNG terminala na Krku modernizacija zračne luke Rijeka na Krku. U daljnjem razvitku luke Ploče od osobitog je značaja projekt Integracije trgovine i transporta u luci Ploče koji ima za cilj poboljšati kapacitete, učinkovitost i kvalitetu usluga južnog ruba koridora Vc kako bi se udovoljilo potrebama predviđenog prometa, kao i aspekte koordiniranja svih sudionika na koridoru. Projekt se sastoji od sljedećih dijelova: 1. Razvoj infrastrukture luke Ploče koji predviđa izgradnju terminala za rasute terete, izgradnju višenamjenskog/kontejnerskog terminala radi dobivanja novih operativnih površina i novih obala za privez kontejnerskih brodova i brodova nosivosti 150 000 DWT, te izgradnju/obnovu cestovne, željezničke i energetske infrastrukture na području luke i ulaznih lučkih objekata 2. Integracija trgovine i transporta kroz razvoj i unapređenje modernog lučkog elektronskog komunikacijskog sustava koji će olakšati integraciju toka informacija u koridoru Vc. Smjernice razvoja luke Dubrovnik temelje se na realizaciji Ugovora o kreditu s Europskom bankom za izgradnju obalne infrastrukture (vrijednost projekta je 26,5 milijuna eura), te izgradnju suprastrukture temeljem koncesija na osnovi međunarodnog natječaja (do 2007.). Realizacijom projekta dobila bi se nova obala za prihvat brodova na kružnim putovanjima u dužini od 1500 metara i nova površina od 15000 četvornih metara što rezultira mogućnošću istovremenog prihvata najmodernijih brodova na kružnim putovanjima i iskrcaj/ukrcaj 10 000 putnika istovremeno. Izgradnjom infrastrukture stvaraju se pretpostavke za nove sadržaje na kopnu kao što su putnički terminal, garaža, trgovački centar i hotelkasino). Projekt koji se odnosi na unapređenje i izgradnju luke Zadar, obuhvaća izgradnju infrastrukture novoga putničkog terminala u luci Zadar-Gaženica (procijenjena vrijednost projekta je 70 milijuna eura). Realizacijom projekta smanjit će se pritisak putničkih brodova na samu povijesnu jezgru grada Zadra, te će se dobiti moderna putnička luka za prihvat svih vrsta putničkih i ro-ro brodova. U sadašnjoj situaciji Šibenik nema o U sadašnjoj situaciji luka Šibenik nema odgovarajući putnički terminal pa se promet odvija dijelom na obali koja je predviđena za prekrcaj tereta. Izgradnjom putničkog terminala 970

dugoročno se rješava pitanje putničkog prometa u luci Šibenik, mogućnost prihvata brodova na kružnim putovanjima, za što već postoji zanimanje, a ujedno bi se riješilo i pitanje odgovarajućih ureda Lučke kapetanije, carine, policije i Lučke uprave koji sada rade u neodgovarajućim prostorima. Projekt izgradnje ljetnih vezova u luci Split uključuje proširenje lukobrana, izgradnju roro rampe u sjevernoj luci Split, te produljenje gata Sv. Petra, a koji će se financirati putem komercijalnog kredita Lučkoj upravi Split uz jamstvo Vlade Republike Hrvatske. Objekti suprastrukture graditi će se na temelju koncesija na osnovi međunarodnog natječaja. Realizacijom projekta dobiva se veći broj vezova u gradskoj luci Split i omogućuje prihvat brodova na kružnim putovanjima te rasterećuje najfrekventnija linija Split-Supetar u ljetnim mjesecima. Na ovaj način, barem kratkoročno, riješit će se pitanja nedostatka vezova u luci. Bitan čimbenik prometnog, turističkog i gospodarskog razvitka Republike Hrvatske, uz razvitak teretnih i putničkih morskih i riječnih luka, jest i razvitak luka nautičkog turizma. Rast turističkog prometa koji bilježi Hrvatska ukazuje na važnost tog vida prometa, zbog čega je za buduće potrebe nautičkih turista potrebno graditi nove luke i vezove. Statistički podaci pokazuju da broj luka nautičkog turizma iz godine u godinu raste. U RH u 2005. godini bilo ih je ukupno 84, od čega 50% čine marine. U 2006. godini broj luka nautičkog turizma povećao se za ukupno 11, te je zanimljivo primijetiti da je taj broj raspodijeljen samo na Primorsko-goransku i Zadarsku županiju, dok je u drugim županijama ostao nepromijenjen. Županijskim prostornim planovima u narednom planskom razdoblju (2015. godina) planirano je novih 25.755 vezova u moru i 7900 na suhom vezu. Na temelju tih planova ukupni kapacitet luka nautičkog turizma bio bi 49.685 plovila. Obzirom na povoljan zemljopisno prometni položaj, ogranke paneuropskih koridora V B i V C na teritoriju RH kao najznačajnije i najperspektivnije prometne pravce prema hrvatskim morskim lukama, osobito lukama Rijeka i Ploče koje ostvaruju glavninu ukupnog prometa, poduzimanje novih investicijskih zahvata važan je čimbenik povećanja konkurentnosti hrvatskih morskih luka. Investiranje u obnovu i izgradnju novih cestovnih i željezničkih prometnica, izgradnja novih specijaliziranih lučkih terminala, te izgradnja novih luka nautičkog turizma doprinosi sveukupnom gospodarskom i društvenom razvitku Hrvatske. Zaključak Morske luke su ključni segment razvitka prometa i gospodarstva pomorskih zemalja. Unapređenjem i razvitkom lučkih i logističkih usluga, luke privlače nove terete i korisnike, pri čemu doprinose povećanju prometa na pojedinim prometnim pravcima. Kvalitetna lučka usluga temelj je na kojem je moguće ostvarivati konkurentski položaj pojedine luke, od čega imaju korist svi sudionici u lučkom i prometnom sustavu te u okruženju luke. Unutar hrvatskog lučkog sustava, najznačajnije luke obzirom na ostvareni promet tereta jesu luke Rijeka i Ploče, dok u putničkom prometu najznačajniji promet sa daljnjim trendom rasta imaju luke Split i Zadar. Paneuropski transportni koridori obuhvaćaju najvažnije morske luke i pomorske pravce i nadovezuju se na postojeće kopnene koridore. Uključivanje morskih luka u razvojno-investicijske projekte, doprinijet će modernizaciji lučke, cestovne i željezničke infrastrukture kao temeljne pretpostavke konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu lučkih usluga. 971

Literatura (1) [1] Dundović, Č.; Kesić, B.: Tehnologija i organizacija luka, sveučilišni udžbenik, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001. (2) [2] Dundović, Č.: Pomorski sustav i pomorska politika, sveučilišni udžbenik, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2003. (3) [3] Dundović, Č. et al.: Integracija i koordinacija lučkog i prometnog sustava Republike Hrvatske, znanstvena monografija, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2006. (4) [4] Dundović, Č; Kolanović, I, Šantić, L: Utjecaj europske prometne politike i prometnih pravaca na razvitak luka Rijeka i Ploče, Promet, vol.18, No. 2, 2006., str. 111-116. (5) [5] Dundović, Č; Kolanović, I: Usklađeni pristup svih prometnih čimbenika u realizaciji prometne usluge - pretpostavka uspješnog razvitka riječke luke, Suvremeni promet, vol. 22, No. 5, 2002., str. 353-358. (6) [6] Dundović, Č.: Koncipiranje lučke politike - temeljna pretpostavka razvitka hrvatskoga lučkog sustava, Pomorstvo, god. 15, Rijeka, 2001. (7) [7] Dundović, Č.: Prostorna hijerarhija lučkog sustava i pomorsko gospodarstvo Hrvatske, Suvremeni promet, God. 17, br. 1-2, 1997., str. 69-73. (8) [8] CARDS 2002 Project, Development of Investment and Business Climate in Croatia, Analiza sektora Prekrcaj i skladištenje tereta (9) [9] Pretpristupna pomorska strategija Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, lipanj 2005. (10) [10] www.dzs.hr (11) [11] www.mmpi.hr (12) [12] www.portauthority.hr/rijeka (13) [13] www.lukarijeka.hr/hr/arhiva/hr/2008/sijecanj2008.html (14) [14] www.cpa-zadar.hr (15) [15] http://www.portauthority-sibenik.hr (16) [16] www.portsplit.com (17) [17] www.port-authority-ploce.hr (18) [18] www.portdubrovnik.hr 972