Ova studija rezultat je projekta: Kraška slatkovodna staništa: identifikacija i participativno planiranje očuvanja ugroženih vrsta beskičmenjaka i riba koji je realizovan na prioritetnim područjima za zaštitu biodiverziteta Mediterana u Bosni i Hercegovini. Projekat je realizovalo Društvo za biološka istraživanja i zaštitu prirode - BIO.LOG u partnerstvu sa Slovenačkim Odonatološkim Društvom (SOD) i uz učešde stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Sarajevo, 2015.
Urednik studije: Dejan Kulijer Učesnici izrade studije i istraživanja vilinih konjica: Damjan Vinko Sanja Trbojevid Adi Vesnid Iva Miljevid Ana Tratnik Autori fotografija i karata: D. Kulijer, I. Miljevid, A. Tratnik, J. Vekid, M. Lukid Projekat je finansirao Partnerski fond za kritično ugrožene ekosisteme (Critical Ecosystem Partnership Fund -CEPF). CEPF program je osmišljen na način koji bi omogudio što vede očuvanje biološki najbogatijih i najugroženijih regiona svijeta, poznatih i kao vrude tačke biodiverziteta. CEPF je zajednička inicijativa Francuske agencije za razvoj, međunarodne organizacije Conservation International, GEF-Global Environmental Facility, Vlade Japana, Fondacije John D. i Catherine T. MacArthur i Svjetske banke. Osnovni cilj fondacije je da se civilnom društvu obezbijedi uključenje u proces zaštite biodiverziteta.
Sadržaj: Sažetak 1 Uvod 2 Mediteranski hotspot i vrude tačke biodiverziteta Mediterana u Bosni i Hercegovini 2 Dolina rijeke Neretve 5 Močvarni kompleks Hutovo blato 6 Dolina rijeke Trebižat 7 Projekat Kraška slatkovodna staništa: identifikacija i participativno planiranje očuvanja ugroženih vrsta beskičmenjaka i riba 8 Ekološka mreža Natura 2000 11 Mreža Natura 2000 u Bosni i Hercegovini 11 Vilini konjici 13 Zbog čega su vilini konjici ugroženi? 16 Vilini konjici i mreža Natura 2000 18 Postojedi prijedlog Natura 2000 područja za viline konjice u BiH 18 Coenagrion ornatum 22 Lindenia tetraphylla 24 Cordulegaster heros 26 Identifikacija novih potencijalnih Natura 2000 područja za viline konjice u BiH 28 Ljubuško polje 31 Trebižat 33 Studenačko polje 34 Hutovo blato 35
Strategija žaštite vilinih konjica 37 Prijetnje populacijama ugroženih vrsta vilinih konjica na identifikovanim područjima i u BiH 39 Ciljevi i aktivnosti 41 Prijedlog prioritetnih aktivnosti 43 Monitoring 45 Literatura 47
SAŽETAK Mediteranski bazen prepoznata je kao hotspot (vruda tačka) biodiverziteta od globalnog značaja zbog izuzetnog bogatstva slatkovodnih staništa i visokog stepena njihove ugroženosti. Usljed nedovoljne zaštite preostalih očuvanih prirodnih područja, visokog stepena endemizma i sve vedih prijetnji, Mediteranski region je danas jednan od najugroženijih centara biodiverziteta u svijetu. U okviru ovog hotspot-a identifikovano 1.110 ključnih područja za zaštitu biološke raznovrsnosti. Na prostoru Bosne i Hercegovine nalazi se devet ključnih područja, među kojima su tri prioritetna područja: dolina rijeke Neretve južno od Mostara, močvarni kompleks Hutovo blato i dolina rijeke Trebižat. Ova studija predstavlja rezultat istraživanja distribucije vilinih konjica tri ključna područja za zaštitu biodiverziteta Mediterana u Bosni i Hercegovini provedenog u okviru projekta Kraška slatkovodna staništa: identifikacija i participativno planiranje očuvanja ugroženih vrsta beskičmenjaka i riba. Vilini konjici predstavljaju malobrojnu, ali ekološki značajnu grupu insekata u slatkovodnim ekosistemima, ali i važne indikatore stanja i promjena u staništu. Pored toga, zahvaljujudi svojoj veličini i živim bojama vilini konjici su popularni i široj javnosti dobro poznati insekti koji predstavljaju tzv. flagship, odnosno harizmatične vrste i imaju veliki značaj u jačanju javne svijesti o vrijednosti i potrebi očuvanja slatkovodnih staništa. Crvena lista vilinih konjica mediterana navodi da su 32 vrste ugrožene na ovom području. Pored toga 10 vrsta koje žive na području mediteranskog bazena navedeno je u Annex-u II Direktive o staništima Evropske unije. Tokom istraživanja utvrđeno je da ova područja uključuju važna staništa za tri vrste vilinih konjica od međunarodnog konzervacijskog značaja, prije svega od značaja za uspostavu mreže Natura 2000 u Bosni i Hercegovini, to su: Coenagrion ornatum, Lindenia tetraphylla i Cordulegaster heros. Na osnovu analize podataka i rezultata istraživanja identificirana su četiri područja koja zadovoljavaju uslove za uključenje u listu potencijalnih Natura 2000 područja za ove tri vrste vilinih konjica i date smjernice za bududa istraživanja i upravljanje ovim područjima u cilju dugoročne zaštite njihovih populacija u BiH. S obzirom da se C. ornatum i C. heros ne nalaze na referentnoj listi vrsta Mediteranskog biogeografskog regiona Evrope, ovaj prijedlog podrazumijeva i potrebu proširenja referentne liste Mediteranskog regiona. Također, analizom postojedeg prijedloga za uspostavu Natura 2000 mreže u BiH utvrđeni su značajni nedostaci u identifikaciji područja za viline konjice zbog čega je potrebna revizija prijedloga koja bi bila zasnovana sa relevantnim i aktuelnim naučnim podacima. Ključni problemi i prijetnje očuvanju slatkovodnih ekosistema ovog područja su nedovoljna istraženost, nepoznavanje vrijednosti i značaja očuvanja slatkovodnih staništa i vrsta koje ih naseljavaju, neplanski zahvati bez procjene uticaja na biodiverzitet i dugoročnih efekata ovih zahvata, nedostatak zainteresovanosti i odgovornosti nadležnih institucija, kao i nezeinteresovanost, neinformisanost i nedovoljna uključenost javnosti. U cilju prevazilaženja ovog problema jedan od prvih i najzvažnijih koraka je istraživanje, smanjenje antropogenih uticaja kroz zaštitu ovih područja i formiranje sistema monitoringa stanja populacija na ovim područjima. Prioritetne mjere za očuvanje i poboljšanje trenutnog stanja staništa i populacija ugroženih i zaštidenih vrsta vilinih konjica na području vrudih tačaka biodiverziteta u BiH su: Izrada studije zaštite ovih područja; Revizija i dopuna prijedloga potencijalnih područja za uključenje u mrežu Natura 2000 u BiH; Izrada sistema upravljanja staništima i monitoringa populacija zaštidenih i ugroženih vrsta na odabranim područjima, kao i na nivou BiH; Izrada i provedba plana revitalizacije staništa ugroženih zarastanjem i odlaganjem otpada; Jačanje komunikacije i učešda javnosti u procesima upravljanja i zaštite, kao i edukacija lokalnog stanovništva o vrijednostima i značaju očuvanja vrsta i staništa.
UVOD Mediteranski hotspot i vruće tačke biodiverziteta Mediterana u Bosni i Hercegovini Slatkovodni ekosistemi pokrivaju manje od 1% površine planete, međutim i pored toga oni predstavljaju najraznovrsnije, najbogatije i najugroženije tipove staništa. Procjenjuje se daje u XX vijeku nestalo oko 75% ovih staništa, a veliki dio preostalih je značajno degradiran. Većina od 126.000 poznatih vrsta koje naseljavaju slatkovodna staništa su beskičmenjaci, od toga 60% insekti. Procjenjuje se da je do danas nestalo, ili se nalazi na pragu izumiranja, između 10.000 i 20.000 vrsta slatkovodnih beskičmenjaka, što predstavlja 10 do 15% vrsta koje naseljavaju ova staništa. Slika 1. Mediteranski bazen - vruća tačka biodiverziteta od globalnog značaja Mediteranski bazen predstavlja jednu od najznačajnijih vrućih tačaka biodiverziteta od globalnog značaja. Ovaj bazen pokriva više od 2 miliona kvadratnih kilometara u 34 zemlje i po veličini je drugi najveći hotspot (vruća tačka biodiverziteta) u svijetu (Sl. 1.-3.). Položaj na dodiru dvije velike kopnene mase, Evroazije i Afrike, uz veliku topografsku raznovrsnost, izražene visinske razlike i jedinstvene klimatske prilike doveo je do nastanka spektakularnih pejzaža i zapanjujućeg bogatstva vrsta i staništa na ovom prostoru. Visok stepen endemizma u području Mediterana je rezultat geološke starosti područja, glacijalnih događaja i raznovrsne geološke podloge. Biodiverzitet slatkovodnih ekosistema ovog regiona je izuzetno velik, ali i jako ugrožen, s mnogobrojnim rijetkim i endemičnim vrstama koje nastanjuju pojedine rijeke, potoke, izvore, močvare i jezera ovog područja. Usljed nedovoljne zaštite preostalih očuvanih prirodnih područja, visokog stepena endemizma i sve većih prijetnji, Mediteranski bazen predstavlja jedno od najugroženijih žarišta biološke raznovrsnosti u svijetu. 2
Slika 2. Ključna područja i značajni koridori za zaštitu biodiverziteta na području Mediteranskog hotspota. Slika 3. Fragmenti Mediteranske močvare okruženi naseljima i industrijom, Santa Pola, Španija 3
Ključna područja biološke raznovrsnosti Mediterana definisana su na osnovu prisustva populacija globalno ugroženih vrsta, vrsta ograničenog rasprostranjenja, biom-ograničenih vrsta ili kongregatorskih vrsta na određenom području. Ukupno je identifikovano 1.110 ključnih područja biološke raznovrsnosti u mediteranskom području od kojih većinu karakteriše prisustvo većeg broja globalno ugroženih vrsta (Sl. 2.). Primarne prijetnje slatkovodnim vrstama u području Mediterana su suše, hidrološke promjene zbog izgradnje brana, pretjerano crpljenje površinskih i podzemnih voda, zagađenje vode te invazivne vrste. Efekti ovih prijetnji imaju tendenciju rasta i brzog širenja slivovima, tako da lokalizovane mjere zaštitu koje su ograničene na pojedine dijelove sliva najčešće ne mogu biti dovoljne. Iz tog razloga je za većinu slatkovodnih KBA-ova (ključnih područja biodiverziteta) potrebno sistematski djelovati na prostoru cjelokupnog sliva ili podsliva, odnosno grupa povezanih slivova. Glavni kriterij da se pojedini podsliv ili sliv kvalifikuje kao predloženi KBA bio je prisustvo ugroženih vrsta ili vrsta sa ograničenim područjem rasprostranjenosti, odnosno vrsta koje predstavljaju reprezentativnu grupu vrsta jedne slatkovodne ekoregije. Na prostoru Bosne i Hercegovine nalaze se tri prioritetna područja za zaštitu biodiverziteta Mediterana: dolina rijeke Neretve južno od Mostara, močvarni kompleks Hutovo blato i dolina rijeke Trebižat (Sl. 4.). Slika 4. Prioritetna ključna i ključna područja hotspota Mediterana u BiH. 4
Projekat Kraška slatkovodna staništa: identifikacija i participativno planiranje očuvanja ugroženih vrsta beskičmenjaka i riba Rijeka Neretva sa svojim pritokama i močvarnim kompleksom Hutovo blato predstavlja jedinstven ekološki fenomen u ovom dijelu Evrope, a kraška slatkovodna staništa u slivnom području Neretve stanište su mnogim ugroženim vrstama. Ova vrijedna slatkovodna staništa kao i brojne ugrožene vrste koje ih naseljavaju su još uvijek nedovoljno istraženi i zaštićeni. Projekat Kraška slatkovodna staništa: identifikacija i participativno planiranje očuvanja ugroženih vrsta beskičmenjaka i riba realizovalo je Društvo za biološka istraživanja i zaštitu prirode - BIO.LOG u slivnom području rijeke Neretve, u partnerstvu sa Slovenačkim Odonatološkim Društvom (SOD) i uz učešće stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Projekat je finansirao Partnerski fond za kritično ugrožene ekosisteme (Critical Ecosystem Partnership Fund -CEPF). Projekat ima za cilj identifikaciju najvažnijih slatkovodnih staništa za očuvanje ugroženih vrsta vilinih konjica, mekušaca i riba i osigurati dovoljno naučnih podatka koji će omogućiti njihov dugoročni opstanak. S obzirom na značaj, stepen ugroženosti i ulogu koju vilini konjici imaju u slatkovodnim ekosistemima, kao i nepostojanje njihove zakonske zaštite u BiH, glavni fokus projekta bilo je istraživanje populacija ugroženih vrsta vilinih konjica na prostoru prioritetnih područja za zaštitu biodiverziteta Mediterana, sa ciljem izrade plana njihove zaštite. Ova istraživanja osigurala su značajan broj novih informacija o distribuciji, ekologiji i staništima velikog broja vrsta vilinih konjica, a što je jedan od osnovnih preduslova kvalitetne zaštite njihovih populacija i identifikacije prioritetnih područja za zaštitu. Ova istraživanja predstavljaju prvi korak na putu osiguravanja dugoročne zaštite i opstanka ugroženih vrsta vilinih konjica u BiH. S obzirom da je na ovom području tokom istraživanja ustanovljeno prisustvu značajnih i očuvanih populacija tri Natura 2000 vrste vilinih konjica, u okviru projekta smo uradili studiju usmjerenu na zaštiti ovih vrsta i izradi prijedloga područja za uključenje u buduću Natura 2000 mrežu. U studiji su predstavljeni rezultati istraživanja i analize Natura 2000 vrsta vilinih konjica na prostoru vrućih tačaka biodiverziteta Bosne i Hercegovine i dat prijedlog područja za uključenje u listu potencijalnih Natura 2000 područja u BiH. 8
Ekološka mreža Natura 2000 Direktiva o pticama i Direktiva o staništima predstavljaju temelj na kojem se zasniva zaštita prirode u Evropskoj uniji. Ove dvije direktive regulišu zaštitu životinjskih i biljnih vrsta i staništa od evropskog značaja, uključujući i staništa u kojima ove vrste žive, kroz uspostavljanje mreže zaštićenih područja pod nazivom Natura 2000 na teritoriji zemalja članica EU. Evropska ekološka mreža Natura 2000 predstavlja najveću mrežu zaštićenih područja u svijetu, koja je namijenjena očuvanju više od hiljadu rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta divljih životinja i biljaka, te preko 200 prirodnih i poluprirodnih staništa. Do danas je u ekološku mrežu Natura 2000 u Evropi uključeno oko 30.000 područja što je čini najvećom mrežom očuvanih područja na svijetu (Slika 5.). Slika 5. Područje evropske ekološke mreže Natura 2000 Kompletan proces identifikacije ovih područja zasnovan je na naučnim osnovama, zakonski utvrđen i uzima u obzir interese i potrebe ljudi koji žive na ovim područjima. Ciljevi očuvanja biološke raznovrsnosti implementiraju se kroz niz zakonskih mjera na nacionalnom nivou svake države koje moraju biti usaglašene sa politikama na evropskom nivou. Mreža Natura 2000 podržava održivi razvoj i integrisano upravljanje u odabranim područja, uz uslov dugoročnog očuvanja ugroženih vrste i staništa, ali i održavanje stabilnosti cjelokupnih ekosistema. Mreža Natura 2000 u Bosni i Hercegovini U oblasti zaštite prirode Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za drugim evropskim zemljama, a izazovi sa kojima će se suočiti u bliskoj budućnosti biće još veći. U procesu pristupanja Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina će na svom teritoriju morati primijeniti evropske zakone o zaštiti prirode. U BiH je zakonodavstvo iz oblasti zaštite prirode na nivou entiteta i distrikta Brčko. U cilju usaglašavanja nacionalne legislative sa legislativom EU, odredbe evropskih direktiva o zaštiti prirode već su dijelom ugrađene u entitetska 11
zakonodavstva u oblasti zaštite prirode: Zakon o zaštiti prirode FBiH i Zakon o zaštiti prirode RS. Ovi zakoni takođe podrazumijevaju identifikaciju potencijalnih područja za uključenje u mrežu NATURA 2000 za vrsta i stanišne tipove navedene u Annex-ima I i II Direktive o staništima koji se pojavljuju u BiH. Evropska ekološka mreža Natura 2000 također je ugrađena u nacionalnu legislativu kroz dodatne propise. U Republici Srpskoj kroz Uredbu o ekološkoj mreži, a u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz Uredbu o Naturi 2000 Zaštićena područja u Evropi. Jedan od najvećih izazova će biti identifikacija područja za ekološku mrežu Natura 2000. Radi se o obimnom i kompleksnom procesu koji će u BiH biti posebno zahtijevan s obzirom na loš nivo poznavanja distribucije vrsta i staništa. Proces identifikacije potencijalnih područja za ekološku mrežu Natura 2000, složen je i obiman, i podrazumijeva identifikaciju vrsta i staništa koje se pominju u prilozima Direktive o pticama i Direktive o staništima, mapiranje njihove distribucije, procjenu brojnosti populacija vrsta i stanja očuvanosti vrsta i staništa. Identifikacija područja za Natura 2000 mrežu podrazumijeva prikupljanje obimne dokumentacije o distribuciji vrsta i staništa i predstavlja izuzetno kompleksan i zahtjevan proces koji zahtijeva angažovanje svih stručnjaka i naučnih organizacija i pojedinaca u zemlji. Prvi koraci u identifikaciji vrsta i staništa od evropskog značaja u BiH započeli su 2004 godine kroz projekat uspostave Emerald mreže u Bosni i Hercegovini. Međutim nakon početnih faza u kojima je identifikovano 28 područja, zbog izostanka podrške i zainteresovanosti dražavnih i entitetskih vlasti projekat nije nastavljen. U međuvremenu su započeli pripremni procesi za provođenje Direktiva Evropske unije i identifikaciju potencijalnih područja za uključenje u ekološku mrežu Natura 2000. Najprije je organizacija WWF realizovala projekat Europe's Living Heart koji je u više faza proveden u periodu 2007. 2011. godina. U cilju bolje pripreme za Naturu 2000 u Bosni i Hercegovini je od 2013. do 2015. godine realizovan drugi projekat identifikacije vrsta i staništa, kao i potencijalnih Natura 2000 područja pod nazivom "Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini". Tabela I. Površina predložene Natura 2000 mreže u odnosu na teritoriju države, entiteta i distrikta (Izvor: Prijedlog Uredbe o uspostavi ekološke mreže). BiH (km 2 ) RS (km 2 ) FBiH (km 2 ) DB (km 2 ) Površina predloženih područja ekološke mreže 9567.77 3321.37 6197.24 49.15 Površina teritorije države/entiteta/distrikta 51244.5 24641 26110.5 493 Procenat u odnosu na površinu entiteta/distrikta 13.48 23.73 9.97 Procenat predloženih Natura 2000 područja u odnosu na ukupnu površinu BiH 18.67 6.48 12.09 0.10 12
Rezultat projekta je dopunjeni i detaljniji prijedlog ekološke mreže u Bosni i Hercegovini koji utvrđuje prijedlog 122 potencijalna područja, kao i referentnu listu sa 109 vrsta i 70 stanišnih tipova čije očuvanje zahtijeva određivanje područja ekološke mreže (Tab. I, Sl. 6.). Rezultati projekta uključeni su u uredbu («Uredba o uspostavljanju ekološke mreže») koja još uvijek nije usvojena niti od jednog nivoa vlasti u BiH. Nažalost, u realizaciju projekta nije bio uključen širi krug stručnjaka što je imalo za rezultat relativno skromne rezultate, posebno u utvđivanju distribucije životinjskih vrsta, prije svega insekata. Slika 6. Pregled potencijalnih Natura 2000 područja u BiH Vilini konjici Vilini konjici (red Odonata) predstavljaju malobrojnu grupu insekata (sa nesto manje od 6.000 vrsta u svijetu) koja ima značajnu ekološku ulogu u slatkovodnim ekosistemima, a pored toga predstavljaju i važne indikatore stanja i promjena u životnoj sredini. Kao predatori u vrhu lanca ishrane vilini konjici spadaju u ključne vrste životnih zajednica slatkovodnih ekosistema. Oni su osjetljivi na promjene kako u vodenim tako i u kopnenim ekosistemima (tokom larvenog stadija žive u vodi, dok su odrasli insekti veoma pokretni grabljivci koji žive u različitim tipovima kopnenih staništa). Zahvaljujući tome što su taksonomski dobro istraženi u poređenju sa drugim grupama beskičmenjaka, kao i Slika 7. Aeshna mixta zbog lakšeg i bržeg uzorkovanja, moguće je da praćenjem stanja njihovih populacija na vrijeme primijetimo negativne promjene u životnoj sredini i pravovremeno reagujemo na 13
njenoj zaštiti, čime štitimo ne samo viline konjice nego i mnoge druge, manje primjetne vrste, sa kojima dijele stanište. Slika 8. Larva vrste Calopteryx virgo Vilini konjici su globalno veoma popularni i poznati insekti, široko prihvaćeni kao indikatori stanja životne sredine od strane javnosti i donosilaca odluka. Kao takvi se uspješno koriste u promociji zaštite prirode, za razliku od nekih drugih indikatorskih grupa predstavlja prednost u edukaciji i podizanju svijesti javnosti o zaštiti prirode. S obzirom da se radi o krupnim, živo obojenim i dobro poznatim insektima, atraktivnim i primamljivim široj javnosti, imaju značajnu ulogu kao harizmatične flagship vrste koje usmjeravaju pažnju javnosti na ugroženost i značaj zaštite slatkovodnih staništa. Slika 9. Mlada odrasla jedinka i košuljica vrste Sympetrum sanguineum Zaštitom staništa ovih vrsta istovremeno se štite vrijedna slatkovodna staništa i populacije mnogih drugih rijetkih, ugroženih i endemičnh vrsta, poput riba, mekušaca i brojnih drugih insekata, a koji su, sa izuzetkom riba, svi jako slabo poznati, a često i potpuno neistraženi. Najstariji poznati podaci o vilinim konjicima u BiH potiču sa kraja 19. vijeka, tačnije 1888. godine i mogu se pronaći u zbirkama Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Godine 1948., Ž. Adamović objavljuje spisak vrsta vilinih konjica u zbirkama Zemaljskog muzeja koji obuhvata 45 vrsta sa prostora BiH. Ovo je bio prvi i dugo vremena jedini izvor podataka o fauni ove grupe insekata u BiH. Tek su krajem 20. i pocetkom 21. vijeka nova istraživanja 15
dovela do značajnijih novih podataka o ovoj grupi insekata u BiH. Do sada su u Bosni i Hercegovini registrovane 64 vrste vilinih konjica. Zbog čega su vilini konjici ugroženi? Mnoge vrste vilinih konjica se danas suočavaju sa prijetnjama opstanku. S obzirom da prvu fazu životnog ciklusa provode u vodenoj sredini, oni su osjetljivi na zagađenje vode, isušivanje i degradaciju vodenih staništa i uništenje vegetacije u staništima. S druge strane odraslim insektima potrebna su različita kopnena staništa i vegetacija u fazi sazrijevanja, lova i parenja, te su ovisni o riječnim koridorima, travnjacima i šumama. Istraživanja u Evropi posljednjih decenija pokazuju stalno smanjenje brojnosti velikog broja vrsta vilinih konjica, kao i smanjenje njihovog areala. Prema podacima Crvene Liste vilinih konjica Evrope, 15% vrsta u Evropi je ugroženo, dok je dodatnih 11% gotovo ugroženo. Za gotovo četvrtinu vrsta (24%) vilinih konjica u Evropi zabilježen je pad brojnosti populacija. Razlozi smanjenja brojnosti i nestanka pojedinih populacija vilinih konjica su generalno dobro poznati i očigledani. Najznačajnije prijetnje opstanku vilinih konjica: - Gubitak staništa usljed uništavanja ili promjene u načinu upravljanja zemljištem; - Zagađenje, uključujući i zagađenje od pretjerane upotrebe biocida u prirodnim staništima i na poljoprivrednim površinama; - Isušivanje staništa i neprirodne fluktuacije nivoa vode; - Unošenje alohtonih organizama u njihova staništa; - Nedostatak pravilnog upravljanja vodenim površinama što dovodi do uništenja obalnog područja, prirodne strukture dna i vodene i obalne vegetacije; - Klimatske promjene (koje na različite vrste često mogu imati potpuno suprotan efekat); - Nepostojanje zakonske zaštite. I male promjene u prirodnim staništima mogu dovesti do poremećaja u prirodnoj cirkulaciji vode i povremenog isušivanja slatkovodnih staništa i njihov prelaz iz stalnih u povremena, a što znači da ona neće biti pogodna za preživljavanje vrsta sa dužim životnim ciklusom u vodenoj sredini. 16
Slika 10. Kanalisanje vodotoka i isušivanje močvarnih područja spadaju među trenutno najznačajnije prijetnje staništima vilinih konjica u kraškim poljima BiH. U BiH isušivanje, prekomjerno iskorištavanje i uništenje staništa usljed izgradnje hidroenergetskih objekata prijeti da uništi veliki broj izuzetno vrijednih prirodnih područja (Sl. 10.). Brojne populacije slatkovodnih organizama, uključujući i viline konjice, će vjerovatno biti uništene ili značajno degradirane ako se provedu planirani zahvati, posebno u okviru hidroenergetskog projekta Gornji horizonti. Tabela II. Vrste od međunarodnog konzervacijskog značaja na prostoru BiH HD Annex II HD Annex IV Bernska konvencija Crvena lista vilinih konjica Evrope Crvena lista vilinih konjica Mediterana Lestes macrostigma VU Coenagrion ornatum + predložena za uključenje Gomphus flavipes + + Lindenia tetraphylla + + + VU Cordulegaster heros + + predložena za uključenje VU Leucorrhinia pectoralis + + + Leucorrhinia caudalis + + 17
Najveća broj vrsta, uključujući najveći broj ugroženih i rijetkih vrsta u Bosni i Hercegovini, nalazimo u južnoj Hercegovini na području pod uticajem mediteranske klime. Ovo područje je i jedino gdje možemo vidjeti neke od rijetkih i ugroženih evropskih vrsta poput Lindenia tetraphylla ili Lestes macrostigma (Tab. II), kao i više rijetkih vrsta kao što su Caliaeschna microstigma koja dostiže najzapadniju tačku rasprostranjenja u Evropi na području Dalmacije i južne Hercegovine ili Calopteryx splendens balcanica, endemična balkanska podvrsta rasprostranjena u donjem toku rijeke Neretve, kao i rijeka Trebišnjice, Bregave i Trebižata. Jedan od ključnih problema u zaštiti vilinih konjica u Bosni i Hercegovini je nedovoljno poznavanje njihove distribucije i stanja njihovih populacija kao i stepena ugroženosti, zbog čega postoji velika potreba za naučnim istraživanjem, posebno u slabo istraženim područjima. Vilini konjici i Natura 2000 mreža Vilini konjici predstavljaju značajnu grupu insekata za mrežu Natura 2000. Među 100 vrsta insekata navedenih u Dodatku II Direktive o staništima EU nalazi se i 11 vrsta vilinih konjica. Od tog broja u Bosni i Hercegovini su prisutne četiri vrste: Coenagrion ornatum, Lindenia tetraphylla, Cordulegaster heros i Leucorrhinia pectoralis. Od navedenih vrsta Coenagrion ornatum i Cordulegaster heros su prisutni u sva tri biogeografska regiona, Leucorrhinia pectoralis je poznata samo na osnovu istorijskih podataka iz kontinentalne biogeografske regije, dok je Lindenia tetraphylla prisutna iskljućivo u Mediteranskoj regiji. O rasprostranjenju, pa i samom prisustvu vrsta sa priloga Direktive o staništima u BiH i dalje se jako malo zna. Neke od njih su do sada zabilježene na svega nekoliko, ili u slučaju Leucorrhnia pectoralis, na samo jednoj lokaciji u BiH. Postojeći prijedlog Natura 2000 područja za viline konjice u BiH I pored poznate ugroženosti vilinih konjica i prisustva nekoliko vrsta sa Dodatka II Direktive o staništima EU u BiH, u dosadašnjim aktivnostima pripreme za proces identifikacije potencijalnih Natura 2000 područja, ovi insekti su samo površno obrađeni. Na osnovu analize rezultata dosadašnjih projekata koji su imali za cilj identifikaciju potencijalnih Natura 2000 područja u BiH, vidljivo je da, bar po pitanju vilinih konjica, rezultati projekta ni približno ne oslikavaju realno stanje i distribuciju vrsta sa Dodatka II Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini. 18
Slika 11. Područja za viline konjice u okviru predložene mreže Natura 2000 u BiH potencijalna područja (Sl. 11.). Posljednji projekat pod nazivom "Podrška provođenju Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini", proveden sa ciljem da identifikacije potencijalnih Natura 2000 područja u BiH je rezultovao sa referentnom listom koja uključuje tri vrste (Coenagrion ornatum, Lindenia tetraphylla i Leucorrhinia pectoralis) za koje su izdvojena ukupno tri S obzirom da ovaj prijedlog potencijalnih Natura 2000 područja vrstu Cordulagaster heros uopšte nije uvrstio u referentnu listu vrsta koje nastanjuju BiH, za nju nisu ni predložena područja. Vrste Coenagrion ornatum i Lindenia tetraphylla su uključene u prijedlog, sa tim da je za C. ornatum predloženo samo područje Sijekovac-Donja Ukrina (Kod: BA7300075), koje je poznato na osnovu podataka sa kraja XIX/početka XX vijeka i smješteno u kontinentalnoj biogeografskoj regiji. Vrsta se uopšte ne spominje za alpski i Mediteranski region gdje se nalaze najznačajnije i najbrojnije recentne populacije. Za vrstu Lindenia tetraphylla predložena su dva područja u Mediteranskom biogeografskom regionu, Hutovo blato (Kod: BA8300031) i Orjen-Bijela gora (Kod: BA7300054) (Sl. 11.). Iz ovih rezultata je evidentno da su vilini konjici bili značajno zanemareni prilikom izrade prijedloga potencijalnih Natura 2000 područja u Bosni i Hercegovini. Iako su Cordulegaster heros i Coenagrion ornatum poznati u sve tri biogeografske regije na teritoriji BiH, predloženo je svega jedno područje za vrstu C. ornatum i niti jedno za C. heros. U okviru projekta Kraška slatkovodna staništa: identifikacija i participativno planiranje očuvanja ugroženih vrsta beskičmenjaka i riba na području tri ključna područja za zaštitu biodiverziteta Mediterana u BiH, registrovana je 51 vrsta vilinih konjica (Tab. III), što čini 80 % faune vilinih konjica Bosne i Hercegovine. 19
Tabela III. Pregled i status vrsta vilinih konjica na prioritetnim područjima i u BiH. CALOPTERYGIDAE Neretva Trebižat Hutovo Status u BiH blato 1. Calopteryx splendens (Harris, 1782) Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 2. Calopteryx virgo (Linnaeus, 1758) Vrlo česta Vrlo česta Rijetka Vrlo česta LESTIDAE 3. Lestes barbarus (Fabricius, 1798) Česta Česta Česta Česta 4. Lestes virens (Charpentier, 1825) Vrlo česta 5. Chalcolestes viridis (Vander Linden,??? / Rijetka Rijetka 1825) 6. Chalcolestes parvidens (Artobolevskii, Česta Česta Vrlo česta Česta 1929) 7. Sympecma fusca (Vander Linden, 1820) Česta Česta Česta Vrlo česta COENAGRIONIDAE 8. Ischnura elegans (Vander Linden, 1820) Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 9. Ischnura pumilio (Charpentier, 1825) Česta Česta Česta Česta 10. Enallagma cyathigerum Charpentier, Česta Česta Česta Vrlo česta 1840 11. Coenagrion pulchellum (Vander Linden, Vrlo rijetka Vrlo rijetka Vrlo česta Rijetka 1825) 12. Coenagrion puella (Linnaeus, 1758) Vrlo česta Vrlo česta Česta Vrlo česta 13. Coenagrion ornatum (Selys, 1850)? Česta? Rijetka 14. Coenagrion scitulum (Rambur, 1842) Rijetka 15. Erythromma najas (Hansemann, 1823) Rijetka?? Rijetka 16. Erythromma viridulum (Charpentier, Česta Vrlo česta 1840) 17. Erythromma lindenii (Selys, 1840) Česta Česta Vrlo česta Česta 18. Pyrrhosoma nymphula (Sulzer, 1776) Česta Česta Česta Česta 19. Ceriagrion tenellum (de Villers, 1789)? Rijetka Rijetka Rijetka PLATYCNEMIDIDAE 20. Platycnemis pennipes (Pallas, 1771) Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta AESHNIDAE 21. Aeshna mixta Latreille, 1805 Česta Česta Vrlo česta Vrlo česta 22. Aeshna affinis Vander Linden, 1820 Česta Česta Vrlo česta Vrlo česta 23. Aeshna isoceles (Müller, 1767) Česta Česta Vrlo česta Vrlo česta 24. Aeshna cyanea (Müller, 1764) Rijetka Rijetka Rijetka Vrlo česta 25. Anax imperator Leach, 1815 Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 26. Anax parthenope (Selys, 1839) Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 27. Anax ephippiger (Burmeister, 1839) Rijetka Rijetka Česta Rijetka 28. Brachytron pratense (Müller, 1764) Česta Česta Vrlo česta Vrlo česta 29. Caliaeschna microstigma (Schneider,? Česta? Rijetka 1845) GOMPHIDAE 30. Gomphus vulgatissimus (Linnaeus,1758) Vrlo česta Vrlo česta Česta Vrlo česta 31. Gomphus schneiderii Selys, 1850?? Vrlo rijetka Vrlo rijetka 32. Onychogomphus forcipatus Česta Vrlo česta Česta Vrlo česta (Linnaeus,1758) 33. Lindenia tetraphylla (Vander Linden,?? Česta Vrlo rijetka 1825) CORDULEGASTERIDAE 34. Cordulegaster heros Theischinger,1979 Rijetka Česta? Česta 20
35. Cordulegaster bidentata Selys, 1843 Rijetka Česta? Česta CORDULIIDAE 36. Cordulia aenea (Linnaeus, 1758) Česta Česta Vrlo česta Vrlo česta 37. Somatochlora meridionalis Nielsen, 1935 Vrlo česta 38. Somatochlora flavomaculata (Vander Rijetka Česta Vrlo česta Česta Linden, 1825) LIBELLULIDAE 39. Libellula quadrimaculata Linnaeus, 1758 Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 40. Libellula depressa Linnaeus, 1758 Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 41. Libellula fulva (Müller, 1764) Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 42. Orthetrum cancellatum (Linnaeus, 1758) Česta Česta Vrlo česta Vrlo česta 43. Orthetrum albistylum (Selys, 1848) Česta Česta Vrlo česta Vrlo česta 44. Orthetrum coerulescens (Fabricius, 1798) Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 45. Orthetrum brunneum (Fonscolombe, Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 1837) 46. Sympetrum sanguineum (Müller, 1764) Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 47. Sympetrum fonscolombii (Selys, 1840) Česta Česta Česta Vrlo česta 48. Sympetrum striolatum (Charpentier, Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 1840) 49. Sympetrum meridionale (Selys, 1841) Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 50. Crocothemis erythraea (Brullé, 1832) Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta Vrlo česta 51. Selysiothemis nigra (Vander Linden, 1825) Česta Česta Vrlo česta Rijetka Slika 12. Pregled nalazišta ciljnih vrsta na području tri prioritetna područja za zaštitu biodiverziteta Mediterana u BiH 21
Tokom naših istraživanja prioritetnih područja za zaštitu biodiverziteta Mediterana identifikovali smo tri vrste navedene u Dodatku II Direktive o staništima Evropske unije: Coenagrion ornatum, Lindenia tetraphylla i Cordulegaster heros (Sl. 12.). Uzimajući u obzir da su C. ornatum i C. heros u susjednim državam Evropske unije, Sloveniji i Hrvatskoj, izuzetno rijetke vrste u Mediteranskom području, te da ove vrste nisu ni uvrštene u referentnu listu Mediteranske biogeografske regije Evrope, značaj ovih lokacija je još veći. Predložena područja predstavljaju prva Natura 2000 područja za ove dvije vrste u Mediteranskoj biogeografskoj regiji Evrope. Coenagrion ornatum C. ornatum (Sl. 13.) naseljava male, osunčane i plitke, sporo tekuće potoke ili kanale sa stalnim prilivom sveže vode, koji su vrlo često obrasli bujnom vodenom i močvarnom vegetacijom. Uglavnom naseljavaju dijelove toka sa gusto razvijenom, niskom emerznom vegetacijom, kao što je npr. Berula erecta ili Mentha aquatica. Za razliku od vrste C. heros, C.n ornatum je stanovnik otvorenih brdskih predela i dolina. Biologija vrste je još uvijek nedovoljno istražena. Slika 13. Coenagrion ornatum 22
Bujno razvijena i gusta priobalna, posebno visoka drvenasta vegetacija koja potpuno zasjenjuje površinu vode ne odgovara ovoj vrsti. S druge strane prisustvo niskog grmlja u neposrednoj blizini potoka i kanala je korisno kao zaklon odraslim jedinkama, a otvorene livade i travnjaci su značajni za lov i ishranu. Odrasli insekti se po izlijetanju ne udaljavaju mnogo od vodenih staništa na kojima se razmnožavaju, što vrstu čini dodatno ranjivom. Većina poznatih staništa ove vrste nalazi se u kraškom području Hercegovine i jugozapadne Bosne. S obzirom da su primarna staništa u značajnoj mjeri uništena, C. ornatum danas najčešće nalazimo u sekundarnim staništima, kao što su područja s gustom mrežom protočnih kanala. Međutim, kao posljedica napuštanja tradicionalne poljoprivredne proizvodnje dolazi do zapuštanja ovih kanala, tako da i ova staništa postaju sve rjeđa. Nedostatak istraživanja jedan je od osnovnih razloga nedovoljnog poznavanje ekologije ove vrste. S obirom da se radi o vrsti koja se javlja ranije tokom godine, često biva previđena tokom istraživanja koja se provode u ljetnim mjesecima, usljed čega je poznavanje njene distribucije još lošije. Slika 14. Sedra potok, stanište Coenagrion ornatum u Ljubuškom polju. 23
Tokom naših istraživanja registrovali smo ovu vrstu u najvećem broju na području Ljubuškog polja (Sl. 14.) i kanalima uz tok rijeke Trebižat. Na oba područja vrsta je registrovana u svim dijelovima sezone i u svim razvojnim stadijima, kako na primarnim, tako i na sekundarnim staništima. Na sekundarnim staništima vrsta preferira samo određene, prelazne stadije sukcesije, a nije zabilježena u slučajevima kada su kanali potpuno obrasli rogozom ili trskom, kao i na kanalima na kojima je uklonjena submerzna i emerzna vegetacija. U BiH C. ornatum se nalazi na Crvenoj listi zaštićenih vrsta Republike Srpske, dok u FBiH nije uključen na Crvenu listu. Pored toga vrsta se nalazi i na Aneksu II Direktive o staništima EU, a prema Mediteranskoj i Evropskoj Crvenoj listi označena je kao gotovo ugrožena vrsta (NT), koja u Evropi bilježi stalni pad brojnosti. Glavni razlozi ugroženosti su uništenje i staništa. S obzirom da se najznačajnija staništa ove vrste u BiH nalaze u kraškim poljima, energetski projekti koji sve izraženije prijete ovim osjetljivim ekosistemima mogu značajno ugroziti neka od najvrijednijih staništa ove vrste u BiH. Lindenia tetraphylla L. tetraphylla (Sl. 15.) jedina je vrsta ovog roda u svijetu i jedna od najvećih vrsta vilinih konjica kod nas. Rasprostranjena je od centralne Azije, preko Bliskog Istoka do Mediterana. U području meditrana postoji svega nekoliko stalnih populacija, prije svega na obalama sjevernog Jadrana, u Grčkoj i Turskoj. Migratorna je vrsta i često prelazi velike udaljenosti. U dolini rijeke Neretve, u Hrvatskoj i BiH, javlja se posebna tamna forma ove vrste koja nije prisutna nigdje drugo u Evropi. Staništa i ekologija vrste su još uvijek slabo poznati, uglavnom naseljava veća jezera i sporo tekuće rijeke koje karakteriše dobro razvijena vegetacija tršćaka. L. tetraphylla je vilin konjic specifičnog izgleda. Vitki izgled tijela i prošireni završetak abdomena sa izraštajima nalik krilcima koji često drži uzdignutim u odnosu na ostatak tijela, posebna su karakteristika ove vrste. 24
Slika 15. Tamna forma vrste Lindenia tetraphylla u Hutovom blatu Osnovni razlog ugroženosti ove vrste u području Mediterana je zagađenje i uništenja staništa kao posljedica narušavanja vodnog režima. Usljed destrukcije staništa uvrštena je na Crvenu Listu vilinih konjica Evrope među ugrožene vrste (Ranjiva - VU) čije populacije se sve više smanjuju. Pored toga vrsta je uključena i u Aneks II Direktive o staništima Evropske unije, za koju je potrebno odrediti područja za zaštitu u zemljama Evropske unije, a zaštićena je i Konvencijom o zaštiti divljih vrsta i staništa u Evropi (Bernska konvencija). Projekat izgradnje hidroenergetskih objekata i skretanja voda u druge slivove u sklopu projekta Gornji horizonti prijeti da dovede do značajne degradacije vrijednih močvarnih staništa u Hutovom blatu, najznačajnijem staništu ove vrste u BiH. Pored toga što ovaj projekat dovodi u opasnost opstanak vrste u BiH, on značajno ugrožava kompletnu populaciju u delti rijeke Neretve. 25
Slika 16. Stanište vrste Lindenia tetraphylla u Hutovom blatu U sklopu terenskog istraživanja u julu mjeseca 2014. godine na Deranskom jezeru (Sl. 16.) pronašli smo košuljice (svlakove) ove ugrožene vrste. Iako su do sada postojali podaci o prisustvu odraslih jedinki ove vrste u Hutovom blatu, te je u više navrata tokom istraživanja registrovano teritorijalno ponašanje koje sugeriše reprodukciju na ovom području, tek je ovim pronalaskom definitivno i po prvi put dokazano razmnožavanje L. tetraphylla u Parku prirode Hutovo blato i BiH. Cordulegaster heros Rod Cordulegaster jedini je evropski predstavnik porodice Cordulegastridae. Cordulegaster heros (Sl. 17.) je endemična vrsta Evrope, odnosno njenog jugoistočnog dijela, prije svega Balkanskog poluostrva. Rasprostranjena je između Italija i Austrije na zapadu, Češke i Slovačke na sjeveru, Rumunije na sjeveroistoku i Grčke na jugu. Pored ove vrste kod nas živi još jedna vrsta ovog roda, Cordulegaster bidentata, koja je takođe zabilježena i tokom ovog istraživanja. 26
Cordulegaster heros je jedna od rijetkih vrsta vilinih konjica u BiH koja naseljava isključivo primarna staništa, zasjenjene potoke i riječice pješčanog dna, djelimično pokrivenog organskim substratom. Potoci koje naseljava uglavnom nisu širi od dva metra, a larve mogu preživjeti isušivanje tokom ljetnih mjeseci. Razvoj larvi koje žive zakopane u substratu na dnu potoka ili ispod organskog materijala je od 3 do 5 godina. Glavni razlog ugroženosti je uništenje i fragmentacija staništa. Vrsta je osjetljiva jer naseljava primarne tipove staništa, manje šumske potoke u brdskom regionu, koje ugrožava sječa šuma. Pored toga značajnu prijetnju ovoj vrsti predstavlja i regulacija potoka i kaptiranje izvora. U kulturnim pejzažima vrstu ugrožava uništenje obale i obalne vegetacije i zagađenje staništa. Slika 17. Cordulegaster heros Zbog uništavanja staništa deforestacijom i isušivanjem potoka, vrsta je klasifikovana kao ranjiva (VU) na Mediteranskoj Crvenoj listi vilinih konjica, te kao gotovo ugrožena (NT) na nivou Evrope. Zbog nedostatka podataka C. heros u BiH nije na listama ugroženih i zaštićenih vrsta. Vrsta je u BiH prvi put zabilježena 2007 godine u dolini rijeke Trebižat, na lokalitetu Peć Mlini. Nakon toga kontinuirano je evidentirana na ovom području, a istraživanje i analiza provedena u okviru projekta Kraška slatkovodna staništa: identifikacija i participativno planiranje očuvanja ugroženih vrsta beskičmenjaka i riba pokazala je prisustvo stabilnih populacija na četiri lokaliteta, kontinuirano prisustvo kroz sve sezonske apsekte, prisustvo svih razvojnih stadija i razmnožavanje na istraživanom području. 27
Najveći broj nalaza registrovan je u dolini rijeke Tihaljine od izvora u Peć Mlinima do Kravica na rijeci Trebižat, kao i na većini manjih tokova u Ljubuškom polju (Sl. 18.). Uz to vrsta je prisutna i u Studenačkom polju. Neki od istraživanih lokaliteta na kojima su pronađeni adulti nisu bili odgovarajući za ovu vrstu (neprimjeren substrat, potok potpuno presušuje), što potvrđuje i to da na tim lokacijama nismo pronašli larve. Druge lokacije nisu primjerene za vrstu zbog antropogenih uticaja, što ih je učinilo nepogodnim za opstanak vrste. Tu se prije svega radi o zagađenju vode, uništenju obale i dna potoka, sječa drvenaste vegetacije, i kaptiranju izvora koji dovode do presušivanja potoka. Slika 18. Grabovine, stanište vrste Cordulegaster heros u Ljubuškom polju. Identifikacija novih potencijalnih Natura 2000 područja za viline konjice u BiH Kao potencijalna Natura 2000 područja identifikuju se područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU. Do punopravnog članstva Bosne i Hercegovine u EU ova područja se smatraju potencijalnim područjima za Evropsku ekološku mrežu Natura 2000. 28
Slika 19. Četiri predložena potencijalna Natura 2000 područja za viline konjice na području prioritetnih ključnih područja za očuvanje biodiverziteta mediteranskog hotspota u Bosni i Hercegovini. Identifikacija potencijalnih područja provedena je vodeći računa o stručnim kriterijima za određivanje područja za očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta za ekološku mrežu Natura 2000 : a) veličina i gustoća populacije vrsta koje su prisutne na području ekološke mreže u odnosu na populacije prisutne na području BiH i mediteranskog biogeografskog regiona; b) stepen očuvanosti obilježja staništa koja su značajna za vrstu i mogućnosti njihove obnove; c) stepen izolovanosti populacije koja je prisutna na području ekološke mreže u odnosu na prirodnu rasprostranjenost vrste; d) globalna procjena vrijednosti područja ekološke mreže za očuvanje vrste. Na osnovu podataka prikupljenih ovim istraživanje, kao i podataka prethodnih istraživanja, analizom se došlo do identifikacije četiri područja za viline konjice koja ispunjavaju kriterije 29
da budu uvrštena u listu potencijalnih Natura područja za viline konjice u Bosni i Hercegovini (Sl. 19., Tab. IV). Tabela IV. Lista predloženih novih Natura 2000 područja za viline konjice na teritoriji prioritetnih ključnih područja za zaštitu biodiverziteta Mediterana u BiH. Naziv područja Površina (ha) Ciljna vrsta Potencijalna vrsta Hutovo blato 1.076,45 Lindenia tetraphylla Coenagrion ornatum, Cordulegaster heros Trebižat 184,30 Coenagrion ornatum Cordulegaster heros Studenačko polje 105,04 Cordulegaster heros Coenagrion ornatum Ljubuško polje 791,08 Cordulegaster heros, Coenagrion ornatum Prilikom istraživanja prikupili smo podatke o prisustvu vrste C. heros na području Kravica na rijeci Trebižat, području koje je već uvršteno na listu potencijalnih Natura 2000 područja u BiH, ali vrsta nije bila uvrštena u referentnu listu za to područje, što bi trebalo ispraviti. Vrstu smo takođe pronašli i na nekoliko drugih lokacija, međutim za njih još uvijek ne postoji dovoljno podataka o stalnom prisustvu i razmnožavanju vrste, te ih je u budućnosti potrebno dodatno istražiti. Pored toga postoji mogućnost da se dodatnim istraživanjima identifikuju nova područja u Mediteranskom regionu Hercegovine, kao i da se postojeća područja prošire s obzirom na mogućnost postojanja većih populacija na širem području već identifikovanih područja. 30
Strategija zaštite vilinih konjica U cilju dugoročne zaštite životne sredine potrebno je da se prilikom izrade prostornih planova i planova upravljanja prirodnim resursima uzmu u obzir prirodne vrijednosti prostora. Planiranje aktivnosti poput uspostave zaštićenih područja zahtijeva provođenje bioloških istraživanja i kvalitetne prostorne podatke o stanju i prijetnjama biodiverzitetu. Vilini konjici predstavljaju važne vrste slatkovodnih staništa. Zaštitom njihovih staništa ne štitimo samo njih, nego i veliki broj drugih, često manje primjetnih, ali jednako ugroženih organizama sa kojima dijele stanište. U cilju opstanka zajednica i populacija ugroženih vrsta vilinih konjica potrebno je zaštititi cjeline područja kako bi se postigla zaštita staništa potrebnih za cjelokupni životni ciklus vrsta (slatkovodna staništa potrebna larvama vilinih konjica, kao i okolna kopnena staništa potrebna odraslim insektima). Kako bi se ova područja očuvala potrebno je osigurati i provođenje mjera spriječavanja uništenja strukture staništa, vegetacije i promjene u prirodnom nivou cirkulacije vode. Najvažniji elementi u osiguravanju dugoročne zaštite ovih organizama su: 1. uspostava zaštićenih područja; 2. zaštita staništa van formalno zaštićenih područja kroz modifikaciju mjera upravljanja zemljištem i prirodnim resursima, prije svega u poljoprivredi, šumarstvu i industriji; Kako bi se ovi ciljevi ostvarili potrebno je osigurati: a) naučna istraživanja u oblasti taksonomije, distribucije i ekologije vrsta koja bi omogućila identifikaciju najznačajnijih staništa i najbolji način za dugoročnu zaštitu lokalnih populacija ugroženih vrsta; b) kontrolu zagađenja; c) zakonski okvir, kako bi bilo moguće osigurati zaštitu područja, održivo prostorno planiranje i kontrolu zagađenja. Sa tim ciljem potrebno je uraditi stručnu procjenu ugroženosti i izraditi Crvene liste ugroženih vrsta i odabrati područja za njihovu zaštitu; d) obrazovanje i poboljšanje jave svijesti. Potrebno je i da se šira javnost upozna sa tim da zaštita prirode nije samo zaštita pojedinih vrsta već da ima veliki značaj za očuvanje prirodnih resursa i usluga ekosistema što je direktno povezano sa očuvanjem kvaliteta života i dobrobiti društva. U cilju očuvanja predloženih područja ekološke mreže Natura 2000 za viline konjice potrebno je da se na njima: 1. sačuva prirodna rasprostranjenost staništa ovih vrsta; 37
2. očuvaju odgovarajuća svojstva abiotskih i biotskih komponenti staništa, njihova struktura i prirodni procesi, kao i odgovarajući naćin korištenje; 3. očuva ili poboljša kvalitet staništa, posebno onih dijelova staništa koji su neophodni za najznačajnije životne faze kao što su određena mjesta za razmonožavanje, prenočište, prezimljavanje, hranjenje; 4. očuva funkcionalna povezanost staništa populacija i omogući ponovna povezanost, ako je bila prekinuta. Prilikom izvođenja bilo kakvih zahvata i aktivnosti, potrebno je osigurati da se provode sve moguće tehničke i druge mjere, kojima se postiže minimalan negativan utjecaj na staništa ovih vrsta. U cilju očuvanja povoljnog statusa populacija ovih vrsta potrebno je da vrijeme izvođenja bilo kakvih zahvata, obavljanje aktivnosti kao i drugih postupaka prilagođava životnim ciklusima ovih vrsta na naćin da se ne podudara sa najosjetljivijim periodima životnog ciklusa ovih vrsta (period izlijetanja i prezimljavanja). Potrebno je da se na predloženim potencijalnim područjima ekološke mreže uspostavi monitoring indikatora stanja očuvanosti odabranih staništa ciljnih vrsta, a koje treba biti u skladu sa postojećim Pravilnikom o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoringa FBiH koji omogućava: praćenje stanja očuvanosti biljnih i životinjskih vrsta kao i stanišnih tipova, utvrđivanje učinkovitosti mjera za dostizanje povoljnog stanja populacija biljnih i životinjskih vrsta kao i stanišnih tipova. Za područja ekološke mreže za viline konjice treba osiguravati izradu planova upravljanja koji najmanje sadrže sljedeće: 1. detaljne ciljeve očuvanja staništa Natura 2000 vrsta vilinih konjica koji trebaju biti uključeni u strategije i programe koji su planirani na ovim područjima; 2. metodologiju praćenja stanja populacija za svaku vrstu koja će biti primjenjena na odabranim područjima; 3. definisane mjere za dostizanje ciljeva očuvanja za svako područje, pri čemu se utvrđuju odgovorni nosioci i rokovi; 4. odabrane indikatore koji se moraju redovno pratiti sa namjerom praćenja učinkovitosti mjera. 5. U planu upravljanja se takođe određuju: mjere i aktivnosti za osiguranje dugoročnog opstanka populacija ugroženih vrsta u ovim područjima, istraživačke aktivnosti koje su nužno potrebne za bolje poznavanje ekologije vrsta i njihovih staništa. 38
U slučaju kada se staništa ovih vrsta već nalaze u zaštićenim područjima i/ili kada postoje planovi upravljanja staništima, potrebno je identifikovane mjere očuvanja uključiti u te planove. Prijetnje populacijama ugroženih vrsta vilinih konjica na identifikovanim područjima i u BiH U BiH veliki problem predstavlja nedostatak strategije i ozbiljnih i organizovanih aktivnosti istraživanja i monitoringa. Aktuelna istraživanja se uglavnom provode kroz projekte kratkog i nedovoljnog trajanja bez ozbiljnih rezultata i dugoročnog efekta. Uz to se javlja i problem opšteg nedostatka naučnih kapaciteta i izostanak multidisciplinarnog pristupa u zaštiti biodiverziteta. Niti na jednom nivou vlasti u BiH ne postoji izražena institucionalna volja niti odgovornost za očuvanje prirode, organizovanje ozbiljnih istraživanja i praćenja stanja životne sredine, a ukoliko postoji ona je samo deklarativnog karaktera. Rad na edukaciji je takođe nedovoljan i površan, posebno po pitanju uključivanja šire zajednice u te procese. Slika 20. Turistički čamci na području Gornjeg blata 39
Slika 21. Razvojem poljoprivrede uništene su močvarne zajednice u rubnim dijelovima Hutovog blata Tabela V: Identifikovane prijetnje populacijama vilinih konjica na području četiri potencijalna Natura 2000 područja Prijetnja / Područje Ljubuško polje Trebižat Studenci Hutovo blato Gubitak i fragmentacija staništa Regulacija i kanalisanje vodotoka, neplanska i nestručna gradnja / zatrpavanje kanala Kaptiranje izvora i eksploatacija vode (za potrebe vodosnabdijevanja, industrije, navodnjavanja, itd.) I I I II II II I III Isušivanje kao posljedica melioracije (Sl. 21) I II II I Izgradnja hidroenergetskih objekata i infrastrukture i preusmjeravanje površinskih i podzemnih tokova u druge dijelove sliva / slivove I II II I Konverzija primarnih u sekundarna staništa I I I I Procesi prirodne i vještačke sukcesije I I I I 40
Promjena namjene prostora i konverzija staništa Napuštanje tradicionalnih oblika upotrebe zemljišta (npr. malog obima poljoprivredne proizvodnje) Prenamjena prirodnih staništa i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište za stambena naselja, turističke ili druge infrastrukturne objekte I II III II II III III II Uticaj klimatskih promjena na slatkovodna staništa koji može dovesti do smanjenja kolićine vode, posebno u mediteranskom području Uticaj turističkih i ribarskih čamaca u močvarnim područjima (S. 20) Upravljanje vodama bez procjene dugoročnog uticaja na biodiverzitet i staništa. Neadekvatno upravljanje vodenim ekosistemima bez analize o uticaju modifikacije prirodne dinamike vodotoka na hidrološki režim područja i cjelokupne ekosistem???? N N N III I I I I Zagađenje vode, zemljišta i vazduha koje direktno utiče na staništa i vrste Poljoprivredni uticaji na slatkovodne ekosisteme kroz unos velike količine hranljivih materija koje izazivaju eutrofikaciju i bujanje vegetacije u vodi, kao i širenje vegetacije duž obala Zagađenje pesticidima i drugim hemijskim materijama iz poljoprivrede. I I I II I I I II Zagađenje iz domaćinstava (kanalizacija, odlagališta otpada) I I II III Nizak nivo javne svijesti o vrijednosti staništa, prijetnjama, značaju i načinu njihovog očuvanja I I I I Oznake stepena uticaja faktora: I izuzetno značajan; II značajan; III umjereno značajan;? nedovoljno informacija; N nije primjenjivo Ciljevi i aktivnosti 1. Provesti istraživanja u cilju boljeg poznavanja karakteristika staništa i ekologije ciljnih vrsta. Bolje poznavanje ekologije i staništa je neophodno u cilju optimizacije upravljanja staništima ovih vrsta. Ovi podaci će takođe biti značajni u procesu restauracije staništa sa kojih su ove vrste isčezle. U budućnosti je potrebno kroz istraživanje ispitati različite mogućnosti 41
upravljanja staništima ovih vrsta. Ova aktivnost bi trebala biti planirana kao dugoročna studija. 2. Osigurati adekvatno upravljanje na svim identifikovanim staništima ciljnih vrsta. Prioritetne aktivnosti su potrebne na već identifikovanim lokacijama u narenih pet godina. Pored toga potrebno je provesti istraživanje na području cijele BiH u cilju identifikacije drugih vrijednih staništa ovih vrsta. Upravljanje staništima se mora bazirati na poznavanju ekologije i stanišnih zahtjeva ovih vrsta koje trebaju detaljnije biti istraženi kroz monitoring. Potrebno je razviti akcioni plana za ova četiri područja koji će biti orijentisan na tri ciljne vrste i njihova staništa. Brojni podaci potvrđuju da su slatkovodna staništa regiona već ozbiljno pogođena nedostatkom vode, što je posebno vidljivo tokom ljetnog perioda. S obzirom da antropogeni uticaji i klimatske promjene predstavljaju rastući problem nedostatka vode treba biti ključni fokus budućih aktivnosti. 3. Osigurati nacionalno zaštitu ugroženih vrsta i staništa. Na područjima Ljubuško polje i Trebižat u cilju osiguranja opstanka populacija vrste C. ornatum i drugih vrsta vilinih konjica, kao i ostalih grupa povezanih sa vodotocima i kanalima, treba osigurati zakonsku zaštitu kompletnih staništa. U slučaju sekundarnih staništa, poput različitih vrsta kanala, potrebno je obezbijediti njihovo redovno i pravilno održavanje. Na području Ljubuško polje posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti preostalih primarnih staništa, npr. potok Sedra u sjevernom dijelu polja. 4. Unaprijediti legislativu i praksu u upravljanju zemljištem i usaglašavanje sa evropskim standardima i potrebama vrsta koje naseljavaju ova staništa, kako bi se omogućila bolja zaštita vrsta i njihovih staništa. Prioritet je razvoj i promjene postojeće poljoprivredne prakse i način upravljanja vodama u cilju očuvanja prirodnih karakteristika i mozaika raznovrsnih staništa. Ove aktivnosti su potrebne na nivou cijele zemlje, kao i na lokalnom nivou kako bi se omogućio opstanak kompleksa raznovrsnih staništa i spriječio štetni uniformni način upravljanja i stvaranja jednoličnih staništa. 5. Uključenje svih zainteresovanih strana i ključnih stakeholdera u zaštitu ovih vrsta i njihovih staništa Stakeholderi imaju ključnu ulogu u procesu zaštite vrsta/staništa. Potrebno ih je uključiti na svim nivoima i obezbijediti im pristup svim adekvatnim informacijama u vezi sa ekologijom 42
vrsta i optimalnom načinu upravljanja njihovim staništima. Potrebno je organizovati treninge i napraviti adekvatne priručnike o vrstama i načinu upravljanja njihovim staništima. 6. Uspostaviti monitoring populacija ciljnih vrsta Za ciljne vrste potrebno je utvrditi trenutno stanje populacija u cijelom slivu rijeka Neretva i Trebižat, kao i u Hutovo blatu. U tom cilju potrebno je u narednom periodu pratiti kretanja populacije kroz provođenjem monitoringa za svaku ciljnu vrstu na identifikovanim područjima, kao i identifikovati dodatna područja radi što kvalitetnije monitoringa ovih vrsta na cijeloj teritoriji BiH. Prijedlog prioritetnih aktivnosti Tabela VI. Pregled aktivnosti za identifikovana područja i očuvanje populacija ugroženih vrsta Aktivnost Područje Prioritetnost 1 1. Upravljanje staništima i korištenje prostora Vremenski okvir 2 1. 1. Osigurati adekvatno upravljanje staništima na identifikovanim područjima LJP, TR, SP, HB Ključan Odmah 1. 2. Osigurati adekvatno upravljanje i/ili restauraciju staništa u okolnim područjima u cilju osiguranja uslova za širenje populacija. Restauracija staništa u cilju obnove povezanosti lokalnih populacija. 2. Praktične konzervacijekse studije LJP, TR, SP, HB Srednji Kratak 2. 1. 2. 2. Dopuniti poznavanje distribucije i ekologije vrsta na istraživanom području, kao i u cijeloj BiH. Provoditi istraživanja na identifikovanim staništim a na kojima postoje jake populacije. Procjene ekoloških faktora u staništima ciljnih vrsta i identifikacija fizičko-hemijskih svojstva vode Prikupiti i sumirati sve informacije o istorijskom i današnjem korištenju zemljišta na odabranim područjima u cilju boljeg planiranja i upravljanja 3. Monitoring 3. 1. 3. 2. 3. 3. Razviti i implementirati dugoročni monitoringa ciljnih vrsta Kartirati postojeće populacije i druga potencijalna staništa na širem području Procjena i monitoring poljoprivrednog uticaja i zagađenja iz poljoprivrednih izvora 4. Unaprijeđenje zaštite i jačanje zakonske regulative LJP, TR, SP, HB Ključan U toku, Odmah LJP, HB Srednji Kratak LJP, TR, SP, HB LJP, TR, SP, HB LJP, TR, SP, HB Ključan Ključan Visok U toku, Trajan U toku, Odmah Kratak 43
4. 1. Priprema nacionalnog akcionog plana za zaštitu ugroženih vrsta vilinih konjica i njihovih staništa na teritoriji BiH. LJP, TR, SP, HB Ključan Kratak 4. 2. 4. 3. 4. 4. 4. 5. 4. 6. 4. 7. 4. 8. 4. 9. Priprema akcionog plana za ova četiri područja koji će ukljućiti tri ciljne vrste i njihova staništa. Izrada strategije za razvoj ekološki prihvatljive poljoprivrede povezane sa turizmom i edukacija poljoprivrednih proizvođača. Zakonska zaštita najznačajnijih staništa na nacionalnom nivou i zaštita područja na internacionalnom nivou (Natura 2000) Priprema planova upravljanja za sva odabrana područja ili uključenje adekvatnih mjera zaštite ukoliko planovi za određena područja već postoje. Spriječavanje promjena u korištenju zemljišta na identifikovanim i potencijalnim područjima kroz zakonske i finansijske mjere (npr. intenziviranje korištenja, napuštanje, uništenje vegetacije, konverzija primarnih u sekundarna staništa). Obezbijediti mogućnost dugoročnog finansiranje istraživanja, monitoringa i provođenja aktivnosti upravljanja staništima. Uspostava ekonomskih podsticajnih mjera za adekvatno upravljanje i održivo korištenje prostora (zemljišta, staništa) Spriječiti daljnje uništenje i degradaciju preostalih primarnih staništa (kanalisanje vodotoka, kaptiranje izvora) LJP, TR, SP, HB LJP, TR, SP, HB LJP, TR, SP, HB LJP, TR, SP, HB Ključan Visok Ključan Ključan Odmah Srednji U toku U toku LJP, HB Visok Srednji LJP, TR, SP, HB Visok Kratak LJP, HB Srednji Srednji LJP, TR, SP, HB Ključan Odmah 4. Izrada Crvene knjige vilinih konjica BiH 10 5. Javna svijest, informisanje i edukacija LJP, TR, SP, HB Ključan Kratak 5. 1. Prezentacija informacija o ekologiji, uzrocima ugroženosti i načinu upravljanja staništima lokalnim zajednicama i institucijama (stakeholderima). LJP, TR, SP, HB Ključan U toku 5. 2. 5. 3. Izrada priručnika sa smjernicama za upravljanje staništima ciljnih vrsta Jačanje javne svijesti i edukacija o načinu na koji se može doprinijeti očuvanju i provedbi plana zaštite LJP, TR, SP, HB LJP, TR, SP, HB Visok Ključan Odmah U toku, Trajan 5. 4. Jačanje kapaciteta i uključivanje pojedinaca i lokalnih organizacija u aktivnosti zaštite, monitoringa i edukacije kroz raznovrsne aktivnosti: monitoringa, medijske kampanje, obuku i sl. LJP, TR, SP, HB Ključan U toku, Trajan 1 Prioritetnost aktivnosti: Ključan, Visok, Srednji, Nizak. 2 Vremenski okvir: Odmah - aktivnost je potrbno ralizovati u prvoj godini; Kratak - aktivnost je potrbno ralizovati u tri godine; Srednji - 5 godina; Dug - 10 godina; U toku - aktivnost se trenutno implementira i potrebno je nastaviti, Trajan - potrebno je ponavljati, npr. monitoring. 44
Monitoring S obzirom da je praćenje stanja biodiverziteta svih taksonomskih grupa vrlo složen i skup proces, potrebno je vršiti monitoring specifičnih vrsta (grupa) koje predstavljaju biodiverzitet u cjelini (krovne vrste) i koje su istovremeno ugrožene. Jedna od takvih grupa koje se koriste kao predstavnici staništa biodiverziteta u cjelini su vilini konjici. Koncept krovnih, umbrella vrsta, služi zaštiti čitavog ekosistema, ali sa fokusom na jednu vrstu. Pri tome posebno se koriste harizmatične, flagship vrste, atraktivne vrste primamljive široj javnosti koje imaju važnu ulogu u podizanju svijesti o značaju očuvanju i jačanju razumijevanje prirode. Među insektima to su sigurno vilini konjici, a posebno vrste L. tetraphylla i C. heros, kako zbog svoje velićine (spadaju među najveće vrste u Evropi), tako i zbog njihovog atraktivnog izgleda. Korištenje vilinih konjica za monitoring stanja slatkovodnih staništa ima mnogostruke prednosti. Praćenje stanja vilinih konjica je mnogo jednostavnije (vrste su krupne i lako uočljive, ne zahtijevaju složene metode identifikacije), brzo se provodi (provodi se na stadijima koji se lako uzorkuju), jeftinije je (ne zahtijeva puno vremena i skupu opremu), daje blagovremene rezultate (kratak životni ciklus insekata omugućava da uticaji na populacije budu vidljive puno prije nego kod nekih drugih organizama). Također, korisno bi bilo razviti program monitoringa staništa u koji bi bili uključeni i građani. U prvoj fazi građani mogu biti uključeni u praćenje stanja i identifikaciju različitih prijetnji, poput: pojave zagađenja, nelegalne gradnje, uništenja staništa i vegetacije, pojave/širenja invazivnih vrsta, itd. Ovo ima određene prednosti jer pomaže jačanje svijesti i odgovornosti građana. Predložene prioritetne aktivnosti monitoringa ugroženih vrsta i njihovih staništa na identifikovanim područjima trebaju posebno obuhvatiti: 1. Monitoring staništa trsćaka Deranskog jezera ugroženih neplanskim zahvatima, požarima i planiranim hidroenergetskim projektima. 2. Utvrditi status i uspostaviti monitoring populacija vrste Coenagrion ornatum u području Ljubuško polje i Trebižat 3. Utvrditi status i uspostaviti monitoring populacija vrste Lindenia tetraphylla u području Hutovo blato 4. Utvrditi status i uspostaviti monitoring populacija vrste Cordulegaster heros u području Ljubuško i Studenačko polje U budućnosti istraživanje populacija ciljnih vrsta mora biti dio nacionalnog monitoringa vrste. Trenutni status populacija C. ornatum, L. tetraphylla i C. heros u BiH je slabo poznat, te je potrebno: 45
Provesti istraživanje distribucije na cjelokupnoj teritoriji u peridu sezone leta odraslih jedinki (za sve vrste); Provoditi kontinuirano praćenje populacija na odabranim područjima korištenjem metode transekta za praćenje populacija odraslih (posebno za C. ornatum); Na identifikovanim lokacijama u svim prisutnim odgovarajućim vodenim staništima provesti istraživanje larvi, posebno za vrst C. heros; Za procjenu veličine populacije i mobilnost odraslih jedinki koristiti metodu markrelease-recapture, prije svega za vrstu Lindenia tetraphylla; Na odabranim lokalitetima provesti analizu fizikalno-hemijskih faktora vode i izvršiti procjenu visine i gustine vegetacije i zasjenjenosti u cilju boljeg upoznavanja ekologije i specifičnosti staništa ciljnih vrsta. Slika 22. Rijeka Krupa, Hutovo blato 46
Literatura: Adamović, Ž.R., 1948. Spisak vilinskih konjica (Odonata Fabr.) u Biološkom institutu u Sarajevu. - Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu 1, 79-84. Aguilar, J.D', Dommanget, J.-L. & Prechac, R., 1986. A field guide to the dragonflies of Britain, Europe and North Africa. William Collins Sons and Company Ltd., London. Annonymus, 2014. Final results of the selection and proposal of site to be included in the Natura 2000 network of Bosnia and Herzegovina, pp 31. (http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/natura%202000/r1%20analiza%20podata ka%20unesenih%20u%20sdf%20i%20finalni%20izvje%c5%a1taj%20o%20predlo%c5 %BEenoj%20Natura%202000%20mre%C5%BEi%20ENG.doc) Antolović J., Frković A., Grubešić M., Holcer D., Vuković M., Flajšman E., Grgurev M., Hamidović D., Pavlinić I. & Tvrtković, N. 2006. Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb Askew, R.R., 1988. The dragonflies of Europe. Harley Books, Essex. Barudanović S., Đonko V. & Stupar V. 2007. Izrada metodologije i akcionog plana za usklađivanje naučnih standarda zaštite bioraznolikosti EU. Finalni izvještaj. str. 43 Bedjanič, M. & Bogdanović T., 2006. Regional guide to dragonflies: Other states of former Yugoslavia. In: K-D. B., Dijkstra (Ed.), R. Lewington (Illustr.), Field guide to the Dragonflies of Britain and Europe, p. 57, British Wildlife Publishing, Dorset. Bogdanović, T., Merdić, E., 2008. Data to the Dragonfly Fauna of Lower Neretva River, Entomol. Croat. Vol. 12, Num. 2: 51 65. Bonacci, O., Željković, I. & I. Galić, 2013. Karst rivers particularity: an example from Dinaric karst (Croatia/Bosnia and Herzegovina). Environ Earth Sci 70: 963 974. Boudot, J.-P. & Kulijer, D., 2015. Coenagrion ornatum (Selys, 1850), In: Atlas of the European dragonflies and damselflies, J.-P. Boudot, Kalkman V.J. et al. (Eds.), KNNV Publishing, Zeist, Holandija. (In press) Boudot, J.-P., Kalkman, V.J., Azpilicueta Amorín, M., Bogdanović, T., Cordero Rivera, A., Degabriele, G., Dommanget, J.-L., Ferreira, S., Garrigós, B., Jovid, M., Kotarac, M., Lopau, W., Marinov, M., Mihoković, N., Riservato, E., Samraoui, B. & Schneider, W., 2009. Atlas of the Odonata of the Maditerranean and North Africa. Libellula, Supplemet 9, 256 pp. Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of Natural Habitats and of Wild Fauna and Flora. Official Journal of the European Communities, No. L 206, European Commission, Environment DG, 1992. Council Of Europe, 1989. Committee of Ministers, Recomendation No. R(87)14 on the protection of Dragonflies (Odonata) and their biotopes. Nature and Environment series, Strasbourg, 40:46-47. Dijkstra, K-D., B., (Ed.), Lewington, R., (Illustr.) 2006. Field guide to the Dragonflies of Britain and Europe. Drešković N., Đug S., Stupar V., Hamzić A., Lelo S., Muratović E., Lukić-Bilela L., Brujić J., Milanović Đ. & Kotrošan D. 2011. Natura 2000 Bosna I Hercegovina, str. 459. U.G. Centar za okolišno održivi razvoj. Sarajevo 47
Dumont, H.J., 1977. Sur une collection d'odonates de Yougoslavie, avec notes sur la faune des territoires adjacents de Roumanie et de Bulgarie. - Bull. Ann. Soc. R. Belge Ent., 113, 187-209. Glamuzina, B., Tutman, P. & Conides, A., 2001. Report on ichthyological survey on Hutovo Blato wetlands. Europaean Union LIFE Third Countries Program and the Ministry of Civil Engineering and Nature Protection of Neretva - Herzegovina Cantonal Goverment 1LTCY10351BiH project: «Development of a new management policy for Hutovo Blato wetlands, Bosnia-Herzegovina», pp. 99. Golob A., 2014. Direktiva EU o staništima i projekat "Natura2000 u Bosni i Hercegovini". Fondeko svijet 38: 23-25. Sarajevo Golob A., Skoberne P., Milanović Đ., Drešković N., Đug S., Kovačević D., Radošević D., Todorović S., Brujić J., Stupar V., Gašić B., Stanivuković Z., Burlica Č., Pašić J., Petković D., Bokić M., Nikić D., Zafirov I., Velghe D., Ferlin F. & Andries T. 2015. Smjernice za pripremu Planova upravljanja za Natura2000 područja u Bosni i Hercegovini sa indikativnim planovima upravljanja područjima Tišina, Orjen-Bijela gora i Vranica. Prospect C&S. Brisel Jasprica, N. & Buntić, I., 2003. Vodene i močvarne biljne zajednice u delti Neretve. Zbornik radova Znanstveno-stručnog simpozija Voda u kršu slivova Cetine, Neretve i Trebišnjice, Neum, 25.- 27.9.2003., 575-579. Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Jasprica, N., Carid, M., Batistid, M., 2003. The marshland vegetation (Phragmito- Magnocaricetea, Isoeto-Nanojuncetea) and hydrology in the Hutovo Blato Natural Park (Neretva River delta, Bosnia and Herzegovina). - Phyton (Horn, Austria) 43 (2): 281-294. Jović, M., Gligorović, B. & M. Stanković 2010. Review of faunistical data on Odonata in Bosnia and Herzegovina. Acta entomologica serbica. 15(1): 7-27. Kalkman, V.J., J.-P. Boudot, R. Bernard, K.-J. Conze, G. De Knijf, E. Dyatlova, S. Ferreira, M. Jovid, J. Ott, E. Riservato & G. Sahlen, 2010. European Red List of Dragonflies. Luxembourg: Publications Office of the European Union. Kotarac, M., A. Šalamun & S. Weldt, 2003. Strokovna izhodišča za vzpostavljanje omrežja Natura 2000: Kačji pastirji (Odonata) (končno poročilo). Naročnik: MOPE, ARSO, Ljubljana. Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 104 str., digitalne priloge. Kotarac, M., A. Šalamun, M. Govedič & M. Podgorelec, 2006. Popis velikega studenčarja (Cordulegaster heros) s predlogom conacije Natura 2000 območja Goričko (SI3000221). Zasnova conacij izbranih Kotarac, M., A. Šalamun, M. Govedič & M. Podgorelec, 2007. Raziskava kvalifikacijskih vrst kačjih pastirjev za potrebe izvedbe celovite presoje vplivov na okolje v okviru priprave državnih lokacijskih načrtov za III. razvojno os - potencialno Natura 2000 območje Ježevec (SI3000006). Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 22 str., digitalne priloge. Kotarac, M., M. Govedič, M. Podgorelec & A. Šalamun, 2010. Dopolnitev predloga območij za vključitev v omrežje Natura 2000 kačji pastirji (Odonata): veliki studenčar (Cordulegaster heros) končno poročilo. Naročnik: Ministrstvo za okolje in 48
prostor RS. Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 68 str. + podatkovna zbirka. Kulijer D., De Knijf G. & Franković M., 2013. Review of the Odonata of Bosnia and Herzegovina. Odonatologica 42(2): 109-123. Kulijer, D. & Miljević, I., 2015. First record of Leucorrhinia caudalis for Bosnia and Herzegovina (Odonata: Libellulidae). Notulae odonatologicae 8(6): x-xx. (In press) Kulijer, D. & Miljević, I., 2015. First record of Leucorrhinia caudalis for Bosnia and Herzegovina (Odonata: Libellulidae). Notulae odonatologicae 8(6): x-xx. (In press) Kulijer, D., 2010. Preliminary study of Odonata in Hutovo blato Nature Park. In Anonymous: Book of abstracts, Second International Colloqium Biodiversity theoretical and practical aspects, Sarajevo, p. 62. Kulijer, D., 2011. Identifying important areas for conservation of Odonata in Bosnia and Herzegovina. In Anonymous: Programme and abstracts of the 22. Symposium internationale entomofaunisticum Europae centralis SIEEC22, Varaždin, Croatia, p. 60. Kulijer, D., 2012. Odonata species and habitats at Livanjsko polje karst wetland area. IDF-Report. Newsletter of the International Dragonfly Fund 48: 1-38. Kulijer, D., 2013. Importance of karst poljes for the protection of rare and threatened dragonfly species. In: ICO 2013 Book of Abstracts, 2013 International Congress of Odonatology, Freising, Bavaria, Germany, p. 57. Kulijer, D., 2014. Odonata fauna of karst streams and rivers of South Herzegovina (Bosnia and Herzegovina, West Balkan). IDF-Report. Newsletter of the International Dragonfly Fund 72: 1-50. Kulijer, D., 2014. Odonata fauna of karst streams and rivers of South Herzegovina (Bosnia and Herzegovina, West Balkan). IDF-Report. Newsletter of the International Dragonfly Fund 72: 1-50. Kulijer, D., De Knijf, G. & Franković, M., 2013. Distribution and protection of dragonflies of European conservation concern in Bosnia and Herzegovina. In: ICO 2013 Book of Abstracts, 2013 International Congress of Odonatology, Freising, Bavaria, Germany, p. 32. Kulijer, D., Vinko, D., Billqvist, M. & Mekkes, J.J., 2012. Contribution to the knowledge of the Odonata fauna of Bosnia and Herzegovina Results of the ECOO 2012. Natura Sloveniae 14(2): 23-38. Milanović Đ. (2014): Stanišni tipovi u BiH od značaja za EU. Fondeko svijet 38: 26-28. Sarajevo Milanović Đ., Brujić J., Đug S., Muratović E. & Lukić-Bilela L. 2015. Vodič kroz tipove staništa BiH prema Direktivi o staništima EU, str. 186. Prospect C&S. Brussels Natura 2000 območij (7174201-01-01-0002) (Phare čezmejno sodelovanje Slovenija- Avstrija 2003). Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 31 str., digitalne priloge Obratil, S., 1985. Ornitofauna Hutova blata do izgradnje akumulacionog jezera PHE Čapljina. GZM(PN) 24: 175-209. Polak Š. & Saleš A. 2014. Komunikacija za Naturu. Fondeko svijet 38: 33-34. Sarajevo 49
Redžić, S., Barudanović, S. & M. Radević 2008. Bosnia and Herzegovina Land of Diversity, First national Report of Bosnia and Herzegovina for the Convention on Biodiversity, Sarajevo. 164 pp. Riservato, E., J.-P. Boudot, S. Ferreira, M. Jovid, V.J. Kalkman, W. Schneider, B. Samraoui & A. Cuttelod, 2009. The Status and Distribution of Dragonflies of the Mediterranean Basin. Gland, Switzerland and Malaga, Spain: IUCN. vii + 33 pp. Šalamun, A., M. Podgorelec & M. Kotarac, 2010. Dopolnitev predloga območij za vključitev v omrežje Natura 2000 kačji pastirji (Odonata): koščični škratec (Coenagrion ornatum) - končno poročilo. Naročnik: Ministrstvo za okolje in prostor RS. Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 34 str. + podatkovna zbirka. Škrijelj R., Lelo S., Drešković N., Sofradžija A., Trožić-Borovac S., Korjenić E., Lukić- Bilela L., Mitrašinović-Brulić M., Kotrošan D., Šljuka S., Gajević M. & Karačić J. 2013. Crvena lista faune Federacije Bosne i Hercegovine. EU "Greenway" Sarajevo. Spahić, M., 1986. Hidrografski aspekt zaštite prirodnoakvalnog kompleksa Hutovo Blato. Godišnjak Biol. inst. 39: 141-150. Stupar V., Kulijer D. & Redžić S. 2008. Results from the EU biodiversity standards scientific coordination group (HD WG) in Bosnia and Herzegovina. 30th June 2008. Final report, 63 pages Van Tol, J. & M. J. Verdonk, 1988. The protection of dragonflies (Odonata) and their biotopes. Council of Europe (Europ.Committee Conserv. Nature & natur.resources), Strasbourg. 181 str. Vilenica, M., Kulijer, D. & Gligorović, B., 2014. New data on distribution and threats to the populations of Caliaeschna microstigma at the north-western edge of its range. In: Abstract book - 3rd European Congress on Odonatology, Montpellier, France, p. 31. Vilenica, M., Kulijer, D., Kitanova & D., 2013. Distribution and threats to the populations of Caliaeschna microstigma (Schneider,1845) at the western edge of its range. In: ICO 2013 Book of Abstracts, 2013 International Congress of Odonatology, Freising, Bavaria, Germany, p. 31. Vilenica, M., Vinko, D., Conze, K.-J., Kulijer, D. & Rajkov, S., 2014. Balkan OdonatOlogical Meeting 2013 realised in Croatia. In: Abstract book - 3rd European Congress on Odonatology, Montpellier, France, p. 49. 50