APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 1/21 Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje Kombi kogeneracijske elektrane Sisak TE Sisak Blok C SAŽETAK ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI Zagreb, travanj 2014.
Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje KKE Sisak 230 MW e/50 MW t TE Sisak Blok C APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 2/21 Naručitelj: HEP d.d. Projekt izradili: APO d.o.o., usluge zaštite okoliša (član HEP grupe) Savska 41/IV, Zagreb EKONERG d.o.o., Koranska 5, Zagreb Ugovor APO - HEP: 10-10-2141/44 Konzorcijski ugovor APO EKONERG: 10-10-2140/44 Radni nalog: RN 008/10-44 APO br. dokumenta: 25-12-1386/11 EKONERG br. dokumenta: I-02-0499/9 Vrsta dokumentacije: SAŽETAK ZAHTJEVA Naziv projekta: Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje Kombi kogeneracijske elektrane (KKE) Sisak TE Sisak Blok C Koordinatori projekta: mr.sc. Slavko Ferina, dipl. ing. kem. tehn. (APO d.o.o.) Bojan Abramović, dipl. ing. strojarstva (EKONERG d.o.o.) Voditelji projekta za KKE Sisak Blok C: Andrea Rapić, dipl. ing. biologije (APO d.o.o.) mr.sc. Željko Slavica, dipl. ing. str. (EKONERG d.o.o.) Odobrili: Mirjana Čerškov Klika, dipl. politolog, direktorica APO d.o.o. mr. sc. Zdravko Mužek, direktor EKONERG d.o.o. Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 Rev. 0 Zagreb,. travanj 2014.
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 3/21 Projektni tim APO d.o.o. za sva poglavlja osim poglavlja vezana uz emisije u zrak i monitoring: mr.sc. Slavko Ferina, dipl. ing. kemijske tehnologije Andrea Rapić, dipl. ing biologije univ. spec. oecoing. Igor Anić, dipl. ing. geotehnike Indira Juratek, dipl. ing. biologije Iva Vukančić, dipl. ing. agronomije Sanja Srnec Pekas, dipl. ing. kemijske tehnologije mr.sc. Hrvojka Šunjić, dipl. ing. biologije Kristina Mumić, dipl. ing. kemijske tehnologije Bruno Antolović, dipl. ing. strojarstva (sada HEP-Proizvodnja d.o.o.) Projektni tim Ekonerg d.o.o. za sva poglavlja vezana uz emisije u zrak i monitoring: mr.sc. Željko Slavica, dipl. ing. strojarstva Čedomir Selanec, dipl. ing. strojarstva Mato Papić, dipl. ing. strojarstva Valentina Delija-Ružić, dipl. ing. strojarstva Ivana Hladki, dipl. ing. matematike Elvira Horvatić Viduka, dipl. ing. fizike Od strane Naručitelja: Dražen Lovrić, univ. spec. ekoing. (HEP d.d.) mr.sc. Tamara Tarnik, dipl. ing. (HEP d.d.) Monika Babačić, dipl. ing. (HEP-Proizvodnja d.o.o.) Ivana Roksa, dipl. kem. ing. univ. spec. oecoing. (HEP-Proizvodnja d.o.o.) Projektni tim HEP-Proizvodnja d.o.o. TE Sisak: Marijan Ričković, dipl. ing. Ivana Roksa, dipl. kem. ing. Ivo Malović, ing. kem. Mario Posavec, dipl. ing. str. Ivica Šaban, dipl. ing. str. Damir Kurtić, dipl. ing. el. Fedor Zaić, dipl. ing. el. Marica Kaurić, oec. Branka Bašić, dipl. iur. Velimir Martinjak, dipl. ing. Suglasni: Matija Horžić, dipl. ing. str, direktor TE Sisak Damir Prpić, dipl. ing., direktor Sektora za termoelektrane, HEP-Proizvodnje d.o.o. Nikola Rukavina, dipl.ing., direktor HEP-Proizvodnje d.o.o.
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 4/21 Sadržaj KRATAK I SVEOBUHVATAN SAŽETAK PODATAKA NAVEDENIH U ODJELJCIMA A. - L. ZAHTJEVA ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI... 5 1. Naziv, lokacija, operater i vlasnik postrojenja... 5 2. Kratki opis postrojenja, ukupne aktivnosti i glavni proizvodi... 6 2.1. Opis postrojenja... 6 2.2. Ostale tehnički povezane aktivnosti... 7 2.3. Skladišta i spremnici na lokaciji TE Sisak koja će koristiti Blok C... 8 2.4. Proizvodnja... 9 3. Opis aktivnosti iz Priloga I. s naglaskom na potencijalne utjecaje na okoliš, korištenje resursa i nastale emisije... 9 3.1. Utrošena energija i voda-godišnje količine... 9 3.2. Ključne sirovine i opasne tvari... 9 3.3. Korištene tehnike i usporedba s NRT...10 3.4. Značajne emisije u zrak, vodu i tlo i utjecaj na kvalitetu zraka, vode i tla i ostalih komponenti okoliša...12 3.4.1. Emisije u zrak...12 3.4.2. Otpadne vode...13 3.4.3. Emisije u tlo...15 3.5. Proizvodnja otpada i njegova obrada...15 3.6. Zaštita od buke i vibracija...17 3.7. Mjere za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum...17 4. Planiranje budućnosti: mjere za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, rekonstrukcija, proširenje, i sl....18 5. Prilozi sažetka...18 Prilog 1 Šire okruženje južne industrijske zone grada Siska u kojoj je smještena TE Sisak...19 Prilog 2 Izvadak iz karte Korištenje i namjena prostora GUP Grada Siska (Sl. gl. SMŽ 11/02, 5/06, 3/11)...20 Prilog 3 Izvadak iz Karte ekološke mreže Natura 2000 područje oko lokacije TE Sisak...21 Prilog 4 Izvadak iz Karte zaštićenih područja RH područje oko lokacije TE Sisak...21
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 5/21 KRATAK I SVEOBUHVATAN SAŽETAK PODATAKA NAVEDENIH U ODJELJCIMA A. - L. ZAHTJEVA ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI 1. Naziv, lokacija, operater i vlasnik postrojenja Postrojenje za koje se provodi postupak ishođenja okolišne dozvole je: Kombi kogeneracijska elektrana Sisak (KKE Sisak) 230 MW e /50 MW t, odnosno, TE Sisak Blok C u izgradnji. Prema popisu djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more iz Priloga I. Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), odnosno Priloga I. nove Uredbe o okolišnoj dozvoli (NN 8/14) proizvodno postrojenje KKE Sisak (TE Sisak Blok C) u izgradnji ubraja se u djelatnost: 1. Energetika, 1.1. Izgaranje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage 50 MW ili više te je za isto obavezno ishoditi okolišnu dozvolu. Postrojenje je u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede d.d. (HEP d.d.). Operater postrojenja KKE Sisak - Blok C je: HEP Proizvodnja d.o.o. (član HEP grupe) za obavljanje energetskih djelatnosti proizvodnje električne energije za tarifne kupce i proizvodnje toplinske energije za centralne toplinske sustave (CTS) gradova Zagreba, Osijeka i Siska. Direktor HEP-Proizvodnje d.o.o. je Nikola Rukavina, dipl. ing. Adresa TE Sisak: Ulica Braće Bobetko 40, 44.010 Sisak. Direktor TE Sisak: Matija Horžić, dipl. ing. str. Lokacija TE Sisak je određena koordinatama glavnog ulaza prema Gauss Krueger-ovoj projekciji: x=5035607; y=5610993 i nadmorskom visinom 101,2 m. Postrojenje KKE Sisak - Blok C nalazi se na dijelu postojeće građevne čestice kompleksa TE Sisak, na k.č. 2161 k.o. NOVI SISAK, zemljišno knjižni uložak 1540. Lokacija TE Sisak smještena je unutar južne industrijske zone grada Siska, na desnoj obali rijeke Save na području zvanom Čret. Pogon je udaljen od centra grada Siska oko 4 km u smjeru jug-jugoistok (Prilog 1). TE Sisak je smještena u blizini INA-Rafinerije nafte Sisak, čiji objekti omeđuju lokaciju sa zapadne i južne strane. Lokacija postrojenja se istočno proteže do rijeke Save, dok je sa sjeverne strane pristup cestovnom prometnicom i industrijskim željezničkim kolosijekom. Južna industrijska zona Grada Siska prema GUP-u grada Siska svrstava se u područje gospodarske namjene za infrastrukturne objekte (Prilog 2). Za postrojenje KKE Sisak (Blok C) ishođene su lokacijske i građevinske dozvole. Lokacija TE Sisak na kojoj se nalazi i KKE Sisak - Blok C nije unutar područja uvrštenih u Nacionalu ekološku mrežu NATURA 2000. Najbliža područja nacionalne ekološke mreže (Nature 2000) u okolici Grada Siska su: HR2001311 - Sava nizvodno od Hruščice (područje očuvanja značajno za vrste ili stanišne tipove) i HR1000004 - Međunarodno važno područje za ptice Donja Posavina (Prilog 3). Na lokaciji TE Sisak (unutar koje se nalazi KKE Sisak) nema zaštićenih područja temeljem Zakona o zaštiti prirode na državnoj ili lokalnoj razini. Najbliža zaštićena područja su: Park prirode Lonjsko polje (dio područja smješten SI od grada Siska), Spomenik prirode stari hrast lužnjak (Quercus robur) na Trgu hrvatskih branitelja u Sisku ("Hrast Julius"), Značajni krajobraz Kotar Stari Gaj (pruža se južno od južne industrijske zone Siska) i Značajni krajobraz Odransko polje (puža se sjeverozapadno od Siska), (Prilog 4). Na lokaciji TE Sisak nalaze se postojeća postrojenja: dva proizvodna bloka (2 x 210 MW e ), pomoćna kotlovnica (kapacitet 2 x 28 t pare/h) na tekuće i plinovito gorivo, pomoćna postrojenja, spremnici goriva, skladišta sirovina i pomoćnih tvari, infrastruktura.
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 6/21 2. Kratki opis postrojenja, ukupne aktivnosti i glavni proizvodi 2.1. Opis postrojenja Postrojenje KKE Sisak Blok C čine: Glavni pogonski objekt s proizvodnim agregatima, centralnom komandom, elektroopremom i pomoćnim postrojenjima, transformatori i veza na rasklopište 220 kv, postrojenje za pripremu plina, diesel agregat te prometnice i infrastruktura. Proizvodni dio KKE Sisak sastoji se od: plinske turbine s generatorom (plinsko-turbinski agregat), kotla na ispušne plinove iz plinske turbine (KIP) s dimnjakom, parne turbine s generatorom (parno-turbinski agregat). Plinsko-turbinski agregat proizvodi električnu energiju uz istovremeno korištenje otpadne topline ispušnih plinova iz plinske turbine za proizvodnju vodene pare u kotlu na ispušne plinove (KIP). Vodena para se koristi za proizvodnju električne energije u parno-turbinskom agregatu, a manjim dijelom i za snabdijevanje potrošača grada Sisak toplinskom energijom. Konfiguracija kombi bloka omogućava održavanje opterećenje u rasponu od 70 % do 100 % nazivnog opterećenja. S parne turbine vrši se oduzimanje pare za snabdijevanje potrošača toplinskom energijom. Slika 1. Pojednostavljena shema rada kombi kogeneracijskog postrojenja s ispustima u zrak Plinsko-turbinski agregat (plinska turbina s električnim generatorom) izgaranjem prirodnog plina proizvodi oko 160 MW električne snage. Plinska turbina (PT) je jednovratilna i jednokućišna. Sastoji se od ulaza zraka, aksijalnog kompresora, dvije vanjske komore izgaranja u dry low NOx izvedbi (DLN), aksijalne turbine, ispušnog kućišta, difuzora, ležajnih sklopova i temeljnog okvira s nosačima turbine.
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 7/21 Plinska turbina pogoni dvopolni, sinkroni, trofazni generator električne energije horizontalne izvedbe hlađen zrakom. Strujanje hladnog zraka se uspostavlja pomoću dva aksijalna ventilatora na krajevima rotora, a hlađenje hladnjacima zrak/voda. Kotao na ispušne plinove (KIP) transformira osjetnu toplinu dimnih plinova iz ispuha plinske turbine u toplinsku energiju vodene pare koja pokreće parno-turbinski agregat pri čemu se dimni plinovi hlade i ispuštaju kroz dimnjak. KIP je okomite izvedbe, bez dodatnog loženja, dvotlačni s bubnjevima i pregrijanjima pare visokog i niskog tlaka te s prisilnom cirkulacijom u krugovima isparavanja visokog i niskog tlaka para. Predviđen je za rad u režimu kliznog tlaka. Temperatura dimnih plinova prije izlaska iz kotla smanjuje se u plinskom dogrijaču kondenzata, iz kojeg se dimnim plinovima zagrijani kondenzat odvodi u otplinjač pod tlakom od 6,5 bar. Obilaznim vodom, umjesto u parnu turbinu, para se može iz KIP-a odvoditi u kondenzator dok se ne ispune potrebni radni parametri (tlak i temperatura) potrebni za start parne turbine. Parna turbina (PAT) je kondenzacijsko-oduzimnog tipa, tj. moguće je iz turbine oduzeti paru koja se koristi za snabdijevanje potrošača toplinskom energijom snage do 50 MW t. Turbina je jednovratilna, dvokućišna, postavljena na zajedničko vratilo s generatorom, a sastoji se od zajedničkog kućišta visokog i srednjeg tlaka te od zasebnog niskotlačnog kućišta. Svježa para iz KIP-a se odvojenim cjevovodima dovodi u visokotlačno i niskotlačno kućište turbine. Na ulaznom dijelu kućišta nalaze se paro-distribucijski ventili koji kontroliraju ulaz pare u turbinu. Iza grupe visokotlačnih stupnjeva nalazi se dva otvora reguliranog oduzimanja pare (16 bar). Preostala količina pare prolazi kroz niskotlačne turbinske stupnjeve te u kondenzator. U KKE Sisak može se oduzimati do 65 t/h pare u procesu. Količina pare koja se oduzima za potrebe CTS-a nadoknađuje se dodavanjem odgovarajuće količine demineralizirane vode. Električni generator parne turbine je dvopolni, sinkroni, trofazni generator horizontalne izvedbe, hlađen zrakom. Strujanje hladnog zraka se uspostavlja pomoću dva aksijalna ventilatora na krajevima rotora, a hlađenje hladnjacima zrak/voda. 2.2. Ostale tehnički povezane aktivnosti Dobava i priprema prirodnog plina. Gorivo Bloka C je isključivo prirodni plin, a dobavlja se putem novog priključka na magistralni plinovod Kozarac Stružec Sisak i plinovoda (duljine 2 km) te nove plinske mjerno-redukcijske stanice (PMRS 30/23,5 bar predtlaka) s postrojenjem za pripremu plina. Postrojenje za pripremu plina ima dva mala uređaja za loženje (2 x 0,9 MW tg ) koji služe za grijanje prirodnog plina za plinske turbine (do 40 C). Izgaranjem u ložištu kotla zagrijava se voda, koja u zatvorenom krugu predaje toplinu prirodnom plinu prije ulaska u komore izgaranje plinska turbine. U radu će biti samo jedan kotao, dok će drugi biti njegova rezerva. Gorivo ovih malih uređaja za loženje je također prirodni plin iz magistralnog plinovoda. Dizel agregat čine: blok kontejner, dizel generator (500 kw), spremnik goriva (1.550 l) te akumulatorske baterije. Četverotaktni dizelski motor ima neposredno ubrizgavanje goriva i vodeno hlađenje (voda:antifriz, 50:50%). Spremnik dizel goriva smješten je unutar dizel agregata i ima sustave provjere napunjenosti. Blok transformatori KKE Sisak - Bloka C (Transformator 1 za parnu turbinu 95 MVA i Transformator 2 za plinsku turbinu 190 MVA) te transformator vlastite potrošnje Bloka C (32 MVA) smješteni su na betonske temelje s nepropusnim kadama te sustavom zauljene kanalizacije koji završava zajedničkim sabirnim spremnikom. Od ostalih objekata odijeljeni su protupožarnim zidovima. Ukupni kapacitet transformatorskog ulja u transformatorima KKE Sisak je 89 tona.
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 8/21 Uljne sustave KKE Sisak Bloka C čine: sustavi za podmazivanje i hidraulično podizanje plinske turbine sa spremnikom za ulje (kapacitet: 16,38 m 3 turbinskog ulja) i 250 l ulja za regulaciju plinske turbine, sustav za podmazivanje ležajeva i hidraulično podizanje rotora parno-turbinskog agregata s uljnim spremnikom (kapacitet: 23 m 3 turbinskog ulja) i 4.600 l ulja za regulaciju parne turbine te napojne pumpe (2 kom) sa 1.200 l ulja u sustavu. Za potrebe Bloka C u cijelosti će koristiti postojeća mreža razvoda sanitarne i pitke vode TE Sisak. KKE Sisak Blok C će koristiti zajednička pomoćna postrojenja i objekte koji su u funkciji na lokaciji postojećeg postrojenja TE Sisak. Najvažnija zajednička postrojenja su: crpna stanica (vodozahvat) na rijeci Savi, kemijska priprema vode (KPV), postrojenje za obradu otpadnih voda i muljeva TE Sisak te skladište opasnog otpada i spremnici za skladištenje otpada TE Sisak. Crpna stanica za zahvat vode iz rijeke Save pomoću četiri instalirane cirkulacione pumpe. Savska voda koristi se za tehnološke, rashladne i protupožarne potrebe svih proizvodnih postrojenja TE Sisak. Dozvoljeno je crpljenje do 240.000.000 m 3 godišnje. U postrojenju Kemijske pripreme vode (KPV) predobrađuje se sirova savska voda: dekarbonizacijom (kapacitet 140 m 3 /h) i filtracijom te demineralizacijom (kapacitet 2 x 65 m 3 /h). Predobrada sirove savske vode uključuje sljedeće tehnološke postupke: koagulaciju uz dodatak željezo (III) klorida, dekarbonizaciju s vapnenim mlijekom, flokulaciju s polimerom (Drewfloc), sedimentaciju uz izdvajanje karbonatnog mulja te filtraciju na pješčanim filtrima. 95% vode od ispiranja pješčanih filtera vraća se ponovno u postupak predobrade sirove vode. Veći dio dekarbonizirane i profiltrirane vode se demineralizira ionskom izmjenom na dvije linije ionskih izmjenjivača: kationski, anionski i miješani. Demineralizirana voda se koristi kao napojna voda i dopuna ciklusa voda-para. Na lokaciji TE Sisak postoji i Stara KPV koja se koristi samo kao rezerva (kapacitet: dekarbonizacija 125 m 3 /h, a filtracija i demineralizacija ionskom izmjenom 2 x 50 m 3 /h). U postojećem postrojenju za obradu otpadnih voda i muljeva TE Sisak obrađivat će se i tehnološke otpadne vode iz Bloka C fizikalno-kemijskim postupcima, dok je za odvodnju zauljenih i potencijalno onečišćenih oborinskih voda s manipulativnih površina ugrađen dodatni separator. Otpadne se vode nakon obrade ispuštaju putem postojećeg ispusta u rijeku Savu. Rashladni sustav Bloka C je protočni, te se nakon upotrebe voda ispušta natrag u rijeku Savu. U rashladnu vodu ne dodaju se biocidi ili druge kemikalije. Otpad koji će nastati radom novog Bloka C prikupljat će se u okviru postojećeg skladišta i spremnika opasnog i neopasnog otpada na lokaciji TE Sisak. 2.3. Skladišta i spremnici na lokaciji TE Sisak koja će koristiti Blok C Spremnici demineralizirane vode: R1, R2 i R3 (2 x 1.000 m 3 i 1 x 2.000 m 3 ). Čelični spremnici kloridne kiseline, 30-33 % HCl (kapacitet: 2 x 26 m 3 ) i natrijeve lužine, 45% NaOH (kapacitet: 2 x 26 m 3 ) u betonskoj tankvani. Natkriveno skladište kemikalija (kapaciteta 200 m 3 ) s betonskom tankvanom, pod ključem u kojem se skladište kemikalije u originalnoj ambalaži: amonijačna voda (25% otopina) u karnisterima, Levoxin 15 (24% otopina) u bačvama. Metalni silosi za hidratizirano vapno za kemijsku pripremu vode (kapaciteta: 35 m 3 u KPV i 30 m 3 u staroj KPV). Spremnik za 40 %-tnu otopinu željezo (III) klorida, s dvostrukom stjenkom (od 20 m 3 ) u KPV. Privremeno skladište opasnog otpada TE Sisak (oznaka O1) je natkriven, ograđen i označen prostor na betonskoj podlozi pod ključem sa spremnicima za opasni otpad: spremnik za olovne
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 9/21 baterije i akumulatore (KB: 16 06 01*) od 0,64 m 3, spremnik za fluorescentne cijevi (KB: 20 01 21*) od 1 m 3, spremnik za građevni otpad koji sadrži azbest (KB: 17 06 05*) od 1,1 m 3 te ekospremnik za otpadna ulja (KB: 13 02 08*) od 1 m 3 na tankvani. Spremnici za skladištenje neopasnog otpada TE Sisak (oznaka O2): Uz radionice u kojima nastaje otpad smješteni su: spremnik za miješani metalni otpad (7 m 3 ) spremnik za metalne strugotine (7 m 3 ), spremnik za strugotine od plastike (7 m 3 ) te spremnik za otpadni papir i karton (7 m 3 ). Uz proizvodne blokove smješteni su spremnici za izolacijske materijale koji ne sadrže opasne tvari, KB: 17 06 04 - kamena vuna (2 x 5 m 3 ). Spremnici za neopasne muljeve od dekarbonizacije sirove vode, KB: 19 09 03 (2 x 5 m 3 ) nalaze se u postrojenju za obradu otpadnih voda i muljeva. Zatvoreno skladište za opasni otpad u "big-bag" vrećama u objektu skladišta br. 7 fizički odijeljeno i ograđeno s tankvanom (oznaka O3). Zatvoreni spremnik sa dvostrukom stjenkom atestiran za skladištenje zauljenog otpada (1 m 3 ) uz postrojenje za obradu otpadnih voda i muljeva (oznaka O4). Spremnici za miješani komunalni otpad na više mjesta unutar lokacije TE Sisak (ukupno kapacitet oko 52 m 3 ). 2.4. Proizvodnja U KKE Sisak Blok C proizvodit će se električna i toplinska energija. Godišnja proizvodnja KKE Sisak Bloka C ovisit će o potrebama elektro-energetskog sustava i potrošača toplinske energije. Planirana je godišnja proizvodnja električne energije do 1.500 GWh (5.400.000 GJ) na (generatorima KKE Sisak) te godišnja proizvodnja toplinske energije do 140 GWh (500.000 GJ) za centralizirani toplinski sustav (CTS) grada Siska. 3. Opis aktivnosti iz Priloga I. s naglaskom na potencijalne utjecaje na okoliš, korištenje resursa i nastale emisije 3.1. Utrošena energija i voda-godišnje količine Za tehnološke, rashladne i protupožarne potrebe KKE Sisak - Bloka C koristit će se Savska voda iz vlastitog vodozahvata, a za sanitarne potrebe i piće vodovodna voda. Projektirana godišnja potrošnja vode za tehnološke potrebe Bloka C (proizvodnja pare) je 691.200 m 3 (prosječno 57.600 m 3 mjesečno). Pri radu postrojenja predviđa se godišnja potrošnja do 149.601.600 m 3 rashladne vode u protočnom rashladnom sustavu Bloka C. Za sanitarne potrebe i piće u TE Sisak se ukupno godišnje koristi 10.500-23.200 m 3 vodovodne vode. Planirana ukupna godišnja potrošnja energije za tehnološke i druge procese KKE Sisak je 374.000 GJ. 3.2. Ključne sirovine i opasne tvari Najvažnije sirovine za rad energetskog postrojenja su gorivo (prirodni plin) i demineralizirana voda za proizvodnju pare. Popis glavnih sirovina i pomoćnih tvari za KKE Sisak (TE Sisak - Blok C) s procijenjenom potrošnjom je u sljedećoj tablici, u kojoj se daje i pregled opasnih svojstava pripravaka koji se koriste pri proizvodnji energije, kemijskoj pripremi vode, obradi otpadnih voda i ostalim pomoćnim procesima.
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 10/21 Sirovine i pomoćne tvari Prirodni plin Kloridna kiselina, HCl, 30-33 % Natrijeva lužina, NaOH, 45-50 % Hidratizirano vapno, Ca(OH) 2 > 90 % Željezo (III) klorid, FeCl 3 40 %-tna otop. Drew floc 274 Amonijačna voda, 25 %-tna otop. NH 4 OH Levoxin 15, (N 2 H 4 xh 2 O), 24 %-tna otop. Trinatrijev fosfat (Na 3 PO 4 ) Transformatorska ulja Turbinska ulja Diesel gorivo Glavne karakteristike smjesa metana (97%), etana, propana i težih ugljikovodika CAS br.: 74-82-8/ 74-84-0 / 74-98-6 zapaljivi plin 1. kat; H220 CAS br. 7647-01-0 nagrizajuće za kožu 1B kat.; H314, TCOJ 3; H335; nagrizajuće za metale, 1. kat.; H290 CAS br.: 1310-73-2 nagrizajuće za kožu 1A kat.; H314 nagrizajuće za metale 1. kat.; H290 CAS br.: 1305-62-0 (ostali sastojci: MgO, SiO 2, R 2 O 3, SO 3, CO 2, CaCO 3 ) nadražujuće za oko, 2. kat.; H319 nadražujuće za kožu, 2. kat.; H315 CAS br. 10025-77-1 Ak. toks. 4. kat (oralno); H302, ozbiljna povreda oka 1. kat; H318, nadražaj kože, 2. kat; H315 nije klasificiran u razrede opasnosti CAS br.: 1336-21-6 Nagriz. koža 1B, H314; TCOJ 3, H335; Ak. toks. vod. okol.1, H400 Tehnička jedinica / proces Gorivo za plinsku turbinu i male kotlove u postrojenju za pripremu plina Bloka C (KKE Sisak) Kemijska priprema vode (KPV) i postrojenje za obradu otpadnih voda Kemijska priprema vode (KPV) i postrojenje za obradu otpadnih voda Kemijska priprema vode (KPV) i postrojenje za obradu otpadnih voda Kemijska priprema vode (KPV) Kemijska priprema vode (KPV) Kondicioniranje vode za Blok C sadrži 15 % hidrazina (CAS br 302-01-2) Ak. toks. 4 (oral.), Ak. toks. 4 (derm.), Nagriz. koža 1B, Derm. senz. 1, Ak. toks. Kondicioniranje vode za 4 (inhal.), Karc. 1B, Kron. toks. vod. Blok C okol. 2; oznake upozorenja: H302, H312, H314, H317, H332, H350, H411 CAS br. 7601-54-9 Kondicioniranje vode za nije klasificiran u razrede opasnosti Blok C Klasifikacija i svojstva ovise o Transformatori Bloka C proizvodu/vrsti trafo ulja. Klasifikacija i svojstva ovise o proizvodu. Uglavnom nisu klasificirana Uljni sustavi Bloka C u razrede opasnosti. Klasifikacija i svojstva ovise o vrsti dizel goriva. Uglavnom su klasificirana u zapaljive tekućine s karcinogenim svojstvima. Gorivo za dizel agregat Bloka C Procijenjene količine 47.000 m 3 /h (projektirana potrošnja) Max. 400 x 10 6 m 3 /god ukupno za TE Sisak: 125-298 t/god ukupno za TE Sisak: 48-183 t/god ukupno za TE Sisak: 68-148 t/god ukupno za TE Sisak: oko 23 t/god ukupno za TE Sisak: oko 0,044 t/god max godišnje: 4,1 t max godišnje: 1,2 t max godišnje: 4 t Po potrebi Po potrebi potrošnja 140 l/h kod 100% opterećenja 3.3. Korištene tehnike i usporedba s NRT U cilju daljnje detaljne analize postrojenja KKE Sisak Bloka C u izgradnji s aspekta korištenja najboljih raspoloživih tehnika (NRT) korišteni su referentni dokumenti najboljih raspoloživih tehnika (RDNRT ili BREF dokumenti): sektorski RDNRT za velika ložišta (Reference Document on Best Available Techniques for large Combustion Plants; European Commission; July 2006., LCP BREF) RDNRT za emisije iz spremnika (Reference Document on Best Available Techniques on Emissions form Storage, July 2006, ESB (EFS) BREF) RDNRT za sustave hlađenja (Reference Document On The Application Of Best Available Techniques To Industrial Cooling System December 2001, ICS BREF)
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 11/21 RDNRT za energetsku učinkovitost (Reference Document on Best Available Techniques for Energy Efficiency, February 2009, ENE BREF) RDNRT za monitoring (Reference Document on the General Principles of Monitoring, July 2003, MON BREF) Termoelektrana Sisak certificirana je prema normi ISO 14001:2004 (sustav upravljanja okolišem) za proizvodnju električne i toplinske energije iz tekućih i plinskih goriva te prema normi ISO 9001:2008 (sustav upravljanja kvalitetom) što je u skladu s NRT iz poglavlja 3.15.1. i 4.1.5. RDNRT LCP. Pri odabiru tehničko-tehnološkog rješenja za postrojenje KKE Sisak Blok C primijenjene su opcije koje zadovoljavaju kriterije najboljih raspoloživih tehnika, vodeći računa o zahtjevima i kriterijima za određivanje najboljih raspoloživih tehnika. Prema RDNRT LCP kombinirani proces koji je sastavljen od plinsko-turbinskog i parnoturbinskog dijela te proces u kogeneraciji (proizvodnja električne i toplinske energije) predstavlja prvu opciju najbolje raspoložive tehnike za RDNRT ENE (poglavlje 4.3.4 - NRT br. 20) za stupanj iskorištenja goriva. Puštanjem u rad Bloka C poboljšat će se energetska učinkovitost cijele TE Sisak. Na plinskoj turbini KKE Sisak ugrađene su primarne mjere za smanjenje emisije dušikovih oksida: posebna konstrukcija gorionika i suhih komora izgaranja "dry low NOx" (DLN), a dobra konstrukcija i način vođenja izgaranja osiguravaju potpuno izgaranje i malu emisiju CO; planiran je kontinuirani monitoring emisija NOx, CO te udjela kisika (sve u skladu s NRT iz poglavlja 7.5.4 i tabl. 7.37 LCP RDNRT). U TE Sisak koriste se postupci obrade otpadnih voda koji su u skladu s NRT iz tablice 7.32 u poglavlju 7.4.4. LCP RDNRT. Isti će se postupci primijeniti i za novu KKE Sisak Blok C. U KKE Sisak predviđene su standardne procedure i tehnike provjere detekcije plina u skladu s NRT iz poglavlja 7.5.1. i tablice 7.34. LCP RDNTR. Tlak prirodnog plina iz magistralnog plinovoda se reducira u PRMS 30/23,5. Plin se predgrijava u postrojenju za pripremu plina. Tek nakon probnog rada i primopredajnih (garantnih) ispitivanja moći će se utvrditi da li je KKE Sisak 230 MW e /50 MW t - blok C u potpunosti usklađen s preporučenim najboljim tehnikama prema RDNRT o velikim ložištima (LCP BREF) glede emisija u zrak. Nema odstupanja od NRT iz RDNRT EFS (emisije iz spremnika) koji su primjenjivi na KKE Sisak: osnovni principi prevencije i smanjenja emisija pri skladištenju tekućina i ukapljenih plinova u spremnicima (pogl. 5.1.1.1) i specijalni zahtjevi za spremnike (pogl. 5.1.1.2), prevencija incidenata i nesreća (pogl. 5.1.1.3), skladištenje zapakiranih opasnih tvari (pogl. 5.1.2), osnovni principi prevencije i smanjenja emisija pri transportu i rukovanju tekućinama i plinovima (pogl. 5.2.1), preporuke za tehnike transporta i rukovanja tekućinama (pogl. 5.2.2), zatvorena skladišta pakiranih opasnih krutina (pogl. 5.3.3) te prevencija incidenta i nesreća u skladištima krutih materijala (pogl. 5.3.4). Nema odstupanja od NRT iz RDNRT ICS (sustavi hlađenja), poglavlja 4.3.1 i 4.3.2 (Smanjenje potrošnje energije i povećanje ukupne energetske učinkovitosti), 4.5. (Smanjenje utjecaja na manje vodene organizme), 4.6.3.1 (Kontrola optimalnom obradom rashladnih voda) i 4.6.3.2 (Prevencija onečišćenja kod projektiranja i održavanja), a koje su primijenjene pri projektiranju rashladnog sustava TE Sisak, odnosno novog Bloka C. Nisu primjenjive tehnike smanjenja buke i emisija iz rashladnih tornjeva, jer TE Sisak ima protočni rashladni sustav. Prilikom projektiranja KKE Sisak primijenjena je većina NRT iz RDNRT za energetsku učinkovitost (ENE) iz poglavlja 4.2.1, 4.2.2, 4.2.3. te 4.3.2, 4.3.4. do 4.3.10, dok će se NRT iz poglavlja 4.2.4. do 4.2.9, 4.3.1. i 4.3.3. primjenjivati tijekom probnog i redovnog rada postrojenja. Planirano praćenje emisija u zrak i vode u skladu je s preporučenim tehnika iz RDNRT MON (monitoring). Detaljna usporedba s najboljim raspoloživim tehnikama dana je u poglavlju J Zahtjeva.
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 12/21 3.4. Značajne emisije u zrak, vodu i tlo i utjecaj na kvalitetu zraka, vode i tla i ostalih komponenti okoliša Prema popisu onečišćujućih tvari iz Priloga II. Uredbe kojima se prilikom obavljanja djelatnosti izgaranja goriva u energetskim postrojenjima mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje okoliš te ih treba uzeti u obzir kao relevantne za utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija, za postrojenje KKE Sisak Blok C prepoznate su sljedeće tvari: za zrak: 1) dušični oksidi i ostali dušični spojevi i 2) ugljični monoksid; za vode: 1) tvari koje negativno utječu na ravnotežu kisika (i mogu se mjeriti pomoću parametara kao što su BPK 5, KPK, itd.) i 2) suspendirani materijali. Za postrojenje KKE Sisak (Blok C) provedena je 2000. godine procjena utjecaja na okoliš temeljem SUO za blok snage 400 MW t na plin i tekuće gorivo. Temeljem postupka je ishođeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš, uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliša i programa monitoringa (iz 2000. godine) te Izmjene i dopune Rješenja (iz 2007. godine) zbog smanjenja snage postrojenja na 250 MW e /50 MW t i promjene tehnologije (kao gorivo koristi će se isključivo prirodni plin). 3.4.1. Emisije u zrak Ispusti u zrak iz KKE Sisak Z4 - Ispust dimnih plinova iz dimnjaka KKE Sisak Blok C. Dimnjak je čelični, ukupne visine 65 m, unutarnjeg promjera 6 m. Vertikalno se nastavlja na konstrukciju kotla na ispušne plinove (KIP). Gauss Krügerove koordinate: X 5035397, Y 5610909 Z5 Ispust 2 mala uređaja za loženje (2 x 0,907 MW) iz postrojenja za pripremu prirodnog plina. Vertikalni čelični dimnjak visine 6 m, unutarnjeg promjera 355 mm. Gauss Krügerove koordinate: X 5035345, Y 5610857 Emisije iz dimnjaka Bloka C Izvor emisije Ispust: Z4 dimnjak Bloka C plinska turbina 457 MW tg kod optimalnog režima rada Onečišćujuće tvari Očekivanje vrijednosti emisije Podaci o emisijama Proračun godišnjih emisija za 7500 sati rada CO 2 - < 727 137 t/god ) CO < 18,75 mg/m 3 < 206 t/god NO x < 50 mg/m 3 < 549 t/god Krute čestice < 1 mg/m 3 < 11 t/god SO 2 < 3,8 mg/m 3 < 39 t/god Vrijednosti emisije dušikovih oksida (NOx iskazane kao NO 2 ) i ugljikovog monoksida (CO) su garantirane vrijednosti proizvođača opreme, a vrijednosti emisije ukupnih krutih čestica i sumpornih oksida (SOx iskazanih kao SO 2 ) su pretpostavljene emisije iz plinske turbine. Stvarne vrijednosti emisija utvrditi će se tijekom probnog rada KKE Sisak. Godišnje masene vrijednosti svih emisija (t/god) odnose se za pretpostavljenih 7500 sati rada kod nazivnog opterećenja bloka (457 MW tg ). Gorivo u KKE Sisak (blok C) je prirodni plin koji je u pogledu utjecaja na okoliš najpovoljnije fosilno gorivo. U cilju snižavanja emisije dušikovih oksida (NOx) na postrojenju plinske turbine KKE Sisak - Blok C primjenjuju se primarne mjere za redukciju emisije NOx spojeva, koje se sastoje od tzv. suhih komora izgaranja ("dry low NOX", DLN). Emisija sumpornog dioksida proporcionalna je sadržaju sumpora (H 2 S) u gorivu. Prirodni plin sadrži neznatnu količinu H 2 S (do 10 ppm) što rezultira malom emisijom SO 2.
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 13/21 Emisije iz dimnjaka postrojenja za grijanje prirodnog plina Izvor emisije Ispust: Z5 zajednički dimnjak 2 mala uređaja za loženje (2 x 0,907 MW tg ) Onečišćujuće tvari Očekivanje vrijednosti emisije Podaci o emisijama Proračun godišnjih emisija za 7500 sati rada 1 kotla CO 2 - < 1 433 t/god CO < 100 mg/m 3 < 0,7 t/god NO x < 200 mg/m 3 < 1,4 t/god Dimni broj 0 - Pretpostavljene vrijednosti emisije su jednake graničnim vrijednostima emisije malih uređaja loženih prirodnim plinom (sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, NN 117/12). Stvarne vrijednosti emisija utvrditi će se tijekom probnog rada. Godišnje masene vrijednosti emisija (t/god) odnose se za pretpostavljenih 7500 sati rada jednog od kotlova (drugi je u pričuvi) kod nazivnog opterećenja (0,907 MW tg ). Planirani monitoring Prva mjerenja iz ispusta Bloka C i oba mala uređaja za loženje izvršit će se tijekom probnog rada. Na ispustu Bloka C (Z4) potrebno je provoditi kontinuirano mjerenje emisije CO, NOx, volumnog udjela kisika, emitiranog masenog protoka i temperature u otpadnim plinovima, te povremena mjerenja emisije SO 2 i krutih čestica (svakih 6 mjeseci). Emisije dušikovih oksida (NOx), ugljikovog monoksida (CO) i dimnog broja u otpadnim plinovima iz kotlova (mali uređaji za loženje) u postrojenju za pripremu plina (Z5) utvrđuju se povremenim mjerenjem, najmanje jednom u dvije godine. Mjerna mjesta za kontinuirana, kontrolna i povremena mjerenja su u fazi projektiranja, a moraju odgovarati zahtjevima norme HRN EN 15259 i tehničkim specifikacijama HRS CEN/TS 15675. 3.4.2. Otpadne vode Ispust u vode Tehnološke, sanitarne i rashladne otpadne vode KKE Sisak te oborinske vode s lokacije TE Sisak ispuštaju se, nakon prethodne obrade, putem zajedničkog uređenog ispusta iz interne kanalizacije TE Sisak (izljevni bunar) u rijeku Savu (V1). Gauss Krügerove koordinate: X 5611089, Y 5035034. Dopušteno je godišnje ispuštanje otpadnih voda iz TE Sisak u ukupnoj količini od oko 225.000.000 m 3. Vrste i količine otpadnih voda KKE Sisak Tijekom rada KKE Sisak nastajati će: Kisele i lužnate tehnološke otpadne vode kontinuirano tijekom rada kotla na ispušne plinove te diskontinuirano jednom godišnje kod mokrog konzerviranja ili kemijskog čišćenja vodne strane kotla na ispušne plinove Otpadne vode s primjesom teških metala nastaju povremeno (diskontinuirano) kod pranja lopatica kompresora i plinske turbine te od pranja dimne strane kotlova na ispušne plinove Zauljene vode s područja strojarnice i kotlovnice (diskontinuirano), zauljene otpadne vode s područja transformatora te požarne vode s područja strojarnice i kotlovnice (u slučaju potrebe ili vježbe).
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 14/21 Oborinske vode čine čiste oborinske vode s krovnih površina KKE Sisak te potencijalno onečišćene (zauljene) oborinske vode s pristupnih asfaltiranih površina. Sanitarne otpadne vode U tablici se daju rasponi srednjih izmjerenih vrijednosti prethodno obrađenih otpadnih voda iz TE Sisak u rasponu od šest godina koje su u skladu s dozvoljenim graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda. Očekuje se da će kvaliteta otpadnih voda iz KKE Sisak biti ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti. Očekivana kvaliteta otpadnih voda iz KKE Sisak Parametar Izmjerene vrijednosti na kontrolnoj točki MO II (raspon 2009.-2012.) GVE iz OVM* Ukupna suspendirana tvar 7,4-25,4 mg/l 35,0 mg/l KPK Cr 11,5-40,6 mgo 2 /l 125,0 mgo 2 /l BPK 5 6,59-22,8 mgo 2 /l 25,0 mgo 2 /l Mineralna ulja 0,017-0,9 mg/l 10,0 mg/l Ukupni krom, Cr 0,001-0,005 mg/l 0,5 mg/l Nikal, Ni 0,006-0,019 mg/l 0,5 mg/l Željezo, Fe 0,194-0,9 mg/l 2,0 mg/l ph vrijednost 8,12-8,47 6,5 9,0 Temperatura 14-27 C 30 C (35 C ako je temp. na vodozahvatu < 20 C)* * OVM Obvezujuće vodopravno mišljenje izdano od Hrvatskih voda u sklopu postupka ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postojeća postrojenja TE Sisak Obrada otpadnih voda KKE Sisak Pročišćavanje otpadnih voda je zajedničko za TE Sisak, a uključuje sljedeće postupke obrade otpadnih voda i muljeva iz KKE Sisak i zajedničkih tehnički povezanih aktivnosti TE Sisak: Uklanjanje teških metala iz otpadnih voda od pranja i ispiranja, prevođenje u netopljive hidrokside uz dodatak vapnenog mlijeka i karbonatnog mulja te smanjivanje volumena mulja filtracijom na filtar preši. Mulj od uklanjanja teških metala zbrinjava se kao opasan otpad. Neutralizaciju otpadnih voda iz kemijske pripreme vode, te kemijskog čišćenja kotla na ispušne plinove (KIP) dodatkom kiseline (HCl) odnosno lužine (NaOH) u neutralizacijskim bazenima. Filtraciju na filter preši otpadnih voda od dekarbonizacije sirove vode. Nastali se filtrat neutralizira u neutralizacijskim bazenima. Muljevi iz dekarbonizacije odlažu se na odlagalište. Taloženje mulja od pranja pješčanih filtera u retencijskom bazenu te filtracija mulja na filter preši. Obradu potencijalno onečišćenih/zauljenih otpadnih voda na separatoru i uljnoj jami transformatora (odvajanje ulja od vode). Zauljeni sadržaj iz separatora zbrinjava se kao opasan otpad. Čiste oborinske vode (nezauljene) prikupljaju se odvojeno i odvode oborinskom kanalizacijom bez prethodne obrade Sanitarne vode se prikupljaju u sabirnoj jami s trokomornim taložnikom. Nakon taloženja otpadne se vode ispuštaju, a muljevi periodično prazne i zbrinjavaju. Tehnološke sheme obrade otpadnih voda KKE Sisak dane su u Zahtjevu.
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 15/21 Ugrađeni uređaji za pročišćavanje onečišćenih otpadnih voda KKE Sisak Blok C: Spremnik za agresivne otpadne vode (200 m 3 ) i reaktor za obradu agresivnih otpadnih voda (20 m 3 ); Neutralizacijski bazeni (2x75 m 3 ); Retencijski bazen otpadnih voda od pranja pješčanih filtera (60 m 3 ) spremnici za prihvat mulja iz dekarbonizacije u KPV, (2 x 60 m 3 ); Filter preša (4.000 l); Novi sustav za pročišćavanje zauljenih voda KKE Sisak Bloka C: - spremnik s dvostrukim plaštom za zauljenu otpadnu vodu (kapaciteta 25 m 3 ), - standardni ugradbeni separator ulja i masti (kapaciteta 20.000 l, Q= 80 l/sek), - prihvatni spremnik (uljna jama) za prikupljanje zauljene vode i ulja iz sabirnika transformatora (kapaciteta oko 100 m 3 ). Planirani monitoring Predviđa se praćenje kvalitete otpadne vode na mjernom oknu (MO II) prije miješanja s rashladnom vodom i zajedničkog ispusta TE Sisak u Savu četiri puta godišnje (kvartalno). Uzorkovanje, tj. kontrolu kvalitete otpadnih voda treba provesti ovlašteni laboratorij u vrijeme trajanja tehnološkog procesa. Predviđeno je praćenje sljedećih parametara: temperatura, ph vrijednost, ukupna suspendirana tvar, KPK, BPK 5, mineralna ulja, željezo, krom, nikal. Potrebno je pratiti i količinu ispuštene vode. Jednom tjedno potrebno je mjeriti temperaturu vode na ispustu (V1) u rijeku Savu, kao i na vodozahvatu. 3.4.3. Emisije u tlo Iz postrojenja KKE Sisak Blok C nema emisija u tlo. Spremnici, odnosno originalna ambalaža opasnih kemikalija i pripravaka nalaze se unutar tankvana tako da je onemogućeno onečišćenje tla u slučaju izvanrednog događaja. Sve vrste opasnog otpada prikupljaju se u odgovarajućim spremnicima u skladištu opasnog otpada. Sve otpadne vode odvode se zatvorenim sustavom odvodnje i pročišćuju u vodonepropusnim građevinama prije ispuštanja u rijeku Savu. 3.5. Proizvodnja otpada i njegova obrada Otpad koji će nastajati tijekom korištenja KKE Sisak - Bloka C može se podijeliti na: otpad koji nastaje tijekom redovitog rada i održavanja novog Bloka C, otpad koji nastaje tijekom remonta, otpad koji nastaje prilikom pripreme tehnološke vode (postojeći pogon za kemijsku pripremu vode, KPV) te otpad koji nastaje u postrojenju za obradu otpadnih voda i muljeva (postojeće postrojenje TE Sisak). Navedene vrste otpada, već i sad nastaju na lokaciji TE Sisak i postupanje s otpadom definirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadom u HEP-Proizvodnji d.o.o. i Provedbenim aktom o gospodarenju otpadom u TE Sisak te Planovima gospodarenja otpadom TE Sisak. TE Sisak ima uspostavljen sustav odvojenog prikupljanja i privremenog internog skladištenja otpada koji nastaje u proizvodnji i pomoćnim procesima te vođenja potrebne dokumentacije i edukacije o otpadu. Prikupljen otpad predaje se isključivo tvrtkama koje imaju dozvolu za gospodarenje odgovarajućom vrstom opada (ovlaštene tvrtke za sakupljanje, oporabu, zbrinjavanje ili izvoz) uz potrebnu prateću dokumentaciju. Vrste otpada koje nastaju radom TE Sisak i koje će nastati radom KKE Sisak
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 16/21 Ključni broj otpada Naziv otpada 06 13 02* Istrošeni aktivni ugljen (osim 06 07 02) 08 03 17* Opadni tiskarski toner koji sadrži opasne tvari 10 01 04* Muljevi od obrade efluenata na mjestu njihova nastanka, koji sadrže opasne tvari 13 01 10* Neklorirana hidraulična ulja na bazi minerala 13 02 08* Ostala maziva ulja za motore i zupčanike 13 03 07* Neklorirana izolacijska ulja i ulja za prijenos topline na bazi minerala 13 05 02* Muljevi iz separatora ulje/voda 13 05 07* Zauljena voda iz separatora ulje/voda 13 08 99* Otpad koji nije specificiran na drugi način 15 01 10* 15 02 02* 16 02 13* 16 05 07* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima Apsorbensi, filtarski materijal (uključujući filtere za ulje koji nisu na drugi način specificirani), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim tvarima odbačena oprema koja sadrži opasne komponente, a koja nije navedena pod 16 02 09 do16 02 12 Odbačene anorganske kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadrže 16 06 01* Olovne baterije 19 02 05* 20 01 21* 20 01 33* Muljevi od fizikalno/kemijske obrade koji sadrže opasne tvari Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu Baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže ove baterije Opis i karakteristike otpada Tekući mulj Tekućina Tekućina Tekućina Tekući mulj Tekućina Tekućina H5, H8 12 01 01 Strugotine i otpiljci koji sadrže željezo 16 02 14 Odbačena oprema koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 13 17 04 05 Željezo i čelik 17 04 07 Miješani metali 17 06 04 17 09 04 Izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 i 17 06 03 miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata koji nije naveden pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03 (kamena vuna) 19 09 03 Muljevi od dekarbonizacije 19 09 05 Zasićene ili istrošene smole ionskih izmjenjivača 20 01 01 Papir i karton 20 01 25 Jestiva ulja i masti Tekućina Postupci oporabe i/ili zbrinjavanja otpada sakupljaču, D13 / D10 sakupljaču, D10 sakupljaču, D9 sakupljaču, R1 ili R9 sakupljaču, R1 ili R9 sakupljaču, R1 ili R9 sakupljaču, D9 sakupljaču, D9 sakupljaču, D9 / D10 sakupljaču, D10 sakupljaču, D10 sakupljaču, R4 / R5 sakupljaču, D9 / D10 sakupljaču, R4 sakupljaču, D9 sakupljaču, R4, R5 sakupljaču, R4 sakupljaču, R4 sakupljaču, R4 / R5 sakupljaču, R4 sakupljaču, R4 sakupljaču, D1 sakupljaču, R5 sakupljaču, D1 sakupljaču, D1 sakupljaču, R3 sakupljaču, R1 ili R9
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 17/21 Planirani monitoring Jednom godišnje potrebno je provesti ispitivanje svojstava vrsta opasnog otpada koji nastaju u količinama u većim od jedne tonu, a prije predaje otpada ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. Ispitivanje provodi ovlašteni laboratorij, ovisno o planiranom načinu oporabe/zbrinjavanja otpada i o tome sačinjava Izvješće o analizi otpada sukladno važećim propisima (Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07, 111/07, 17/13, 62/13). Jednom godišnje potrebno je provesti osnovnu karakterizaciju neopasnog otpada za odlaganje sukladno Pravilniku o načinu i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima za rad odlagališta (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13). 3.6. Zaštita od buke i vibracija Na KKE Sisak primijenjene su mjere zaštite od buke: Kućište turbine je toplinski i zvučno izolirano, tako da temperatura oplate ne prelazi 45 C, a razina buke ostane u granicama do najviše 85 db(a) na 1 m od opreme. Oplata kotla u kotlovnici osigurava da razina buke na 1 m od fasadnih ploča bude do najviše 70 db(a), te do najviše 71 db(a) na 1 m od dimnjaka. Ugrađeni prigušivači buke kojima se reducira buka sigurnosnih ventila, buka strujanja zraka na ulaznom otvoru filtra za usis zraka za plinsku turbinu i kućišta dovoda zraka te na izlazu dimnih plinova i kanalima. Pomoćna postrojenja kotla, spremnici i dozirni uređaji smješteni su u zatvorenom prostoru. Utjecaj KKE Sisak Blok C na razinu ekvivalentne buke provjerit će se mjerenjima ovlaštene tvrtke tijekom probnog rada postrojenja. U slučaju prekoračenja dozvoljenih razina buke primijenit će se dodatne primarne i sekundarne mjere zaštite od buke. Izvori vibracija su rotirajući strojevi na glavnim pogonskim strojevima (generatori, turbine, napojne i cirkulacijske pumpe sa motorima te kompresoru), projektirani u skladu sa zadanim uvjetima. Vibracije će se mjeriti kontinuirano tijekom probnog i redovitog rada postrojenja. 3.7. Mjere za sprečavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum S ciljem izbjegavanja rizika od onečišćenja okoliša, opasnosti po ljudsko zdravlje te općenito zaštite u TE Sisak primjenjuju se sljedeće mjere: Postrojenje je osigurano od ulaska neovlaštenih osoba u pogon fizičko-tehničkim mjerama (ograda, video nadzor, zaštitarska služba i drugo). Objekti su izgrađeni u skladu s tehničkim normama i važećim propisima vezano uz: vatrodojavu, zaštitu od požara i tehnoloških eksplozija, zaštitu od opasnih svojstava tvari koje se koriste i skladište, zaštitu od širenja onečišćujućih tvari u tlo, vode ili zrak u slučaju nesreće i izvanrednih događaja te elementarnih nepogoda. TE Sisak ima sustav vatrodojave te odgovarajući broj vatrogasnih aparata i hidranata za početno gašenje, koji je dopunjen za potrebe Bloka C. Postrojenje ima izrađenu dokumentaciju koja definira kontrolu opasnih i štetnih tvari u postrojenju, uključujući opasni otpad, sprječavanje nastanka požara i dr. industrijskih nesreća, onečišćenja vode i okoliša, potrebne dozvole i rješenja te planira evakuaciju, zaštitu i spašavanje
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 18/21 u izvanrednim situacijama: Izvješće o sigurnosti, Plan zaštite i spašavanja, Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda, Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija. Dokumentacija će se po potrebi revidirati tijekom probnog rada Bloka C. Provode se redovite edukacije i vježbe djelatnika temeljem operativnih planova za postrojenje. Za sve uređaje s povećanim opasnostima provedena su ispitivanja i izdana uvjerenja, odnosno atesti. Provode se mjere zaštite na radu. Potpisan je Protokol TE Sisak o postupanju u slučaju dojave o pojavi razine onečišćenosti zraka u Gradu Sisku koja prelazi prag upozorenja (2013. godine). Periodično se provodi čišćenje i provjera funkcionalnosti i vodonepropusnost sustava odvodnje i uređaja za obradu otpadnih voda. Mjere i postupci u slučaju obustave rada i/ili zatvaranja i prestanka rada postrojenja, odnosno bloka definiraju se Planom zatvaranja postrojenja, odnosno bloka termoelektrane. 4. Planiranje budućnosti: mjere za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, rekonstrukcija, proširenje, i sl. KKE Sisak blok C je postrojenje u izgradnji za koje nisu predviđene dodatne mjere za smanjivanje potrošnje/bolje iskorištavanje sirovina, sekundarnih sirovina, drugih tvari i vode, osim već ugrađenih tijekom projektiranja. 5. Prilozi sažetka Prilog 1 Šire okruženje južne industrijske zone grada Siska u kojoj je smještena TE Sisak Prilog 2 Izvadak iz karte Korištenje i namjena prostora GUP Grada Siska (Sl. gl. SMŽ 11/02, 5/06, 3/11) Prilog 3 Izvadak iz Karte ekološke mreže Natura 2000 područje oko lokacije TE Sisak Prilog 4 Izvadak iz Karte zaštićenih područja RH područje oko lokacije TE Sisak
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 19/21 Prilog 1 Šire okruženje južne industrijske zone grada Siska u kojoj je smještena TE Sisak
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 20/21 Prilog 2 Izvadak iz karte Korištenje i namjena prostora GUP Grada Siska (Sl. gl. SMŽ 11/02, 5/06, 3/11)
APO dok. br. 25-12-1386/11, EKONERG dok. br. I-02-0499/9 Str. 21/21 Prilog 3 Izvadak iz Karte ekološke mreže Natura 2000 područje oko lokacije TE Sisak Prilog 4 Izvadak iz Karte zaštićenih područja RH područje oko lokacije TE Sisak