Izv. prof. dr. sc. ANðELKA PEKO ŽIVOTOPIS

Izv. prof. dr. sc. ANðELKA PEKO ŽIVOTOPIS Osobni podaci i školovanje Anñelka Peko roñena je 1953. godine. Hrvatske je nacionalnosti, udana i majka dvoje djece. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Osijeku. Godine 1976. diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na studiju pedagogije i psihologije. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1985. godine (područje pedagogije, tema Utjecaj komunikacije u nastavi na anksioznost učenika u trećim razredima srednje škole). Na istom je Fakultetu 1993. godine doktorirala (područje pedagogije, tema Efikasnost eksperimentalnog programa simetričnosti nastavne komunikacije). Posao i napredovanje U razdoblju od 1977. do 1979. bila je uposlena u CUO Braća Ribar u Osijeku kao profesosr pedagogije. Od 1979. do 1982. godine radila je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku kao asistent Didaktike i Metodike nastave matematike. Godinu je dana radila kao psiholog u OŠ Vrh Sućidar u Splitu. Od 1983. godine radi na Pedagoškom odnosno Filozofskom fakultetu u Osijeku i Učiteljskom fakultetu u Osijeku. Godine 2006. izabrana je u zvanje izvanrednoga profesora. Tijekom rada na Fakultetu predavala je Didakatiku, Pedagošku komunikaciju, Alternativne škole i Suvremene nastavne strategije. Bila je u više navrata voditeljica pedagoško-psihološke izobrazbe na Fakultetu, a od osnutka sveučilišnoga studija Pedagogije, koji je i ustrojavala i izradila prijedloge programa za Didaktiku i Alternativne škole, bila je voditeljica toga studija. Od 1. listopada 2006. godine obnaša dužnost dekanice Učiteljskoga fakulteta u Osijeku. Stručni i znanstveni rad Surañivala je u različitim znanstveno-istraživačkim projektima. Od 1986. do 1990. godine na projektnom zadatku Utjecaj komunikacije u nastavi na položaj učenika srednje škole. Od 1991. istraživač je na projektu Vrednovanje obrazovnoga procesa s temom Mogućnost mjerenja verbalne aktivnosti nastavnika. Bila je glavni istraživač na projektu Pedagoška pomoć djeci prognanika i povratnika. Tijekom istoga razdoblja bila je suradnica na projektu Model odgoja i izobrazbe u hrvatskome Podunavlju. Od 2001. godine glavni je istraživač na projektu Nastava usmjerena na istraživanje i djelovanje. Od 2007. godine voditeljica je znanstvenoga projekta Potreba novog položaja učenika u nastavi i izvan nastave. Bila je u Savjetu ministra obrazovanja V. Strugara te podpredsjednica Hrvatskoga pedagogijskoga društva do 2008. godine. U razdoblju od 2001. do 2010. godine objavila je preko 30 znanstvenih i stručnih radova, 30 izlaganja na meñunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima. Kontinuirano drži stručna predavnja diljem Republike Hrvatske u osnovnim školama o nastavnoj komunikaciji, projektnoj nastavi, samovrjednovanju, o potrebi za uvoñenjem suvremenih nastavnih strategija te poticanju inicijativnosti učenika. Koautorica je udžbenikâ iz didaktike Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Projektno učenje, Utjecaj volontera u kreiranju izgradnje mira te udžbenika za hrvatski jezik i književnost za učenike mlañe školske dobi Zlatni dani 1-4 i udžbenika za nastavu prirode i društva za učenike mlañe školske dobi Korak u svijet 1-2. Kontinuirano objavljuje sa studentima knjige za djecu. 1

ZNANSTVENI RADOVI Knjiga 1. Peko, A., Pintarić, A., (2001), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika,, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku, Osijek 2. Munjiza, E., Peko, A., Sablić, M., (2007), Projektno učenje, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku, Osijek 3. Jindra, R., Munjiza, E., Peko, A., (2007), Utjecaj volontera u kreiranju izgradnje mira i zajednice u multietničkim zajednicama, Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava- Osijek. Poglavlja u knjizi 1. Peko, A. (2004.): Radne vrijednosti mladih. Poglavlje u knjizi. Problemi mladih Slavonije i Baranje. Osijek. Filozofski fakultet Osijek, Visoka učiteljska škola Osijek, str. 95-109. 2. Munjiza, E., Peko, A. (2004.): Stavovi mladih prema drugim narodima. Poglavlje u knjizi. Problemi mladih Slavonije i Baranje. Osijek. Filozofski fakultet Osijek, Visoka učiteljska škola Osijek, str. 63-81. Radovi iz skupine A1 1. Peko, A., Munjiza, E. (2002.): Polazišta u obrazovanju mladih za multikulturalnost u istočnoj Slavoniji. Napredak, br. 2 (143), str. 178-186. 2. Borić, E., Peko, A. (2003.): Razvijanje ekoloških spoznaja učenika osnovne škole. Napredak, br. 2 (144), str. 206-212. 3. Peko, A., Munjiza, E., Borić, E. (2003.): Mogućnost simetrične nastavne komunikacije. Napredak, br. 4 (144), str. 451-458. 4. Munjiza, E., Peko, A. (2004.): Gledišta mladih o drugim narodima u multikulturalnoj istočnoj Slavoniji. Napredak, br. 3 (145), str. 305-319. 5. Peko, A., Sablić, M. (2005.): Teaching as a (non)mutual Process. In: Peko, A., Borić, E-, Sablić, M. (ed): Contemporary Teaching. Osijek, Faculty of Philosophy Osijek, str. 34-42. 6. Peko, A., Munjiza, E., Cindrić, M. (2005.): Uloga učeničkih zadruga u razvijanju samopoštovanja. Zbornik učiteljske akademije u Zagrebu, br. 1 (7), str. 49-62. 7. Peko, A., Munjiza, E., Sablić, M. (2006), Poticanje aktivnosti učenika projektnom nastavom. Napredak, 147(4), str. 492-502 8. Peko, A., Mlinarević, V., Sablić, M.(2007), Učitelj i zahtjevi nastavnih kompetencija prema HNOS-u, U: Babić, N(ur), Kompetencije i kompetentnost učitelja, Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Učiteljski fakultet u Osijeku, Kherson Statre University Kherson, Ukraine. str. 327-337. 9. Mlinarević, V,. Peko, A., Munjiza, E. (2007): Slika obitelji u udžbenicima hrvatskoga jezika književnosti za mlañu školsku dob, Odgojne znanosti, br. 1 (13), Vol. 9 (2007), 33-48. 10.Peko, A. (2007), Učiti kako poučavati, U: Previšić, V., Šoljan, N., Hrvatić, N. (ur), Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja, Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, str. 260-275. 11.Peko, A., Munjiza, E., (2007) Utjecaj volontera na prosocijalno ponašanje u multietničkim zajednicama, Pedagogijska istraživanja, br.1,101-119. 12. Peko A., Mlinarević,V., Buljubašić-Kuzmanović, V. (2008.) Potreba unapreñivanja sveučilišne nastave, Odgojne znanosti, br.1 Vol 10, str. 195-208. 2

13.Peko, A, Gajger, V., Mlinarević, V. (2008.)Leadership in Croatian Schools: the Actual Situation and Challenges,U: Leadership in a Learning Society, Beijing, China: Beijing Normal Yniversity,Institute of Educational University of London, str 249-259. 14. Peko, A., Mlinarević, V., Gajger, V. (2009), Učinkovitost voñenja u osnovnim školama, Odgojne znanosti, br. 2, vol(11), str. 67-84. Radovi iz skupine A2 1. Peko, A., Borić, E. (2001.): Projektna metoda u nastavi. U: Kramar, M., Duh, M. (ur.): Didaktični in metodični vidiki prenove in razvoja izobraževanja. Maribor. Pedagoška fakulteta Maribor, str. 79-85. 2. Borić, E., Peko, A., Vujnović, M. (2002.): Od riječi do djela u nastavi prirode i biologije (Metode odgoja za okoliš). Život i škola, br. 7, str. (117-124). 3. Peko, A., Munjiza, E., Borić, E. (2002.): Nastava (ne) uspješna komunikacija. U: Rosić, V.(ur.): Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse, Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, str. (143-157). 4. Peko, A. (2002.): The education of Future Teachers and Creativity. In:Tatković, N. (ed.): High Quality Education and Creativity. Pula. Teacher training collegepula, str. 15-20. 5. Peko, A., Munjiza, E., (2003.): Smisao basne u obrazovanju. U: Pintarić, A. (ur): Zlatni danci 4 - Basne. Osijek. Pedagoški fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh, Matica hrvatska Osijek, str.165-173. 6. Peko, A. Vujnović, M. (2003), Standardi za učitelje, Dijete i jezik danas, U:Vodopija, I. (ur)., Sveučilište J. J. Strossmayera U osijeku, Visoka učiteljska škola u Osijeku 7. Mlinarević, V., Peko, A., Vujnović, M. (2003), Suradničkim učenjem prema zajednici učenja, U: Vrgoč, H.(ur), Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva, Zagreb: HPKZ. 8. Peko, A., Sablić, M., (2004.): Projektna nastava, Život i škola, br. 1, str. 15-26. 9. Peko, A., Jindra, R., Munjiza, E. (2004), Sustav vrijednosti Jagode Truhelke, U:Pintarić, A. (ur): Zlatni danci 5 Kršćanstvo i dječja književnost. Osijek.. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski i fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh, Matica hrvatska Osijek, str.87-95. 10.Borić, E., Peko, A.(2005.): Precise Evaluation Standards- Conditions for Successful Teaching. In: Peko, A., Borić, E-, Sablić, M. (ed): Contemporary Teaching. Osijek, Faculty of Philosophy Osijek, str. 82-91. 11.Peko, A., Sablić, M., Mlinarević, V.,(2005), Social Distance of Eastern Slavonia high School Students towards other nationalities, U: B. Kitanov (ur), Interrculturality in the Educational Process, University Ss. Cyril and Methodius-Skopje, Pedagogical Faculty Gottse Delchev, Shtip, Shtip. 12.Munjiza, E., Peko, A. (2005.): Uloga kotarskih učiteljskih društava u permanentnom stručnom usavršavanju učitelja.u: Tatković, N. (ur.): Interaktivna komunikacija u nastavi i odgojnim aktivnostima. Pula. Visoka učiteljska škola u Puli, str. 365-379. 13.Peko, A., Centner, S., Munjiza,E.(2006) Dječja prava na primjeru knjige Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, U:Pintarić, A. (ur): Zlatni danci 6 Život i djelo Ivane Brlić- Mažuranić. Osijek. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh, Matica Hrvatska Osijek 14.Peko, A., Sablić, M., Livazović, G. (2006), Suradničko učenje u mlañoj školskoj dobi, Život i škola, 15-16(1-2/2006), Filozofski fakultet u Osijeku 15.Peko, A., Munjiza, E., Mlinarević, V.(2006), Obitelj u udžbenicima hrvatskoga jezika i književnosti u mlañoj školskoj dobi, U:Pintarić, A. (ur): Zlatni danci 7 Obitelj u književnosti za djecu i mladež, Osijek. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh, Matica Hrvatska Osijek 3

16. Peko, A., Mlinarević, V., Sablić, M. (2007), Učitelj i zahtjevi nastavnih kompetencija prema HNOS-u. U: Babić, N. (ur),zbornik radova sa meñunarodnog kolokvija, Kompetencije i kompetentnost učitelja, Osijek: Učiteljski fakultet u Osijeku i Kherson State University, Kherston, Ukraine, str. 327-335. 17. Peko, A.,; Mlinarević, V; Gajger, V.( 2008), Položaj učenika u nastavi (jučer - danas - sutra) U: Cjeloživotno učenje za održivi razvoj / Uzelac, Vinka (ur.).rijeka: Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci, 2008. 255-261 18. Peko, A., Sablić, M., Bilić-Meštrić, K. (2009), Learning Through Internet or Traditional Learning?, In: Education in the Balkans Today, Asutaj, H., Bayir Budak, E. (ed.), Edirne: Trakya Universitesi Rektororlugu Yaymlari 19.Peko A. 2009. Pedagoško-psihološka izobrazba budućih sveučilišnih nastavnika, Altalanos kerdesek-(anya)nyelvi oktatas. Szabadka: Forum Könyvkiadó, Újvidék és Újvidéki Egyetem, Magyar Tannyelvő Tanítóképzı Kar, 64-77. 4

Stručni radovi 1. Borić, E., Peko, A., Vujnović, M. (2002.): Učiti o prirodi iz prirode. U: Mijić, P., Ivon, H., Kostović-Vranješ, V., Kovačević, M., Kovačević, A., Hardy M., Stambak, M. (ur.): Prema kvalitetnoj školi, Split, HPKZ- ogranak Split, str. 93-100. 2. Peko, A., Borić, E., Vujnović, M. (2004.): Udžbenik-interaktivni medij. U: Halečev, S.(ur.): Udžbenik i virtualno okruženje. Zagreb. Školska knjiga, str. 141-148. Izlaganje na meñunarodnom skupu 1. Meñunarodni znanstveni skup u Rijeci Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse, (2002.): Nastava (ne) uspješna komunikacija. 2. Meñunarodni znanstveni skup u Splitu, Prema kvalitetnoj školi, (2002), Učiti o prirodi iz prirode 3. Meñunarodni znanstveni skup u Osijeku, (2003), Dijete i jezik danas, Standardi za učitelje 4. Meñunarodni znanstveni skup u Osijeku,.(2003.) Zlatni danci 4 - Basne.: Smisao basne u obrazovanju. 5. Meñunarodni znanstveni skup u Osijeku (2004), Zlatni danci 5 Kršćanstvo i dječja književnost Sustav vrijednosti Jagode Truhelke 6. Meñunarodni znanstveni skup Meñunarodni znanstveni skup u Osijeku: Contemporary Teaching, Teaching as a (non)mutual Process. 7. Meñunarodni znanstveni skup u Osijeku: Contemporary Teaching, (2005.): Precise Evaluation Standards- Conditions for Successful Teaching 8. Meñunarodni znanstveni skup u Osijeku (2006) Zlatni danci 6 Život i djelo Ivane Brlić- Mažuranić Dječja prava na primjeru knjige Čudnovate zgode Šegrta Hlapića 9. Meñunarodni znanstveni skup u Osijeku, (2006), Zlatni danci 7 Obitelj u književnosti za djecu i mladež Obitelj u udžbenicima hrvatskoga jezika i književnosti u mlañoj školskoj dobi, 10. Meñunarodni znanstveni skup u Osijeku: Competences and Teacher Competence (2007), Učitelj i zahtjevi nastavnih kompetencija prema HNOS-u. 11. Meñunarodni znanstveni skup u Pekingu-2nd International Education Conference(2008) : Leadership in a Learning Society Beijing, China: Beijing Normal Yniversity, Institute of Educational University of London, 11.-13 studenoga 2009. 12. Meñunarodni znanstveni skup u Subotici,(2009), Altalanos kerdesek-(anya)nyelvi oktatas. Szabadka: Forum Könyvkiadó, Újvidék és Újvidéki Egyetem, Magyar Tannyelvő Tanítóképzı Kar, Pedagoško-psihološka izobrazba budućih sveučilišnih nastavnika 13. Meñunarodni znanstveni skup u Edirnu (2009), Education on The Balkans Today, : Trakya Universitesi Rektororlugu Yaymlari. 30. rujna- 5 listopada 2009. Izlaganje na domaćem skupu 1. Domaći skup u Zagrebu Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva, (2003), Suradničkim učenjem prema zajednici učenja,. 2. Domaći skup u Zagrebu Udžbenik i virtualno okruženje. (2004.): Udžbenik-interaktivni medij 3. Domaći znanstveni skup u Zagrebu (2007), Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja,učiti kako poučavati 5

Voditeljstvo projekta 1. Znanstveni projekti MZOŠ-a: 2. Nastava usmjerena na istraživanje i djelovanje (0122003) 1. 12. 2001-31. 12. 2005. 3. Potreba novog položaja učenika u nastavi i izvan nastave (245-1221170-1041) od 2007. godine - Stručna predavanja Kontinuirano držanje stručnih predavanja diljem Republike Hrvatske u osnovnim školama. Teme predavanja su: nastavna komunikacija, projektna nastava, samovrjednovanje, potreba za uvoñenjem suvremenih nastavnih strategija, poticanje inicijativnosti učenika. Ostale aktivnosti U nastavi je osmislila i usustavila nove nastavne kolegije: Suvremene nastavne strategije, Integrirana nastava, Metode koje potiču kritičko mišljenje. Koautorica je udžbenika iz Didaktike Projektno učenje i Utjecaj volontera u kreiranju izgradnje mira. Autorica je udžbenika za hrvatski jezik i književnost za učenike mlañe školske dobi Zlatni dani 1-4. Autorica je udžbenika za nastavu prirode i društva za učenike mlañe školske dobi Korak u svijet 1-2. Kontinuirano objavljuje sa studentima knjige za djecu: 1. Peko, A., Vujnović, M. i studenti Visoke učiteljske škole u Osijeku (2003), Slušaj ljubav, Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Visoka učiteljska škola u Osijeku 2. Peko, A., Vujnović, M. i studenti Visoke učiteljske škole u Slav. Brodu (2003), neobične priče, Osijek, Slav. Brod,: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Visoka učiteljska škola u Osijeku 3. Peko, A. i studentice Visoke učiteljske škole u Osijeku (2005), Snoviñenje u Kopačkom ritu, Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Visoka učiteljska škola u Osijeku 4. Peko, A. i studenti Visoke učiteljske škole u Slav. Brodu (2005), Kad se naše ruke slože, Osijek, Slav. Brod,: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Visoka učiteljska škola u Osijeku 2002. godine organizirala je meñunarodni znanstveni skup "Suvremena nastava" u Osijeku na koeem su sudjelovali domaći i inozemni renomirani znanstvenici. Član je uredništva časopisa "Život i škola" te časopisa "Pedagogijska istraživanja". Od 2002. godine članica je upravnog odbora Hrvatskog pedagogijskog društva. Od 2004. godine član je saborskoga Odbora za dodjelu nagrada iz obrazovanja Ivan Filipović. Urednica je zbornika "Contemporary teaching" u kome su sabrani radovi sa meñunarodnog znanstvenog skupa "Contemporary teaching" održanog u Osijeku 6

I Z J A V A o prihvaćanju kandidature Ja, izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko, izjavljujem da prihvačam kandidaturu za izbor dekana Učiteljskog fakulteta u Osijeku za mandatno razdoblje u trajanju od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2014. godine. Izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko U Osijeku, 16. ožujka 2010. 7

Izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko Učiteljski fakultet Osijek Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku PROGRAM RADA Predloženika za dekana Učiteljskog fakulteta u Osijeku za mandatno razdoblje 2010. 2014. UVOD Učiteljski fakultet u Osijeku zasigurno je sastavnica Sveučilišta J.J. Strossmayera koja je u prethodnom mandatnom radoblju bilježila najbrži rast i korjenito mijenjala svoje lice. Rad na: - kvaliteti nastave, - ekipiranju nastavnog kadra, - razvoju sveučilišnih programa, - razvoju programa cjeloživotnog učenja, - prepoznatljivosti fakulteta meñu sebi srodnim fakultetima, - prepoznatljivosti fakulteta u široj znanstvenoj i opće društvenoj zajednici, - osiguranju materijalnih uvjeta rada, - kvaliteti financiranja nastave, djelatnika, vanjskih suradnika i mentora osnovne su značajke prethodog mandatnog razdoblja uprave Učiteljskog fakulteta koju sam imala čast voditi. Slijedom navedenog, Učiteljski fakultet u Osijeku je znatno povećao broj djelatnika čime se približio optimalnom omjeru izmeñu znanstveno-nastavnog osoblja i studenata. Odgovarajuće ekipiranje znanstveno-nastavnoga i suradničkoga kadra dosegnuli smo tek krajem 2008. godine. Kvalitativni pomak bio je i u 2009. što očekujemo i u daljnjim godinama jer će se značajnije povećati broj nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Dakle, uočava se stalan kvantitativan i kvalitativan pozitivan pomak (tablica 1.) 8

Tablica 1. Broj nastavnika Učiteljskog fakulteta u odgovarajućim zvanjima Zvanje Akad. godina Redoviti profesor Izvanredni profesor Docent Profesor vis. škole Viši predavač Predavač Stručni suradnik Lektor Viši asistent Asistent Mlañi asistent Znanstveni novak U K U P N O 1999./00. 1-6 - 6 4 1 - - 1 1-20 2000./01. 1-5 1 6 4 1 - - 1 1-20 2001./02. 1 1 3 4 3 5 1 - - 1 1 1 21 2002./03. 1 1 3 4 3 5 1 - - 2-2 22 2003./04. 1 1 3 4 4 6 1 - - 2-2 24 2004./05. 1 2 4 3 4 5 1 - - 1-2 23 2005./06. 1 1 7 1 5 3 1-1 3-2 25 2006./07. 1 3 5 1 6 3 - - 2 10-1 32 2007./08. 1 3 8 1 5 3-1 2 23-1 48 2008./09. 2 2 12 1 6 1-1 3 36-4 68 Svjesni smo kako samo visoko motivirani i visoko stručni nastavnici mogu osiguravati kontinuirano (neprekidno) poboljšavanje i primjerenu učinkovitost sustava obrazovanja učitelja. Imajući u vidu tendenciju povećanja broja nositelja nastavnog i znanstveno-istraživačkoga procesa (redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti) u posljednje dvije godine, kao i znanstveno-nastavni razvitak asistenata i viših asistenata, razborito je sljedećih godina očekivati nastavak spomenute tendencije. Broj asistenata i viših asistenata je zadovoljavajući - krajem 2008. godine 39, a do rujna 2009. sveukupno ih je 43, od kojih su 4 znanstvena novaka. Postupno se tijekom godina mijenjao i broj izvanjskih suradnika. U 1999. bilo ih je 29, s tendencijom porasta broja suradnika u sljedećim godinama, a posebno 2005./06. godine kada je bilo 88 vanjskih suradnika u nastavi. Broj izvanjskih suradnika postupno se smanjivao otvaranjem novih radnih mjesta i zapošljavanjem nastavnika i suradnika, da bi krajem akademske 2008./2009. godine bio ukupno 31 izvanjski suradnik (tablica 2). 9

Tablica 2. Broj vanjskih suradnika Učiteljskoga fakulteta Akademska godina Broj vanjskih suradnika 1999./2000. 29 2000./2001. 40 2001./2002. 36 2002./2003. 45 2003./2004. 44 2004./2005. 76 2005./2006. 88 2006./2007. 70 2007./2008. 56 2008./2009. 31 Sadašnje stanje i perspektive rezultat su uspješne dosadašnje kadrovske politike, uz puno razumijevanje Sveučilišta i mjerodavnog Ministarstva. Kadrovsko ekipiranje omogućilo nam je pokretanje novih redovnih i izvanrednih studijskih programa. Posebno valja naglasiti važnost izrade i ostvarenja Preddiplomskoga i Diplomskoga sveučilišnoga studijskoga programa ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Slijedeća napredovanja asistenata i viših asistenata omogućiti će znatnu promjenu trenutnih programa, pokretanje novih programa, studija i aktivnosti unutar Učiteljskog fakulteta u Osijeku. Slijedom rasta broja nastavnog kadra rastao je i broj studnata kojima smo mogli ponuditi kvalitetnu i poticajnu nastavu. Financiranje je ključni element koji definira vrijeme u kojemu živimo. Recesija i globalna ekonomska kriza sigurno nisu najpovoljnije okruženje, ali smo u prethodnom mandatnom razdoblju uspijevali financijsko stanje fakulteta zadržati na visokoj razini. Sve svoje obveze prema djelatnicima, vanjskim suradnicima i dr. izvršavali smo na vrijeme i u potpunosti. Sama ta činjenica Učiteljski fakultet u Osijeku stavlja meñu uski krug sastavnica Sveučilišta J.J. Strossmayera koje nemaju financijskih poteškoća. Meñutim, istinska snaga koju smo 10

stekli na Učiteljskom fakultetu jest spoznaja da za prevladavanje svih nedaća mi sami posjedujemo znanja, iskustva i mogućnosti. To je temelj za nadvladavanje svih teškoća svi mi zajedno. Zahvaljujući zajedničkim nastojanjima te zahvaljujući suradnji s Rektoratom sveučilišta J. J. Strossmayera i lokalnih vlasti Učiteljski fakultet ušao je u posjed zgrade u Slavonskom Brodu te se od ak. god. 2008/2009. nastava na dislociranom studiju provodi u, za suvremenu nastavu, primjerenim uvjetima. Nadalje, razumijevajući trendove i načela po kojima djeluje akademska zajednica Europe prišli smo značajnijem razvoju meñunarodne suradnje Učiteljskog fakulteta u Osijeku. Razvijena meñunarodna suradnja u konačnici fakultetu donosi neophodne nove znanstvene i stručne spoznaje ali i mogućnost dodatnog poboljšanja financijskih uvjeta djelovanja Učiteljskog fakulteta. Stoga smo definirali osnovne smjernice meñunarodne suradnje i njih se pridržavamo. One su: - uspostava suradnje s najznačajnijim svjetskim institucijama iz polja djelovanja Učiteljskog fakulteta, - povezivanje sa srodnim institucijama iz regije, - pozicioniranje na mjesto regionalnog predvodnika u poljima djelovanja Učiteljskog fakulteta. Potpisani su ugovori o suradnji sa sljedećim institucijama: Institut of Education University of London, Pedagogische Hochschule Ludwigsburg, Učiteljski fakultet na mañarskom nastavnom jeziku Subotica - Sveučilište Novi Sad, a predstoji potpisivanje Ugovora o suradnji s Faculty of Science and Arts, St. Trakya University Edirne, Republika Turska, Pedagoški fakultet sveučilišta u Kapošvaru, Pedagoški fakultet u Mariboru. Aplicirani su sljedeći meñunarodni projekti: Tempus IV HOsPEd s sveučilištima Ludwigsburg, Baja, Pisa, Samara Tempus IV WeNET s sveučilištima Groeningen, Reunnes, Štip IPA projekt Obrazovanje kronično bolesne djece s Učiteljskim fakultetom na mañarskom nastavnom jeziku Subotica, Sveučilište Novi Sad IPA projekt Ecology and National Haritage as new opportunities s Učiteljskim fakultetom na mañarskom nastavnom jeziku Subotica, Sveučilište Novi Sad. 11

I dalje je prisutna razmjena profesora i studenata. Više je gostujućih predavanja na Etvos Jozsef Foiskola u Baji, Republika Mañarska (hrvatski jezik, povijest, prirodoslovlje) a kontinuirana su i gostujuća predavanja profesora s Instituta of Education London. Osigurana je minimalno jedna godišnja stipendija na Pedagogische Hochschule Ludwigsburg. Pripremljeni su temelji za otvaranje katedre hrvatskog jezika pri Faculty of Science and Arts, St. Trakya University Edirne u Republici Turskoj. Svi navedeni rezultati rada, premda nisu navedeni svi rezultati, u prethodnom mandatnom razdoblju, pokazuju razvijenu svijest da moderni fakultet počiva na tri jednakovažna stupa: nastavnoj djelatnosti, znanstvenoj djelatnosti te suradnji s loklanom samoupravom, upravom Sveučilišta te s domaćom i inozemnom akademskom zajednicom. Ove su tri komponente jednako važne i meñusobno nedjeljive: - kvalitetno predavati teško je samo na temelju iskustva iz knjiga, bez vlastitoga istraživanja i primjene toga istraživanja u praksi, - znanost bez primjene, koja se ne može prenijeti studentima niti iznijeti izvan Sveučilišta ili instituta, postaje sama sebi svrhom. Dakle naša zajednička MISIJA jest: - beskompromisno INZISTIRANJE NA VRHUNSKOJ KVALITETI NASTAVE, - postizanje IZVRSNOSTI U ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKOME RADU, - usmjerena, profitabilna i općedruštveno korisna SURADNJA S GOSPODARSTVOM TE LOKALNOM SAMOUPRAVOM I DRŽAVNOM UPRAVOM, - otvaranje PREMA SVJETSKOME OBRAZOVNOM PROSTORU. PROGRAM Temeljem znanja i iskustava stjecanih kroz punih 27 godina rada u visokom školstvu te tijekom četiri godine koje sam provela na mjestu dekanice Učiteljskog fakulteta predstavljam Vam ovaj program čija će realizacija pridonijeti dobrobiti svih nas. Nastavna djelatnost Najveća vrijednost našeg fakulteta jesu naši studenti. Iako znanost ne smatram sekundarnom komponentom naše djelatnosti, treba uvijek imati na umu da Učiteljski fakultet postoji prvenstveno stoga da obrazuje mlade ljude koji će sutra pridonositi razvoju i boljitku 12

Republike Hrvatske. Stoga je potrebno učiniti sve da im se pruže najbolji mogući uvjeti za učenje i rad. Mi ćemo u novom mandatnom razdoblju ostvariti ključni materijalni preduvjet za osiguranje najboljih mogućih uvjeta za rad studenata i djelatnika. Naime, pred nama je useljenje u novoureñene prostore u sveučilišnom kampusu. Time će moja nastojanja iz prethodnih godina rezultirati novoureñenim, suvremenoopremljenim te studentima i djelatnicima primjerenim prostorima. Novi prostori koje smo ostvarili i koje ćemo uskoro koristiti preduvjet su za novu organizaciju fakulteta. Naime, bezuvjetno ću inzistirati na promjeni nastavnih programa. Opća situacija u Republici Hrvatskoj kao i situacija na tržištu rada ukazuju na činjenicu da je neophodna promjena djelovanja učiteljskog fakulteta. Shodno tome težiti ću promjeni trenutnog programa učiteljskog studija. Jedna od mogućnosti jest pokretanju dvopredmetnog studija koji bi kombinirao učiteljski studij sa studijima koje traži tržište rada te koje nam omogućavaju kvalifikacijske strukture brojnih profesora, predavača i asistenata kojima trenutno raspolaže Učiteljski fakultet. Slijedom potrebe da se otvaraju nove obrazovne mogućnosti naših studenata te da do potpunosti doñe do izražaja različitost struka djelatnika našeg fakulteta, nastojat ću da se promjeni naziv fakulteta kako bi se relativno uski okvir Učiteljskog fakulteta proširio. Nadalje, kao dekanica nastojati ću da usvojimo i druge suvremene standarde ponajboljih svjetskih sveučilišta i fakulteta. Tako ću, npr. poticati izlaganje svih pisanih i multimedijskih nastavnih materijala na Internetu, po modelu otvorenoga sadržaja (open content, creative commons), kao što to već sada čine i neka od najuglednijih svjetskih sveučilišta Studentskim anketama treba dati veći značaj. Ankete su već donijele odreñene pozitivne pomake, postale su motor autokorektivnoga djelovanja, ali u percepciji studenata to još uvijek nije dovoljno. Studenti moraju dobiti jasan i nedvosmislen odziv, prepoznavši tako da se njihov glas čuje. Ankete su samo manji dio sustava osiguranja kvalitete koji moramo učvrstiti prema ENQA (European Association for Quality Assurance in Higher Education) standardima, neprekidno prateći zacrtane i ostvarene obrazovne ciljeve kako bismo razinu kvalitete obrazovanja što više podigli, prvenstveno radi naših studenata. Trebalo bi detaljnije analizirati utjecaj provedene reforme studijskih programa na kvalitetu 13

studiranja i u skladu s dobivenim podatcima predlagati potrebna poboljšanja. Studijski programi trebali bi biti više usmjereni na ishode učenja i profil kvalifikacije koji se želi postići te producirati diplomante čije su kompetencije usporedive s kompetencijama diplomanata koji dolaze s vrhunskih europskih učilišta. Uključivanje u ERASMUS program omogućit će nam da napokon ostvarimo značajniju razmjenu studenata. Idealni cilj, jedan semestar u razmjeni tijekom studija, bit će teško dostići, ali borba za svako novo mjesto ne smije prestati. Financiranje iz ERASMUS-a nije dovoljno poticajno za naše studente, pa je potrebno iznaći i druga sredstva: iz Fonda za razvoj, Ministarstva ili sponzoriranjem iz gospodarstva. Ne smijemo zanemariti ni unutrašnju mobilnost i mjere kojima ćemo omogućiti studentima da upisuju kolegije na drugim sastavnicama, bez nepotrebnih administrativnih, financijskih i, ponekad, ksenofobičnih zaprjeka. Politiku upisa, inzistirati ću, treba prilagoditi prostornim i kadrovskim kapacitetima i ne popuštati vanjskim pritiscima kako je to bio slučaj u ranijim razdobljima. Posebnu pozornost i nadalje ću poklanjati cjeloživotnom obrazovanju kao prostoru stručnog napretka i kao modelu u kojem fakultet može ostvariti financijsku korist. Mogućnosti su velike: u Hrvatskoj manje od 3% odraslih u dobi od 25 do 64 godine danas sudjeluje u nekome obliku cjeloživotnoga obrazovanja. U Švedskoj je to 32%, Danskoj 29%, Islandu 28%, Ujedinjenome Kraljevstvu 27%, Finskoj 23% i tako dalje. Valja napomenuti da je i najizdašniji i najobuhvatniji program Europske unije program cjeloživotnog učenja (LLP) U skladu s time treba djelovati na razvoju kapaciteta s kojima ćemo se postupno sve jače uključivati u taj proces i postupno graditi sustav stručnih usavršavanja. Namjera mi je naš Odsjek za cjeloživotno učenje usustaviti kao regionalno središte za cjeloživotno učenje. Pokrenut ću radionice izvan redovitog nastavnog programa koje će studentima dati dodatne kompetencije te novu motivaciju za rad. No, radionice tipa Program za prepoznavanje darovite djece ili Program za rad s djecom s poteškoćama u razvoju bit će otvorenoga tipa, tj. pridonijet će razvoju zajednice u kojoj i mi djelujemo, pridonijet će prepoznatljivosti našeg fakulteta te će u konačnici donijeti i odreñenu materijalnu korist fakultetu. Isto tako, podržati ću, svaku inicijativu znanstveno-nastavnog osoblja Učiteljskog fakulteta koja pridonosi ostvarenju općih ciljeva fakulteta. Nastojat ću pokrenuti vrtić u okviru sveučilišnog kampusa koji bi bio i vježbaonica fakulteta. 14

Konačno, ustrajat ću na očuvanju akademskoga integriteta i časnoga akademskog djelovanja. Znanstveno-istraživačka i umjetnička djelatnost Kao posebno važan cilj, koji namjeravam ostvariti, istaknuti ću pokretanje doktorskog studija. S doktorskim studijem Učiteljski fakultet će upotpuniti sliku o sebi kao instituciji koja nudi i koja je sposobna provesti sve stupnjeve visokoškolskog obrazovanja. Kao prvi doktorski studij pokrenuti ću doktorski studij Menadžmenta u školstvu u suradnji s Institut of Education Sveučilišta u Londonu. S većim brojem djelatnika fakulteta u znanstvenonastavnim zvanjima otvariti će se mogućnost pokretanja i drugih doktorskih studija. Sveučilišna djelatnost nezamisliva je bez sinergije nastave i znanosti i umjetnosti. Zato je, izmeñu ostaloga, na razini Ministarstva potrebno izboriti se za financiranje, ne samo znanstvenih, nego i umjetničkih projekata. Nastaviti ću sa započetim trendom apliciranja na meñunarodne natječaje kako bi djelatnici Učiteljskog fakulteta kao dio meñunarodnih timova mogli ostvariti i osobnu znanstvenu vrsnoću. Poticat ću odvijanje znanstvenih skupova u organizaciji Učiteljskog fakulteta. Smatram da su znanstveni skupovi važni za razmjenu ideja i informacija meñu istraživačima, ali veliku važnost imaju i pri pozicioniranju fakulteta na znanstvenu mapu Hrvatske i regije. Potaknut ću pokretanje znanstvenih časopisa. Osobito ću težiti k tome da časopise izdajemo u suizdavaštvu s partnerskim institucijama iz inozemstva. Na taj način će se djelatnicima Učiteljskog fakulteta omogućiti lakše objavljivanje u časopisima koji mogu imati razinu meñunarodno priznatog časopisa. Dosada su konkretni potezi učinjeni prema izdavanju jednog časopisa s Pedagoškim fakultetom sveučilišta u Kapošvaru te izdavanju jednog časopisa s Učiteljskim fakultetom na mañarskom nastavnom jeziku iz Subotice. Poticat ću razmjenu ljudi, ideja i znanja i kroz formu pokretanja studijskih programa koji bi se odvijali na partnerskim institucijama kao što je to npr. slučaj s Katedrom hrvatskog jezika u Republici Turskoj. Radit ću i dalje na stvaranju uvjeta da asistenti i znanstveni novaci mogu pohañati doktorski studij uz potporu fakulteta. Zalagati ću se da oni barem jedan dio doktorskog studija pohañaju 15

na inozemnim sveučilištima. Broj doktoranata iz inozemstva jedno je od osnovnih mjerila vrsnoće fakulteta i sveučilišta. Poticat će se izdavaštvo nastavne literature, u klasičnome, tiskanom obliku, no posebno i stvaranje digitalnih, interaktivnih udžbenika, koji će biti stalno obogaćivani novim saznanjima i spoznajama te studentima biti dostupni bez naknade. Radit će se na popunjavanju fakultetske knjižnice Studenti U studente moramo ugraditi svijest da je cilj studija stjecanje znanja, a ne stjecanje papira. Studentima ćemo osigurati najbolje uvjete studiranja, kroz prije spomenute reforme u nastavi, ali i kroz angažman na podizanju studentskoga standarda. Administrativni poslovi svest će se na najmanju, zakonski moguću, mjeru. Studenti moraju što više administrativnoga posla moći obaviti elektroničkim putem uz pomoć ISVU i drugih programa. Javnosti i studentima mora postati jasno da sredstva iz proračuna nisu dostatna za pokrivanje čak i najosnovnijih materijalnih troškova. Studenti moraju biti svjesni da studij nije besplatan ako i jest njima, nije poreznim obveznicima. Moraju biti svjesni i da ta sredstva moraju trošiti odgovorno. Zalagat ćemo se da studenti koji redovito ispunjavaju svoje obveze studiraju besplatno. Povećat ćemo i razinu dijaloga sa studentima. Posebno ću pratiti najbolje studente i poticati, ne samo dekanovim nagradama, nego i uključivanjem u znanstveno-istraživački rad i projekte suradnje s inozemstvom. Potencirat će se i potpomagati inicijative poput Festivala znanosti i sl. na kojima studenti mogu, ne samo dobiti nove spoznaje i pokazati svoju kreativnost, već mogu prikupiti i više informacija o svojim budućim poslodavcima te uspostaviti dragocjene kontakte. Inzistirat ću na dovoñenju većeg broja gostujućih predavača iz inozemstva kako bi se studenti, ali i profesori, upoznali s novim spoznajama na direktan način. 16

Osigurati ću studentima rad na najsuvremenijoj opremi i s najkvalitetnijim materijalom za nastavu. Pridati ću veći značaj sportskom i umjetničkom djelovanju studenata. ZAKLJUČAK Umjesto velikih strategija, ovdje je pobrojano mnogo konkretnih pomaka, od kojih svaki pojedinačno može značiti mnogo. Primijenimo li ih zajedno i naš će se fakultet značajno približiti viziji s početka teksta. Ovaj popis poboljšanja ni u kom se slučaju ne smije smatrati konačnim. Uspjeh napretka leži upravo u kontinuitetu, stalnoj nadogradnji i unaprjeñivanju i primjeni iskustveno stečenih znanja. Velika je čast, ali i odgovornost, biti dekanom našeg fakulteta. Bezrezervnom predanošću i samoprijegornim radom, koji sam i dosada svjedočila, služit ću časno razvoju našeg fakulteta. No, jedino zajedničkim djelovanjem, uz puno uzajamnoga uvažavanja, poštovanja i razumijevanja svih naših različitosti možemo ostvariti zacrtane ciljeve. Što god se dobroga napravi, to ne će napraviti dekan napravit ćemo to mi. 17

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku UČITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU Fakultetsko vijeće I Z V O D I Z Z A P I S N I K A Izborne sjednice Fakultetskog vijeća Učiteljskog fakulteta u Osijeku održane 31. ožujka 2010. godine u 11 sati Prodekan doc. dr. sc. Damir Matanović zamolio je predsjednicu Povjerenstva za prikupljanje prijedloga kandidata za izbor dekana doc. dr. sc. Vesnicu Mlinarević da podnese izvješće Fakultetskom vijeću. Predsjednica Povjerenstva doc. dr. sc. Vesnica Mlinarević izvijestila je nazočne kako dekanici izv. prof. dr. sc. Anñelki Peko 30. rujna 2010. godine istječe dvogodišnji mandat na koji je izabrana, a sukladno članku 23. Statuta Učiteljskog fakulteta u Osijeku potrebno je provesti postupak za izbor dekana za mandatno razdoblje u trajanju od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2014. godine. Fakultetsko je vijeće Učiteljskog fakulteta u Osijeku na 5. sjednici održanoj 17. veljače 2010. godine, u skladu s člankom 24. Statuta Fakulteta, imenovalo Povjerenstvo za prikupljanje prijedloga kandidata za izbor dekana u sastavu: predsjednica doc. dr. sc. Vesnica Mlinarević i članice: doc. dr. sc. Ružica Kolar-Šuper i doc. dr. sc. Dubravka Smajić. Zadatak Povjerenstva bio je da provede postupak prikupljanja kandidata za izbor dekana Učiteljskog fakulteta u Osijeku te da utvrdi prijedlog kandidata. Povjerenstvo je prema utvrñenom popisu obavilo razgovor sa svim nastavnicima u znanstveno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora koji se mogu kandidirati za dekana te je prema pisanoj izjavi o prihvaćanju kandidature utvrdilo prijedloge kandidata za izbor dekana kako slijedi: 1. dr. sc. Edita Borić, izvanredna profesorica, 2. dr. sc. Anñelka Peko, izvanredna profesorica, 3. dr. sc. Irena Vodopija, izvanredna profesorica, dok su dr. sc. Ladislav Bognar, redoviti profesor i dr. sc. Stanislava Irović, redovita profesorica, izjavili da ne prihvaćaju kandidaturu za izbor dekana. Sve pristupnice su u otvorenom roku do 19. ožujka 2010. godine, uz potpisanu izjavu o prihvaćanju kandidature za dekana, priložile i sljedeću dokumentaciju: - životopis - opis znanstvenog i stručnog rada - program za četverogodišnje mandatno razdoblje. Svi članovi Fakultetskog vijeća dobili su osam dana prije sjednice kompletnu dokumentaciju kandidatkinja. Na kraju, Povjerenstvo predlaže Fakultetskom vijeću da nastavi postupak izbora dekana. Prodekan Matanović izvijestio je kako je sukladno članku 27. Statuta Učiteljskog fakulteta u Osijeku potrebno da Vijeće izmeñu svojih članova izabere povjerenstvo od tri člana koje će provesti postupak izbora dekana tajnim glasovanjem. Za članove Povjerenstva predlažu se: 1. doc. dr. sc. Zdenka Kolar-Begović, predsjednica 2. dr. sc. Marija Sablić, v. asist., članica 3. Lidija Bakota, asist., članica. Vijeće je jednoglasno prihvatilo prijedlog za sastav Povjerenstva za provedbu tajnog glasovanja te donijelo sljedeću 18

O D L U K U Imenuje se Povjerenstvo za provedbu tajnog glasovanja za izbor dekana u sastavu: 1. doc. dr. sc. Zdenka Kolar-Begović, predsjednica 2. dr. sc. Marija Sablić, v. asist., članica 3. Lidija Bakota, asist., članica. Kandidatkinje su ukratko izložile svoje programe za četverogodišnje mandatno razdoblje. Prodekan Matanović zamolio je predsjednicu Povjerenstva za provoñenje tajnog glasovanja doc. dr. sc. Zdenku Kolar-Begović da preuzme glasačke listiće i zapisnik. Uslijedilo je tajno glasovanje. Nakon tajnog glasovanja i prebrojavanja glasova, predsjednica Povjerenstva za provedbu tajnog glasovanja doc. dr. sc. Zdenka Kolar-Begović podnijela je izvješće Fakultetskom vijeću. Od 26 članova Fakultetskog vijeća, sjednici je bilo prisutno 25 članova. Glasovanju je ukupno pristupilo 25 članova. Nije bilo nevažećih listića. Kandidatkinja izv. prof. dr. sc. Edita Borić dobila je 4 glasa, kandidatkinja izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko 14 glasova, a kandidatkinja izv. prof. dr. sc. Irena Vodopija 7 glasova. Na osnovi broja glasova utvrñeno je da je izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko dobila natpolovičnu većinu glasova ukupnog broja članova Vijeća. Slijedom navedenoga, Fakultetsko vijeće je sukladno čl. 43. Statuta Učiteljskog fakulteta u Osijeku donijelo sljedeću O D L U K U 1. Izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko iz Osijeka, Šandora Petefija 154, roñena 14. listopada 1953. godine, OIB 100424108, izabire se za dekanicu Učiteljskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za mandatno razdoblje u trajanju od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2014. godine. 2. Ova Odluka uputit će se Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na potvrñivanje. Prodekan za poslovne odnose i meñunarodnu suradnju Doc. dr. sc. Damir Matanović 19

20

Klasa: 003-07/10-01/6 Ur. broj: 2158-158-01-2 Osijek, 6. travnja 2010. Na temelju članka 43. Statuta Učiteljskoga fakulteta u Osijeku, Fakultetsko je vijeće na Izbornoj sjednici u akademskoj 2009./10. godini održanoj 31. ožujka 2010. godine pod točkom 1. dnevnoga reda jednoglasno donijelo sljedeću O D L U K U 1. Izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko iz Osijeka, Šandora Petefija 154, roñena 14. listopada 1953. godine, OIB 100424108, izabire se za dekanicu Učiteljskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za mandatno razdoblje u trajanju od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2014. godine. 2. Ova Odluka uputit će se Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na potvrñivanje. O b r a z l o ž e n j e Sukladno članku 27. Statuta Učiteljskog fakulteta u Osijeku, nakon provedenog tajnog glasovanja, izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko izabrana je za dekanicu Učiteljskog fakulteta u Osijeku za mandatno razdoblje u trajanju od 1. listopada 2010. do 30. rujna 2014. godine natpolovičnom većinom glasova svih članova Vijeća. Slijedom navedenoga, Vijeće je donijelo odluku kao u izreci. Dekanica izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko Odluku dostaviti: 1. Senat Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku 2. Izv. prof. dr. sc. Anñelka Peko 3. Dosje 4. Arhiva 21