J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21)

J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) Crkva Sv. Marije i nekada{nji Benediktinski samostan na oto~i}u sred Jezera na otoku Mljetu, zra~ni snimak, 1960. god. Agencija za fotodokumentaciju, Zagreb The church of Virgin Mary and the Former Benedictine Monastery on the Islet on the Lake, Island of Mljet, aerial photo, 1960, Agencija za fotodokumentaciju, Zagreb 6

Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) Josip Sto{i} Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu* Izvorni znanstveni rad Original scientific paper predan 20. 12. 1998. Sa`etak U nacionalnom parku Mljet postoje dva svjetska spomenika arhitekture. To su pala~a iz V. stolje}a u uvali Pola~e i, na oto~i}u sred jezera, crkva s kraja XII. stolje}a sa samostanom, dana{nji oblik kojega potje~e iz XVI. stolje}a. Ta crkva, posve}ena Sv. Mariji, izuzetna je gra evina, najskladnija i najcjelovitija u skupini jednobrodnih gra evina s kupolom u ~etvrtastom tijelu u kojoj se izdvaja veli~inom kupole i trodijelnim sveti{tem. Uz crkvu je u XIII. stolje}u prigra en zvonik koji je kasnije zamijenjen predvorjem podignutim djelomi~no u tri razine. Nad predvorjem je u renesansi izvedena obrambena kula, a pred njim je renesansni trijem iz kojega se ulazi u crkvu i samostan. Uz crkveni sklop s jugozapada prote`e se visokorenesansni samostan iz XVI. stolje}a s tri rastvorene razine. Donja razina rastvorena je arkadama prema moru, srednja trijemom prema dvori{tu, a najgornja ima terasu du` cijelog pro~elja prema moru. Tako se taj samostan doimao kao ladanjski dvorac sve dok zbog pove}ane opasnosti od gusara, u drugoj polovici XVI. stolje}a, dodavanjem kula nije pretvoren u utvrdu. Crkva je, naime, blago restaurirana 1948. godine. Tom prilikom ostavljena su joj barokna krila. Samostan je 1960. godine pretvoren u hotel. Otada se samostanska gra evina neprekidno razarala da bi se postigla {to vi{a hotelijerska razina. To je prestalo 1990. godine zbog nerije{ene odvodnje otpadnih voda. U arhitektonskim nacrtima poku{ali smo rekonstruirati stanje spomenika prije njegove prenamjene u hotel. U tu svrhu poslu`ili smo se tehni~ki nedovoljno dora enim nacrtima iz 1948, te arhitektonskim snimcima Instituta za povijest umjetnosti iz 1971. i 1998. godine. Danas pred nama stoji obveza obnove ovog izuzetnog spomenika. J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Crkva Sv. Marije, spomenik izuzetnog sklada i arhitektonskog nadahnu}a, podignuta je na oto~i}u sred Velikog jezera na otoku Mljetu u posljednjoj tre}ini dvanaestog stolje}a. To je nadsvo ena jednobrodna gra evina, duljine od tri polja, s kupolom u ~etvrtastom tijelu nad sredi{njim poljem. Po tim svojstvima ona je sli~na ranijim ju nodalmatinskim donacionim crkvama, koje dimenzijama dosi u tek tre}inu mljetske. U spomenutoj skupini veli~inom se jo{ izdvaja crkva Sv. Petra u Prikom kod Omi{a, ne{to ve}a od polovice Sv. Marije na Mljetu. S mljetskom crkvom povezuje ju i sli~nost u zabatima na sve ~etiri stranice ~etvrtastog tijela kupole. 1 Kupola Sv. Petra u Prikom, kao i mljetska, oslonjena je na ~etiri luka, dok su kupole drugih donacionih crkava lebde}e ili po~ivaju samo na dva popre~na luka koji nose svod u koji je zasje~ena kupola ili zasebno kupolno polje. Takvo rje{enje nu no iziskuje vanjsko ~etvrtasto tijelo kupole. Za razliku od mljetske crkve, koja ima polukru no sveti{te, gotovo sve donacione crkve, njih vi{e od trideset (osim crkve Sv. Mihovila u Dolu na Bra~u te ne{to mla e crkve Sv. Martina u Kotoru), imaju izvana ~etvrtasto sveti{te. Sveti{te mljetske crkve je zapravo trodijelno; s obje strane ima jo{ po jedan prostor, poput prothesisa i diakonikona. Dok gotovo sve donacione crkve (osim Sv. Petra u Bijelom Polju) imaju u svim poljima jednako visoke lukove, potkupolni lukovi mljetske crkve znatno su vi{i od ostalih. U prostornom smislu, tu crkvu stoga mo emo odrediti kao jednobrodnu gra evinu s upisanim kri em i trodijelnim sveti{tem. Svojim oblikom ona podsje}a na istovremena bizantska rje{enja. Likovni govor svih njezinih pojedinosti je, me utim, strogo romani~ki. Svi potkrovni vijenci oblikovani su kao niz slijepih arkadica, a kupola jo{ pod strehom ima i vijenac zubaca. Ti vijenci zapravo povezuju ugaone lezene i lezene koje bo~ne zidove sukladno unutarnjem rasporedu prostora dijele na tri polja. Sli~no je i s apsidom ~ije oplo{je ~etiri uske lezene dijele na pet polja. Dovratnici portala na pro~elju produ eni su iznad nadvratnika sve do ispod strehe, dijele}i tako njegovu povr{inu na tri nejednako {iroka polja. Samo apsida i pro~elje imaju profilirano zavr{en podzidak. Tim izri~ito romani~kim kamenarskim oblikovanjem gra evina podsje}a na apulijske crkve. Tome se suprotstavlja razra eno trodijelno sveti{te koje upu}uje na poznavanje bizantskih iskustava u oblikovanju bogoslu nog prostora. Takav dojam osna uju i dva nasuprotno smje{tena bo~na portala koji vode u potkupolni prostor. Takva dispozicija govori da je crkva izvorno zami{ljena kao slobodno stoje}a gra evina, kao katholikon bizantskih manastira. Premda se kupola izvana u ~etvrtastom tijelu razmjerno ~esto javlja na crkvama u Apuliji, s tog prostora nije mi poznat ni jedan primjer da na svim njezinim vanjskim stranicama postoje zabati. 2 To upu}uje da je graditelj mljetske crkve poznavao doma}a rje{enja. Sli~no su dodu{e oblikovane crkve na gr~kim otocima koje imaju kupole izvedene na trompama, dok na Mljetu nju dr e pandantivi. 3 Jo{ kada se istakne jasno proporcioniranje crkve u vrijednostima cijelih brojeva ({irine : visine : du ine = 3:5:6) i jasno pokazano na~elo no{enog i no{enja, te raspored svodova (u suprotnim smjerovima na zapadu, a u istim smjerovima na istoku) koji podr avaju lukove kupole, postaje o~itim da je osim njezina graditelja koji je poznavao arhitektonska dostignu}a u ovom dijelu Europe i njezin naru~itelj imao izuzetan dru{tveni polo aj. To nije mogao biti zahumski knez Desa, 7

J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) Anton Perko: Nekada{nji Benediktinski samostan i crkva Sv. Marije od Jezera na otoku Mljetu, drvorez iz posljednjih godina XIX. stolje}a (iz zbirke Trpimira Macana) Anton Perko: Former Benedictine Monastery and the Church of Virgin Mary on the Lake, Island of Mljet, wood-engraving, late 19th century (from Trpimir Macan Collection) navodni osniva~ Benediktinskog samostana. Sve isprave koje se odnose na osnivanje i prava mljetskog samostana moraju se smatrati kasnijim tvorevinama, budu}i da je Dubrovnik u XIV. stolje}u nastojao o~uvati svoju prisutnost kori{tenjem navodnih povlastica redovni~ke zajednice na otoku. 4 Crkva je bila zami{ljena kao zadu bina i tek je kasnije bila povezana sa samostanom. To najbolje pokazuju vrata u sakristiju, naknadno probijena, koja danas vode u renesansni prostor {to je zamijenio neki raniji. Tom preuredbom, izvedenom tijekom XIII. ili po~etkom XIV. stolje}a, slobodno stoje}a crkva pretvorena je u benediktinsku samostansku crkvu. Crkvi je ve} bio dogra en, uz ju nu stranu njezina zapadnog pro~elja, toranj za zvonik. 5 Za razliku od crkve, koja osim arhitektonskih profilacija nije imala skulpturalni ukras, zvonik (od kojega je do danas sa~uvana samo isto~na strana do polovice visine lo e za zvona te donji dio ju ne strane, ugra en u predvorje iz XIV. stolje}a) bio je bogatije kiparski obra en. Svojim vijencima to najbolje pokazuje njegov ju ni ulaz na prvoj razini. Vjerujem da su i drugi vijenci ugra eni u predvorje sekundarno upotrijebljeni dijelovi zvonika, a tom razdoblju zacijelo pripadaju i skulpture Sv. Ivana Krstitelja i an ela s kadionicom ugra ene s unutarnje strane svoda zapadnog ulaza predvorja. Zajedno s an elom (koji je prona en 1948. godine tijekom restauratorskih radova na samostanu) te skulpture pripadale su kompoziciji Kristova kr{tenja. Taj an eo, naime, s jo{ jednim an elom raste e rukama tkaninu kojom zastire stidna mjesta Krista {to stoji izme u njih u Jordanu. Taj dio kompozicije nalazio se na luneti, a na luku su bile druge dvije figure Krstitelj koji je nadvio ruku nad kr{tenikom i an eo koji je ka enjem tamjana pretvarao prizor u suvremeni liturgijski doga aj. Nad Kristom je u tjemenu luka bila golubica Svetoga Duha (ili na luneti, ako je u tjemenu luka bio Bog Otac). Taj prizor nije se, zbog svojeg oblikovanja i dimenzija, mogao nalaziti na nekom od postoje}ih portala. Time se otvara mogu}nost postojanja jo{ jednog prostora nad ~ijim se ulazom nalazila ta kompozicija. Mogla je to biti i krstionica. Bez daljnjih arheolo{kih istra ivanja te{ko }e se na to pitanje mo}i odgovoriti. Nije nemogu}e da su iz istog razdoblja i veliki kapiteli sa {i{aricama i listovima koji su dr ali svodove predvorja ili samo onaj s listovima kasnije izra en kao dopuna onoga sa {i{aricama. Mo da iz ranije uporabe proistje~e i njegova slabija dora enost na jednoj strani. Te{ko je vjerovati da su graditelji predvorja glatkih ploha, zasnovanog u duhu trecenta za svoje potrebe dali na~initi vi{e vijenaca i dva kapitela koje nose mnogo tanji stupovi. Osim razizemlja, predvorje ima jo{ dvije razine; druga je polukat, a tre}a je najvjerojatnije bila terasa. Povezivalo ih je vretenasto stubi{te kojega prizemni ulaz ima {iljasti luk. Polukat ima {irinu tek polovice predvorja i smje{ten je sa zapadne strane te po sredini ima pogled u donji dio predvorja. Krajevi predvorja nadsvo eni su ba~vastim svodom (u smjeru sjever-jug), a sredi{nji dio kri no-rebrastim svodom oslonjenim o nadvratnik glavnog portala crkve. Rebra su kru nog profila, a na kri i{tu je klju~ni kamen u obliku slobodnog cvijeta. ^ini se da su ne samo oba bo~na ulaza ve} i zapadni ulaz predvorja bili prolazni, za razliku od crkve gdje su se svi ulazi zatvarali vratima. Uloga predvorja nije u potpunosti jasna; kroz predvorje se vjerojatno ulazilo u nekada{nje dvori{te samostana. Od ranog samostana sa~uvano je u sekundarnoj upotrebi vrlo malo arhitektonskih dijelo- 8

Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Nekada{nji Benediktinski samostan na otoku sred Jezera na Mljetu, pogled s juga, razgrednica, po~etak XX. stolje}a (iz zbirka Trpimira Macana) Former Benedictine Monastery of Virgin mary on the Islet on a lake, Island of Mljet, a view from the South, picture postcard, early 20th century (from Trpimir Macan Collection) Nekada{nji benediktinski samostan na otoku sred Jezera na Mljetu, pogled sa zapada, razglednica, po~etak XX. stolje}a (iz zbirke Trpimira Macana) Former Benedictine Monastery of Virgin mary on the Islet on a Lake, Island of Mljet, a view from the West, picture postcard, early 20th century (from Trpimir Macan Collection) va. Za~u uju}e je da je luneta romani~kog nadvratnika s lukom perforirana radi osvjetljavanja stubi{ta koje vodi na gornju razinu. To pokazuje da je zgrada imala vi{e razina, no kako od najranijeg samostana nije vidljivo ni{ta in situ, nemogu}e je ustanoviti je li spomenuti portal pripadao nekoj od njegovih osnovnih gra evina. Dana{nji izgled samostan je dobio tijekom prve polovice XVI. stolje}a. Koliko je elemenata nekog ranijeg samostana u njemu sadr ano, te{ko je re}i bez sustavnih istra ivanja. Trideset godina postojanja hotela u samostanu znatno je naru{ilo njegov izvorni izgled. Da bi se odgovorilo na niz postavljenih pitanja, bit }e potrebno poduzeti duga i raznolika ispitivanja sve dostupne gra e, poglavito ona u svezi s to~nim rasporedom prostora i njihovim izvornim namjenama. Osnovna samostanska zgrada pru a se od predvorja crkve prema jugu. Ima tri razine: svi prostori donje razine su nadsvo eni, a njezin zapadni hodnik otvoren je lukovima prema moru; na srednjoj su razini (na kojoj je i crkva) tako er sve prostorije nadsvo ene, a sa zapadne strane, dakle opet prema moru, ispred njih vodi hodnik. Sve prostorije prve i druge razine pokrivene su ba~vastim svodovima, izuzmemo li pet sjevernih prostorija na gornjoj razini u dva reda koje imaju svodove pridr avane susvodnicama; jednoj od njih pripadaju i dva kri no nadsvo ena polja hodnika. S isto~ne strane na toj se razini du ~itave zgrade protezao kri no svo eni trijem oslonjen na ~etvrtaste stubove. Umjesto ju nog polupolja, imao je tu jo{ dva potpuna polja. Ne{to kasnijom nadogradnjom ju nog krila jedno je od tih polja ukinuto, a drugo izvedeno kao polovi~no. U predzadnjoj prostoriji prema sjeveru druge razine postoji bogato ukra{eno stubi{te koje vodi na najvi{u razinu, ~itavu pokrivenu stropovima. Sredinom prostora vodi hodnik osvijetljen sa sjevera velikim ~etverodijelnim prozorom. Zapadno i isto~no od hodnika nalazilo se po desetak }elija. Pred zapadnim nizom }elija u cijeloj du ini gra evine prote e se terasa. Ulaz u spomenuto stubi{te, koje se zatvaralo vodoravnim poklopcem na tre}oj razini, izvorno je vodio iz sjevernog trijema. U najsjeverniju prostoriju druge razine ulazilo se iz najsjevernijeg polja trijema koje je, mo da ve} po izvornom projektu, bilo odvojeno od ostalog njegova dijela. Iz tog polja trijema krasna renesansna vrata vode u renesansnu kapelicu podignutu s ju ne strane crkvenog predvorja. Na tu kapelicu nastavljala se jo{ jedna ve}a prostorija prije sakristije. Sve su one imale zajedni~ki ju ni zid. Kada je po~etkom XVIII. stolje}a crkva pro{irena s dvije kapelice kao krilima potkupolnog prostora, ju no krilo zauzelo je dijelom tu srednju prostoriju. Najsjevernija prostorija na tre}oj razini samostana povezana je s renesansnom kulom podignutom nad predvorjem crkve. Pred crkvenim predvorjem podignut je renesansni trijem, nadsvo en trima kri nim svodovima, oslonjen na dva polustupa i dva stupa sa strogim, lisnatim, renesansnim kapitelima. Prilikom te dogradnje izveden je veliki renesansni portal crkve. S juga taj trijem zatvara zid na kojemu je glavni portal ulaza u samostan. Izveden u osobitim oblicima rane dubrova~ke renesanse, portal potje~e iz istog razdoblja kao i grlo cisterne s grbovima opata Franje Sorko~evi}a (1461 1475) u isto~nom trijemu samostana. Ta dva arhitektonska dijela nastala su prije negoli dana{nji samostan; ~ini se da su to jedini od starijih arhitektonskih dijelova u izvornoj uporabi, ali mo da na drugome mjestu. Zapadni zid samostanskoga trijema na drugoj razini lomi se, naime, u tre}em polju (gledano od sjevera) po polovici tog polja {to bi govorilo da je trijem naknadno dodan, vjerojatno u vrijeme kada je mljetski samostan postao sredi{tem istoimene kongregacije. 6 Tom su prilikom svi prostori tog zapadnog dijela samostana dobili zrelo renesansna vrata i prozore. Ipak kao spolije prona eno je vi{e arhitektonskih ulomaka: trodijelni goti~ki polukapitel, goti~ki lisnati vijenac, ranoromani~ki mramorni nadvratnik. Dvije nadgrobne plo~e s latinskim natpisima u kojima se spominju osobe s hrvatskim imenima (iz prve polovice XIV. stolje}a) na ene su u zazidanim vratima potkupolnog prostora crkve {to bi govorilo da su ta vrata zazidana vrlo kasno. S ju ne strane zgrade samostana postojao je veliki nadsvo en prostor koji se je otvarao prema moru; smatramo da je to bio orsan, spremi{te za brod. U vremenu gradnje crkve prevlaka 9

J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) Grafi~ka rekonstrukcija tlocrta izvornog stanja crkve Sv. Marije Graphic reconstruction of the plan presenting the church of St. Mary in its original condition koja je zatvarala jezero bila je u srednoj razini mora te se u jezero brodicom moglo u}i tek za plime. U me uvremenu je razina mora narasla za oko 70 cm, a postoji vjerojatnost da je i prolaz ne{to produbljen da bi do samostana mogao do}i i ne{to ve}i brod. Orsan je kasnije poru{en, no znatno prije sagra eno je ju no krilo samostana, i to u dvije etape. Za njegove prostore poslu`ili su dubrova~ki ranorenesansni prozori s neke druge gra evine. Ju no samostansko krilo, na druk~ijoj razini od osnovne gra evine samostana, ima dvije eta e. Samo je prostor uz jugoisto~nu kulu nadsvo en svodom podr avanim susvodnicama. Od druge polovice XVI. stolje}a na Jadranskome moru zavladala je nesigurnost zbog plja~ke gusara i drugih razbojnika. Zbog toga su podizane mnoge kule za nu nu obranu pa je tako i mljetski samostan dobio na dva sjeverna ugla svog dvori{ta dvije visoke kule. Tijekom vremena u nekoliko je navrata povisivan i sjeverni zid samostana koji je zatvorio apsidu crkve. Do tog vremena ladanjska, bezbri na, sva rastvorena prirodi, zgrada samostana po~inje sve vi{e dobivati izgled zatvorene utvrde. Jugoisto~na kula imala je posmi~ni ulaz iz prvoga kata i tri razine nadsvo enja s terasom na vrhu. Sjeveroisto~na kula kasnije je, mahom sekundarno ugra enim materijalom, povi- {ena u zvonik. To se dogodilo u XVIII. stolje}u potkraj postojanja samostana, kojega }e ukinuti Napoleon 1808. godine. Od tog doba zgrade samostana slu e pijaristima, isusovcima, {umariji te naposlijetku, od 1960. godine, hotelu. Pregradnje u funkciji posljednje namjene postale su sve bezdu- {nije, od pregra ivanja nadsvo enih prostora u vi{e soba do ukidanja zidova me u }elijama; od neuspjelog opona{anja izvornih vratiju i prozora do spajanja prostora zapadnog i ju nog krila, premje{tanja stubi{ta, otvaranja novih vrata itd. Danas, kad se razmi{lja kako da se taj sklop gra evina {to bolje uredi za duhovne potrebe, ostaje otvoreno pitanje {to }e se uop}e mo}i vratiti u izvorno stanje, a {to }e morati ostati onako kako su to ostavili bezobzirni hotelijeri. O ranijem stanju Benediktinskog samostana posjedujemo samo crte e koji se ~uvaju u rukopisnoj gra i za Illyricum sacrum u biblioteci padovanskog sjemeni{ta 7 i {ture tehni~ke crte e samostana iz 1948. godine (kada se pripremala njegova adaptacija). Samostan se, koliko je god to mogu}e, mora vratiti svom ranijem izgledu; sjetimo se samo da su se u njegovim prostorima duhovno nadahnjivali i radili veliki sinovi hrvatskog naroda kao {to su Mavro Vetranovi} ^av~i}, Mavro Orbini i Ignjat \ur evi}. Arhitektonsko simanje i izrada nacrta (1988. g.): Ivan Ten{ek, d.i.a., Ivana Valjato-Vrus, d.i.a., Suradnik: Danijel Iveta, stud. arh. Oto~i} na Velikom jezeru otoka Mljeta Islet on the Great Lake of the island of Mljet a crkva Sv. Marije a church of St. Mary b Benediktinski samostan b Benedictine monastery c kapele c chapels d novovjeke utvrde d fortification built in the modern times e groblje e graveyard 10

Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu 11

J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) Tlocrt prve razine samostana, stanje 1948. g. Posebno su ozna~eni gra evinski dijelovi naknadno uneseni u izvorno stanje Plan of the monastery s first level, its condition in 1948. Parts of the construction subsequently built into the original structure have been specially marked 12

Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Tlocrt prve razine samostana, stanje 1998. g. Plan of the monastery s first level, its condition in 1998 13

J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) Tlocrt crkve i druge razine smostana, stanje 1948. g. Plan of the church and the monastery s second level, their condition in 1948 14

Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Tlocrt crkve i druge razine samostana, stanje 1998. g. Plan of the church and the monastery s second level, their condition in 1998 15

J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) Tlocrt gornje razine crkve i tre}e razine samostana, stanje 1948. g. Plan of the church s upper level and the monastery s third level, their condition in 1948 16

Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Tlocrt gornje razine crkve i tre}e razine samostana, stanje 1998. g. Plan of the church s upper level and the monastery s third level, their condition in 1998 17

J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) Uzdu`ni presjek kroz samostanski sklop s pogledom prema jugu, stanje 1948. g. Longitudinal section through the church facing south, its condition in 1948 Uzdu`ni presjek kroz crkvu s pogledom prema jugu, stanje 1998. g. Longitudinal section through the church facing south, its condition in 1998 18

Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Popre~ni presjek kroz samostanski sklop s pogledom prema jugu, stanje 1948. g. Cross section through the monastery complex facing south, its condition in 1948 Popre~ni presjek kroz samostanski sklop s pogledom prema jugu, stanje 1998. g. Cross section through the monastery complex facing south, its condition in 1998 19

J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) Zapadno pro~elje crkve i samostana, stanje 1998. g. West facade of the church and the monastery, its condition in 1998 Bilje{ke * Ovaj tekst bez bilje aka tiskan je pod naslovom Posjet napu{tenom samostanu kao publikacija istoimene manifestacije koju su 1998. godine u Zagrebu i Kor~uli priredili Nacionalni park Mljet i Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba, popra}en arhitektonskim nacrtima crkve i samostana stanja 1971. godine, koje su izradili Ivan Ten{ek i Ivana Valjato-Vrus te fotografijama Darka Bavoljaka. 1 O genezi kupole u ~etvrtastom tijelu dr ao sam izlaganje na znanstvenom skupu Hrvatskog arheolo{kog dru{tva u Dubrovniku 1984. godine, no taj tekst nije tiskan. 2 Stilski je crkvu samostana prvi poku{ao odrediti A. Dudan u svojoj knjizi La Dalmazia nell arte italiana, Milano, 1921 22, vol. I, str. 127, nota 66, kao renesansnu s kupolom, no tek je Branimir Gu{i} u svom ~lanku Starinsko ruho na otoku Mljetu,»Na{e starine«, sv. 1, Zagreb, 1930, str. 53, bilj. 4, napisao: Dana{nji je manastir mla eg postanja, ali sama konstrukcija crkve sa romanskim (romani~kim!) frizom unaokolo, sa nekoliko kapitela i starih figura izvajanih u kamenu, a danas uzidanih na raznim mjestima u samostanu govore odlu~no za 12. stolje}e. B. Gu{i} dalje uvodi zabludu da se ru{evine prvotnog samostana razabiru na najvi{oj glavici oto~i}a, iako je tu rije~ o ostacima utvrde iz kasnijeg razdoblja. Ljubo Karaman }e tek ne{to kasnije napisati: U svojoj srednjovjekovnoj jezgri to je jednobrodna crkva u obliku kri a. Ova je crkva po- ~etkom XIII. vijeka bila gra ena po uzoru @i~e i drugih zadu bina nemanji}kih vladara, Dalmacija kroz vjekove u historiji umjetnosti, Split, 1934, str. 113; isti tekst i u: Na{ Jadran, Split, 1938, str. 42, ali je u uvodnom dijelu naglasio da je glavni pravac bio od Zapada prema Balkanu, a ne obrnuto. Karaman }e u kasnim radovima ostati na istim pozicijama, pa i iza nalaza C. Fiskovi}a da su krila mljetske crkve zapravo barokne kapele, sa sve ja~im naglaskom ra{kog utjecaja kod crkve na Mljetu, v. Lj. Karaman, Pregled umjetnosti u Dalmaciji, Zagreb, 1952, str. 36 37; Isti, Osvrt na neke nove tvrdnje iz podru~ja historije umjetnosti Dalmacije,»Peristil«I, Zagreb, 1954, str. 23 25; Isti, Razgovor o nekim problemima doma}e historije, arheologije i historije umjetnosti, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, VI VII, Dubrovnik, 1957 59, str. 67 70. Jedino }e vi{e puta ponoviti da je @i~a bila lapsus calami umjesto Studenice. Tek je za vrijeme istra`ivanja i konzervatorskog zahvata Cvito Fiskovi} odredio crkvu kao romani~ku apulijskih stilskih karakteristika, izvorno bez patuljastog transepta ustanoviv{i da je tu rije~ o kapelama iz zrelog baroka. Njegovi opisi crkve i komparativne gra e su jo{ i sada najiscrpniji i od njih treba po~eti u bilo kojem budu}em radu na prou~avanju spomenika, v. Popravak benediktinske crkve na otoku Mljetu, Ljetopis JAZU 55, Zagreb, 1949, str. 19 29; Za{tita i popravak spomenika u Dalmaciji 1949, Zbornik Zavoda za za{titu spomenika kulture, I/1, Beograd, 1951, str. 176 177; Popravak spomenika u Dalmaciji 1950 1951, Zbornik Zavoda za za{titu spomenika kulture II/1, Beograd, 1952, str. 152 154; Samostan i crkva sred Jezera na Mljetu, Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU, god. VI, Zagreb, 1958, br. 1, str. 1 14 i Spomenici otoka Mjeta, U: Otok Mljet, na{ novi nacionalni park, Zagreb, 1958, str. 42 70, gdje }e Cvito Fiskovi} preuzeti arhitektonski snimak crkve od \ur a Bo{kovi}a (Arhitektura srednjega veka, Beograd, 1957, slika 274a, str. 224) koji nagla{ava njezinu povezanost sa crkvom Sv. Nikole u Kuru{umliji. Iza toga }e»ra{ku«tezu porijekla crkve u potpunosti prezentirati Vojislav Kora}, Crkva Sv. Marije na Mljetu,»Zbornik Filozofskog fakulteta«vii 1, Beograd, 1963, str. 213 224. U toj studiji autor donosi i svoj snimak crkve Sv. Margarete u Bisceglie, pokazav{i da su strukturalno razli~ite. Zagovaranjem»ra{ke«teze i}i }e se tako daleko da }e se crkva i njezino goti~ko predvorje povezati u jedinstvenu cjelinu kao istovremeni rad, te uvesti dva tornja nad njezinim pro~eljem, v. Milka ^anak- Medi}, Zvonici Sv. Marije na Mljetu,»Zograf«15, Beograd, 1984, str. 59 64. Ista }e auorica izgled izvorne zamisli kupole crkve u Studenici izvoditi na osnovi kupole crkve na Mljetu, v. Prvobitna zamisao kupolnog dela Bogorodi~ine crkve u Studenici,»Ra{ka ba{tina«2, Kraljevo, 1980, da bi sve to ujedinila u knjizi Arhitektura Nemanjinog doba II, Crkve u Polimju i na Primorju, Beograd, 1989, str. 145 178, iako je Tomislav Marasovi} u svome ~lanku Byzantine Component in Dalmatian Architecture from the 11th to the 13th Century, me u- 20

Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7 21) narodni simpozij»studenica i vizantijska umetnost oko 1200. godine«, SANU, Nau~ni skupovi, Knjiga XLI, Beograd, 1988, str. 460 461, i dalje nagla{avao zapadnu komponentu u ustrojstvu mljetske crkve. 3 Kod Sv. Petra u Priku kraj Omi{a izvedena je reducirana kupola s rebrima, kao i u Sv. Nikoli u Kur{umliji koja se navodi kao izvor niza crkava ra{ke {kole kojoj tobo`e na neki na~in pripada i crkva na Mljetu. Samo postojanje tih rebara kod Sv. Petra govori o postojanju drugog bizantskog modela koji je mogao biti uzor za tu crkvu i u kojem su prema ju nojadranskoj tradiciji ~etiri nose}a luka maskirana zabatima, kao {to je to u monumentalnom obliku izvedeno na mljetskoj crkvi, ali bez rebara u kupoli. 4 U studiji Nade Klai}, Mljetski falsifikati,»arhivski vjesnik«10, Zagreb, 1967, str. 185 232, jasno je pokazano da su svi diplomati~ki izvori o Benediktinskom samostanu Sv. Marije na Mljetu do tridesetih godina XIV. stolje}a patvoreni. Zato ne mogu biti kori{teni ni za po~etak gradnje istoimene crkve niti za osnivanje samostana. Autorica }e se na kraju studije poslu iti tekstom Ignjata \ur evi}a kako je on vidio osnivanje Benediktinskog samostana objavljenim u: Coleti-Farlati, Illyricum sacrum, sv. VI, str. 67 i d. (U studiji je pogre{no navedena str. 62 63). Pulsanski samostan je na Mljetu 1177. godine posjedovao jedino crkvu Sv. Mihovila. Papina potvrdnica toga posjeda u Migne, Patrologia latina, tom CC, 1855, col. 1097. Pitanje je da li je tu rije~ o maloj crkvi u Babinom Polju (o toj crkvi v. i Mavro Orbini, Il Regno degli Slavi, Pesaro, 1601, str. 245) ili o nekoj drugoj crkvi kojoj je danas nepoznat titular, recimo u Pola~ama, zasada ostaje otvoreno. Na osnovi toga saznanja nu no je za crkvu Sv. Marije upotrijebiti druge metode za datiranje, a to je povijest cijeloga podru~ja, te prvenstveno stil objekta. 5 C. Fiskovi} je ostatke toga tornja smatrao zvonikom na preslicu, da bi kasnije oprezno nazna~io da je rije~ o tornju, v. Stilska zaka{njenja na stolnoj crkvi u Kotoru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 16, Split, 1966, str. 226. 6 O Mljetskoj kongregaciji v. Ivan Ostoji}, Benediktinci u Hrvatskoj i u ostalim na{im krajevima, sv. II, Split, 1964, str. 436 441. 7 U toj biblioteci nalaze se u vol. II, c.12 crte i tih zgrada s oznakom ~emu su slu ili pojedini njihovi dijelovi, v. Ivan Ostoji}, Benediktinci u Hrvatskoj i u ostalim na{im krajevima, sv. II, Split, 1964, str. 448, bilj. 48. Summary Josip Sto{i} J. Sto{i}: Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu The Benedictine Monastery of St. Mary on the Island of Mljet In the Mljet National Park there are two world monuments of architecture. The 5 th -century palace in the Pola~e Cove and, on the small island in the center of the Lake, the church dating back to the late 12 th century with the monastery which has been in the present form since the 16 th century. This church, consecrated to St. Mary, is a remarkable structure, the best-proportioned and most complete among the group of single-naved buildings with a dome in a square body, within which it figures prominently by the size of its dome and its three-part shrine. In the 13 th century a belltower was built next to the church, which was later replaced with a vestibule partially raised in three levels. A defense tower was built above the vestibule in the Renaissance, and in front of it is the Renaissance cloister from which one enters the church and the monastery. Along the church complex extends the High Renaissance 16th-century monastery with three open levels. The lower level is open with arcades towards the sea, the central with a cloister towards the courtyard, and the top level has a terrace facing the sea along the entire front. Thus the monastery looked like a villa until the second half of the 16th century when, due to the increased danger of pirates, they turned it into a fort by adding the tower. The church was slightly restored in 1948, leaving its Baroque wings in place. The monastery was turned into a hotel in 1960. Since then the monastery building was continually being destroyed in order to achieve the highest possible hotel class. This stopped in 1990 due to the unsolved drainage of liquid waste. In the architectural plans we tried to reconstruct the monument as it was before it was turned into a hotel. We used the technically insufficiently completed plans from 1948, and the architectural shots of the Institute of Art History taken in 1971 and 1998. Today we are faced with the obligation of renewing this remarkable monument. 21