Veleučilište u Karlovcu djel Sigurnosti i zaštite Stručni studij sigurnosti i zaštite Jakov Janković ISTRAŽIVANJE MIŠIĆN-KŠTANIH PREMEĆAJA QEC (QUICK EXPSURE CHECKLIST) METDM ZAVRŠNI RAD Karlovac, 2017.
Karlovac University of Applied Sciences Safety and Protection Department Professional undergraduate study of Safety and Protection Jakov Janković STUDY F MUSCULSKELETAL DISRDERS USING QEC (QUICK EXPSURE CHECKLIST) METHD FINAL PAPER Karlovac, 2017.
Veleučilište u Karlovcu djel Sigurnosti i zaštite Stručni studij sigurnosti i zaštite Jakov Janković ISTRAŽIVANJE MIŠIĆN-KŠTANIH PREMEĆAJA QEC (QUICK EXPSURE CHECKLIST) METDM ZAVRŠNI RAD Mentor: Mr.sc. Snježana Kirin Karlovac, 2017.
I VELEUČILIŠTE U KARLVCU KARLVAC UNIVERSITY F APPLIED SCIENCES Trg J.J.Strossmayera 9 HR-47000, Karlovac, Croatia Tel. +385 - (0)47-843 - 510 Fax. +385 - (0)47-843 579 Trg VELEUČILIŠTE U KARLVCU Stručni / specijalistički studij: Sigurnost i zaštita Usmjerenje: Zaštita na radu Karlovac,2017. ZADATAK ZAVRŠNG RADA Student: Jakov Janković Matični broj:0415614042 Naslov: Istraživanje mišićno-koštanih poremećaja QEC (Quick Exposure Checklist) metodom pis zadatka: Ergonomija kao znanstvena disciplina proučava odnos čovjeka i njegove okoline u svrhu prilagodbe okoline čovjeku. U eksperimentalnom dijelu rada provest će se istraživanje mišićno-koštanih poremećaja QEC (Qucik Exposure Checklist) metodom u realnom proizvodnom procesu. Zadatak zadan: Rok predaje rada: Predviđeni datum obrane: 03/2017. Mentor: mr.sc. Snježana Kirin Predsjednik Ispitnog povjerenstva:
II PREDGVR Zahvaljujem se profesorici mr. sc. Snježani Kirin na mentorstvu i strpljenju. Zahvaljujem se svim profesorima i djelatnicima Veleučilišta u Karlovcu na prenesenom znanju i trudu kroz ove tri godine. Također se zahvaljujem Jamnici d.d. i mentoru stručne prakse, voditelju službe sigurnosti i zaštite u Jamnica d.d. Petru Bilokapiću na otvorenom pristupu, srdačnosti i pristupu materijalima. Posebno se zahvaljujem svojoj obitelji koja me podržavala i pružila mi uvjete za pohađanje Veleučilišta.
III SAŽETAK Ergonomija se dijeli na tri glavne vrste: fizikalnu, kognitivnu i organizacijsku. Ako bi se ergonomija pokušala razrađivati ili primjenjivati u praksi bez te podjele mnogo toga bi se izgubilo i ostalo zanemareno zbog subjektivnih preferencija ljudi u različitim sektorima gospodarstva i industrije. U eksperimentalnom radu istraživati će se utjecaj mišićno-koštanih poremećaja na ukupno opterećenje radnika u realnom proizvodnom procesu putem QEC (Quick Exposure Checklist) metode. KLJUČNE RIJEČI: ergonomija, fizikalna ergonomija, zaštita na radu, QEC metoda SUMMARY Ergonomics is divided into three main categories: physical, cognitive and organisational. If we were to approach ergonomics or try to practice it without this division, it would cause a loss of it's inherent meaning and functionality, thus becoming largely useless because of the subjective preferences of people in different sectors of economy and industry. Experimental work is researching the effect of musculoskeletal disorders on workers health in a real work enviroment. KEYWRDS: ergonomics, physical ergonomics, safety, QEC method
IV SADRŽAJ ZAVRŠNI ZADATAK... I PREDGVR... II SAŽETAK... III SADRŽAJ... IV 1. UVD... 1 1.1. Predmet i cilj rada... 2 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja... 2 2. VRSTE ERGNMIJE... 3 2.1. Kognitivna ergonomija... 5 2.2. rganizacijska ergonomija... 9 2.3. Fizikalna ergonomija... 10 2.3.1. Mišićno-koštana oboljenja... 15 2.4. Fizikalne metode... 23 2.4.1. PLIBEL (Plan för identifiering av. Belastningfaktorer) metoda... 24 2.4.2. NISH Upitnik o mišićno-koštanim nelagodama... 26 2.4.3. DMQ (Dutch Musculoskeletal Questionnaire) metoda... 27 2.4.4. RULA (Rapid Upper Limb Assessment) metoda... 29 2.4.5. REBA (Rapid Entire Body Assessment) metoda... 31 2.4.6. SI (Strain Index) metoda... 36 2.4.7. Ispitivanje rizika PDA (Personal Digital Assistant) tehnologijom... 37 2.4.8. Ispitivanje rizika Smartphone tehnologijom (NISH)... 38 2.4.9. QEC (Quick Exposure Checklist)... 39
V 3. EKSPERIMENTALNI RAD... 44 3.1. Mjerna mjesta... 44 3.2. Mjerna oprema i metode mjerenja... 47 3.3. Rezultati i rasprava... 47 3.3.1. Mjerno mjesto 1 - voditelj kontrole... 47 3.3.2. Mjerno mjesto 2 - voditelj smjene... 51 3.3.3. Mjerno mjesto 3 - mehaničar u održavanju... 55 3.3.4. Mjerno mjesto 4 - strojar u održavanju... 59 3.3.5. Mjerno mjesto 5 - radnik u pripremi proizvodnje... 63 3.3.6. Mjerno mjesto 6 - radnik u paletizaciji... 67 3.3.7. Mjerno mjesto 7 - radnik u proizvodnji... 71 4. ZAKLJUČAK... 78 5. LITERATURA... 79 6. PRILZI... 81 6.1. Popis slika... 81 6.2. Popis tablica... 83
1. UVD Ergonomija je interdisciplinarna znanost koja sjedinjuje velik broj disciplina uključujući biološku antropologiju, genetiku, anatomiju, fiziologiju, biomehaniku, psihologiju i dizajn. Ergonomija usmjerava svoj fokus na odnos čovjek okolina te na taj odnos gleda kao na sustav, a sve to u svrhu prilagodbe okoline čovjekovim biološkim i psihološko-društvenim ograničenjima. Zbog velikog opsega djelovanja koji ima na čovjeka, njegovu okolinu i rad, ergonomija se dijeli na tri vrste: fizikalnu ergonomiju, kognitivnu ergonomiju i organizacijsku ergonomiju. Svaka od njih se bavi čovjekom u odnosu sa radom, no na različitim razinama. Fizikalna ergonomija se bavi ljudskim tijelom, kognitivna ljudskim umom a organizacijska organizacijom ljudi u strukturi poslovnog sustava. Posebnu pozornost treba usmjeriti na fizikalnu ergonomiju te na njenu važnost i značaj u suzbijanju i eliminiranju mišićno-koštanih oboljenja. Čovjek u radu ne smije osjećati nelagodu ili bol te mora imati mogućnost i dovoljan prostor za ugodan i kvalitetan rad. Ako se ne poštuju ergonomska načela kod oblikovanja alata, strojeva i radnih mjesta povećava se rizik od oboljenja mišićnog i koštanog tkiva. Da bi se oboljenja eliminirala potrebno je ispitivati rad i radno mjesto na kojem čovjek radi. U tu svrhu koriste se fizikalne metode procjene rizika od mišićno-koštanih oboljenja. Postoji velik broj razvijenih fizikalnih metoda sa ovom svrhom, neke od njih su PLIBEL (Plan för identifiering av. Belastningfaktorer) metoda, NISH Upitnik o mišićno-koštanim nelagodama, DMQ (Dutch Musculoskeletal Questionnaire) metoda, RULA (Rapid Upper Limb Assessment) metoda, REBA (Rapid Entire Body Assessment) metoda, SI (Strain Index) metoda i QEC (Quick Exposure Checklist) metoda. Fizikalne metode se mogu provoditi papirom i olovkom, primjenom softvera, PDA (Personal Digital Assistant) ili Smartphone (pametni telefon) tehnologije. 1
1.1. Predmet i cilj rada Predmet i cilj ovog rada je ukazivanje na značaj mišićno-koštanih oboljenja uzrokovanih radom kroz primjenu i analizu QEC (Quick Exposure Checklist) metode. 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja U izradi završnog rada korištena je stručna literatura, najvećim dijelom knjige i članci iz znanstvenih časopisa u elektroničkom obliku kojima se pristupalo putem interneta. Također su se za izradu završnog rada koristili statistički podaci iz izvora koji se bave obradom statističkih podataka na području Europske unije, također pristupani putem interneta. Svi podaci su prikupljeni vlastitim sposobnostima pretraživanja i razumijevanja stručne literature te samostalno obrađeni i sastavljeni u jednu cjelinu koja čini ovaj završni rad. 2
2. VRSTE ERGNMIJE Kroz povijest, ergonomija je bila vezana za mnoge prirodne znanosti, ponajviše za biomehaniku i fiziološku antropologiju.[1] Danas je ergonomija stekla svoj jasan položaj i gotovo da nema suvremenih proizvodno-poslovnih sustava koji nisu njome utjecani.[2] Među brojnim djelatnostima ergonomije ona svakako ima zaseban položaj u sigurnosti na radu, gdje, može se pouzdano utvrditi, ima integralnu ulogu pa čak i onda kada se na prvi pogled i ne primjećuje. Često se u pojednostavljenom tumačenju pojma ergonomije ona smatra doslovno onako kako se iz njene etimologije daje naslutiti, ergon-nomos odnosno zakonitost rada ili prenesemo li misao dalje, znanost o radu.[3] U uvjetima znanstvenih i tehnoloških promjena, veoma su važne društvene i gospodarske vrijednosti koje se pridružuju ergonomiji ako gledamo iz perspektive njihovih primjena na čovjeka i društvo. Doseg i posljedice ergonomije dakle ne prestaju kod čovjeka na radu, već idu dalje i sežu sve do granica društva. Ergonomija svojim utjecajem na pojedinca oblikuje i osigurava zdravlje svih koji su dio društva. 3
Kada govorimo o ergonomiji kao o komponenti službe sigurnosti i zaštite na radu, dobrim dijelom mislimo na njenu ulogu u studiju rada. (Sl.1.) Ergonomija je neizostavan element u planiranju i organiziranju sigurnosti svakog radnog prostora. STUDIJ RADA STUDIJ I ANALIZA VREMENA PJEDNSTAVLJANJE RADA ZADACI Utvrđivanje vremena izrade Analiza vremena gubitaka Izračunavanje vremenskih normi Izrada podataka potrebnih za normiranje E R G N M I J A ZADACI Analiza rada na radnom mjestu Analiza tehnološkog i proizvodnog procesa Utvrđivanje boljeg i lakšeg načina rada SVRHA Smanjenje zamora radnika, povećanje sigurnosti, smanjenje troškova Sl.1. Podjela, zadaci i svrha studija rada [1] Prema određenim ljudskim svojstvima i karakteristikama čovjekovog međudjelovanja sa njegovom okolinom, vrste ergonomije su: kognitivna, organizacijska i fizikalna ergonomija.[3] 4
2.1. Kognitivna ergonomija Kognitivna ergonomija se bavi analiziranjem misaonih procesa čovjeka u njegovoj radnoj okolini. Mentalno opterećenje tokom rada, donošenje odluka i kontinuirano planiranje su potrebni za svakodnevni rad radnika koji se ne bave primarno fizičkim radom. To ne znači da fizički rad nema svoja mentalna opterećenja, daleko od toga, fizički rad samo dodatno opterećuje takvog radnika. Stoga je ova vrsta ergonomije bitan faktor u organiziranju svih vrsta rada. Proces kojim se ljudsko biće koristi da bi se orijentiralo usred raznih svakodnevnih prilika i neprilika u vanjskom svijetu naziva se mentalni proces, a on može biti proces osjećanja, percepcije, učenja, promišljanja i pamćenja. Sva osjetila su zapravo refleksija određenih utjecaja vanjskog svijeta unutar našeg uma. [4] Mentalni procesi povezani sa radom su percepcija, pamćenje, razmišljanje, mobilnost i stres, odnosno kognitivna ergonomija se bavi načinima na koji su ti procesi utiecani međudjelovanjem elemenata promatranog radnog prostora. Percepcija, je proces koji daje smisao osjetilnim informacijama, spaja prethodna iskustva sa tekućima, stvara i održava osnovnu unutarnju koheziju i jedinstvo znanja o bitnim dijelovima vanjskog svijeta, odnosno stvarnosti uopće. [5] Bitni dijelovi percepcije su:[3] - percepcija radnog učinka, - percepcija organizacijskih uloga, - percepcija karaktera, - percepcija određenih grupa i kategorija unutar organizacije. Percepcija dakle uključuje istraživanje, pronalazak i obradu informacija. Ljudi kroz rad i van njega konstantno dolaze do novih iskustava iz okoline putem svojih osjetila. dabirom i filtracijom tih iskustava dobivenih percepcijom stvara se znanje koje se pohranjuje i postaje dio pamćenja. Svaka informacija koja dođe u dodir sa čovjekovim mentalnim procesima izaziva neku vrstu reakcije koja može biti pozitivna ili negativna. Reakcija koju ljudi imaju na te informacije ovisi o tome kako su ih interpretirali i da li će biti korisna u budućnosti.[3] 5
Primijenjeno na rad, situacije i međusobni odnosi radnika sa kolegama i nadređenima imaju veliki utjecaj na mentalno stanje svih uključenih u taj odnos. Gledano sa strane nadređenih potrebno je shvatiti da bez obzira na radnu situaciju i poslovne prioritete u krajnjoj liniji uvijek radimo sa ljudima. Na njih utječemo, direktno ili indirektno, pa je izuzetno važno imati svijest o utjecaju koji društveni odnosi imaju na rad. Ti odnosi su od velikog značaja, jer utječu i na prijenos onih informacija koje se ne dokumentiraju, već se prenose sa osobe na osobu usmenom komunikacijom. Ako je odnos neprilagođen zbog određenih subjektivnih mišljenja narušava se cijeli sustav rada i to na jednoj nevidljivoj ali jako utjecajnoj razini. Kod takvih slučajeva određena znanja, odnosno informacije, poznate zaposleniku ne mogu doći do potrebnih dijelova sustava niti u jednom smjeru, bilo prema gore, dolje ili vodoravno, na zaposlenikovoj razini. U prihvatljivim uvjetima, gdje su odnosi među zaposlenicima dobri, međusobni prijenos informacija rezultira kontinuiranim nesvjesnim učenjem i proširivanjem znanja. sobe na ključnim pozicijama u sustavu moraju biti svjesne toga ako žele postići poboljšanje sustava iznutra. Prijenos informacija uzrokuje učenje vještina, a učenje vještina mora uzrokovati trajnu promjenu u ponašanju i spoznaji pojedinog zaposlenika da bi imala trajni utjecaj na rad, odnosno mora se stvoriti navika. U organizaciji, nadređeni žele da radnici nauče i primjenjuju produktivan pristup radu. Učenje novih radnih navika i uspješnost njihove primjene uvelike ovisi o radnoj okolini. Cilj je radna okolina koja osigurava i podupire razvoj ponašanja i spoznaja radnika u onom smjeru u kojem to organizacija zahtjeva.[3] Pamćenje je proces učenja kroz koji se stvaraju nove navike, novo znanje i iskustva. no je zapravo sposobnost primanja, zadržavanja i korištenja informacija koje su došle izvana.[3] no je zato od neizmjerne važnosti za svakog čovjeka, radi njegovog razvoja kao i njegovog karaktera te stoga ima i veliku važnost za uspješnost u radu. Razmišljanje, ili tok misli, je misaoni proces koji karakteriziraju razum i zaključivanje, do njega se dolazi razumijevanjem uzročno-posljedičnih veza između različitih pojmova ili ideja. 6
Mobilnost, pokretljivost ili stupanj razvijenosti motoričkih sposobnosti, kao i ostali kognitivni procesi, ima veliku ulogu u životu pa samim time i u radu. Pokreti se izvode primjenom glatkog i poprečno-prugastog mišićnog tkiva koji omogućuju statička i dinamička stanja tijela, kao držanje, položaj glave, sjedenje, stajanje, hodanje, penjanje i sve ostale kretnje.[1] Fizičko kretanje je uglavnom predmet istraživanja fizikalne ergonomije, no ima i svoju sferu u kognitivnoj ergonomiji jer je kretanje nemoguće bez misaonih procesa koji ga uzrokuju. Poznato je da različiti ljudi imaju različite sposobnosti kretanja. Te razlike mogu biti čisto fizičke no činjenica je da su neki ljudi jednostavno sposobniji obavljati neke vrste rada u odnosu na druge bez obzira na to što imaju podjednako fizičko stanje. Prva razlika koju možemo uzeti za primjer je razlika između muškaraca i žena. Glavna razlika je da su žene sposobnije za izvođenje pokreta koji spadaju pod fine motoričke vještine, dok muškarci imaju veće sposobnosti kod grubih motoričkih vještina. Takve razlike ne znače da zbog njih ljudi nisu sposobni raditi određene poslove, već samo to da im treba vremena da razviju svoje motoričke sposobnosti da bi došli na razinu na kojoj netko drugi već jest, zahvaljujući svojim genetskim predispozicijama. Takve sposobnosti koje ljudi imaju bez posebne potrebe razvijanja nazivamo talentom. Motoričke sposobnosti su potrebne za izvođenje pokreta uz međudjelovanje fizikalnih parametara prostora, vremena i sila koje na tijelo utječu. (Sl.2.)[3] Motoričke sposobnosti su:[3] - primarne motoričke sposobnosti: koordinacija, brzina, preciznost, ravnoteža, snaga, savitljivost, - sekundarne motoričke sposobnosti: sposobnost upravljanja pokretima u prostoru i vremenu, i sposobnost upravljanja energijom kod izvođenja radnji koji zahtijevaju silu. 7
MTRIČKE SPSBNSTI SPSBNST UPRAVLJANJA PKRETIMA SPSBNST UPRAVLJANJA ENERGIJM KRDINACIJA, RAVNTEŽA, SAVITLJIVST PNAVLJANA PRIMJENA SILE, STATIČKA SNAGA Sl.2. Podjela motoričkih sposobnosti [3] Sposobnost upravljanja energijom se odnosi na sposobnost tijela da potencijalnu energiju pretvori u kinetičku. U tom smislu također postoje talentirani i netalentirani pojedinci, no ovo je možda jedna od sposobnosti koju je najlakše savladati te je ljudi nesvjesno svladavaju kroz bilo koju vrstu rada. Primjer toga je stupanj umora novog radnika i radnika koji je na tom radnom mjestu duže vrijeme. Novi radnik nema percepciju o potrebnoj energiji koju je potrebno uložiti u rad, pa je skloniji preuranjenom umoru. S druge strane iskusni radnik zna raspodijeliti svoju energiju kroz vrijeme što rezultira mnogo manjim ili kasnijim umorom. Iskusni radnik je razvio svoje motoričke sposobnosti kroz rad. Stres je stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma i koje, radi prilagodbe, zahtijeva ulaganje dodatnih napora. Izraz stres odnosi se na unutarnje stanje organizma kojem uvjetuju vanjski događaj (stresor) i iskustvo nastalo međudjelovanjem osobe i okoline. Posljedice stresa mogu biti psihološke odnosno emocionalne kao primjerice pad koncentracije, otežano pamćenje ili poremećen san. Stres također ima i fizikalne posljedice kao što su glavobolja, napetost mišića, gubitak ili povećanje apetita i poremećaj krvožilnog sustava. 8
2.2. rganizacijska ergonomija rganizacijska ergonomija se bavi optimizacijom društveno-tehničkih sustava, uključujući njihovu organizacijsku strukturu, pravila i procese, proučava komunikaciju, organizaciju rada i ostale organizacijske dijelove proizvodno-poslovnog sustava.[3] rganizacijska struktura proizvodno-poslovnog sustava se sastoji od rasporeda i međuodnosa njegovih unutarnjih komponenti: financija koje omogućuju rad, predmeta rada i zaposlenika koji rad obavljaju.[6] Te komponente koordiniraju unutar proizvodnog procesa i izvršavaju svoje radne zadatke. U tom procesu se veći i kompliciraniji radni zadaci dijele na manje, specijalizirane i individualne zadatke. Temelj organizacijske strukture proizvodnoposlovnog sustava je dakle raspodjela ukupnog rada na više manjih individualnih poslova ili grupa zadataka. Raspodjela se ostvaruje kroz dijeljenje poslova i zadataka kroz radni tijek pojedinim radnicima, grupama radnika ili timovima. Na organizacijsku strukturu bi trebalo gledati kao na dinamičnu kategorizaciju ljudi, u kojoj se unutarnji međuodnosi ostvaruju između različitih komponenti u svrhu obavljanja rada i ostvarenja kratkoročnih i dugoročnih ciljeva cijelog sustava. rganizacijska ergonomija definira tok informacija između različitih razina, ovisno o strukturi koja je primijenjena, može biti centralizirana, orijentirana odozgo prema dolje ili obrnuto i na bilo koji drugi način na koji se odluči vodstvo sustava. Komunikacija je proces prijenosa i razmjene informacija, ideja, misli ili planova između različitih dijelova organizacije. dnosi među ljudima nisu mogući bez nje, kao što uspješna organizacija nije moguća bez dobro razvijene komunikacije. Suvremena organizacija stavlja naglasak na važnost načina na koji se pristupa procesu rada te timskom međuodnosu zaposlenika koji na njemu rade. Ključni element, uz sam proces, je pristup cijeloj organizaciji putem razmjene informacija, odnosno komunikacijom. To omogućuje komunikacijska tehnologija i kontinuirano ulaganje u razvoj i poboljšavanje komunikacijskih procesa. 9
2.3. Fizikalna ergonomija Fizikalna ergonomija se bavi proučavanjem tijela tijekom radnih aktivnosti, odnosno bavi se radnom fiziologijom. Fizikalna ergonomija se također bavi proučavanjem uzročno posljedičnih odnosa fizikalnih dimenzija čovjekova tijela i rada koji obavlja, odnosno antropometrijom.[3] Glavni ciljevi fizikalne ergonomije su poboljšanje ugodnosti rada te smanjenje bolova i mišićno-koštanih bolesti. Zbog toga se gotovo primarno bavi osmišljanjem sustava koji smanjuju, na najmanju moguću mjeru, fizikalan utjecaj okoline na tijelo. Kao takva, fizikalna ergonomija demonstrira ljudsku sposobnost, logiku i razum da shvati, prepozna i poboljša uvjete rada, a time i života. Da bi se ostvarili ti ciljevi fizikalne ergonomije potrebno je prepoznati i razumjeti kako i kada rad negativno utječe na čovjeka i njegovo zdravlje. To je rad službe zaštite na radu. Čovjek pri radu dolazi u kontakt sa rizicima koji mogu biti: rizici od ozljeda i rizici od bolesti uzrokovanih radom. zljede mogu uzrokovati kratkotrajno ali i dugotrajno oštećenje zdravlja i umanjiti radnu sposobnost dok su oboljenja uzrokovana radom gotovo uvijek dugotrajna i u svojoj boli i u utjecaju na radnu sposobnost. pasnosti na radu uključuju niz štetnih učinaka na zdravlje radnika. pasnost nije uvijek trajno stanje (mehanički izvori opasnosti, opasnost od strujnog udara) već se češće javlja trenutno, a tada se događaju nesreće. U opasnosti na radu spadaju utjecaji na tijelo radnika, koji uzrokuju dugoročna zdravstvena oštećenja (štetne i otrovne tvari, buka, vibracije). 10
Prema IL (International Labour rganisation) opasnosti na radu se dijele na kemijske i fizikalne te može ih se svrstati u ovih 12 kategorija:[7] - fizički napor (nefiziološki položaj tijela) odnosno bilo koje radnje koje zahtijevaju dinamičan ili statičan napor, - mehaničke opasnosti, sve što nastaje utjecajem mehaničkog rada od strane sredstava rada na tijelo radnika, bilo u stanju odmora ili stanju obavljanja rada, - opasnosti od strujnog udara, kod rada sa električnim uređajima, ili kod uporabe električne energije, - opasne tvari, uzrokovane prašinom, parama, dimovima, šteta je najveća kod dišnog sustava, očiju i koži radnika, - kemijske opasnosti, radnik koji u radu rukuje sa štetnim kemikalijama je u direktnoj opasnosti na zdravlje, - opasnost od buke, vibracija i udara, gubitak sluha, srčani poremećaji, poremećaji u ravnoteži, nesanica itd, - slabo osvjetljenje, oštećenje vida, što uzrokuje smanjenu radnu sposobnost, - štetno zračenje, posljedice se mogu prepoznati nakon kratkoročnog ali i dugoročnog izlaganja, neke se prenose na potomstvo, - nepovoljni mikroklimatski uvjeti, temperatura, vlaga, strujanje zraka, - biološke opasnosti, virusi, bakterije, paraziti, insekti itd., opasnosti organskog podrijetla, - opasnost od padova s visine ili u dubinu, - opasnost od požara i eksplozija, zahtijeva posebnu zaštitu. Služba sigurnosti i zaštite na radu unutar svakog proizvodno-poslovnog sustava mora biti osnovana na primjeni mjera prevencije ozljeda na radu, oboljenja ili bilo kojih drugih štetnosti po zdravlje radnika, koje se moraju primijeniti prije nego što radnik počne rad na radnom mjestu. Preduvjet uspješnoj primjeni i provedbi mjera za sigurno i zdravo radno okruženje na radnom mjestu je procjena rizika. Rizik je vjerojatnost ozljede, oboljenja, ili oštećenja zdravlja radnika uzrokovanih opasnostima. 11
Procjena rizika (Sl.3.) je sustavno popisivanje i ocjenjivanje svih čimbenika u radnom procesu koji mogu rezultirati ozljedom, oboljenjem ili štetom po zdravlje. Uz to se bavi pronalaskom i osmišljanjem mjera koje te čimbenike eliminiraju u potpunosti ili ih smanjuju na najmanju moguću mjeru. Iz perspektive poslodavca, a time ujedno i njegovog interesa, briga o rizicima i čimbenicima koji ih predstavljaju, odnosno o sigurnosti i zdravlju radnika pridonosi povećanoj produktivnosti i efikasnosti na načine da: - direktno utječe na održivost radnog kapaciteta, - smanjuje trošak zamjene radnika odsutnih zbog ozljede ili oboljenja, - eliminira mogućnost troškova naknade radnicima oboljelih od profesionalnih bolesti, - ima pozitivan učinak na sliku poduzeća u javnosti, samim time i na tržištu rada, - smanjuje nezadovoljstvo radnika, koje bi inače bilo prisutno zbog nepredvidivih situacija u radnom procesu. PREPZNAVANJE PASNSTI MGUĆE SITUACIJE U KJIMA PASNSTI IMAJU UČINAK PRCJENA VJERJATNSTI PJAVE UČINKA PRCJENA VELIČINE UČINKA PRRAČUN RIZIKA KRITERIJI RIZIKA DA LI JE RIZIK PRIHVATLJIV PDACI PRCJENI RIZIKA PRIMJENA MJERA SIGURNSTI Sl.3. Postupak procjene rizika [3] 12
U svijetu se svake godine dogodi 50 milijuna ozljeda, ili 160 tisuća svakog dana. Podaci o ozljedama na radu u Europskoj uniji za 2014. godinu pokazuju preko 3 milijuna ozljeda godišnje, koje su uzrokovale izostanak s posla najmanje 4 dana. 2 milijuna ozlijeđenih su muškarci, 1 milijun su žene, dok je broj smrtno stradalih osoba 3 739.[8] Prema tim podacima najčešće su površinske ozljede i lakše ozljede mišićno-koštanog sustava. (Sl.4.) zljede prema vrsti oštećenja [%] Nema podataka Buka, vibracija i tlak trovanja i infekcije Gubitak dijelova tijela Višestruke ozljede pekline i ozebline Šok Lomovi kostiju Unutarnje ozljede Iščašenja i uganuća Površinske ozljede 0 5 10 15 20 25 30 35 zljede prema vrsti oštećenja [%] Sl.4. zljede prema vrsti oštećenja [8] Najčešći uzroci ozljeda na radu su nedovoljno provođene mjere i pravila zaštite na radu te nedovoljan broj ispunjenih obaveza propisanih strukom od strane radnika, uz to velik broj se događa zbog loše organizacije radnog okruženja odnosno radnog mjesta. 13
Procjenjuje se da ukupni gubitak uzrokovan smanjenom produktivnošću zbog oboljenja, ozljeda i iza njih potrebne zdravstvene skrbi iznosi preko 10 milijardi eura godišnje. (Tab.1.) Tab.1. Utjecaji ozljeda na radu [3] Utjecaj na zdravstveno stanje radnika Ekonomski utjecaj zlijeđeni radnik u poduzeću Fizička bol Psihološki problemi Smanjeni prihodi Dodatni troškovi Smanjena produktivnost zlijeđeni samozaposleni radnik Psihološki problemi Smanjena mogućnost ostalih aktivnosti Financijske poteškoće Tvornica / Pogon Nelagoda Zabrinutost Panika Smanjeni prihodi Prekomjeran rad sposobljavanje novih radnika Proizvodno-poslovni prostor Poremećena radna atmosfera Narušena reputacija Smanjena produktivnost Šteta na sredstvima rada Isplata odštete Društvo Smanjen broj radno sposobnog stanovništva Smanjenje ukupne proizvodnje Povećane cijene osiguranja Smanjenje kupovne moći Analiza uzroka ozljeda na radu pokazuje da su pojave ozljeda ponajviše utjecane ponašanjem (70%), zatim samim sposobnostima radnika (20%) i na kraju znanjem (10%).[3] Iz toga se da zaključiti da se prevencija ozljeda na radu može postići u prvom redu upravo utjecanjem na ponašanje i motivaciju radnika. 14
2.3.1. Mišićno-koštana oboljenja Mišićno-koštana oboljenja su glavni uzrok kronične boli i tjelesne nesposobnosti. Svi dijelovi mišićno-koštanog sustava (Sl.5.) su zbog neprekidne upotrebe podložni trošenju, ozljedama ili upalama pa samim time i invalidnosti. zljede kostiju, mišića i zglobova su vrlo uobičajene, od blagih istegnuća mišića do lomova kostiju. Takve ozljede su vrlo bolne i u pravilu mogu dovesti do dugotrajnih komplikacija. Među oboljenjima mišićno-koštanog sustava najraširenije oboljenje je upala. Upala je prirodni odgovor na iritaciju tkiva ili ozljedu koji izaziva otok, crvenilo, toplinu i gubitak funkcije. Upala zgloba zove se artritis, a upala tetive tendinitis. Upala može biti ograničena na mali dio tijela, primjerice jedan zglob ili tetivu, ili može biti raširena, što se događa kod upalnih bolesti kao što je reumatski artritis. Upala može postati kronična i trajna, najčešće kao posljedica rada, a rjeđe kao imunološka reakcija.[9] Sternokleidomastoid Mišići Kosti Mišići Pectoralis Biceps Brahioradialis Vanjski kosi Ravni trbušni Ravni bedreni Krojački Kvadriceps Dugi ispružač prstiju Goljenični Gornja čeljust Donja čeljust Iver Lisna Ključna kost Nadlaktična Rebra Prsna Palčana Bedrena Goljenica Lakatna Zdjelica Lubanja Kralježnica Lopatica Nadlaktična Zdjelica Palčana Lakatna Bedrena Goljenica Lisna Petna Trapezius Deltoidni Triceps Brahioradialis Latisimus dorsi Gluteus maximus Biceps femoris Potkoljenske tetive Gastroknemius Sl.5. Mišićno-koštani sustav [9] 15
ICH (International Commision on ccupational Health)[3] definira mišićno-koštana oboljenja povezana sa radom kao one poremećaje i oboljenja mišićno-koštanog sustava koja imaju zajedničku uzročnu značajku koja je povezana sa radom. Šteta i degenerativne promjene mišićno-koštanog sustava su posljedica neslaganja između uvjeta u kojima tijelo obavlja rad i mogućnosti samog tijela da podnese takva opterećenja.[1] Najraširenija posljedica tog neslaganja je sindrom prenaprezanja. Sindrom prenaprezanja ili kumulativni traumatski poremećaj je grupa mišićno-koštanih poremećaja koja se češće javlja kod gornjeg dijela tijela (šaka, lakat, rame, vrat), a rjeđe u nižem dijelu tijela (koljeno, stopalo). Njihova pojava ponajviše ovisi o položaju tijela tijekom rada.[3] Položaj tijela tijekom rada ovisi o vrsti posla i uvjetima rada na određenom radnom mjestu. Neprirodno i prisiljeno držanje tijela tijekom rada, stalno stajanje ili sjedenje, saginjanje ili čučanje, klečanje i ležanje su nepoželjni jer dovode do statičkog naprezanja i štete mišićnog tkiva. stali simptomi koji se javljaju u mišićno-koštanom tkivu zajedno sa kumulativnim poremećajima su uzrokovani oštećenjima mišića, zglobova, tetiva, ligamenata, živaca, kostiju i krvnih žila te se pretežito javljaju kod krivog, neergonomičnog položaja tijela. Simptomi uzrokovani neergonomičnim položajem tijela su:[4] - lokalizirani simptomi mišića i zglobova: otok, bol ili osjetljivost, crvenilo, utrnulost, bljedilo, napetost ili ukočenost, - općeniti simptomi: umor, bol, ograničenost pokreta, - sindrom prenaprezanja mišićno-koštanog sustava uzrokovan akumulacijom mikro-traumatskih oštećenja. Epidemiolozi procjenjuju da dvije trećine od ukupnog broja oboljelih radnika boluje upravo od neke vrste sindroma prenaprezanja, drugim riječima radi se o 7% svjetskog stanovništva.[3] 16
Epidemiološka istraživanja također pokazuju da 25% radnog stanovništva boluje od neke vrste poremećaja kretanja, dok se individualne žalbe na bolove u leđima penju na 90% ispitanih. Svake godine između 11% i 14% radnog stanovništva bude ograničeno u svojim aktivnostima upravo zbog mišićno-koštanih poremećaja.[3] Prema EDS (European ccupational Diseases Statistics)[10] najčešća oboljenja uzrokovana radom su upravo mišićno-koštana oboljenja. Istraživanje provedeno na području EU pokazuje da mišićno-koštana oboljenja zauzimaju 38% od njihovog ukupnog broja. (Sl.6.) boljenja uzrokovana radom [%] Infekcije 0,5 Rak 5,1 Mišićno-koštana oboljenja 38,1 Neurološka oboljenja 20,9 boljenja osjetilnih organa 12,8 boljenja kože 7,1 boljenja dišnog sustava 14,3 Sl.6. boljenja uzrokovana radom [10] 17
27,5 25,5 24,4 25,6 22,3 20,4 33,9 33,2 28,4 24,7 24,7 22,8 39,7 36,5 32,5 37,9 35,4 44,3 50,5 50,5 61,4 Preko četvrtine muškaraca (26.6%) i gotovo četvrtina žena (22.3%) u Europskoj uniji pati od bolova u kralježnici, dok od bolova u mišićima boluje nešto manje ispitanih (24.3% i 20.8%). (Sl.7.) Problemi sa zdravljem i bolovi [%] 45 40 35 38,1 32,1 35,4 30 25 20 26,6 24,3 22,3 20,8 24,7 22,8 15 10 5 0 Muškarci Žene Prosjek EU Rad utječe na zdravlje Bol u kralježnici Bol u mišićima Sl.7. Problemi sa zdravljem i bolovi [10] Neki od poslova koji su najizloženiji riziku od pojave bolova u kralježnici, vratu i ramenima su sastavljanje elektroničke opreme, rad na blagajni, u tekstilnoj industriji, svi poslovi koji zahtijevaju rad za računalom, u poljoprivredi te građevinarstvu i rudarstvu. (Sl.8.) Problemi sa zdravljem i bolovi po sektorima [%] 70 60 50 40 30 20 10 0 Poljoprivreda Rudarstvo Vodoopskrba Građevinarstvo Ugostiteljstvo Transport Prosjek EU Rad utječe na zdravlje Bol u kralježnici Bol u mišićima Sl.8. Problemi sa zdravljem i bolovi po sektorima [10] 18
Prema rezultatima analize Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu u 2016. godini u Republici Hrvatskoj od profesionalnih bolesti najčešće su obolijevali:[11] - muškarci (73%), radnici niske stručne spreme (54%), radnici s prosječnom životnom dobi 59,42 godine, i najvećim brojem oboljelih u starosnoj skupini od 60 i više godina života (49%), - radnici s prosječnim radnim stažem od 18,21 godine na radnom mjestu koje je uzrokovalo bolest (Sl.9.), - radnici zaposleni u djelatnostima: poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te opskrbe vodom: uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, - radnici izloženi fibrogenim prašinama, odnosno azbestu (64%), mikroorganizmima (10%), vibracijama koje se prenose preko ruke i šake (9%) i kumulativnoj traumi (8%). Profesionalne bolesti u Hrvatskoj uzrokuju:[11] - najveći broj dana privremene radne nesposobnosti (bolovanje) u radnika zaposlenih u uslužnim djelatnostima, građevinarstvu te djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, - bolovanje u trajanju od prosječno 89,59 dana, s ukupno 11468 dana bolovanja generiranih od 128 profesionalnih bolesti, - najviše dana privremene nesposobnosti za rad generirano je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (2611 dana), - najveći broj dana bolovanja kao posljedice utjecaja kumulativne traume (sindromi prenaprezanja, 4068 dana), vibracija koje se prenose na ruke i šake (vibracijski sindrom, 2573 dana), mikroorganizama (zarazne bolesti, 1647 dana) i alergena i nadražljivaca kože (kontaktni i iritativni dermatitisi, 865 dana). 19
Broj oboljelih radnika 45 40 37 41 35 32 30 25 26 20 15 13 10 5 0 <6 6-10 11-20 21-30 31-40 >40 Trajanje izloženosti (Radni staž u godinama) 4 Sl.9. Raspodjela radnika oboljelih od profesionalne bolesti u 2016. godini [11] Podaci poput ovih, koji ukazuju da se profesionalne bolesti javljaju kod osoba s duljim radnim stažem i podjednako kod osoba s vrlo kratkim radnim stažem ukazuje na činjenicu da su zakazale mjere prevencije na radnom mjestu (tehničke mjere i mjere zaštite kod osoba s duljim radnim stažem) te mjere prevencije u vidu profesionalne orijentacije kod osoba s kraćim radnim stažem (manjim od 6 godina.) Dodatno, ovi podaci ukazuju i na to da su zdravstveni pregledi kao mjera prevencije postigli maksimum svoje učinkovitosti tijekom niza godina istovjetnog pristupa prevenciji te da očito nisu dostatni u sprječavanju novih slučajeva profesionalnih bolesti. Sindromi prenaprezanja su u Hrvatskoj u stalnom porastu. Iako se ove bolesti pojavljuju u različitim djelatnostima, najčešće su u prerađivačkoj industriji i javnoj upravi, gdje postoji rad s računalom ili radni zadaci koji uključuju ponavljajuće pokrete. U 2016. godini su zbog ovih zdravstvenih problema radnici bili privremeno radno nesposobni 4068 dana, a prosječno trajanje privremene radne nesposobnosti je iznosilo nešto više od 3 mjeseca. [11] 20
vakvi se zdravstveni problemi mogu spriječiti prije nego što uopće počnu, upravo putem prevencije, zaštitom i edukacijom. Podizanjem svijesti o njima možemo u samom početku smanjiti broj oboljenja, a na kraju ih, uz pomoć drugih faktora, i eliminirati u potpunosti. Neki od primjera faktora koji pridonose riziku pojave mišićno-koštanih i sličnih poremećaja su:[3] - neprirodni i statički položaj tijela, savijanje ili spuštanje tijela zbog podizanja ili držanja teškog tereta, povlačenje ili guranje tereta, često ponavljanje istih kretnji koje uključuju naginjanje, saginjanje, klečanje, čučanje, savijanje ili uvrtanje ruku, korištenje ruku ispod razine struka ili iznad razine ramena, sjedenje ili stajanje većinu smjene, držanje ruku ili dlanova u istom položaju dugi period vremena bez promjene položaja ili odmora, - veliko naprezanje kod kretanja, kod podizanja tereta, primjerice podizanje tereta jednom rukom ili bez mehaničkih pomagala, podizanje tereta savijanjem tijela, posezanje za teretom iznad ramena ili naginjanjem tijela. Guranje, povlačenje, nošenje ili korištenje alata koji su premali ili preveliki za ruke radnika, - guranje, povlačenje, nošenje ili bilo kakav ručni ili indirektno ručni prijenos tereta kod kojeg postoje bilo kakva oštećenja ili preinake bilo mehaničkih pomagala bilo površina po kojoj se pomagalo i radnik kreću, - ponavljani pokreti, ubrzani pokreti ruku, kretanje kroz nekoliko sati bez odmora, poslovi koji zahtijevaju kontinuiranu uporabu prstiju (pakiranje i sl.). - vibracije kod uporabe električnih alata koje se prenose sa šaka na ruke i vibracije kod uporabe transporta koje utječu na cijelo tijelo. Velik broj mišićno-koštanih oboljenja se može izbjeći kroz prevenciju rizika koji su prisutni u poslovima koji imaju neke od navedenih faktora. Poslodavci moraju smanjiti svaki prepoznati rizik na najmanju moguću mjeru putem određenih postupaka propisanih zakonom. Ne smije se smetnuti s uma da je jako bitno konzultirati se sa radnicima kod ovakvih postupaka, oni su izloženi takvoj okolini i kao takvi imaju jedinstvenu perspektivu problema. Samim time imaju i ideje za njegovo rješenje. Rad mora biti prilagođen radniku, a ne obrnuto. 21
Zaštita zdravlja na radu, prema IL (International Labour rganization)[7], je disciplina koja se bavi poboljšanjem radnih uvjeta i radne okoline, prevenciji ozljeda, profesionalnih oboljenja i bolesti povezanih s radom, kao i zaštitom i očuvanjem postojećeg zdravlja radnika. Zaštita zdravlja na radu uključuje niz kolektivnih i individualnih mjera i pristupa koje za cilj imaju pružanje sigurne uvjete rada kao i stanje ugodnosti na radnom mjestu, očuvanje privatnosti, dostojanstva i integriteta radnika. Koncept sigurnosti i zdravlja na radu u širem smislu znači stvaranje boljeg fizikalnog zdravlja za sve radnike u ugodnom okruženju i zadovoljavajućem obavljanju poslova. U borbi protiv rizika od ozljeda, bolesti i svih drugih mogućih opasnosti ergonomija zajedno sa sigurnosti na radu i zaštitom zdravlja na radu primjenjuje velik broj ispitivanja rada i radnih mjesta putem raznih metoda. Mišićno-koštana oboljenja su, kao što je ranije postavljeno, najraširenija vrsta oboljenja povezana sa radom. Zbog toga je broj metoda kojima se vrši njihova procjena najveći. Ta vrsta ergonomskih metoda spada pod fizikalne ergonomske metode. 22
2.4. Fizikalne metode Primjena fizikalnih metoda je osnova rada svih stručnjaka kojima je ergonomija dio radne aktivnosti. Fizikalne metode daju uvid u stanje čovjekovog tijela pod utjecajem radnih uvjeta, rizika od štete po zdravlje, sliku razine ugodnosti rada i procjenu rizika od mišićno-koštanih oboljenja. Jedan od bitnijih aspekata ovih metoda je što većina njih daje uvid na pojave neugodnosti u radu. Neugodnost je u početku zanemariva, no ona je prvi znak razvijanja trajnih profesionalnih oboljenja, najčešće mišićno-koštanih poremećaja. Dobar dio fizikalnih metoda je subjektivne prirode, što znači da radnici sami ispunjavaju barem jedan dio ispita, ako ne i cijeli. To je bitno jer su bol, nelagoda i stres subjektivni problemi radnika i ne mogu se precizno odrediti pa čak niti prepoznati kroz samo promatranje radnika. Najčešće korištene fizikalne metode za procjenu rizika od mišićno-koštanih oboljenja su: PLIBEL (Plan för identifiering av. Belastningfaktorer), NISH (National Institute for ccupational Safety and Health), DMQ (Dutch Musculoskeletal Questionnaire), RULA (Rapid Upper Limb Assessment), REBA (Rapid Entire Body Assessment), SI (Strain Index), QEC (Quick Exposure Checklist), CRA (ccupational Repetitive Action), MAP (Movement and Assistance of Hospital Patients) te Nadzor pokreta tokom rada, Vrednovanje radnog iskustva zapažanjem napora, Procjena mišićnog umora tehnikom funkcionalne analize rada i Psihofizikalne tablice za podizanje, nošenje i spuštanje tereta. Također postoje i tri pristupa provođenju fizikalnih metoda: PDA (Personnal Digital Assistant) tehnologijom, brada podataka softverom i Smartphone tehnologijom (Pametni telefon). 23
2.4.1. PLIBEL (Plan för identifiering av. Belastningfaktorer) metoda dredba Švedskog ministarstva rada o radnoj okolini iz 1986. godine koja je i danas na snazi obvezala je poslodavce da ispitaju uvjete rada, prepoznaju potencijalne rizike te osmisle i provedu plan koji te rizike eliminira ili ih svodi na najmanju moguću mjeru. Iste godine, u svrhu ispunjavanja te obaveze osmišljena je PLIBEL metoda ili metoda utvrđivanja ergonomskih rizika. Provođenje PLIBEL metode počinje razgovorom s radnikom te nadgledanjem izvođenja radnih zadataka i radne okoline. Kod uočavanja rizika potrebno je popuniti polja u upitniku vezana za uočeni rizik (Sl.10). Polja u upitniku su navedena po dijelovima tijela. Rizici se rangiraju prema važnosti, ovisno o njihovom utjecaju na zdravlje i intenzitetu djelovanja te po dijelovima tijela na koji se odnose.rezultati ispitivanja daju uvid u ergonomske uvjete rada poredane od najštetnijih prema manje štetnima. PLIBEL metoda nije namijenjena detaljnom i preciznom ispitivanju pojedinih dijelova tijela kao neke druge metode, već služi za općeniti pregled stanja radne okoline i radnika koji se u njoj nalazi. Drugim riječima PLIBEL metoda je više popis rizika prisutnih na radnom mjestu nego stvarni i detaljan prikaz rizika i njihovog utjecaja na radnika. Iz toga razloga se uz PLIBEL metodu koriste druge metode, na onim mjestima na kojima se prema PLIBEL metodi utvrdi potreba za daljnje ispitivanje. Za provođenje ove metode potrebni su olovka, papir i mjerni metar. 24
Vrat, ramena, gornji dio leđa Lakti, podlaktice i šake Noge Kukovi i koljena Križa Primjena metode Pronađite izloženi dio tijela Pratite bijela polja (desno) Da li radni zadaci sadrže nešto od nabrojanog? Ako da, popunite ta polja. Također uzmite u obzir sljedeće: a) Mogućnost pauza i stanki b) Mogućnost biranja zadataka i radnog tempa c) Da li je radnik pod stresom d) Da li rad može imati nepredvidive situacije e) Prisutnost vrućine, hladnoće, vlage, buke i sličnog f) Prisutnost vibracija 1. Da li je podloga neravna, nakošena, skliska ili neotporna? 2. Da li je prostor dovoljan za kretanje radnika i materijala? 3. Da li su alati ili oprema nepravilno izvedeni/osmišljeni? 4. Da li je visina na kojoj se rad obavlja prihvatljiva? 5. Da li je stolica na kojoj radnik sjedi nepravilno dizajnirana ili neprilagođena? 6. (Ako se rad obavlja u stajaćem položaju) Da li postoji mogućnost sjedenja? 7. Da li se noge umaraju tokom obavljanja rada? 8. Da li se noge umaraju: a) stalnim penjanjem i silaženjem? b) ponavljanim skakanjem, čučanjem ili klečanjem? c) jer je jedna noga češće opterećena od druge? 9. Da li se ponavljani ili produženi rad obavlja: a) sa slabo napetim leđima? b) sa jako napetim leđima? c) sa lagano pognutim ili uvrnutim leđima? d) sa jako pognutim ili uvrnutim leđima? 10. Da li se ponavljani ili produženi rad obavlja: a) sa slabo napetim vratom? b) sa jako napetim vratom? c) sa lagano pognutim ili uvrnutim vratom? d) sa jako pognutim ili uvrnutim vratom? 11. Da li se teret podiže ručno? bratiti pozornost na sljedeće: a) ponavljano podizanje e) zahvaćanje tereta daljeg od dužine podlaktica b) težina tereta f) zahvaćanje tereta ispod razine koljena c) nespretan zahvat tereta g) zahvaćanje tereta iznad razine ramena d) nespretan prijenos tereta 12. Da li se obavlja ponavljano, produženo ili nespretno nošenje, guranje ili vuča tereta? 13. Da li se obavlja produženi rad pri kojem je jedna ruka ispružena bez potpore? 14. Da li se ponavljaju: a) slični pokreti? b)slični pokreti na neprikladnoj udaljenosti? 15. Da li se obavlja ponavljani ili produženi ručni rad? bratiti pozornost na sljedeće: a) težina alata i materijala b) nespretno rukovanje alatima ili materijalom 16. Da li se umaraju oči? 17. Da li se ponavljani rad ruku i podlaktica obavlja: a) pokretima koji iskrivljuju ruke? e) u nelagodnim položajima? b) silovitim pokretima? f) za računalom ili sličnom opremom? Sl.10. PLIBEL Upitnik [12] 25
2.4.2. NISH (National Institute for ccupational Safety and Health) metoda NISH (National Institute for ccupational Safety and Health) metoda je osmišljena 1995. u Americi u svrhu ispitivanja prisutnosti mogućih mišićno-koštanih rizika, temelji se na znanstvenim radovima uglednih američkih ergonoma te je kroz godine poboljšavan i nadopunjavan kroz dvadesetak znanstvenih radova i istraživanja. NISH metoda se provodi upitnikom koji se sastoji od slika tijela (Sl.11.) na kojima se obilježava mjesto nelagode i tablica (Tab.2.) vrednovanja nelagoda ovisno o vremenu trajanja, učestalosti i intenzitetu. Nelagode koje se pojavljuju kategoriziraju se po stupnjevima boli, od bezbolnih do neizdrživih, po trajanju koje može biti od sat vremena pa do 3 mjeseca, te po učestalosti, od vrlo rijetkih (primjerice jednom u 6 mjeseci) do neprestanih. LIJEV DESN DESN LIJEV Rame Leđa Lakat Zapešće LIJEV DESN Vrat Rame Lakat Križa Zapešće Bedro Bedro Koljeno Koljeno Stopalo Stopalo Sl.11. Primjer slike tijela NISH metode [12] 26
Tab.2. Primjer tablice NISH metode [12] Trajanje nelagode Učestalost nelagode Intenzitet nelagode Manje od jednog sata Gotovo nikad (svakih 6 mjeseci) Bez boli 1 do 24 sata Rijetko (svaka 2 do 3 mjeseca) Blaga bol 25 sati do jednog tjedna Ponekad (jednom mjesečno) Umjerena bol 1 do 2 tjedna Često (jednom tjedno) zbiljna bol 2 tjedna do jednog mjeseca Gotovo neprestano (svakog dana) Neizdrživa bol 1 do 2 mjeseca Više od 3 mjeseca Za provođenje NISH metode potrebni su papir i olovka. 2.4.3. DMQ (Dutch Musculoskeletal Questionnaire) metoda DMQ metoda ili Nizozemski upitnik za mišićno-koštane rizike je osmišljen zbog potrebe stručnjaka zaštite na radu da lako, brzo i standardizirano procjene rizike mišićnokoštanih poremećaja uzrokovanih radom. Primjer je najpotpunijeg i najtemeljitijeg ispita za procjenu mišićno-koštanih rizika. U standardnom obliku ima dvjestotinjak pitanja u kombinaciji sa tablicama i indeksima koji služe što boljem i točnijem prepoznavanju rizika. DMQ se sastoji od 9 stranica sa po 25 pitanja na svakoj stranici, koje radnici ispunjavaju sami. Postoje skraćena i produžena verzija. Pitanja se odnose na spol, dob, radno vrijeme, opterećenje, položaj tijela, organizaciju rada i općeniti način života koji radnici vode izvan radnog mjesta. Da bi se osigurala optimalna pouzdanost rezultata, varijable mjerene ovim upitnikom (npr. statičko opterećenje ili vibracije) su temeljene na velikom broju epidemiološke literature u kojoj je identificiran isto tako velik broj potencijalno štetnih položaja tijela, pokreta i ostalih štetnih radnih uvjeta. [12] Te se varijable u upitniku boduju po indeksu koji ukazuje na utjecaj i bitnost određenih štetnosti. (Tab.3.) 27
Tab.3. Primjer pitanja u DMQ-u [12] Naziv Sadržaj n Indeks bodovanja Sile Podizanje, guranje i povlačenje, nošenje, prisilni pokreti s rukama, fizički napor, podizanje u nepovoljnim položajima, podizanje na udaljenost od tijela, podizanje s opterećenjem iznad prsnog koša, podizanje s lošim zahvatom, podizanje vrlo teških tereta 13 0.90 Dinamičko opterećenje Kretnje i uvijanje trupa tijela, vrata, ramena, posezanje, nagli pokreti, rad iznad i ispod tijela, neočekivane kretnje, obuhvaćanje predmeta 12 0.83 Statičko opterećenje Manje ili više pognuto, savinuto ili uvrnuto tijelo, pognuti ili savinuti položaj vrata ili ostalih zglobova tijela 11 0.87 Ponavljano opterećenje Rad u istom položaju, ponavljanje pokreta tijela, ruku, dlanova, zglobova ili nogu, mali i brzi pokreti ruku 6 0.85 Ergonomski uvjeti Slobodan radni prostor, spoticanje, padovi, otežano dosezanje predmeta ili alata 6 0.78 Vibracije Vibracije koje djeluju na cijelo tijelo ili dijelove tijela, vibrirajući alati ili vozila 3 0.57 Za provođenje upitnika su dovoljni papir i olovka, kod provođenja velikog broja upitnika predlaže se korištenje posebnog softvera da bi se ubrzao proces ocjenjivanja. 28
Sila i opterećenje za stranu tijela 2.4.4. RULA (Rapid Upper Limb Assessment) metoda RULA metoda je osmišljena 1993. godine za procjenu ergonomičnosti zadataka pri kojima su opterećeni vrat i gornji udovi, služi za ocjenu položaja, pokreta i sila povezanih sa sjedećim radnim zadacima. Metoda se rabi za mjerenje rizika od ozljede, usporedbu ergonomske situacije prije i poslije intervencija, procjenu produktivnosti i prikladnosti radne opreme, te edukaciju zaposlenih o opasnostima od ozljede. Edukacijski dio se odnosi na promjenu loših navika vezanih uz obavljanje radnih zadataka. Kada se uoči neka nepravilna radna praksa primjerice neergonomičan položaj tijela, to se zabilježi u upitniku te se vizualno dokumentira kamerom ili fotoaparatom, kako bi se kasnije radniku ukazalo na pogreške te mu se savjetovale potrebne promjene. (Sl.12. i Sl.13.) Zbog svoje jednostavnosti, RULA metoda je uglavnom općenita i ne nudi detaljne informacije o rizicima ali daje do znanja o potrebi daljnjeg ispitivanja (Tab.4.). Potreban pribor su olovka i papir ili računalo sa potrebnim softverom te kamera ili fotoaparat također mogu biti od velike koristi. Da bi primjena ove metode bila smislena, treba obratiti pozornost i na nešto širi kontekst informacije o proizvodima, zadacima, ranijim ozljedama, faktorima okoliša i slično. [12] Zakret zapešćem Zapešće Podlaktica Nadlaktica STRANA TIJELA Rame je podignuto Nadlaktica je otklonjena Ruka je naslonjena Zakretanje u stranu u odnosu na neutralan položaj IZABERITE SAM JEDN Bez otpora manje od 2kg 2 10 kg opterećenja 2 10 kg statičkog opterećenja Preko 10 kg statičkog opterećenja Zapešće je savinuto i odnosu na neutralan položaj Položaj je uglavnom statički (dulje od 1 minute) Sl.12. RULA upitnik I [12] 29
Noge Izvijanje trupa Rotacija trupa Trup Izvijanje vrata Rotacija vrata Vrat Noge i stopala su stabilni i u ugodnom položaju. Noge i stopala nisu stabilni i u ugodnom položaju. Sila i opterećenje koje djeluje na vrat, trup i noge. Mišići Bez otpora. pterećenje manje od 2 kg. 2 10 kg nestalnog opterećenja. 2 10 kg statičkog opterećenja ili ponavljanog opterećenja. Preko 10 kg nestalnog opterećenja. Preko 10 kg statičkog opterećenja ili ponavljanog opterećenja. Nagli i jaki udarci. Položaj tijela je statički. (Isti dulje od 1 min ili ponavljan više od 4 puta u minuti) Sl.13. RULA Upitnik II [12] Tab.4. RULA Razine intervencije [12] Intervencija Razina I Razina II Razina III Razina IV Rezultat 1 2 Držanje je prihvatljivo. 3 4 Potrebno je daljnje ispitivanje. 5 6 Potrebno je ispitati i izmijeniti način rada. 7 Potrebno je odmah izmijeniti način rada. 30
2.4.5. REBA (Rapid Entire Body Assesment) metoda REBA metoda je osmišljena 2000. godine u svrhu procjene rizika uzrokovanih nepredvidivim položajima tijela prilikom rada u zdravstvu ili sličnim djelatnostima. Uporabom REBA metode se dobivaju podaci o položaju tijela, utjecaja radne okoline i samog rada na tijelo radnika, vrstama pokreta te što je najbitnije za područje primjene ove metode podaci o tome kako položaji tijela kod nošenja i različitih zahvata koje radnik vrši na predmetima ili drugim ljudima (npr. pacijentima) utječu na radnikovo tijelo. Princip kojim se pristupa procjeni utjecaja pokreta je kombinacija RULA i NISH metoda iz kojih je REBA metoda nastala. Kako se tijelo odmiče iz položaja koji je uzet kao neutralan rezultat rizičnosti raste. Uz REBA metodu koriste se tablice pomoću kojih je moguće iz 144 različitih položaja tijela dobiti jedan rezultat procjene mišićnokoštanih oboljenja. Ti rezultati se zatim svrstavaju po 5 razina (Tab.8.) od kojih svaka ima svoj stupanj prioriteta interveniranja. REBA metoda se provodi u 6 koraka, prvi korak je promatranje radnika, drugi korak je odabir položaja tijela koji se uzima kao neutralan te se taj položaj ispituje, treći korak je ocjenjivanje položaja, prvo po grupama (Sl.14. i Sl.15.), četvrti korak je obrada ocjena prema tablicama (Tab.5., Tab.6. i Tab.7.), peti korak je utvrđivanje REBA rezultata, u ovom koraku se zbrajaju cjena C i cjena Aktivnosti (Sl.16.). Posljednji i šesti korak je usporedba dobivenih rezultata sa 5 prioritetnih razina. Kao kod RULA i NIH metoda, za provođenje su dovoljni papir i olovka. 31
Trup Pokreti Uspravno držanje 0 do 20 savijanje ili istezanje 20 do 60 savijanje >20 istezanje >60 istezanje cjena 1 2 3 4 Korekcija ocjene: +1 ako se trup rotira ili izvija u stranu Vrat Pokreti 0 do 20 savijanje >20 savijanje ili istezanje cjena 1 2 Korekcija ocjene: +1 ako se vrat rotira ili izvija u stranu Noge Položaj bostrano opterećenje Jednostrano opterećenje cjena Korekcija ocjene: 1 +1 ako su koljena savinuta između 30 i 60 2 +2 ako su koljena savinuta preko 60 Sl.14. REBA Grupa A (T,V,N) [12] 32
Gornji dio ruku Položaj 0 do 20 savijanje ili istezanje >20 savijanje 20 do 45 istezanje 45 do 90 istezanje >90 istezanje cjena 1 2 3 4 Korekcija ocjene: +1 ako su ruke odmaknute od tijela ili se rotiraju +1 ako su ramena napeta -1 ako su ruke naslonjene ili drukčije poduprete Donji dio ruku Pokreti Savijanje od 60 do 100 Savijanje <60 ili >100 cjena 1 2 Zapešća Pokreti 0 do 15 savijanje >15 savijanje cjena 1 2 Korekcija ocjene: +1 ako se zapešća rotiraju Sl.15. REBA Grupa B (GR, DR,Z) [12] 33
Tab.5. Bodovna Tablica A (cjena A) Vrat Trup Noge Tab.6. Bodovna Tablica B (cjena B) Donji dio ruku Gornji dio ruku Zapešća Tab.7. Bodovna Tablica C (cjena C) cjene Grupe A cjene Grupe B 34
Grupa A Grupa B T V N Tablica A Tablica B GR DR Z pterećenje Zahvati cjena A cjena B cjena C cjena Aktivnosti REBA cjena Sl.16. REBA Zajednička bodovna lista [12] Tab.8. 5 prioritetnih razina REBA metode [12] REBA Rezultat Razina rizika Razina aktivnosti Intervencija 1 Zanemariva 0 Nepotrebna 2 3 Niska 1 Moguća 4 7 Srednja 2 Potrebna 8 10 Visoka 3 Ubrzo potrebna 11 15 Vrlo visoka 4 Potrebna odmah 35
2.4.6. Ispitivanje rizika softverom - SI (Strain Index) metoda Strain index metoda ili metoda indeksa naprezanja je osmišljena u svrhu ispitivanja poslova i njihovog utjecaja na razvijanje mišićno-koštanih oboljenja, sa središtem pozornosti na distalnim (donjim) dijelovima gornjih udova. SI metoda bazirana je na sakupljanju i analizi fizikalnih i epidemioloških podataka. Fizikalni podaci odnose se na intenzitet i vrijeme trajanja opterećenja i potrebnog vremena da se umoreni dijelovi tijela oporave. Epidemiološki podaci se odnose na učestalost ozljeda, nelagoda ili umora te o ponavljanom primjenjivanju sila na različite dijelove tijela. Sva mjerenja i procjene se mogu zaobići primjenom softvera SI metode koji uvelike olakšava njeno provođenje. Kamerom se snima tijelo, a softver ocjenjuje položaje i daje rezultate procjene rizika mišićno-koštanih oboljenja. (Sl.17.) Alternativno, SI metoda se može provesti papirom, olovkom i štopericom. Sl.17. Softver SI metode [13] 36
2.4.7. Ispitivanje rizika PDA (Personal Digital Assistant) tehnologijom PDA tehnologija zaobilazi sve korake između mjerenja i dobivanja rezultata od softvera. Na provoditelju ispitivanja je jedino da odabere metodu koju će provesti. vakav pristup je postao raširen 2000. godine. Razvojem tehnologije PDA je zamijenjen u općoj primjeni pametnim telefonima, no u industriji i dalje postoji potreba za izdržljivim džepnim računalima te se i dalje koristi u određenim sektorima. PDA je džepno računalo veličine kalkulatora (Sl.18.) koje može pokretati programe instalirane u svom operacijskom sustavu. Prvi modeli su koristili stiluse u kombinaciji sa tipkovnicom a kasniji su bili potpuno upravljani dodirom ili po potrebi kombinacijom svog troje. Sl.18. Moderni PDA uređaj [14] 37
2.4.8. Ispitivanje rizika Smartphone tehnologijom U suvremenom radnom okruženju nema osobe koja nema smartphone (pametni telefon). Pametni telefoni mogu, kao i PDA, pokretati aplikacije, odnosno softver, koji je podržan od strane njihovog operacijskog sustava. Među takvim aplikacijama su i aplikacije koje su osmišljene za provođenje procjena ergonomskih rizika na radnom mjestu. Gotovo sve metode koje se provode papirom i olovkom, računalom i PDA tehnologijom mogu se provesti i uporabom pametnog telefona. va verzija NISH metode nije ista kao ona ranije obrađena. Aplikacija MMH Calculator (Manual Material Handling Calculator) obrađuje podatke uzete na radnom mjestu tijekom radnog zadatka te preporučuje granice tereta koji pojedini radnici smiju prenositi primjenjujući NISH metodu prilagođenu za tu svrhu. Podaci koje ova metoda zahtijeva su težina tereta, udaljenost na kojoj se teret nalazi, učestalost podizanja i spuštanja tereta te vrijeme trajanja radnog zadatka. (Sl.19.) Sl.19. MMH Calculator aplikacija [15] 38
2.4.9. QEC (Quick Exposure Checklist) metoda Quick exposure checklist ili brzi ispit izloženosti mišićno-koštanim rizicima je od svog nastanka prošao kroz preko 150 izmjena i nadopuna putem primjene u praksi od strane stručnjaka iz različitih grana znanosti. QEC ima visok stupanj detekcije rizika te je primjenjiv na sve vrste proizvodnih sustava, uz to nije kompliciran u svojoj primjeni niti za ispitivača niti ispitanika. QEC je kao takav široko prihvaćen kao poželjan i precizan pristup procjeni mišićno-koštanih rizika. QEC ima pet koraka, prvi je proučavanje i razumijevanje terminologije i kategorija procjene koju QEC koristi čitanjem literature. Drugi korak je procjena promatranjem. Ispitivač, odnosno osoba koja provodi QEC, provodi drugi korak ispitivanja samostalno promatrajući rad radnika na radnom mjestu za koje se obavlja procjena. (Tab.9) vaj korak traje najmanje jedan ciklus radnog zadatka koji se vrši na promatranom radnom mjestu, tokom promatranja se ispunjava upitnik (Tab.11.). Treći korak je procjena ispitivanjem radnika, radnik koji radi na promatranom radnom mjestu ispunjava drugi dio upitnika putem pismenog ispita (Tab.12.). Četvrti korak je izračun izloženosti rizicima, QEC u svojoj dokumentaciji dolazi sa tablicom rezultata koji se koriste za bodovanje svake od ispitanih radnji (Sl.20.). Rezultati se dobivaju na način da se spajaju odgovori iz promatranja i ispita, primjerice odgovor A1 iz promatranja i A3 iz ispita daju rezultat 6. Svaka grupa tablica na bodovnoj listi se odnosi na određeni dio tijela i ima svoj zbroj bodova koji daje ocjenu za taj dio tijela. Ukupna ocjena QEC ispitivanja se dobiva omjerom ostvarenih bodova i najvećeg mogućeg broja bodova (176) te se prikazuje u postocima. visno o ostvarenom postotku određuje se razina rizika. (Tab.10.) Peti i posljednji korak je poduzimanje potrebnih mjera za poboljšanje stanja na radnom mjestu ovisno o rezultatima. Za razumijevanje metode potrebno je oko 20 minuta, a za provedbu ispitivanja je u prosjeku potrebno oko 10 minuta po radnom zadatku. Potreban pribor su papir i olovka. 39
Tab.9. Položaji kralježnice i zapešća prema QEC metodi [12] A1 A2 A3 E1 i E2 Kralježnica u gotovo Kralježnica umjereno Kralježnica pretjerano Zapešće u gotovo neutralnom neutralnom položaju savinuta ili uvrnuta savinuta ili uvrnuta i savinutom položaju Smatra se da je Smatra se da je Smatra se da je Smatra se da je zapešće u kralježnica u gotovo kralježnica umjereno kralježnica pretjerano gotovo neutralnom položaju ako neutralnom položaju savinuta ili uvrnuta ako savinuta ili uvrnuta ako je svinuto do 15, preko toga se ako je savinuta ili je savinuta ili uvrnuta je savinuta ili uvrnuta smatra pretjerano svinuto uvrnuta do 20 između 20 i 60 između preko 60 Prednosti QEC-a su to što pokriva najveće fizikalne faktore rizika mišićno-koštanih poremećaja, olakšana mu je primjena za neiskusne ispitivače, uzima u obzir međudjelovanje različitih uvjeta na radnom mjestu i ima širok i točan spektar detekcije. Tab.10. Razine rizika prema QEC metodi [16] Ukupna ocjena Razina rizika <40% Niska 41% - 51% Umjerena 51% - 70% Visoka >70% Vrlo visoka 40