~lanci. Socijalna prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj

Socijalna prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj Dr. sc. Mirjana Znaor Zvjezdana Jani~ar Ministarstvo rada i socijalne skrbi Doc. dr. sc. Lelia Ki{-Glava{ Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu~ili{te u Zagrebu ~lanci Ovaj prilog je pripremljen u okviru tema koje su razmatrane na Savjetovanju o pristupu socijalnim pravima u Hrvatskoj odr anom u Opatiji 17. i 18. listopada 2003. Op{irniji prikaz tog savjetovanja objavljujemo u ovome broju. Sa etak Neki od osnovnih preduvjeta za planiranje i izradu zakonskih podloga za zadovoljenje potreba osoba s invaliditetom kroz socijalna prava, tj. za izradu parametara koji definiraju cjelovitu i jedinstvenu politiku rehabilitacije i integracije osoba s invaliditetom, su poznavanje pojavnosti, njena jasna definicija, pravilna detekcija nastalih problema u zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba i realna mogu}nost njihovog rje{avanja. Intencija je ovog rada dati prikaz : osnovnih prava u postoje}em sustavu socijalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj koja osobe s invaliditetom mogu ostvariti pote{ko}a u ostvarivanju prava u sustavu socijalne sigurnosti, a u vezi s tim i mogu}nost jednakopravnog uklju~ivanja osoba s invaliditetom u kulturne, socijalne i politi~ke aktivnosti, uklju~uju}i i mogu}nost sudjelovanja na profesionalnoj razini prijedloga smjernica za pobolj{anje pristupa socijalnim davanjima osoba s invaliditetom. Uvod Brojni me unarodni i regionalni dokumenti Ujedinjenih naroda, Europske zajednice i Europske unije, kao {to su povelje, deklaracije, konvencije, paktovi i druge vrste me unarodnih pravnih akata koji obvezuju dr ave potpisnice na odre eno pona{anje i ostvarivanje preuzetih obveza, osobito u vezi s ljudskim pravima i slobodama, doneseni su radi uspostavljanja mira i prijateljstva me u dr- avama te u~vr{}ivanja i razvijanja slobode i prava ~ovjeka. Op}a nastojanja iznesena u ovim aktima usmjerena su na uklanjanje negativnih posljedica dru{tvenih razlika, uz istovremeno prihva}anje razlika me u ljudima, te suprotstavljanje i odbacivanje svake ideologije i aktivnosti koja zbog tih razlika diskriminira ~ovjeka kao ljudsko bi}e. Stoga, ni jedna od razlika ne opravdava nikakvo podvajanje ljudi s obzirom na dob, spol, rasu, vjeru, podrijetlo, uvjerenje ili invaliditet. Svakom ~ovjeku pripada jednako prirodno pravo na dostojanstvo. Kada govorimo o osobama s invaliditetom, neki od me unarodnih dokumenata svojim sadr ajem obvezuju Republiku Hrvatsku: 1. Konvencija o pravima djeteta (1989.) u kojoj je za djecu s invaliditetom posebno zna~ajan ~lanak 23. kojim se utvr uju obveze osiguranja 3

uvjeta koji jam~e dostojanstvo i ja~aju djetetovo oslanjanje na vlastite snage, te olak{avaju njegovo djelatno sudjelovanje u zajednici, pravo na posebnu skrb, priznavanje posebnih potreba djetetu s invaliditetom, potrebu promicanja razmjene informacija iz podru~ja preventivne zdravstvene za- {tite, te medicinskog, psiholo{kog i funkcionalnog tretmana djece s invaliditetom, {to uklju~uje {irenje i pristup obavijestima o metodama rehabilitacije, obrazovanja i izbora zanimanja, u cilju unapre enja njihovih sposobnosti i vje{tina, te pro{irenja doma}ih iskustava u tim podru~jima. 2. Me unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1996.) _ u kojem su za osobe s invaliditetom posebno zna~ajne odredbe koje se odnose na obvezu dr ava stranaka na priznavanje prava na rad i punu zaposlenost (~lanak 6.), prava na socijalnu sigurnost, uklju~uju}i i socijalno osiguranje (~lanak 9.), prava na najve}u mogu}u za{titu i pomo} obitelji (~lanak 10.), te prava na ivotni standard dostatan za ~ovjeka i njegovu obitelj (~lanak 11.). Drugi, ne manje va an, ali za Republiku Hrvatsku neobvezuju}i me unarodni dokumenti su: 1. Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (1975.) (posebice ~lanici 5, 6, 7, 8, 9, 12 i 13) 2. Deklaracija o pravima osoba s mentalnom retardacijom (1971.) 3. Standardna pravila o izjedna- ~avanju mogu}nosti za osobe s invaliditetom (1993.) 4. Europska socijalna povelja (1961.) 5. Revidirana Europska povelja (1996.) 5. Jedinstvena politika rehabilitacije za osobe s invaliditetom (1992.) 6. Rezolucija o jednakim mogu}nostima za osobe s invaliditetom (1996.) 7. Rezolucija o znakovnom jeziku gluhih (1988.). U elji da osobama s invaliditetom olak{a uklju~ivanje u dru{tveni ivot, u skladu s me unarodnim rje{enjima, Republika Hrvatska je ~lankom 57. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/1990., 135/1997., 8/1998. pro- ~i{}eni tekst, 113/2000., 124/2000. pro~i{}eni tekst, 28/2001., 41/2001. pro~i{}eni tekst, 55/2001. ispravak) utvrdila da dr ava posebnu skrb posve}uje za{titi invalidnih osoba i njihovu uklju~ivanju u dru{tveni ivot. Nadalje ~lankom 63. stavkom 3. utvr- eno je pravo tjelesno ili du{evno o{te}enog i socijalno zapu{tenog djeteta na osobitu njegu, obrazovanje i skrb, a ~lankom 64. naglasak je stavljen na osobitu za{titu na radu mlade i, majki i invalidnih osoba. Spomenute odredbe Ustava Republike Hrvatske, NN 56/1990., 135/1997., 8/1998. pro~i{}eni tekst, 113/2000., 124/2000. pro~i{}eni tekst, 28/2001., 41/2001. pro~i{}eni tekst, 55/2001. ispravak, razra ene su u brojnim propisima s naglaskom na osnovno na~elo posebne za{tite, ali u razli~itoj mjeri i na razli~it na~in, ovisno o sustavu u kojem se ta za{tita ostvaruje. Isto bi se moglo re}i i za provedbu propisa u stvarnosti. U uvjetima stvaranja nu nih pretpostavki za punopravno ~lanstvo u Europskoj uniji, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odr anoj 21. lipnja 2001. godine prihvatila temeljni razvojni dokument»na~ela razvitka Republike Hrvatske«, kojim se postavlja ukupni razvojni okvir za preobra aj Hrvatske u civilno, ekonomski uspje{- no i demokratsko dru{tvo. Uva avaju}i takvo odre enje Hrvatske uo- ~ena je potreba sustavnog rje{avanja problematike odre enih kategorija stanovni{tva, osobito onih kojima se u demokratskom dru{tvu jam~i posebna za{tita. S tim u vezi ocijenilo se potrebnim donijeti Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom (NN 13/03), kao nadogradnju postoje}em Nacionalnom programu za pobolj{anje kvalitete ivljenja osoba s invaliditetom (1999), koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 14. listopada 1999. Nacionalni program izra- en je u svrhu promicanja osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te po{tivanja socijalne pravde, dostojanstva i vrijednosti svake osobe. Tako je, slijedom navedenih aktivnosti, Vlada Republike Hrvatske na sjednici odr anoj 16. sije~nja 2003. donijela Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine (NN 13/03). 4

Kada govorimo o problematici socijalnih prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj moramo naglasiti da se radi o vrlo kompleksnoj problematici koja je obuhva}ena brojnim sustavima i ure ena ponekad i kontradiktornim zakonskim i prakti~nim rje{enjima, te je u ovom radu nemogu}e obuhvatiti svu mnogostrukost problematike socijalne sigurnosti osoba s invaliditetom. Stoga }e biti navedeni samo neki primjeri osnovnih prava osoba s invaliditetom u sustavu socijalne sigurnosti, pote{ko}a u njihovom ostvarivanju i prijedlog smjernica, s nadom da }e biti dovoljno ilustrativni. Broj~ani pokazatelji Procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazale su da je oko 10% populacije zahva}eno nekim o{te}enjem zdravlja, koje na ovaj ili onaj na~in, ograni~ava ili mijenja njihovu sposobnost na razli~itim podru~jima ivljenja. S obzirom na to procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj ima 443.746 osoba s invaliditetom. ^injenica je da danas u Hrvatskoj ne postoje podaci o ukupnom broju osoba s invaliditetom, ve} samo podatak o broju osoba s invaliditetom koje u pojedinim sustavima ostvaruju neko od prava. Temeljem ovakvih podataka ne mo e se dobiti cjeloviti uvid u pojavnost ove problematike. Me utim, u posljednje dvije godine u~injeni su znatni pomaci u pogledu uspostave baze podataka o osobama s invaliditetom. Tako su pri posljednjem popisu stanovni{tva u popisnom dokumentu bile predvi ene rubrike za podatke o osobama s invaliditetom. Prema tako prikupljenim podacima Dr avnog zavoda za statistiku, u popisu stanovni{tva u Republici Hrvatskoj iz 2001. godine, registrirana je ukupno 429.421 osoba s invaliditetom (9,6% od ukupnog broja stanovnika), od ~ega je 183.524 ena (Tablica 1.). Stanovni{tvo u Republici Hrvatskoj prema spolu i starosti, te broj osoba s invaliditetom prema spolu i starosti, popis 2001. Nadalje, na inicijativu Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, Hrvatski sabor je na sjednici odr anoj 5. srpnja 2001. godine donio Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN 64/01). Zakonom je utvr eno da Registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo na temelju podataka o vrsti tjelesnog i/ili mentalnog o{te}enja koje }e u Registar dostavljati lije~nik primarne zdravstvene za{tite, lije~nik specijalist, tijela vje{ta~enja u sustavu {kolstva, te nadle na tijela dr avne uprave i lokalne samouprave i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Provedbom ovog Zakona uspostavit }e se baza podataka o svim osobama s invaliditetom {to }e omogu}iti planiranje politike, kreiranje odgovaraju}ih programa u korist osoba s invaliditetom, te planiranje potrebnih sredstava, kao i dono{enje propisa i drugih mjera na podru~ju socijalne skrbi, zapo{ljavanja, zdravstva, {kolstva i sl., a ujedno }e biti i podloga za izradu statisti~kih pokazatelja. Definicija pojma osobe s invaliditetom Definicija je odre ivanje nekog pojma prema njegovim svojstvima, na Tablica 1. Stanovni{tvo u Republici Hrvatskoj prema spolu i starosti, te broj osoba s invaliditetom prema spolu i starosti, popis 2001. Broj stanovnika Spol Ukupno Dob 0-9 10-19 20-29 30 i vi{e nepoznato Svega 4.437.460 486.050 567.190 600.128 2.764.787 19.305 M 2.135.900 248.992 289.851 304.405 1.283.887 8.765 @ 2.301.560 237.058 277.339 295.723 1.480.900 10.540 Osobe s invaliditetom Svega 429.421 3.553 7.467 15.594 401.550 1.257 M 245.897 1.976 4.451 11.884 227.011 615 @ 183.524 1.577 3.016 3.750 174.539 642 Izvor: Dr avni zavod za statistiku 5

na~in da on postane potpuno jasan, a potrebna je da bi se olak{alo komuniciranje i omogu}ila preciznost u sporazumijevanju. U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osoba s invaliditetom. Razli~iti sustavi koriste tako er i razli~ite pojmove, {to ponekad rezultira manjim ili ve}im prakti~nim problemima. Tako, primjerice, sustav socijalne skrbi koristi pojam tjelesno ili mentalno o{te}ene osobe, dok sustav prosvjete koristi pojam djeca i mlade s te{ko}ama u razvoju, a sustav mirovinskog osiguranja i zapo{ljavanja koristi pojam osobe s invaliditetom. Prema jednoj od novijih definicija koju daje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom, NN 143/02, osoba s invaliditetom je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno o{te}enje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogu}nost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom ivotu. Svjetska zdravstvena organizacija daje klasifikaciju o{te}enja, invaliditeta i hendikepa (World Health Organization, 1980, 1997, 2001) i definira ove pojmove. Prema ovoj klasifikaciji, o{te- }enje je bilo kakav gubitak ili odstupanje od normalne psihi~ke, fiziolo{ke ili anatomske strukture ili funkcije. Invaliditet je bilo kakvo ograni~enje ili nedostatak sposobnosti za obavljanje neke aktivnosti na na~in ili u opsegu koji se smatra normalnim za ljudsko bi}e. Hendikep je nedostatak, za odre enog pojedinca, koji rezultira iz o{te}enja ili invaliditeta, a ograni~ava ga ili mu onemogu}uje ispunjenje njegove prirodne uloge u dru{tvu. Posljednja verzija ove klasifikacije (World Health Organization, 2001), na funkcioniranje pojedinca i invalidnost gleda kao na rezultate uzajamnog djelovanja fizi~kog ili mentalnog stanja osobe, te dru- {tvenog i fizi~kog okru enja. Invalidnost nije obilje je osobe ve} niz ~initelja od kojih mnoge stvara dru{tveno okru enje. Radi toga je potrebno aktivno dru{tveno djelovanje, kako bi do{lo do promjena koje bi omogu}ile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim aspektima dru{tva. Isto uklju~uje i pru anje jednakih prilika svim pojedincima, pove}anje sudjelovanja osoba s invaliditetom u dru{tvenom ivotu, identificiranje mogu}ih aktivnosti dru- {tva u cilju pove}anja samostalnosti i mogu}nosti izbora pojedinaca, podizanje razine ivotnih uvjeta i kvalitete ivota, te podizanje svijesti i poticanje promjena u dru{tvenom pona{anju. U Republici Hrvatskoj se sve ~e{}e koristi i pojam osobe s posebnim potrebama. Ovaj je pojam posljedica sve vi{e i u nas prisutne inkluzije (edukacijske, ali i {ire socijalne), koja se temelji na osnovnim ljudskim pravima i podrazumijeva ravnopravnu participaciju u socijalnom ivotu, odnosno upravo podjednake {anse za sve. Ovome je preduvjet (kada se radi o osobama s invaliditetom, ali i ostalim ranjivim socijalnim skupinama), svjesnost i aktivan anga man dru{tvene zajednice u stvaranju uvjeta (mjere «pozitivne diskriminacije») za zadovoljenje svakodnevnih potreba osoba s invaliditetom. Same osobe s invaliditetom isti~u me utim neprimjerenost ovog pojma, jer se, kako isti~u, ne radi o zadovoljenju posebnih, ve} uobi- ~ajenih ljudskih potreba. Svakako, govore}i o osobama s invaliditetom govorimo zapravo o osobama s tjelesnom invalidno{}u, osobama s kroni~nim bolestima, osobama s o{te}enjima sluha, osobama s o{te}enjima vida, osobama s mentalnom retardacijom, osobama s autizmom i osobama s vi{estrukim o{te- }enjima. U ovom }e radu biti kori{tena izvorna terminologija, kako je navedeno u pojedinim dokumentima i radovima. Prava osoba s invaliditetom u sustavu zdravstvene za{tite 1. Stanje Pravo na zdravstvenu za{titu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja u utvr enom opsegu obuhva}a primarnu, specijalisti~ko-konzilijarnu i bolni- ~ku zdravstvenu za{titu, kao i prava na lijekove s Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, stomatolo{ko-protetsku pomo} i nadomjestke, ortopedska i druga pomagala, te kori{tenje zdravstvene za{tite u inozemstvu. Osobe s prebivali{tem u 6

Republici Hrvatskoj ova prava mogu ostvariti na temelju Zakona o zdravstvenoj za{titi (NN 121/03) i Zakona o Zdravstvenom osiguranju (NN 94/01, 88/02, 149/02 i 117/03). Zdravstveno osiguranje je trojako - osnovno, dopunsko i privatno. Osnovno zdravstveno osiguranje je obavezno i provodi ga Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), koji na taj na~in osigurava pla}anje zdravstvenih usluga dijelom u cijelosti, a dijelom u postotku od 15 do 75% prema odluci Vlade Republike Hrvatske za svaku kalendarsku godinu. Zakonom o osloba anju pla}anja dijela tro{kova zdravstvene za{tite (NN 32/02) i Odlukom o na~inu ostvarivanja prava na osloba anje od pla- }anja dijela tro{kova zdravstvene za{- tite iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja (NN 44/02), izme u ostalog utvr- eno je da osobe s invaliditetom i druge osobe kojima se priznaje pomo} druge osobe u obavljanju ve}ine ili svih ivotnih funkcija prema posebnim propisima, osobe koje imaju najmanje 80% tjelesnog o{te}enja prema propisima o mirovinskom osiguranju, odnosno prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obitelji (NN 94/01) i prema drugim posebnim propisima, tjelesno hendikepirane osobe i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata ~ije je o{te}enje organizma posljedica ranjavanja u Domovinskom ratu imaju pravo na osloba anje od pla}anja participacije. Lije~ni~ko povjerenstvo, na temelju Pravilnika o sastavu, ovlastima i na~inu rada lije~ni~kih povjerenstava HZZO (NN 76/02), odobrava bolovanja i njihovo trajanje, bolni~ko lije~enje medicinskom rehabilitacijom, fizikalnu terapiju i zdravstvenu njegu u ku}i, te stomatolo{ka i ortopedska pomagala. Ovo povjerenstvo tako er daje nalaz, ocjenu i mi- {ljenje o postojanju stanja ili bolesti ili bolesti uzrokovanih ozljedom na radu ili profesionalne bolesti, o nesposobnosti za samostalan ivot i rad ~lana obitelji osiguranika, o potrebi pomo}i i njege druge osobe s invaliditetom kada je to potrebno za ostvarivanje prava na osloba anje od pla}anja participacije i sl. Pravo na njegu i rehabilitaciju u ku}i osigurana osoba stje~e kada su prisutna stanja nepokretnosti i slabije pokretnosti, kroni~ne bolesti u fazi pogor{anja ili komplikacije, prolazna ili trajna stanja u kojima nije mogu}e samozbrinjavanje nakon slo enijih operativnih zahvate, te u terminalnoj fazi. Ovo je pravo ure eno Pravilnikom o uvjetima i na~inu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja za provo enje zdravstvene njege u ku}i (NN 76/02). Osigurana osoba ima pravo na ortopedska i druga pomagala i na stomatolo{ko-protetske nadomjestke, te na popravak pomagala, rezervne dijelove i potro{ni materijal u opsegu i na na~in utvr en Pravilnikom o ortopedskim pomagalima (NN 93/03 _ pro- ~i{}eni tekst). Osiguranici u okviru osnovnog zdravstvenog osiguranja imaju pravo na naknadu pla}e za vrijeme bolovanja, te na naknadu tro{kova prijevoza u vezi s kori{tenjem zdravstvene za{tite. 2. Pote{ko}e Sustav zdravstvenog osiguranja i zdravstvene za{tite u Hrvatskoj uspostavljen je na na~elu»svima jednako pod jednakim uvjetima«(~lanak 17. Zakona o zdravstvenom osiguranju, NN 94/01:»Pravo na zdravstvenu za- {titu obuhva}eno osnovnim zdravstvenim osiguranjem iz ~lanka 15. stavka 1. ovoga Zakona osigurava se pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe Zavoda«). Me utim, kada se radi o osobama s invaliditetom, praksa je pokazala da se ovo na~elo ne mo e provoditi doslovno. Naime, kako bi osobe s invaliditetom postigle istu razinu osposobljenosti i samostalnosti kao i osobe koje nisu pogo ene ovakvim problemom, u specifi~nim situacijama potrebno im je osigurati vi{u razinu zdravstvene za{tite. U zdravstvenim se ustanovama osobe s invaliditetom na lije~enju zadr avaju relativno kratko. Tek nakon izlaska iz ustanove suo~avaju se s nizom ivotnih problema i pote{ko}a. Njihova adaptacija u obitelji i dru{tvu, u staroj i novoj sredini, na novo ili na isto radno mjesto, ali pod drugim okolnostima, tek po~inje. U tom trenutku prekida se svaka veza izme u 7

medicinske rehabilitacije i osobe s invaliditetom, i to onda kada je pomo} osobi s invaliditetom najpotrebnija radi uklju~ivanja u svakodnevni ivot. Naj~e{}i problemi s kojima se susre}u osobe s invaliditetom su: _ kompliciran i nerazlo an postupak ostvarivanja prava na pomagala. Primjerice, pomagala koja su na Popisu ortopedskih i drugih pomagala koji je sastavni dio Pravilnika o ortopedskim pomagalima (NN 93/03), navedena u koli~ini ve}oj od 12 komada za godinu dana (npr. pelene), odobravaju se jedanput godi{nje, odnosno jedanput za petogodi{nje razdoblje u slu~aju kada ih osigurana osoba koristi zbog bolesti ili stanja (hendikepa) koje je trajne naravi, a propisuju se i ovjeravaju na jednoj potvrdi za tromjese~no razdoblje za nabavu iako se radi o trajnim promjenama u zdravstvenom stanju za koje je o~ito da se ne mo e popraviti, _ postupak upu}ivanja specijalisti nepotrebno je birokratiziran primjerice pri dono{enju uputnica (uputnica za pregled specijalista, uputnica za odre ivanje terapije, uputnica za kontrolni pregled) _ u sustavu zdravstva ne postoje ustanove tipa hospicija i socijalnozdravstvenih ustanova, {to je usko povezano sa stajali{tem da se zdravstvena skrb odnosi isklju~ivo na lije~enje. Korisnici koji imaju potrebu za uslugama ustanova ovakvog tipa zbrinjavaju se u ustanovama socijalne skrbi, koje s obzirom na to da ne obavljaju djelatnost zdravstva, nemaju potreban medicinski kadar. _ korisnicima smje{tenim u ustanove socijalne skrbi u na~elu se ne odobrava pravo na ku}nu njegu i fizikalnu terapiju iako to pravo ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (NN 94/01, 88/02, 149/02 i 117/03), _ zna~ajno smanjenje broja psihijatrijskih bolni~kih kreveta u posljednje vrijeme, {to stvara probleme pri prijemu psihijatrijskih bolesnika u zdravstvene ustanove. Posebice kada je u pitanju dje~ja psihijatrija, nema specijalizirane ustanove koja bi u kriti~nim situacijama mogla primiti dijete na lije~enje. Tako er, u cjelokupnom sustavu nedostatan je broj psihijatara i psihologa. _ dio lijekova nije na listi lijekova koji se osiguravaju osiguranim osobama u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a sami ih korisnici vrlo ~esto nisu u mogu}nosti sami kupiti (radi lo{eg imovnog stanja pojedinca ili obitelji). Tako er, korisnici ustanova socijalne skrbi smje{teni u ustanove imaju isti problem budu}i da ove ustanove nemaju osigurana sredstva za tu namjenu. 3. Smjernice _ pojednostaviti postupak za ostvarivanje prava u sustavu zdravstvene za{tite _ zdravstvene slu be svoju bi pomo} i njegu trebale osiguravati u jednakom opsegu bez obzira na to radi li se bolni~kim pacijentima, o pomo}i i njezi kod ku}e ili u nekoj od ustanova socijalne skrbi _ osobama s invaliditetom osigurati takav obuhvat usluga koje bi im omogu}ile, {to je du e mogu}e, nezavisan ivot u zajednici, prvenstveno medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u cilju pobolj{anja op}eg zdravstvenog stanja, ali i radi odr avanja razine postignutih sposobnosti. U tom je smislu i razli~it na~in postupanja prema osobi s invaliditetom prihvatljiv samo ako je njegova svrha kompenziranje postoje}ega nepovoljnog polo aja. Profesionalna orijentacija 1. Stanje Profesionalna orijentacija realizira se kroz tri sukcesivne faze: profesionalno prosvje}ivanje i informiranje, neposredno savjetovanje i pra}enje savjetovanih osoba. Profesionalna orijentacija je dostupna svim osobama s invaliditetom, a pru a neposrednu potporu njihovom profesionalnom razvoju. Neposrednim savjetovanjem u profesionalnoj orijentaciji, odnosno profesionalnim usmjeravanjem (prema Zakonu o posredovanju pri zapo{ljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, NN 32/02 i Zakonu o zapo{ljavanju, NN 59/96)»pru a se pomo} djeci, mlade i, nezaposlenim, zaposlenim i drugim osobama pri izboru i promjeni zvanja i zanimanja, a ostvaruje se informiranjem, savjetovanjem i pra}enjem profesionalnog razvoja navedenih osoba«. Sva 8

djeca koja su u osnovnoj {koli slu beno registrirana (rje{enje o primjerenom obliku {kolovanja) kao djeca s te{ko}ama u razvoju moraju pro}i postupak neposrednog savjetovanja pri slu bama za profesionalnu orijentaciju organiziranim u podru~nim uredima Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje. U~enici s invaliditetom, odnosno te{- ko}ama u razvoju prema propisima iz sustava prosvjete (Pravilnik o srednjo- {kolskom obrazovanju u~enika s te- {ko}ama i ve}im te{ko}ama u razvoju, NN 86/92, ~lanak 15., stavak 3.), u srednju se {kolu upisuju izravno, odnosno»srednja ih je {kola ili posebna ustanova du na upisati u program utvr en mi{ljenjem stru~ne slu be za profesionalnu orijentaciju«. 2. Pote{ko}e Timovi koji obavljaju neposredno savjetovanje osoba s invaliditetom u okviru slu be za profesionalnu orijentaciju su nepotpuni, primjerice nedostaje defektolog. Svi u~enici koji se {koluju po prilago enim programima prolaze grupno ispitivanje kognitivnih i psiho-motori~kih sposobnosti, uz vremensko ograni~enje, a samo iznimno, osigurava im se i dodatno, individualno ispitivanje. Testiranje se provodi standardnim testovima za op}u populaciju i isklju~ivo u pisanoj formi (dijete ~ita i odgovara na pitanja). Postavlja se pitanje koliko ovakav na~in ispitivanja mo e rezultirati realnom slikom o sposobnostima, znanjima, vje{tinama i zna~ajkama u~enika. Ovakvu bi procjenu trebalo usporediti sa zahtjevima koji proizlaze iz konkretnog zanimanja dobivenim na temelju analize radnih mjesta koja se u Hrvatskoj ne provodi sustavno ve} ~itav niz godina. 3. Smjernice _ u postupak profesionalnog usmjeravanja osoba s invaliditetom potrebno je kao ~lana stru~nog tima uklju~iti i defektologa-rehabilitatora ili defektologa op}eg usmjerenja, a u dono- {enje odluke o izboru zanimanja aktivno uklju~iti samu osobu s invaliditetom _ baterije testova i na~in ispitivanja treba prilagoditi specifi~nim potrebama i ograni~enjima svake pojedine osobe s invaliditetom _ izbjegavati dosada poznata rje{enja o»rezerviranim radnim mjestima«za pojedine podskupine osoba s invaliditetom, jer kriterij»posjedovanja o{te}enja«nikako ne bi smio biti presudan u dono{enju preporuke za izbor zanimanja _ osobama s invaliditetom ponuditi {iroku lepezu zanimanja i mogu}nosti njihovog stjecanja _ provoditi katamnezu profesionalne orijentacije s ciljem pronala enja primjerenijih rje{enja, ako je to potrebno, _ sustavno provoditi analize radnih mjesta radi procjene mogu}nosti zapo{ljavanja osoba s invaliditetom. Osposobljavanje za produktivan rad 1. Stanje Osposobljavanje za produktivan rad osoba s invaliditetom se od 1980. godine u Republici Hrvatskoj realizira u okviru redovitog sustava srednjo{kolskog odgoja i obrazovanja, bilo da se provodi u redovitim prosvjetnim ustanovama (gimnazije, strukovne i umjetni~ke {kole) po redovitim, individualiziranim, prilago enim ili posebnim programima ili pak u posebnim ustanovama po redovnim, prilago enim ili posebnim programima, ovisno o vrsti i stupnju o{te}enja djeteta (profesionalno osposobljavanje koje rezultira stjecanjem odre ene razine stru~ne spreme, odnosno zanimanjem). Srednjo{kolsko obrazovanje u~enika s te{ko}ama u razvoju ure eno je Zakonom o srednjem {kolstvu (NN 19/92, 26/93, 27/93, 50/95 i 59/01), Pravilnikom o upisu djece u osnovnu {kolu (NN 13/91), Pravilnikom o srednjo{kolskom obrazovanju u~enika s te{ko}ama i ve}im te{ko}ama u razvoju (NN, 86/92), Nastavnim planovima i programima za {kolovanje u~enika s te{ko}ama u razvoju u osnovnoj i srednjoj {koli (Glasnik Ministarstva prosvjete i {porta RH, 4/96) i Naputkom o pra}enju i ocjenjivanju u~enika s te{ko}ama u razvoju u osnovnoj i srednjoj {koli (Glasnik Ministarstva prosvjete i {porta RH, 4/96). Kada se radi o {kolovanju u~enika s te{ko- }ama u razvoju u redovitim {kolama, potrebno je osigurati njihovu potpunu ili djelomi~nu integraciju. 9

[kole u kojima }e se ostvarivati ova dva oblika integracije odre uju se planom mre e srednjeg {kolstva. Za izradu mre e nadle ni su upanijski uredi za obrazovanje i {port, odnosno ured Grada Zagreba, a donosi se tek uz suglasnost Ministarstva prosvjete i {porta. Za u~enike s motori~kim o{te}enjima ili u~enike s kroni~nim bolestima koji ne mogu poha ati {kolu, {kola organizira pomo} u ku}i (tzv. nastava u ku}i) ili zdravstvenoj ustanovi, koju mu pru aju nastavnici i stru~ni suradnici {kole u koju je u~enik upisan ili {kole koja je najbli a mjestu gdje se u~enik lije~i, odnosno gdje stanuje, a u kojoj se provode programi za zanimanje u koje je u~enik upisan. Dio osposobljavanja za produktivan rad je i radno osposobljavanje, tj. osposobljavanje za obavljanje jednostavnijih poslova i radnih zadataka ispod najni e razine stru~ne spreme (za u~enike s umjerenom i te om mentalnom retardacijom i u~enike s autizmom i utjecajnim te{ko}ama u razvoju). Ono se provodi u posebnim ustanovama u sustavu prosvjete, zdravstva i socijalne skrbi. Ovaj dio osposobljavanja spada pod redoviti osnovno- {kolski odgoj i obrazovanje u~enika s te{ko}ama u razvoju i to do njihove navr{ene 21. godine ivota, a ustanova je du na u~eniku nakon zavr{enog osposobljavanja izdati potvrdu o osposobljenosti. Prema podacima Ministarstva prosvjete i {porta za {kolsku godinu 2001./2002., u srednjim se {kolama u Republici Hrvatskoj {kolovalo ukupno 194.955 u~enika, od ~ega 2.676 ili 1.37% u~enika s te{ko}ama u razvoju. ^ak 64% u~enika s te{ko}ama u razvoju {kolovalo se u posebnim {kolama koje su dio redovitog {kolskog sustava (13 {kola) ili pak u posebnim razrednim odjelima pri redovitim {kolama (10 posebnih razrednih odjela). Preostali u~enici s te{ko}ama u razvoju, njih 36%, {kolovalo se u redovitim uvjetima, od ~ega 24,9% u 3-godi{njim strukovnim {kolama, 8% u 4-godi{njim strukovnim {kolama, 2,3% bilo je uklju~eno u programe za stjecanje ni e stru~ne spreme, 0,8% ih je bilo u gimnazijama i 0,1% u umjetni~kim {kolama. Zanimljiv je i podatak da je s ukupno 964 integrirana u~enika radilo svega 11 defektologa (ili 1 defektolog na 88 u~enika). 2. Pote{ko}e Aktualni programi srednjo{kolskog obrazovanja nisu uskla eni s potrebama tr i{ta rada. U~enici s te{ko}ama u razvoju {koluju se za zanimanja koja vi{e gotovo da i ne egzistiraju ili za zanimanja koja su niskoakumulativna. Nadle no ministarstvo verificira obrazovne programe i propisuje obrazovne profile za zanimanja bez provedenih analiza radnog mjesta. Prijedlozi za upise koje donose slu- be za profesionalnu orijentaciju Zavoda za zapo{ljavanje naj~e{}e nisu uskla ene s upisnim mogu}nostima pojedinih {kola. Na alost, {kole ~esto «nisu upoznate» s obvezom upisivanja u~enika s te- {ko}ama u razvoju i provedbom integracije. Nastavnici i drugo stru~no osoblje nisu pripremljeni niti educirani za rad s djecom s te{ko}ama u razvoju. Nedovoljan je broj defektologa zaposlenih u {kolama, a uz to su naj~e{}e zaposleni defektolozi neodgovaraju- }eg usmjerenja. Tako er, ~esto niti ostali u~enici {kole nisu kvalitetno pripremljeni za zajedni~ko {kolovanje s u~enicima s te{ko}ama u razvoju. Postupak utvr ivanja psihofizi~kog stanja tijekom {kolovanja provodi se rijetko. To je slo en i dugotrajan postupak tako da se u~enici ~esto nekoliko godina uzastopno negativno ocjenjuju, {to na kraju dovodi do prekida njihovog {kolovanja. Velik problem predstavlja nedostatak ud benika primjerenih potrebama djece i mlade i s razli~itim vrstama o{te}enja. Tako, nedostaju ud benici na brajici, a kada se radi o u~enicima s mentalnom retardacijom, ~itanke za hrvatski jezik do VI. razreda, ud benici za matematiku do IV. razreda, te za prirodu i dru{tvo do VII. razreda se od 1991. godine ne upotrebljavaju zbog sadr ajne i terminolo{ke neprilago- enosti. Bitan ~imbenik stvaranja te{ko}a u primjerenom osposobljavanju osoba s invaliditetom za produktivan rad su niske stope izdvajanja sredstava za obrazovanje, lo{i prostorni i materijalni uvjeti, prostorne prepreke, neujedna~ena rasprostranjenost mre e 10

ustanova, nedostatna i neodgovaraju}a oprema. Osim toga, postavlja se i pitanje kvalitete radnog osposobljavanja osoba s invaliditetom koje ne mogu ste}i niti najni u razinu stru~ne spreme njihovo je radno osposobljavanje danas uglavnom svedeno na»radnu okupaciju«ili»radnu terapiju«. 3. Smjernice revidirati postoje}e i izraditi nove programe profesionalnog osposobljavanja osoba s invaliditetom, uskla ene s razvojem novih tehnologija, kao i aktualnim i perspektivnim potrebama tr i{ta rada, a obrazovne profile temeljiti na provedenim analizama radnih mjesta educirati nastavni~ko osoblje u izradi individualiziranih prilago enih edukacijskih programa, primjeni posebnih programa i kreiranju i unapre- ivanju programa za realizaciju radno-socijalne integracije osoba s invaliditetom izraditi i tiskati ud benike ustrojiti mre u {kola, zapo{ljavati defektologe stru~ne suradnike na redovnim srednjim {kolama prevladati prostorne prepreke senzibilizirati ostale u~enike za integrirano obrazovanje prema potrebi provoditi postupak utvr ivanja psihofizi~kog stanja u~enika tijekom {kolovanja {to je mogu}e vi{e koristiti»alternativne oblike edukacije«za osobe s invaliditetom (posebice za invalide rada), kao {to su obrazovanje na distancu: konzultativno-instruktivno izvo enje nastave, dopisno-konzultativno, multimedijsko, kao i razli~ite oblike stru~nog usavr{avanja (seminari, te- ~ajevi i sl.). Zapo{ljavanje osoba s invaliditetom 1. Stanje Prema podacima Hrvatskog zavod za zapo{ljavanje (u daljnjem tekstu: HZZ) na dan 31. kolovoza 2003. u Hrvatskoj su bile ukupno 306 594 nezaposlene osobe, od ~ega 7 537 ili 2,46% osoba s invaliditetom. Poznato je da uspje{nost u zapo{- ljavanju u velikoj mjeri ovisi o razini obrazovanja, pa je ova zna~ajka ~esto indikator zapo{ljivosti i kod osoba s invaliditetom. Struktura nezaposlenih osoba s invaliditetom prema stru~noj spremi slabija je u odnosu na istu u op}oj populaciji nezaposlenih. U populaciji nezaposlenih osoba bez kvalifikacije, udio nekvalificiranih radnika s invaliditetom je 1,95%, dok je taj postotak za radnike s invaliditetom VSS, svega 0,73%, u odnosu na op}u populaciju visokokvalificiranih radnika. Ni a prosje~na razina stru~ne spreme umanjuje {anse osobama s invaliditetom da se zaposle na otvorenom tr i{tu rada, {to ~ine ote avaju}a okolnost. U strukturi nezaposlenih, udio osoba s invaliditetom bez sta a je 41,8%, dok je u populaciji osoba s invaliditetom udio osoba koje su nezaposlene du e od 8 godina 22,74%.Temeljni propis o radu, 1. Zakon o radu (NN 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01 i 114/03, u stavku 1.) isti~e:»zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja tra i zaposlenje i osobe koja se zaposli (zaposlenik, namje{tenik, slu benik ili drugi radnik _ u daljnjem tekstu: radnik) na temelju rase, boje ko e, spola, spolnog opredjeljenja, bra~noga stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, politi~kog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, ro enja, dru{tvenog polo aja, ~lanstva ili ne~lanstva u politi~koj stranci, ~lanstva ili ne~lanstva u sindikatu te tjelesnih ili du{evnih pote{ko}a«. Ovaj, ali i drugi propisi o zapo{ljavanju i radu isti~u jednaka prava osobama s invaliditetom u podru~ju zapo{ljavanja i rada, kao i ostalim zaposlenicima. No, postoje i neke odredbe ovih propisa koje su zapravo mjere pozitivne diskriminacije te bi kao takve u prakti~noj provedbi propisa trebale sprije~iti diskriminaciju. Tako se primjerice u ranije spomenutom zakonu navodi da kada ovla{tena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod radnika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invaliditeta poslodavac je du an, uzimaju}i u obzir nalaz i mi{ljenje ovla{tenog tijela, u pisanom obliku ponuditi radniku druge odgovaraju}e poslove za koje je sposoban. Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je du an prilagoditi poslove sposobnostima zaposlenika, izmijeniti 11

raspored radnog vremena i poduzeti sve druge radnje kako bi radniku osigurao odgovaraju}e poslove. ^lankom 78. istog zakona propisano je da poslodavac mo e otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti samo uz prethodnu suglasnost zaposleni~kog vije}a, a ako ga nema onda nadle ne slu be zapo{ljavanja. Za dobivanje takve suglasnosti poslodavac mora dokazati da je poduzeo sve {to je u njegovoj mo}i da radniku osigura druge odgovaraju}e poslove ili da je zaposlenik odbio raspored na poslove koji odgovaraju njegovim sposobnostima. Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stru~nom osposobljavanju i {kolovanju koje organizira poslodavac, a ako takav radnik nakon zavr{enog lije~enja i oporavka ne bude vra}en na posao ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu ina~e pripadao. Zakon o posredovanju pri zapo{ljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 32/02) definira pravo osobama s invaliditetom (utvr enim prema posebnim propisima) na profesionalnu rehabilitaciju, koja im omogu}uje»stjecanje znanja i vje{tina potrebnih za zapo{ljavanje, odnosno zadr avanje zaposlenja«. U ~lanku 46. ovoga zakona isti~e se da»invalidi rada kojima je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju po osnovi mirovinskog osiguranja ostvaruju pravo na naknadu pla}e po propisima o mirovinskom osiguranju«. Osim toga,»razdoblja koja je nezaposlena osoba kao invalid rada provela koriste}i se pravom na profesionalnu rehabilitaciju ne smatraju se prekidom u radu pri utvr ivanju prava za vrijeme nezaposlenosti«. Profesionalna rehabilitacija je kao jedini institut prevencije invalidnosti utvr ena i Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 108/98 i 127/00). ^lankom 34. stavkom 4. ovoga zakona, u situaciji kada je kod osiguranika utvr- ena profesionalna nesposobnost, utvr uje se preostala radna sposobnost ako se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, dob, naobrazbu i sposobnost mo e profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. Na temelju definicije profesionalne rehabilitacije te ostalih odredbi, u Zakonu se utvr uju pravila postupanja u postupku utvr ivanja, kori{- tenja i prestanka prava, na temelju profesionalne rehabilitacije. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju propisuje i Zakon o zapo{ljavanju (NN 59/96) u ~lancima 9. i 32., a u ~lanku 49. u obja{njenju pojma»aktivna politika u zapo{ljavanju«, izme u ostalog navodi i»programe prilagodbe radnih mjesta za pojedine skupine nezaposlenih i programe zapo{ljavanja posebnih skupina nezaposlenih«. Jedan od programa poticanja zapo- {ljavanja koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici odr anoj 10. sije~nja 2002. godine, a provodi ga HZZ-o i druge nadle ne pravne osobe je i program «[ansa i za nas». Cilj je ovog programa stimulirati zapo{ljavanje osoba s invaliditetom kombinacijom sufinanciranja obrazovanja i zapo{ljavanja, te poticanjem samozapo- {ljavanja. Ciljane skupine su osobe s invaliditetom prema rje{enju nadle nog tijela, ~ija je invalidnost utvr- ena do 15. godine ivota, osobe s invaliditetom prema rje{enju nadle - nog organa i nezaposlene osobe s ote anim faktorom zapo{ljivosti prema procjeni slu be profesionalne orijentacije Zavoda za zapo{ljavanje. Me utim, najjasnije poticajne mjere zapo{ljavanja i rada osobama s invaliditetom nudi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02), koji je stupio na snagu 11. prosinca 2002. Pri izradi Zakona te ilo se njegovoj uskla enosti s dokumentima Ujedinjenih naroda, Me unarodne organizacije rada, Vije}a Europe i Europske unije. Zakon nudi novine u smislu pozitivne diskriminacije i poticajnih mjera za zapo{ljavanje osoba s invaliditetom. Ovaj zakon predvi a: osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba s invaliditetom (NN 116/03) uvo enje kvotnog sustava ili obveza zapo{ljavanja osoba s invaliditetom za tijela dr avne uprave, tijela sudbene vlasti i druga dr avna tijela, tijela 12

jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, javne slu be, izvanprora~unske fondove i pravne osobe u vlasni{tvu ili prete nom vlasni{tvu Republike Hrvatske i to do kraja 2004. 2%, a do kraja 2020. 6% (do 31. prosinca 2004. najmanje jedna zaposlena osoba s invaliditetom na svakih 49 zaposlenih, do kraja 2008. na svaka 32 zaposlena, do kraja 2012. na svaka 24 zaposlena, do kraja 2016. na svakih 19 zaposlenih i do kraja 2020. najmanje jedna osoba s invaliditetom na svakih 16 zaposlenih) uvo enje nov~anih poticaja poslodavcima koji zapo{ljavaju osobe s invaliditetom (jednokratna materijalna davanja, sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada, kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapo{ljavanje osobe s invaliditetom, sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog u~inka ili za sufinanciranje dijela pla- }e osobnog asistenta _ pomaga~a u radu) osnivanje ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i radnih centara. 2. Pote{ko}e Osnovni problem nezaposlenih profesionalno osposobljenih osoba s invaliditetom je, ne samo niska razina zaposlenosti i zadr avanja zaposlenja, ve} ~esto i nedovoljna ili neodgovaraju}a stru~na osposobljenost. Nedovoljno se poti~e zapo{ljavanje osoba s invaliditetom koje su radno, ali ne i profesionalno osposobljene, dakle osoba s invaliditetom koje ne mogu ste}i niti najni u razinu stru~ne spreme. Potencijalni poslodavci nisu dovoljno upoznati s mogu}nostima i sposobnostima osoba s invaliditetom i poticajnim mjerama pri njihovom zapo{ljavanju. 3. Smjernice oja~ati povezanost sustava osnovnog i srednjeg obrazovanja na lokalnoj razini s podru~nim slu bama zapo{ljavanja i socijalne skrbi, {to bi u velikoj mjeri moglo unaprijediti zapo{ljavanje osoba s invaliditetom u uvjetima djelovanja zakonitosti tr i{ta rada nu no je organizirati odgovaraju}e obrazovanje i osposobljavanje za zanimanja u skladu s individualnim sposobnostima, mogu}nostima i motivacijom, ali i mogu}nostima zapo{ljavanja prema potrebama i ponudama tr i{ta rada osim rada osoba s invaliditetom u punom, odnosno s polovicom punog radnog vremena, trebalo bi ponuditi i mogu}nost rada na nekoliko sati dnevno ili tjedno zasnivanje radnog odnosa osoba s invaliditetom koje ne mogu ste}i niti najni u razinu stru~ne spreme trebalo bi rije{iti u na{oj zakonskoj regulativi, mogu}e kroz»posredovanje za obavljanje poslova i usluga bez zasnivanja radnog odnosa«, prema Pravilniku o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapo{ljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje (NN 96/02), {to bi mo da trebali obavljati Radni centri i/ili Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju, ustrajati u provedbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02) zapo{ljavanje osoba s invaliditetom popratiti kvalitetnom medijskom kampanjom radi informiranja {ire javnosti (posebice potencijalnih poslodavaca) o mogu}nostima i sposobnostima osoba s invaliditetom i poticajnim mjerama pri njihovom zapo{ljavanju. Socijalna skrb 1. Stanje U sustavu socijalne sigurnosti socijalna skrb ~ini posljednju socijalnoza{titnu mre u sa svrhom zbrinjavanja i uklju~ivanja u dru{tvo socijalno najugro enijih, odnosno socijalno ranjivih skupina. Sustav socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj u dijelu koji se odnosi na osobe s invaliditetom ure en je tako da ove osobe, radi prevladavanja te{- ko}a, mogu ostvariti neko od prava na nov~anu pomo} (socijalne pomo}i) ili mogu ostvari pravo na odre ene usluge (socijalna skrb). Za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi u prvom stupnju nadle ni su centri za socijalnu skrb prema mjestu stanovanja korisnika. Prema podacima prikupljenim od centara za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2002. 13

(Tablica 2.) evidentirano je 59.699 osoba s tjelesnim ili mentalnim o{te- }enjem korisnika socijalne skrbi (od toga 16.809 djece). Propisima o socijalnoj skrbi utvr ena su prava koja mogu ostvariti korisnici socijalne skrbi, me u kojima su i osobe s tjelesnim ili mentalnim o{te- }enjem. Osnovni zakon kojim su utvr ena prava u socijalnoj skrbi je Zakon o socijalnoj skrbi (NN 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/03). Na temelju ovog propisa svaki gra anin Republike Hrvatske mo e pod propisanim uvjetima ostvariti prava iz socijalne skrbi. Za osobe s invaliditetom zna~ajna su sljede}a prava: 1. pravo na doplatak za pomo} i njegu 2. pravo na pomo} i njegu u ku}i 3. pravo na osobnu invalidninu 4. pravo na osposobljavanje za samostalan ivot i rad 5. pravo na skrb izvan vlastite obitelji (smje{taj u ustanovu ili udomiteljsku obitelj). kuna. Cenzus pri ostvarivanju prava na doplatak za pomo} i njegu jest 200 % osnovice ili 800 kuna po ~lanu obitelji, odnosno 250 % osnovice ili 1000 kuna ako osoba ivi sama. To zna~i da ovo pravo mogu ste}i samo osobe ni eg imovnog statusa, koje bez pomo}i drugih ne mogu obavljati osnovne svakodnevne aktivnosti. Iznimno, neovisno o prihodu, slijepe, gluhe i gluho-slijepe osobe koje nisu osposobljene za samostalan ivot i rad mogu ostvariti doplatak za pomo} i njegu u punom iznosu, a ako su osposobljene za samostalan ivot i rad, doplatak za pomo} i njegu u smanjenom iznosu. 2. Pravo na pomo} i njegu u ku}i mo e ostvariti tjelesno ili mentalno o{- te}ena osoba, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomo}i i njege druge osobe. Pomo} i njega u ku}i obuhva}a organiziranje prehrane, obavljanje ku- }anskih poslova, odr avanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Iako ovo pravo nije materijalnog karaktera, tako er se Tablica 2. Broj tjelesno ili mentalno o{te}enih osoba s obzirom na dob i vrstu o{te}enja (na dan 31.12.2002.) VRSTA O[TE]ENJA UKUPNO o{te}enje vida o{te}enje sluha o{te}enja govor.-glasovne komunikacije tjelesna invalidnost mentalna retardacija Poreme}aji razvoja poreme}aji osobnosti organski uvjetovani du{evni poreme}aji psihoze vi{e vrsta o{te}enja broj % djeca 345 588 329 3.135 3.454 304 218 367 180 6.789 16.809 28% odrasli 1.617 644 461 13.666 6.982 158 837 1.346 2.731 15.548 42.890 72% UKUPNO 1.962 1.232 790 16.801 10.436 462 1.055 1.713 2.911 22.337 59.699 100 % 3,3% 2,1% 1,3% 28,1% 17,5% 0,8% 1,8% 2,9% 4,9% 37,4% 100 Izvor: Ministarstvo rada i socijalne skrbi, 2002. 1. Pravo na doplatak za pomo} i njegu mo e ostvariti tjelesno ili mentalno o{te}ena osoba kojoj je prijeko potrebna pomo} i njega druge osobe, jer sama ne mo e udovoljavati osnovnim ivotnim potrebama. Ova se pomo} odobrava u punom iznosu od 400 kuna (100 % osnovice) ili smanjenom iznosu od 280 kuna (70 % osnovice), ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomo}i i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu. Osnovicu utvr uje Vlada Republike Hrvatske Odlukom o osnovici za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi (NN 21/01). Iznos te osnovice jest 400 ostvaruje ovisno o prihodu po ~lanu obitelji, pri ~emu je cenzus utvr en u iznosu od 300 % osnovice ili 1200 kuna. 3. S obzirom na ~injenicu da tjelesno ili mentalno o{te}enje zahtijeva poja~ane napore u svakodnevnom ivotu, {to svakako uklju~uje i dodatne materijalne tro{kove, svrha je prava na osobnu invalidninu pomo}i ovim osobama i na taj na~in im omogu}iti lak{e prevladavanje postoje}ih te{- ko}a u krugu njihove obitelji. Pravo na osobnu invalidninu mo e ostvariti tjelesno ili mentalno o{te}ena osoba ili osoba s trajnim promjenama u zdravstvenom stanju ako osobnu 14

invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi, a ~ije je te e o{te}enje ili bolest nastala prije navr{ene 18. godine ivota i koja ne ostvaruje vlastiti prihod. Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvr uje se kao razlika izme u punog iznosa osobne invalidnine i prosje~nog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podno{enja zahtjeva. U prihod se ne ura~unava: pomo} za uzdr avanje, pomo} za podmirenje tro{kova stanovanja, nov~ana naknada za tjelesno o{te}enje, doplatak za pomo} i njegu, ortopedski dodatak, doplatak za djecu, dr avna potpora za poljoprivredu, {umarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima, iznos koji osoba ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima od zakonskog obveznika uzdr avanja (alimentacija) i obiteljska mirovina. Osobna invalidnina iznosi mjese~no 250% osnovice (1000 kuna). Ako se uzme u obzir da ovo pravo osobe s invaliditetom ostvaruju u zna- ~ajnijem iznosu (250 % osnovice ili 1000 kuna) u odnosu na druga nov- ~ana davanja, onda se mo e re}i da je time opravdana njegova svrha, prvenstveno imaju}i u vidu specifi~ne potrebe ovih osoba. 4. Pravo na osposobljavanje za sa- mostalan ivot i rad obuhva}a pravo na osposobljavanje za samostalan ivot i pravo na osposobljavanje za samostalan rad. Osposobljavanje za samostalan ivot odnosi se na osposobljavanje za samozbrinjavanje preko posebnih rehabilitacijskih programa, {to zna~i da se to pravo odobrava osobi koja se na taj na~in mo e osposobiti. Osposobljavanje za samostalan rad podrazumijeva osnovno{kolski odgoj i obrazovanje, te srednjo{kolsko obrazovanje u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama i redovitim {kolama prema posebnom programu. Korisnik koji je ostvario pravo na osposobljavanje za samostalan ivot ili rad, te radi toga poha a nastavu, odnosno boravi u ustanovi izvan mjesta svog prebivali{ta, ima pravo na nov~anu pomo} za pokri}e tro{kova prijevoza. Tako er, osoba koja se uspje{no osposobila za samostalan rad ima pravo na naknadu do zaposlenja (70 % osnovice ili 280 kuna). 5. Pravo na skrb izvan vlastite obi- telji ima tjelesno ili mentalno o{te}ena osoba kojoj u okviru vlastite obitelji nije mogu}e osigurati stanovanje, prehranu, pravilan rast i razvoj, odgoj i obrazovanje, psihosocijalnu rehabilitaciju, njegu i druge potrebe, a takav je oblik skrbi za nju najsvrhovitiji. Skrb izvan vlastite obitelji obuhva}a sve oblike smje{taja ili boravka u udomiteljskoj obitelji, domovima socijalne skrbi ~iji je osniva~ Republika Hrvatska (njih 24), te drugim ustanovama s kojima je Ministarstvo rada i socijalne skrbi sklopilo ugovor o me usobnim odnosima (8 ustanova). U nastavku navodimo prava koja su osobe s tjelesnim ili mentalnim o{te- }enjem ostvarile u socijalnoj skrbi (Tablica 3.). Tablica 3. Broj osoba s tjelesnim ili mentalnim o{te}enjem u odnosu na ostvarena prava (na dan 31.12. 2002.) PRAVO BROJ KORISNIKA 1. doplatak za pomo} i njegu 39.143 2. pomo} i njega u ku}i 569 3. osposobljavanje za samostalan ivot i rad: 6.248 osposobljavanje za samostalan ivot 630 osposobljavanje za samostalan rad 1.964 naknada do zaposlenja 3.654 4. osobna invalidnina 10.711 5. naknada pla}e roditelju djeteta s te im smetnjama 4.088 6. smje{taj u dom socijalne skrbi 5.090 7. smje{taj u udomiteljsku obitelj 1.222 Izvor: Ministarstvo rada i socijalne skrbi, 2002. 15

Kada je u postupku ostvarivanja pojedinog prava potrebno utvrditi vrstu, stupanj i te inu tjelesnog ili mentalnog o{te}enja, vrstu i te inu psihi~ke bolesti, potpunu nesposobnost za rad, trajnu ili privremenu promjenu u zdravstvenom stanju, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan ivot, prijeku potrebu stalne ili privremene pomo}i i njege i njezin opseg, provodi se postupak vje{ta~enja (Pravilnik o sastavu i na~inu rada tijela vje{ta~enja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima, NN 64/02). Osim prava propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 73/97), iako se radi o pravima koja se ostvaruju na temelju rada, budu}i da ih korisnici ostvaruju preko centara za socijalnu skrb, potrebno je istaknuti prava roditelja djeteta s te im smetnjama u razvoju koja se ostvaruju temeljem ~lanka 66. i 67. Zakona o radu (NN 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01 i 114/03). Radi se o pravu na dopust za njegu djeteta do navr{ene sedme godine djetetova ivota i pravu na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s te im smet- njama u razvoju. Roditelj, odnosno posvojitelj ili osoba kojoj je rje{enjem dijete povjereno na ~uvanje i odgoj kojem je priznato jedno od ovih prava ima pravo na naknadu pla}e za vrijeme za koje ne radi. 2. Pote{ko}e Jedna od osnovnih pretpostavki za jednakopravno uklju~ivanje osoba s invaliditetom je njihovo pravo na ekonomsku i socijalnu sigurnost, te na pristojan standard ivota osiguranjem minimalnih sredstava za ivot. Me utim, stru~ni radnici koji su neposredno zadu eni za provo enje za- {tite osoba s invaliditetom, naj~e{}e zbog needuciranosti ili preoptere}enosti, vrlo ~esto ne sagledavaju osobu s invaliditetom kao nekoga kome je pomo} stvarno potrebna, ve} kao nekoga tko udovoljava ili ne udovoljava propisanim uvjetima za ostvarivanje nekog prava i na tome se uglavnom zavr{ava stru~ni posao. Nadalje, sustav socijalne skrbi jo{ je uvijek nedovoljno transparentan te se nerijetko doga a da osobe s invaliditetom i njihove obitelji zbog neznanja i neobavije{tenosti ne ostvare prava koja im pripadaju ili ih ne ostvare pravodobno, {to izaziva nezadovoljstvo i osje}aj kako su ostavljeni da sami svladavaju te{ko}e u kojima su se na{li. U takvim situacijama same osobe s invaliditetom ili ~lanovi njihovih obitelji ~esto nerealno smatraju da im zbog invalidnosti treba osigurati podr{ku do te razine da njihove ivotne okolnosti budu bolje od okolnosti osoba bez invaliditeta. Iako je politika prema osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina sve vi{e usmjerena na prevladavanje pote{ko- }a u njihovom jednakopravnom ostvarivanju potreba, u sustavu socijalne skrbi jo{ su uvijek nedovoljno razvijeni programi podr{ke neophodni osobama s invaliditetom. Uz malobrojne iznimke, lokalne zajednice ne prepoznaju potrebe osoba s invaliditetom na svom podru~ju, pa samim time nedostaju i odgovaraju}i programi za njihovo prevladavanje, a ~esto je centraliziran i nefleksibilan, te pretjerano institucionaliziran sustav koji u odlu~ivanju ne omogu}uje poticajniju socijalnu interakciju i sudjelovanje osoba s invaliditetom u dru{tvu. Prepoznavanje vrijednosti i potencijala u pomo}i koju nevladine organizacije mogu pru iti vladinim institucijama na svim podru~jima, pa tako i na podru~ju socijalne skrbi, vidljivo je iz Programa suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora. Me utim, iako su vidljive naznake elje za ve}im uklju~ivanjem nevladinih organizacija, za sada je njihov rad uvelike ovisan o financijskoj potpori dobivenoj iz sredstava dr avnog prora~una. Osobe koje nemaju status zaposlenika prema Zakonu o radu (NN, 38/95), iako imaju dijete s te im smetnjama i rade, ne mogu ostvariti pravo na dopust za njegu djeteta do navr{ene sedme godine njegova ivota i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s te im smetnjama u razvoju, te su stoga u neravnopravnom polo aju. 3. Smjernice stru~njacima koji obavljaju poslove na podru~ju rehabilitacije i integra- 16

cije osoba s invaliditetom potrebno je omogu}iti stalno obrazovanje i upoznavanje s promjenama i unapre enjima rada s osobama s invaliditetom, naro~ito kada se radi o odnosu dru- {tva, a samim time i stru~njaka prema invaliditetu osigurati stru~ne, normativne i financijske preduvjete za uspostavljanje mre e razli~itih usluga socijalne skrbi, posebice na lokalnoj razini osobi s invaliditetom potrebno je osigurati mogu}nost odlu~ivanja pri izboru prava koja mo e ostvariti, izraditi programe potpore osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima suradno s ostalim sustavima, poticati programe deinstitucionalizacije kao i programe prevencije institucionalizacije, te razvijati nove oblike skrbi izvan vlastite obitelji osigurati kontinuiranu distribuciju informacija i znanja u vezi s pravima osoba s invaliditetom, te mogu}nost savjetovanja osigurati da iznosi nov~anih pomo}i namijenjenih osobama s invaliditetom omogu}avaju svrhu ovih davanja, te u tom smislu, a u odnosu na mogu}nosti Republike Hrvatske, pravedno odrediti krug osoba kojima je ta pomo} potrebna i u kojem iznosu ovisno o invaliditetu, aktivirati djelatnost nevladinih organizacija (NVO). Socijalna integracija i okru enje 1. Stanje Socijalna integracija temelji se na ~injenici da }e osobe s invaliditetom, u suradnji s drugima, mo}i ivjeti samostalno. Jedan od va nih preduvjeta za integraciju osoba s invaliditetom je mogu}nost njihovog nesmetanog kretanja. Termin»arhitektonske barijere«formalno je uveo Hudo Deffner 1958. godine, od kada datira pokret uklanjanja arhitektonskih barijera. Istovremeno, pojam prostorne sredine je izjedna- ~en s pojmom `ivotne sredine u kojoj svoje funkcije i aktivnosti zadovoljava svaki pojedinac, svaka skupina i svako dru{tvo. Barijere su jedan od klju~nih ~imbenika za ostvarivanje kona~ne faze rehabilitacijskog procesa, te uklju~ivanja osoba s invaliditetom u dru{tveni `ivot.»pojam barijera predstavlja svaku pote{ko}u u prostoru, bilo da je ona posljedica prirodnosti neke sredine ili proizvod tehni~kih intervencija u njenoj materijalizaciji, {to zna~i da predstavlja fizi~ko ograni~enje koje treba svladati posebnim funkcionalnim naporima ili tehni~kim intervencijama.«(zotovi}, Novakovi}, 1977.). Radi osiguranja pristupa~nosti, objekt mora udovoljavati tehni~kim rje{enjima predvi enim Pravilnikom o prostornim standardima, urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima i normativima za sprje~avanje stvaranja arhitektonsko-urbanisti~kih barijera (NN 47/82). Tako je na temelju ~lanka 39. stavka 6. te ~lanka 57. Zakona o gradnji (NN 52/99, 75/99, 117/01 i 47/03) ministar za{tite okoli{a i prostornog ure enja, donio je Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupa~nosti gra evina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjenje pokretljivosti (NN 104/03.). Ovim pravilnikom odre uje se obvezni sadr aj projekata za osiguranje pristupa~nosti gra evina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti i to idejnog, glavnog, te izvedbenog projekta i utvr uju se slu~ajevi gradnje kojima se osigurava pristupa~nost postoje}ih gra evina za koje nije potrebna gra evna dozvola. Pravilnikom o prostornim standardima, urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima i normativima za spre~avanje stvaranja arhitektonsko-urbanisti~kih barijera (NN 47/82) propisani su elementi za urbanisti~ko i arhitektonsko planiranje, projektiranje i izvo enje kojima se daje veli~ina, karakteristike, instalacije, ure aji i druga oprema prostora predvi enog za kretanje, boravak ili rad osoba smanjene pokretljivosti. Uz navedeno postoje razli~iti propisi kojima je svrha omogu}iti i olak{ati kretanje osoba s invaliditetom. Primjerice: Zakonom o kretanju slijepe osobe uz pomo} psa vodi~a (NN 131/98) ure uje se pravo slijepe osobe sa psom vodi~em na kori{tenje prijevoznih sredstava i njihova slobodnog pristupa na javna mjesta Zakonom o povlasticama u unutarnjem putni~kom prometu (NN 97/00 i 17

101/00) propisan je krug osoba dr avljana Republike Hrvatske i njihovih pratitelja koji imaju pravo na povlasticu u putni~kom prometu na teritoriju Republike Hrvatske u eljezni~kom i pomorskom putni~kom prometu, broj i namjena putovanja godi{nje, visina povlastice, te na~in i sredstva kori{tenja povlastice. Postupak za ostvarivanje prava na kori{tenje povlastica u unutarnjem putni~kom prometu propisan je Pravilnikom o postupku za ostvarivanje prava na kori{tenje povlastica u unutarnjem putni~kom prometu (NN 14/01). 2. Pote{ko}e Iako si u~injeni odre eni pomaci koji su preduvjet za uspostavljanje dru{tvenih kontakata i neovisnosti, te integraciju osoba s invaliditetom u svakodnevni ivot, potrebno je istaknuti neke zna~ajne odrednice koje su jo{ uvijek velika prepreka u postizanju ovog cilja. Propisima koji se odnose na izgradnju javnih i stambenih objekata nisu propisane sankcije za nepo{tivanje utvr enih standarda i normativa u pogledu sprje~avanja stvaranja arhitektonsko-urbanisti~kih barijera. U vezi s ostvarivanjem povlastica u unutarnjem putni~kom prometu navodimo da je omogu}eno ostvarivanje ovih povlastica samo u slu~aju prijevoza eljeznicom i brodom. Ovakvim rje{enjem stavljene su u nepovoljniji polo aj osobe koje s obzirom na mjesto stanovanja ne mogu koristiti ovu vrstu prijevoza. Nadalje, zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se u upanijskom uredu, {to opet zahtijeva putovanje iz mjesta stanovanja do upanijskog ureda. 3. Smjernice uz normativno ure enje koje omogu}uje integraciju i samostalno ivljenje osoba s invaliditetom, nu no je poduzeti mjere radi upoznavanja {ire javnosti u pogledu potreba i na~ina pona{anja u odnosu na osobe s invaliditetom te je u tom smislu nu no uspostaviti programe stjecanja znanja o pristupa~nosti. Zaklju~ak Zdravstveni sustav Republike Hrvatske treba na najbolji mogu}i na~in doprinijeti o~uvanju i unapre enju zdravlja i kvalitete ivota svih gra ana, a posebice onih najranjivijih skupina kao {to su osobe s invaliditetom. Ovaj sustav trebao bi biti jednostavan i zasnovan na na~elima pravednosti i jednake dostupnosti svim korisnicima, te bi tako er trebao {tititi od neprimjerenog financijskog rizika u slu- ~aju bolesti. Osobama s invaliditetom potrebno je ponuditi {iroku lepezu zanimanja uskla enih s aktualnim i perspektivnim potrebama tr i{ta rada i mogu}nosti njihovog stjecanja. U skladu s time potrebno je revidirati postoje}e i izraditi nove programe profesionalnog osposobljavanja osoba s invaliditetom, uskla ene s razvojem novih tehnologija, {to zahtjeva primjerenu edukaciju svih sudionika integriranog profesionalnog osposobljavanja ovih osoba. Treba ustrajati u provedbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02) te kroz djelovanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba s invaliditetom (NN 116/03) omogu}iti provedbu dodatnih programa, mjera i rje{enja za unapre ivanje procesa profesionalne rehabilitacije i zapo{ljavanja osoba s invaliditetom. Kako bi sada{nji sustav socijalne skrbi mogao na odgovaraju}i na~in osigurati najve}u mogu}u mjeru sudjelovanja osoba s invaliditetom u dru- {tvenom i gospodarskom ivotu, potrebno ga je ustrojiti na na~in koji }e jam~iti podizanje razine njegove u~inkovitosti. U tom smislu bilo bi potrebno sustav socijalne skrbi u velikom dijelu vezati uz razinu lokalne zajednice na na~in da se time omogu}i zadovoljavanje optimalnih ivotnih potreba konkretne lokalne sredine uz aktivno uklju- ~ivanje osoba s invaliditetom u lokalnu zajednicu, pri ~emu se naglasak stavlja na pravo izbora osobe s invaliditetom, odnosno odabir na~ina ivota prema vlastitim kriterijima i vrijednosnom sustavu. Osim favoriziranja koncepta samopomo}i i osna ivanja korisnika, te {irenja humanitarne mre e, ja~anja usluga i pove}anja odgovornosti, nu no je poticati programe deinstitucionalizacije kao i programe prevencije institucionalizacije te razvijati nove oblike 18

skrbi izvan vlastite obitelji. Tako er, jedna od zna~ajki koju bi sustav socijalne skrbi trebao osigurati je i pru- anje brzih i dostupnih informacija putem elektronskih medija i globalne mre e, te poticanje prilago avanja sredstava komunikacije potrebama osoba s invaliditetom u odnosu na pojedine vrste o{te}enja. Radi omogu}avanja neovisnog ivljenja i sigurnog kretanja osoba s invaliditetom potrebno je fizi~ku okolinu u~initi pristupa~nom. Tehni~ka i financijska potpora kao i primijenjene metode rada, moraju biti usmjereni prema lak{em ostvarivanju prava osoba s invaliditetom u sustavu socijalne sigurnosti. Summary The Social Rights of the Disabled Persons in the Croatia Some of the most important prerequisites for planning and legislation development in order to satisfy the disabled persons needs and rights in the social security system, namely to prepare parameters that define disabled persons rehabilitation and integration policies, are the understanding of the disability status appearance, its clear definition, adequate recognition of related problems in solving basic existential needs, and preparing realistic options of theirs solution. The intention of the article is to outline: The basic rights that disabled persons can acquire in the Croatian social security system, The obstacles in acquiring disability-related rights in social security system, and related equal disabled persons chances to participate in the cultural, social, political and professional activities, The proposals to improve the access to social rights to disabled persons. LITERATURA: 1. Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (1975), UN, Rezolucija 3447 (XXX) 2. Deklaracija o pravima osoba s mentalnom retardacijom (1971), UN Rezolucija 2856 (XXVI) 3. Europska socijalna povelja (1961), VE (ETS 35) 4. Jedinstvena politika rehabilitacije za osobe s invaliditetom (1992), VE Preporuka R (92) 6 5. Konvencija o pravima djeteta (1989), UN, Rezolucija A/44/736 6. Me unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966), UN, Rezolucija 2200 A (XXI) 7. Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, Narodne novine, broj 13/03 8. Naputak o pra}enju i ocjenjivanju u~enika s te{ko}ama u razvoju u osnovnoj i srednjoj {koli, Glasnik Ministarstva prosvjete i {porta RH, broj 4/96 9. Nastavni planovi i programi za {kolovanje u~enika s te{ko}ama u razvoju u osnovnoj i srednjoj {koli, Glasnik Ministarstva prosvjete i {porta RH, broj 4/96 10. Odluka o na~inu ostvarivanja prava na osloba anje od pla}anja dijela tro{kova zdravstvene za{tite iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja, Narodne novine, broj 44/02 11. Odluka o osnovici za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi, Narodne novine, broj 21/01 12. Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapo{ljavanjem izvan Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje, Narodne novine, broj 96/02 13. Pravilnik o ortopedskim pomagalima, Narodne novine, broj 93/03 - pro~i{}eni tekst 14. Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na kori{tenje povlastica u unutarnjem putni~kom prometu, Narodne novine, broj 14/01 15. Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupa~nosti gra evina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjenje pokretljivosti, Narodne novine, broj 104/03 16. Pravilnik o prostornim standardima, urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima i normativima za sprje~avanje stvaranja arhitektonsko-urbanisti~kih barijera, Narodne novine, broj 47/82 17. Pravilnik o sastavu i na~inu rada tijela vje{ta~enja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima, Narodne novine, broj 64/02 18. Pravilnik o sastavu, ovlastima i na~inu rada lije~ni~kih povjerenstava HZZO, Narodne novine, broj 76/02 19. Pravilnik o srednjo{kolskom obrazovanju u~enika s te{ko}ama i ve}im te{ko}ama u razvoju, Narodne novine, broj 86/92 20. Pravilnik o upisu djece u osnovnu {kolu, Narodne novine, broj 13/91 19

20 21. Pravilnik o uvjetima i na~inu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja za provo enje zdravstvene njege u ku}i, Narodne novine, broj 76/02 22. Revidirana Europska povelja (1996), VE (ETS 163) 23. Rezolucija o jednakim mogu}nostima za osobe s invaliditetom (1996), EU OJ C 12/01/97 24. Rezolucija o znakovnom jeziku gluhih (1988), EU OJ C 187/236/88 25. Standardna pravila o izjedna~avanju mogu}nosti za osobe s invaliditetom (1993), UN Rezolucija 48/96 26. Uredba o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba s invaliditetom, Narodne novine, broj 116/03 27. Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 56/1990., 135/1997., 8/1998. pro~i{}eni tekst, 113/2000., 124/2000. pro~i{}eni tekst, 28/2001., 41/2001. pro~i{}eni tekst, 55/2001. ispravak 28. World Health Organization (2001), International Classification of Functioning, Disability and Health, Resolution WHO, 54, 21 29. World Health Organization (1997), International Classification of Impairments, Activity and Participation 30. World Health Organization (1980), International Classification of Impairments, Disabilities and Handicaps 31. Zakon o gradnji i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 52/99, 75/99, 117/01 i 47/03 32. Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, Narodne novine, broj 64/01 33. Zakon o kretanju slijepe osobe uz pomo} psa vodi~a, Narodne novine, broj 131/98 34. Zakonom o mirovinskom osiguranju i izmjene i dopune, broj108/98 i 127/00 35. Zakon o osloba anju pla}anja dijela tro{kova zdravstvene za{tite, Narodne novine, broj 32/02 36. Zakon o posredovanju pri zapo{ljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Narodne novine, broj 32/02 37. Zakon o povlasticama u unutarnjem putni~kom prometu i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 97/00 i 101/00 38. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom, Narodne novine, broj 143/02 39. Zakon o radu i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01 i 114/03 40. Zakon o socijalnoj skrbi i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/ 03 41. Zakon o srednjem {kolstvu i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 19/92, 26/93, 27/93, 50/95 i 59/01 42. Zakon o zapo{ljavanju, Narodne novine, broj 59/96 43. Zakon o zdravstvenom osiguranju i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 94/01, 88/02, 149/02 i 117/03 44. Zakon o zdravstvenoj za{titi, Narodne novine, broj 121/03 45. Zotovi}, B., Novakovi}, B. (1977), Fizi~ke i funkcionalne smetnje invalida u urbanim sredinama, U: Arhitektonske barijere, materijali savjetovanja, Republi~ka konferencija za rehabilitaciju i za{titu invalida u SR Hrvatskoj, str. 59-65