BIOLO[KA RAZNOLIKOST HRVATSKE

Similar documents
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

Crvene liste i Crvene knjige - u sklopu zaštite prirode

BENCHMARKING HOSTELA

Port Community System

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

Mogudnosti za prilagođavanje

PROJEKTNI PRORAČUN 1

Podešavanje za eduroam ios

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the European Union Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

WWF. Jahorina

UGROŽENOST I ZAŠTITA IHTIOFAUNE HRVATSKOGA DIJELA JADRANA

Bear management in Croatia

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the European Union Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

TERENSKE FLORNE LISTE*

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

Biological evaluation. Anđelka Mijatović

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

MARINA PIRIA Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i spec. zoologiju, Svetošimunska 25, Zagreb

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

FIRST RECORD OF Rhacocleis buchichii Herman 1874

DRUSUS CHRYSOTUS (RAMBUR, 1842) (TRICHOPTERA: LIMNEPHILIDAE: DRUSINAE): A NEW CADDISFLY SPECIES IN THE CROATIAN FAUNA

SOME CHARACTERISTICS OF THE ENDEMIC DENTEX TROUT, Salmo dentex (Heckel, 1851) FROM THE NERETVA RIVER, BOSNIA HERZEGOVINA

Nejednakosti s faktorijelima

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

CRNA GORA

Permanent Expert Group for Navigation

1. Instalacija programske podrške

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

Vijeće Europske unije Bruxelles, 3. lipnja (OR. en) g. Uwe CORSEPIUS, glavni tajnik Vijeća Europske unije

24th International FIG Congress

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

Stanišni tip NATURA PHYSIS NKS Panonski slani travnjaci C.37 Vrištine bujadnice s običnom D1215

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.

EKOLOŠKO VREDNOVANJE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU PARKA PRIRODE KOPAČKI RIT

NEW LOCALITIES OF EUPHORBIA PROSTRATA AITON (=CHAMAESYCE PROSTRATA (AITON) SMALL) IN CROATIA

Hrvatska vodoprivreda

1. OPĆI PODACI 2. DOSADAŠNJE ISKUSTVO 2.1. SAPARD IPARD. KORISNIK(U) JE (upisati DA/NE)

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

ERITROCITI. bikonkavnog oblika, bez jezgre, životni vijek oko 120 dana. bikonveksnog oblika sa jezgrom, u ptica životni vijek oko 42 dana

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

EU Natura 2000 Integration Project - Loan No HR Procurement Plan

Sternbergia colchiciflora WALDST. & KIT. VAR. dalmatica REICHENB. ON THE BIOKOVO MASSIF (CROATIA)

THE AQUATIC DANCE FLIES FAUNA (DIPTERA, EMPIDIDAE: HEMERODROMIINAE AND CLINOCERINAE) OF THE PLITVICE LAKES NATIONAL PARK

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

In forests of the Republic of Croatia silver fir occurs in six clearly

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

Uvod u relacione baze podataka

Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1.

FIRST RECORD OF THE RARE MYCO-HETEROTROPHIC ORCHID EPIPOGIUM APHYLLUM SWARTZ ON MT VELEBIT (CROATIA)

CROATIA

ZAKON O ZA TITI PRIRODE

En-route procedures VFR

MOGU]NOSTI VA\ENJA I UZGOJA CRVENOG KORALJA (Corallium rubrum, Linnaeus, 1758) U HRVATSKOJ

TEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES

A NEW LOCALITY OF THE SPECIES Degenia velebitica (DEGEN) HAYEK (Brassicaceae) IN CROATIA

Fauna. PRIRUČNIK za inventarizaciju i praćenje stanja. D. Holcer, I. Pavlinić. Zagreb, 2008.

DECEMBAR Broj 63 Godina XII Autor kolor fotografija u ovom broju je Mirsad Lon~arevi}. "VODA I MI" Savjet ~asopisa: ^asopis Agencije za vodno

FRAGMENTACIJA STANIŠTA I UGROŽENOST ZMIJA U HRVATSKOJ HABITAT FRAGMENTATION AND ENDANGERMENT OF SNAKES IN CROATIA SEMINARSKI RAD

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj

Electoral Unit Party No of Seats

T. Bakran-Petricioli. Morska. staništa PRIRUČNIK. za inventarizaciju i praćenje stanja. zagreb, 2007.

DEUS CARITAS EST SATB Choir, Soloist, Organ. œ œ. œœœœœ. œ œœœ œ œ œ

O DONO[ENJU PLANA UPRAVLJANJA ZA[TI]ENIM

Microorganisms as water quality indicators for the Lim river

NATIONAL ASSESSMENT FRAMEWORK FOR LANGUAGES AT SENIOR SECONDARY LEVEL 2001 CROATIAN

PRAVILNIK O MJERAMA ZA KONTROLU I ISKORJENJIVANJE BOLESTI PLAVOG JEZIKA. ^lanak 1. (Sadr`aj i podru~je primjene) ^lanak 2.

INVAZIVNE VRSTE. Ivana Prus

PLAN UPRAVLJANJA PARKOM PRIRODE KOPAČKI RIT

BROŠURA Sedam riječnih čuda Hrvatske

Otpremanje video snimka na YouTube

ZNAČAJ POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I GOSPODARSTVIMA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

VELEBIT I ZAŠTITA PRIRODE

Practical training. Flight manoeuvres and procedures

POTENCIJALNA STANIŠTA DABRA (Castor fiber L.) U HRVATSKOJ I MOGUĆNOST NJEGOVOG PONOVNOG NASELJAVANJA

SECOND INTERNATIONAL AIRPORTS CONFERENCE PLANNING, INFRASTRUCTURE & ENVIRONMENT

UPRAVLJANJE POPULACIJOM VUKA (Canis lupus L.) U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prijedor, october 2011, Preceded by a study trip to Jasenovac, Donja Gradina and Vukovar, october 2011

Croatian Automobile Club: Contribution to road safety in the Republic of Croatia

KORMORAN, VELIKI VRANAC (Phalacrocorax carbo sinensis) I [TETE NA RIBLJEM FONDU ZBOG NJEGOVE HIPERPOPULACIJE *

Transcription:

BIOLO[KA RAZNOLIKOST HRVATSKE Dr`avni zavod za za{titu prirode Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Zagreb, 2006.

Biolo{ka raznolikost Hrvatske Izdava~: Dr`avni zavod za za{titu prirode, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Urednici: Jasminka Radovi}, Kristijan ^ivi}, Ramona Topi} Suradnja: Andreja Brigi}, Mirjana Brme`, Sonja Desnica, Paula Durbe{i}, Karla Fabrio, Maja Gluhakovi}, Vladimir Hr{ak, Marija Ivezi}, Branko Jal`i}, Jasna Jeremi}, Irma Kalinovi}, Mladen Kerovec, Stjepan Kr~mar, Mladen Ku~ini}, Ana Mari~evi}, Enrih Merdi}, Roman Ozimec, Sini{a Ozimec, Anamarija Partl, Franjo Perovi}, Vida Posavec-Vukeli}, Emilija Raspudi}, Lucija [eri}-jelaska, Vesna [tamol, Ana [trbenac, Zdenko Tkal~ec, Du{an Zavodnik, Irina Zupan Lektura: Jadranka Radi}, prof. Oblikovanje i tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Naklada: 2000 ISBN: 953-7169-23-5 Umno`avanje ove publikacija ili njezinih dijelova u bilo kojem obliku, kao i distribucija, nije dozvoljena bez prethodnog pismenog odobrenja izdava~a

SADR@AJ DIVLJE I UDOMA]ENE SVOJTE 4 UVOD 5 BILJKE 7 GLJIVE I LI[AJEVI 9 @IVOTINJE 10 Sisavci 10 Ptice 11 Gmazovi i vodozemci 12 Slatkovodne ribe 14 Morske ribe 15 Beskralje{njaci 16 Invazivne strane vrste 18 Udoma}ene svojte 19 STANI[TA 22 UVOD 23 A. POVR[INSKE KOPNENE VODE I MO^VARNA STANI[TA 25 B. NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVR[INE 27 C. TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI 28 D. [IKARE 30 E. [UMSKA STANI[TA 31 F. OBALNA STANI[TA 33 G. MORSKA STANI[TA 34 H. PODZEMNA STANI[TA 35 PODRU^JA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 36 ZA[TI]ENA PODRU^JA 37 NACIONALNA EKOLO[KA MRE@A 39 NATURA 2000 41 3

DIVLJE I UDOMA]ENE SVOJTE 4

UVOD Hrvatska je s aspekta biolo{ke raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe zahvaljuju}i svojem specifi~nom geografskom polo`aju na razme i nekoliko biogeografskih regija te karakteristi~nim ekolo{kim, klimatskim i geomorfolo{kim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih stani{ta rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema. Na`alost, cjelovit i sveobuhvatan popis biolo{ke raznolikosti Hrvatske jo{ uvijek ne postoji, posebice kada su u pitanju beskralje{njaci. Svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Tijekom posljednjih pet godina, u Hrvatskoj je registrirano novih 198 svojti kopnenih beskralje{njaka, 146 svojti slatkovodnih beskralje{njaka te 20 svojti morskih beskralje{njaka. U 2005. godini, u rje~ici Norin na podru~ju delte Neretve otkrivena je, i opisana, endemi~na vrsta ribe nova za znanost. Sve navedeno ukazuje da je stvarna biolo{ka raznolikost Hrvatske mnogo ve}a nego nam pokazuju danas postoje}i podaci. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj iznosi oko 37.000 dok je pretpostavljeni broj vrsta znatno ve}i od 50.000 do vi{e od 100.000. To je izuzetno visok broj za zemlju relativno male povr{ine. Jedan od razloga velikog broja endema u Hrvatskoj, posebice tercijarnih relikata, jest ~injenica da ova podru~ja nisu bila pod zna~ajnijim utjecajem glacijacije. Glavni centri endemske flore su planine Biokovo i Velebit, dok je endemska fauna najzastupljenija u podzemnim stani{tima ({piljski beskralje{njaci, ~ovje~ja ribica), na otocima (gu{teri, pu`evi) i u kr{kim rijekama jadranskog slijeva (gaovice i glavo~i}i). U Hrvatskoj se nalazi zna~ajan dio populacija mnogih vrsta ugro`enih na europskom nivou. Ove su vrste vezane uz velika, o~uvana podru~ja, za njih karakteristi~nih stani{ta. Prostrane planinske {ume bukve i jele stani{te su ve}ih populacija triju velikih zvijeri na podru~ju Hrvatske medvjeda, vuka i risa. Mo~varni kompleksi s poplavnim {umama va`na su podru~ja za gnije` enje, zimovanje i migraciju europskih ptica mo~varica i ptica vezanih uz vodena stani{ta koje se gnijezde u {umama, kao {to su {tekavac, crna roda i orao klikta{. Visoka biolo{ka raznolikost mora zajedno s velikom raznoliko{}u otoka i hridi, na kojima nalazimo velik broj endema, daje hrvatskom obalnom podru~ju me unarodni zna~aj. Usprkos visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj, mnoge njene komponente izrazito su ugro`ene. Crveni popis ugro`enih vrsta, me u analiziranim biljnim i `ivotinjskim skupinama (kralje{njaci, danji leptiri, vretenca, podzemna fauna, vaskularna flora i gljive) navodi 1131 ugro`enu svojtu. Sve ove svojte strogo su za{ti}ene Pravilnikom o progla{avanju divljih svojti za{ti}enim i strogo za{ti}enim, koji je stupio na snagu u sije~nju 2006. godine. Ovaj pravilnik razdvaja svojte u dvije skupine strogo za{ti}ene i za{ti}ene {to je u skladu s odgovaraju}im Endemi~ni rod i vrsta velebitska degenija (Degenia velebitica) Jedina tri lokaliteta u svijetu na kojima je zabilje`ena nalaze se u Hrvatskoj (foto: S. Bogdanovi}) me unarodnim propisima (Bernska konvencija, Direktive o pticama i stani{tima). Najve}u prijetnju divljim svojtama u Hrvatskoj ~ini uni{tavanje i gubitak stani{ta. Velik pritisak na ugro`ene svojte stvara i pretvaranje prirodnih stani{ta u gra evinsko ili poljoprivredno zemlji{te. Izgradnjom prometnica i ostalih prometnih putova tako er dolazi do fragmentacije stani{ta. Veliku prijetnju opstanku ugro`enih svojti ~ine i prekomjerno iskori{tavanje kroz lovstvo, ribolov i {umarstvo, a opasni su i turizam, intenzivna poljoprivreda, one~i{}enje voda, tla i zraka te unos alohtonih vrsta. Radovi}ev glavo~i} (Knipowitschia radovici) otkriven je u slijevnom podru~ju rijeke Neretve i opisan 2005. godine. Od 9 vrsta ovog roda, koje dolaze u sredozemnom podru~ju, ve}ina ih je endemi~na. @ive u izoliranim slatkovodnim stani{tima osjetljivim na ljudski utjecaj, koja stoga zahtijevaju adekvatnu za{titu. foto: M. Kova~i} 5

Ukupan broj poznatih svojti Broj endemi~nih svojti % endemi~nih svojti Biljke 8582 485 5,65 Gljive 3800 0 0,00 Li{ajevi 930 82 8,82 Sisavci 101 5 4,95 Ptice gnjezdarice/ukupno 234/375 0 0,00 Gmazovi 38 9 23,68 Vodozemci 20 8 30,00 Slatkovodne ribe 150 18 12,00 Morske ribe 433 6 1,39 Kopneni beskralje{njaci 15.474 351 2,27 Slatkovodni beskralje{njaci 1780 172 9,66 Morski beskralje{njaci 5647 1 0,02 UKUPNO 36.955 1135 Ukupan broj svojti Ugro`ene svojte (RE/CR/EN/VU/DD) % ugro`enih svojti(re/cr/en/vu/dd) Vaskularne biljke 5347 574 10,73 Gljive 3800 314 8,26 Sisavci 101 19 18,81 Ptice gnjezdarice/ukupno 234/375 86 22,93 Gmazovi 38 10 26,32 Vodozemci 20 6 30,00 Slatkovodne ribe 150 76 50,67 Morske ribe 433 73 16,86 Danji leptiri 180 28 15,56 Vretenca 71 31 43,66 UKUPNO 13.375 1131 Podaci o ukupnom broju poznatih svojti, endemi~nih svojti i ugro`enih svojti u Hrvatskoj za ugro`ene svojte dani su brojevi za pet glavnih IUCN kategorija (od sedam). IUCN kategorije EX izumrle; RE regionalno izumrle; CR kriti~no ugro`ene; EN ugro`ene; VU osjetljive; NT gotovo ugro`ene; LC najmanje zabrinjavaju}e; DD nedovoljno poznate Polipi `arnjaka Parazoanthus axinellae predstavnika bogate biolo{ke raznolikosti Jadranskog mora (foto: PP Tela{}ica, D. Petricioli) 6

FLORA Prema dostupnim podacima hrvatska flora broji 8582 svojte, a prema nekim procjenama ona se`e i do 10.000. Omjer broja vrsta prema veli~ini teritorija svrstava Hrvatsku me u tri europske zemlje s najbogatijom florom (sa Slovenijom i Albanijom). Broj svojti po glavnim skupinama flore skupina broj poznatih svojti procijenjeni broj svojti poznato (%) alge 2597 3717 69,87 mahovine 638 700 91,14 vaskularne biljke 5347 5500 97,22 UKUPNO 8582 9917 86,54 Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio), endemi~na vrsta Biokova (foto: A. Alegro) Pretpostavlja se da ~ak 14% svojti hrvatske flore jo{ uvijek nije zabilje`eno. Dok je popis vaskularne flore skoro cjelovit, mahovine jo{ uvijek nisu inventarizirane i to zbog nedostatka specijaliziranih stru~njaka. Alge su pak na nekim podru~jima dobro poznate, dok za druga gotovo da i nema podataka (srednji Jadran, vodotoci, {pilje, itd.). Broj svojti po glavnim skupinama vaskularne flore Spermatophyta (sjemenja~e) SKUPINA broj svojti papratnja~e 86 golosjemenja~e kritosjemenja~e Cycadophytina 7 Coniferophytina 40 ukupno 47 Magnoliopsida 4277 Liliopsida 937 ukupno 5214 ukupno 5261 vaskularna flora - ukupno 5347 Velebitska degenija (Degenia velebitica), raste na to~ilima Velebita (foto: T. Nikoli}) Od ukupnog broja poznatih biljnih svojti ~ak ih je 5,65% endemi~no. Najvi{e endema nalazimo unutar vaskularne flore (ukupno 326 svojti) i alga (152 poznata endema). Naro~ito velik broj endema mo`e se na}i na jadranskim otocima i planinskim masivima Biokova i Velebita. Me u planinskim endemima velik je broj tercijarnih relikata. To~ila na podru~ju srednjeg Velebita stani{ta su najpoznatije endemi~ne vrste, velebitske degenije (Degenia velebitica). Oto~ni su se endemi razvili uglavnom zbog izolacije. Najve}i broj oto~nih endema pripada rodu Centaurea. Endemi~na dubrova~ka ze~ina (Centaurea ragusina), nastanjuje pukotine strmih obalnih stijena (foto: DZZP) 7

Broj endemi~nih svojti po glavnim skupinama flore ENDEMI SKUPINA BROJ SVOJTI broj % alge 2597 152 5,85 mahovine 638 7 1,72 papratnja~e 86 2 2,33 golosjemenja~e 47 1 2,12 kritosjemenja~e 5214 323 6,19 UKUPNO 8582 485 5,65 Udio pojedinih kategorija ugro`enosti u ukupnom broju ugro`enih svojti vaskularne flore Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske navodi 760 svojti koje ~ine 14,2% ukupne hrvatske flore. Glavni razlozi ugro`enosti hrvatske flore su gubitak ili degradacija stani{ta izazvani ljudskim utjecajem posebice kroz poljoprivredu, prekomjerno iskori{tavanje, industrijski razvoj, turizam, gradnju infrastrukture i naselja, isu{ivanje stani{ta, melioracije i sli~no. Gubitak prirodnih stani{ta razlog je ugro`enosti 62% ugro`enih biljnih svojti u Hrvatskoj. Od tih je najve}i broj ugro`en uni{tavanjem ili nestankom vodenih stani{ta. Ugro`ene su i mnoge specijalizirane vrste ovisne o stani{tima podlo`nim sukcesiji, kao {to su vrste cretova i pje{~anih stani{ta. Jadranski bra~i} (Fucus virsoides), endemi~na sme a alga Jadranskog mora (foto: D. Zavodnik) Kriti~no ugro`ena tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris) na niskim bazofilnim cretovima uz rijeku Dretulju u blizini Pla{kog (foto: DZZP) Prema Zakonu o za{titi prirode (Narodne novine br. 70/05) strogo je za{ti}eno 809 biljnih svojti (uklju~uju}i 37 vrsta navedenih u Dodatku II. Direktive o stani{tima), dok je za{ti}eno njih 331. ^etverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia), jedna je od 37 biljnih vrsta u Hrvatskoj na popisu NATURA 2000 (foto: DZZP) Crvena cretna mahovina (Sphagnum rubellum) zabilje`ena na za{ti}enom cretu Blatu{a (foto: DZZP) 8

I LI[AJEVI GLJIVE I LI[AJEVI Procijenjeni broj gljiva u Hrvatskoj je 17.000, {to je gotovo dvostruko vi{e od procijenjenog broja flore. Unato~ tome gljive su najslabije istra`ena skupina `ivih organizama u Hrvatskoj te je do danas zabilje`eno samo 3800 vrsta {to ~ini tek 22% od procijenjenog broja. Gotovo ~etvrtina gljiva u Hrvatskoj `ivi u simbiozi s algama ili modrozelenim algama. Tu simbiozu nazivamo li{ajevima. Ukupni broj poznatih vrsta li{ajeva u Hrvatskoj je 930, od ~ega ih je 82 endemi~no. Crveni popis ugro`enih gljiva Hrvatske navodi 349 vrsta. Uslijed nedostatka podataka u ove analize nisu uklju~eni i li{ajevi. Ipak, prema sada{njim istra`ivanjima poznato je da najrje e vrste li{ajeva rastu na supstratima koji su rijetki u Hrvatskoj, npr. na silikatnim stijenama, ili u podru~jima s rijetkim klimatskim uvjetima ili su pak mikroklimatski odre eni, npr. visokoplaninske vrste. Glavni su razlozi ugro`enosti gljiva i li{ajeva u Hrvatskoj gubitak i fragmentacija stani{ta, one~i{}enje okoli{a i prekomjerno skupljanje gljiva. Blagva (Amanita caesarea) ova vrsta, ~uveni kulinarski specijalitet, ugro`ena je prekomjernim skupljanjem te je strogo za{ti}ena 1999. (foto: S. Posavec) Prema Zakonu o za{titi prirode strogo je za{ti}eno 314 vrsta gljiva i 20 li{ajeva, dok je za 20 vrsta gljiva, 12 tartufa i 5 li{ajeva dopu{teno iskori{tavanje u komercijalne svrhe pod nadzorom. Udio pojedinih kategorija ugro`enosti u ukupnom broju ugro`enih svojta gljiva Jedna od specijaliziranih vrsta gljiva koje nastanjuju cretove (foto: DZZP) Li{aj Lobaria pulmonaria skuplja se za farmaceutsku industriju (foto: DZZP) 9

FAUNA SISAVCI Sa 101 vrstom sisavaca, od ~ega je 90 autohtono, Hrvatska se svrstava me u 8 europskih zemalja s najve}om raznoliko{}u sisavaca. Planinska podru~ja pokrivena prostranim {umskim kompleksima nastanjena su svim trima vrstama velikih europskih zvijeri (medvjedom, vukom i risom), a raznolika fauna {i{mi{a zastupljena je s ~ak 34 vrste. Me u morskim sisavcima samo je dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan dok je ~itav niz drugih vrsta reda Cetacea (kitovi) zabilje`en u isto~nom dijelu Jadrana. Sredozemna medvjedica vi{e se ne razmno`ava u Jadranu, no prijavljena su povremena vi enja pojedina~nih jedinki. Ukupan broj regionalnih endema kod sisavaca relativno je malen. Nekoliko vrsta u Hrvatskoj ima manje ili vi{e genetski izolirane populacije, {to ih potencijalno ~ini endemi~nima. To~an broj endema tek }e se utvrditi daljnjim geneti~kim istra`ivanjima. U Hrvatskoj se ugro`enima smatra 14% sisavaca (14 vrsta), dok ih je 6% (5 vrsta) regionalno izumrlo. Razlozi ugro`enosti sisavaca u Hrvatskoj prvenstveno su gubitak i fragmentacija stani{ta, prekomjernan lov, krivolov, uni{tavanje kolonija {i{mi{a i upotreba pesticida. Nedavni intenzivni radovi na izgradnji autocesta mogli su imati zna~ajan utjecaj na populacije velikih zvijeri. Ovaj je problem uspje{no rije{en izgradnjom tzv. zelenih mostova, koji `ivotinjama predstavljaju koridore za prijelaz novonastalih prepreka. Vuk (Canis lupus), jedna od tri velike zvijeri u Hrvatskoj (foto: B. Krstini}) Me u najugro`enije vrste sisavaca ubrajamo dobrog dupina, 6 vrsta {i{mi{a i posljednju oto~nu populaciju europske krtice. Nekoliko se vrsta ubraja u kategoriju nedovoljno poznatih, no postoje indikacije da su ugro`ene, kao {to su obi~ni dupin, vidra, reliktni dinarski voluhar i 5 vrsta {i{mi{a, uklju~uju}i dvije novoopisane vrste: Kolombatovi}ev dugou{an i gorski dugou{an. Zeleni most na autocesti omogu}uje `ivotinjama prelazak barijere koja presijeca njihovo stani{te (foto: \. Huber) Udio pojedinih kategorija ugro`enosti u ukupnom broju ugro`enih svojti sisavaca Dobri dupin (Tursiops truncatus), jedini je morski sisavac stalno prisutan u Hrvatskoj (foto: D. Holcer) 10

PTICE Kada se uzme u obzir 78 vrsta ptica koje se gnijezde u Hrvatskoj, a ugro`ene su na europskom nivou, hrvatska ornitofauna je me u najbogatijima u Europi. Ukupni broj vrsta ptica je 375, od ~ega ih se 234 gnijezdi na podru~ju Hrvatske. Hrvatska ornitofauna uklju~uje 130 vrsta navedenih u Dodatku I. Direktive o pticama. Kriterije, koje postavlja Bird Life International za podru~ja va`na za ptice u Europi (IBA podru~ja), zadovoljava 39 podru~ja, odnosno 40% hrvatskog teritorija. Sva se ova podru~ja kvalificiraju kao NATURA 2000 podru~ja, {to ukazuje na veliku odgovornost Hrvatske u o~uvanju europske ornitofaune. U Hrvatskoj su sa zna~ajnim populacijama zastupljene neke u Europi izrazito ugro`ene vrste. Razlog su uglavnom velike povr{ine o~uvanih stani{ta. Jo{ uvijek postoje veliki mo~varni kompleksi u dolinama Drave i Save, koji su izrazito vrijedni za gnije` enje vrsta vezanih uz vla`na stani{ta, kao {to su: `li~arka, ~aplje, ~igre, {tekavac, crna i bijela roda, te orao klikta{. Globalno ugro`ene vrste kao {to je kosac, vrsta ovisna o prostranim vla`nim travnjacima, ili patka njorka, koja se gnijezdi uz stare rukavce i ekstenzivne ribnjake, jo{ uvijek su dobro zastupljene u Hrvatskoj. Prirodna ili umjetna vla`na stani{ta, posebice {aranski ribnjaci, predstavljaju me unarodno va`na podru~ja za migraciju i zimovanje europskih ptica mo~varica. Veliki {umski kompleksi bukve i jele u planinskim podru~jima Hrvatske va`ni su za brojne vrste sova, te za djetli}e, tetrijeba, surog orla i druge. Obalu tako er naseljavaju neke zna~ajne vrste kao {to su bjeloglavi sup, eleonorin sokol, sredozemni galeb i druge vrste. @li~arka (Platalea leucorodia) naseljava {aranske ribnjake i prirodne mo~vare Hrvatske (foto: B. Krstini}) Sivi sokol (Falco peregrinus) gnijezdi se u sredi{tu Zagreba (foto: M. Cukrov) Kosac (Crex crex), globalno ugro`ena vrsta vla`nih livada (foto: S. Harvancik) [aranski ribnjaci u Hrvatskoj iznimno su va`ni za globalno ugro`enu patku njorku (Aythya nyroca) (foto: D. Krnjeta) 11

Na`alost, gotovo polovica ptica Hrvatske navedena je u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, gdje ih je 86 procijenjeno kao ugro`eno, a ostale svrstane u kategorije nisko rizi~ne ili najmanje zabrinjavaju}e. Nestankom mo~varnih stani{ta pogo eno je 43,2% ugro`enih ptica, naro~ito u priobalnom dijelu zemlje. Mo~vare se jo{ uvijek pretvaraju u obradive povr{ine, ~ime se nepovratno gube vrijedna stani{ta za ~itav niz ugro`enih vrsta ptica. Glavni su uzroci ugro`enosti hrvatske ornitofaune lov i krivolov, koji utje~u na 78,4% ugro`enih vrsta. Kategorije ugro`enosti gnijezde}ih populacija ptica Kategorije ugro`enosti negnijezde}ih populacija ptica VODOZEMCI I GMAZOVI Od 38 vrsta gmazova u Hrvatskoj, 9 ih je endemi~no. Najraznolikiji dio Hrvatske s obzirom na gmazove je Dalmacija. Gu{teri su endemima najbogatija skupina, posebno u oto~nim populacijama koje su i najugro`enije. Naime, izoliranost oto~nih populacija ~ini ih izrazito ugro`enima. Dodatno, postoji velika opasnost od uno{enja predatora ili drugih, kompetitivnih vrsta gmazova. Najugro`enije vrste gmazova u Hrvatskoj su kriti~no ugro`ene ze lena `elva (Chelonia mydas) i rije~na kornja~a (Mauremys caspica). Glavni razlog ugro`enosti morskih kornja~a u Jadranu jest slu- ~ajan ulov ribarskim mre`ama. Dodatno su ugro`ene smanjenjem povr{ina podru~ja na kojima se hrane (livade posidonije) i cvjetanjem mora. Rije~na kornja~a (Mauremys caspica) je vrsta ugro`ena na europskom nivou; u Hrvatskoj se mo`e na}i samo u nekoliko lokvi i malih vodotoka u ju`noj Dalmaciji (foto: DZZP) ^ovje~ja ribica (Proteus anguinus), endemi~na vrsta dinarskoga kr{a (foto: B. Jal`i}) 12

Crvenkrpica (Elaphe situla), `ivi u obalnom dijelu Hrvatske (foto: M. Mrakov~i}) Od 20 vrsta vodozemaca zabilje`enih u Hrvatskoj, 8 je svojti endemi~no. S obzirom na faunu vodozemaca najbogatiji dio zemlje je zapadni dio Panonske nizine. Na Crvenom popisu ugro`enih biljaka i `ivotinja navedeno je 9 vrsta vodozemaca. ^etiri su vrste ugro`ene na nacionalnom ni- O{troglava gu{terica (Lacerta oxycephala), endemi~na je vrsta isto~ne obale Jadrana (foto: DZZP) vou, dok je ~ovje~ja ribica (Proteus anguinus), endemi~na vrsta dinarskoga kr{a, ugro`ena na globalnome nivou. Naj~e{}i je razlog ugro`enosti vodozemaca uni{tavanje ili fragmentacija stani{ta. Sve vrste vodozemaca za{ti}ene su Zakonom o za{titi prirode. Kategorije ugro`enosti gmazova Kategorije ugro`enosti vodozemaca Kopnena kornja~a (Testudo hermanni), iako strogo za{ti}ena, ugro`ena je skupljanjem za ilegalnu trgovinu (foto: DZZP) Krasta~a (Bufo bufo) skrivena u cretnoj mahovini creta Blatu{a (foto: DZZP) 13

SLATKOVODNE RIBE Sa 151 vrstom slatkovodnih riba u rijekama i jezerima, od ~ega ih je 18 hrvatskih kr{kih endema, Hrvatska je ihtiofaunom jedna od najbogatijih zemalja Europe. Ova raznolikost u broju vrsta rezultat je geografskog polo`aja koji pokriva dva slijeva (jadranski i crnomorski) i prisutnosti specifi~nih kr{kih stani{ta. Crnomorski (dunavski) slijev (pokriva 62% teritorija) nastanjuje 81 vrsta riba, dok jadranski (pokriva samo 38% teritorija) nastanjuje ~ak 88 vrsta. Endemi~ne slatkovodne ribe Hrvatske visova~ka pastrva (Salmo visovacensis) zlousta (Salmothymus obtusirostris krkensis) solinska mekousna (Salmothymus obtusirostris salonitana) svijetlica (Telestes polylepis) cetinska ukliva (Telestes ukliva) zrmanjski klen (Leuciscus zrmanjae) dalmatinska gaovica (Phoxinellus dalmaticus) krbavska gaovica (Phoxinellus fontinalis) Crnka (Umbra krameri) je vrsta s popisa NATURA 2000; nastava rukavce velikih nizinskih rijeka (foto: P. Mustafi}) Udio pojedinih kategorija ugro`enosti u ukupnom broju ugro`enih svojta slatkovodnih riba li~ki pijor (Phoxinellus croaticus) jadovska gaovica (Phoxinellus jadovensis) krbavski pijor (Phoxinellus krbavensis) cetinski vijun (Cobitis dalmatina) neretvanski vijun (Cobitis narentana) vrgora~ka gobica (Knipowitschia croatica) visova~ki glavo~i} (Knipowitschia mrakovcici) radovi}ev glavo~i} (Knipowitschia radovici) drlja (Scardinius dergle) masnica (Rutilus basak) Dalmatinska gaovica (Phoxinellus dalmaticus) gaovice nastavaju podzemne vodotoke (foto: P. Mustafi}) Visova~ki glavo~i} (Knipowitschia mrakovcici) jedna je od nedavno otkrivenih vrsta novih za znanost u hrvatskim rijekama (foto: P. Mustafi}) 14

Jadranski se slijev isti~e visokim stupnjem endemi~nosti (44 mediteranska, 40 jadranskih i 18 hrvatskih endema), {to je direktna posljedica raznolikosti kr{kih stani{ta. Slatkovodne ribe jedna su od najugro`enijih skupina kralje{njaka. ^ak je 89 vrsta riba uklju~eno u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske, {to predstavlja 59,3% slatkovodne ihtiofaune Hrvatske. Uno{enje alohtonih vrsta, one~i{}enje, regulacija vodotoka i uni{tavanje stani{ta, zatim izgradnja brana i stvaranje akumulacija, navodnjavanje, prekomjerno crpljenje vode za pi}e i industriju, te nekontrolirano ribarstvo imaju najve}i negativan u~inak na slatkovodne ribe. Zrmanjski klen (Leuciscus zrmanjae) endemi~na riba rijeke Zrmanje (foto: P. Mustafi}) MORSKE RIBE U Jadranskom su moru zabilje`ene 433 vrste riba, {to predstavlja 65,2% poznatih ribljih svojti Sredozemnoga mora. Ova brojka podlo`na je stalnim promjenama. Tijekom posljednjih 15 godina zabilje`eno je 25 novih vrsta. Neke od njih nastanjuju Sredozemlje, dok druge dolaze kroz Sueski kanal iz Crvenoga mora. Skupini riba ko{tunja~a pripadaju 382 svojte jadranskih riba, 50 skupini hrskavi~nja~a i jedna paklarama. Jadranska ihtiofauna uklju~uje 6 endemskih vrsta. Od toga su 2 vrste gobida ujedno i nove za znanost (Didogobius schlieweni i Gobius kolombatovici). U pogledu stupnja ugro`enosti jadranske ihtiofaune 124 riblje svojte navedene su na Crvenom popisu morskih riba Hrvatske iz 2005. godine (28,6% morske ihtiofaune Hrvatske). Glavni razlozi ugro`enosti jadranskih riba su nekontrolirano ribarstvo, uni{tavanje va`nih stani{ta (hranili{ta i mrijestili{ta), kao {to su livade posidonije, estuariji, priobalna podru~ja i kanali, te one~i{}enje mora i eutrofikacija. Jedno od podru~ja s najraznolikijom ihtiofaunom su more oko pu~inskih otoka i oto~ni kanali. Uz Zakon o za{titi prirode koji uklju~uje sve relevantne me unarodne propise, za{tita i iskori{tavanje morskih riba u Hrvatskoj regulirani su Zakonom o morskom ribarstvu. Livade posidonije bogate su ribom (foto: A. @uljevi}) Udio pojedinih kategorija ugro`enosti u ukupnom broju ugro`enih svojti morskih riba [karpinica (Scorpaena notata) (foto: PP Tela{}ica, D. Petricioli) 15

BESKRALJE[NJACI Do danas je u Hrvatskoj zabilje`eno 15.474 kopnenih i 1780 slatkovodnih svojti beskralje{njaka. Iako dominira brojno{}u i raznoliko{}u, ova je skupina nedovoljno istra`ena. Endemi~ne su 351 kopnena svojta i 172 slatkovodne svojte beskralje{njaka. Ve}ina endemi~nih svojti nastava podzemna stani{ta. Imaju}i u vidu da je fauna beskralje{njaka u Hrvatskoj nedovoljno istra`ena, o~ekivani broj vrsta i broj endema znatno je ve}i. Glavni su razlozi ugro`enosti pojedinih vrsta beskralje{njaka promjene i uni{tavanje stani{ta, sve vrste one~i{}enja, prekomjerna uporaba pesticida, uno{enje alohtonih vrsta te prekomjerno iskori{tavanje i skupljanje. Procjene ugro`enosti do sada su na~injene samo za danje leptire i vretenca. Crveni popis uklju~uje 28 od ukupno 180 svojti danjih leptira, te 31 od ukupno 71 svojte vretenaca. Ugro`enost danjih leptira Troglobiontska pijavica Croatobranchus mestrovi nedavno je otkrivena u podzemlju Velebita; ovo je novi rod i vrsta za znanost (foto: D. Bak{i}) Ugro`enost vretenaca RAZNOLIKOST FAUNE KOPNENIH BESKRALJE[NJAKA Koljeno Br. svojti Aschelminthes 127 Mollusca 470 Annelida 141 Tardigrada 7 Arthropoda 14.729 Ukupno 15.474 RAZNOLIKOST FAUNE SLATKOVODNIH BESKRALJE[NJAKA Koljeno Br. svojti Protozoa 268 Spongia 4 Platodes 20 Cnidaria 6 Aschelminthes 360 Mollusca 156 Annelida 99 Tardigrada 7 Arthropoda 869 Ukupno 1789 Crveni koralj (Corallium rubrum) je ugro`ena vrsta Sredozemlja (foto: D. Frka) 16

Fauna beskralje{njaka Jadrana, iako nedovoljno istra`ena, veoma je raznolika. Do sada je zabilje`eno ukupno 5647 vrsta. Kao jadranski endem navodi se samo jedna vrsta mje{~i}nica (Polycitor adriaticus), no i ona je upitna upravo zbog slabe istra`enosti te skupine u drugim dijelovima Sredozemlja. Ugro`enima se mogu smatrati sve vrste jadranskih beskralje- {njaka ~ija se naselja izlovljavaju ili uni{tavaju u koli~inama ve}ima od mogu}nosti prirodnog obnavljanja populacija. Najugro`enije gospodarski zna~ajne vrste su {kamp (Nephrops norvegicus) i jakopska kapica (Pecten jacobeus). Jelenak (Lucanus cervus) je ugro`en zbog nedostatka trulog drve}a u gospodarenim {umama (foto: DZZP) Dubokomorska mesojedna spu`va (Asbestopluma hypogea) `ivi u podmorskim jamama Parka prirode Tela{}ica, na dubini od samo 20 metara (foto: PP Tela{}ica, D. Petricioli) Unato~ dugotrajnoj zakonskoj za{titi crveni koralj (Corallium rubrum) i periska (Pinna nobilis) i dalje su ugro`ene vrste. Raznolikost faune beskralje{njaka Jadrana Koljeno Br. Svojti SARCOMASTIGOPHORA 676 SPOROZOA 24 MYXOZOA 25 CILIOPHORA 207 PORIFERA 221 PLATYHELMINTHES 129 GNATHOSTOMULIDA 5 CNIDARIA 320 CTENOPHORA 10 ROTIFERA 31 GASTROTRICHA 36 CEPHALORHYNCHA 13 ACANTHOCEPHALA 5 NEMATODA 312 PRIAPULIDA 3 KAMPTOZOA 6 NEMERTINA 27 MOLLUSCA 866 SIPUNCULA 18 ECHIURA 2 ANNELIDA 595 TARDIGRADA 4 ARTHROPODA 1594 PHORONIDA 1 BRYOZOA 263 BRACHYOPODA 11 HEMICHORDATA 4 ECHINODERMATA 104 CHAETOGNATHA 11 TUNICATA 123 CHORDATA 1 UKUPNO 5647 Gorski plavac (Maculinea rebeli), jedan je od ugro`enih danjih leptira Hrvatske (foto: M. [a{i}) Atraktivni koralj gorgonija iz roda Eunicella (foto: PP Tela{}ica, D. Petricioli) 17

INVAZIVNE STRANE VRSTE Kao i ostale europske zemlje, Hrvatska ima sve vi{e problema s invazivnim stranim vrstama (IAS). Najstariji poznati problem datira jo{ iz 1910. godine, kada je 11 primjeraka indijskog mungosa (Herpestes javanicus auropunctatus) uneseno na otok Mljet kako bi se smanjila populacija zmija otrovnica. Za dvadesetak godina, nakon {to su istrijebili sve zmije, mungosi su po~eli napadati druge male divlje `ivotinje, migratorne ptice i doma}e `ivotinje. U pro{losti je bilo poku{aja potpunog uklanjanja mungosa, ali bez ve}eg uspjeha. Svake se godine ukloni oko 100 jedinki, no mungosi i dalje nastanjuju otok nanose}i velike {tete populacijama divljih i doma}ih `ivotinja. Danas su poznati brojni negativni utjecaji invazivnih stranih vrsta na biolo{ku raznolikost Hrvatske. Tropske zelene alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa brzo se {ire potiskuju}i autohtone bentoske zajednice Jadrana. Alohtone slatkovodne ribe u Hrvatskoj kalifornijska pastrva babu{ka sun~anica zlatna ribica sivi glava{ bijeli glava{ bijeli amur bezribica patuljasti somi} jezerska zlatov~ica poto~na zlatov~ica pastrvski grge~ crni somi} sjeverna ozimica velika ozimica gambuzija Oncorhynchus mykiss Carrasius gibelio Lepomis gibbosus Carassius auratus Hypophthalmichthys molitrix Hypophthalmichthys nobilis Ctenopharyngodon idella Pseudorasbora parva Ameiurus nebulosus Salvelinus alpinus Salvelinus fontinalis Micropterus salmoides Ameiurus melas Coregonus peled Coregonus lavaretus Gambusia affinis Uklanjanje invazivne zelene tropske alge (Caulerpa taxifolia) mo`e samo usporiti njezino {irenje (foto: A. @uljevi}) Tijekom pro{log stolje}a u rijeke i jezera Hrvatske uneseno je 16 alohtonih vrsta riba. Ove vrste nanose veliku {tetu autohtonoj ihtiofauni, a naro~ito su ugro`ene rijeke jadranskog slijeva s velikim brojem endemi~nih vrsta riba. Zlatna ribica (Carassius auratus) (foto: DZZP, M. Pov`) Biljna vrsta Amorpha fruticosa nezaustavljivo se {iri obrastaju}i rubove {uma i poplavna podru~ja nizinske Hrvatske, stvaraju}i velike probleme prilikom obnove {umskih povr{ina nakon sje~e. Ambrosia artemisiifolia se pro{irila ruderalnim stani{tima {irom Hrvatske. Ova vrsta poznata je kao jedan od glavnih alergena u Europi. [koljka{ Dressenia polymorpha, poznat kao {teto~ina na hidroenergetskim postrojenjima, ugro`ava autohtone populacije {koljka{a (Unionidae), ali i faunu dna op}enito. Mediteranska forma crnog {takora (Rattus rattus) i talijanska gu{terica (Podarcis /sicula/ campestris) izrazito su negativno utjecale na autohtonu oto~nu faunu. Invazivna vrsta rije~nog raka Orconectes limosus, prijenosnik ra~je kuge, prona ena je na podru~ju Parka prirode Kopa~ki rit i ubrzano se {iri Dunavom. 18

Alohtone vrste divlja~i, kao {to je ~ukara (Alectoris chukar), namjerno unesene u oto~na i kopnena lovi{ta, poseban su problem. Potrebno je organizirati prevenciju nenamjernog uno{enja invazivnih vrsta na nacionalnom nivou, prepoznati i ocijeniti njihov utjecaj na biolo{ku raznolikost te utvrditi aktivnosti potrebne kako bi se taj negativni utjecaj smanjio. Ve} je pokrenut ~itav niz aktivnosti kako bi se postigli ovi ciljevi. Ministarstvo kulture financira pra}enje stanja (monitoring) vrsta roda Caulerpa, i njihovo uklanjanje, s posebnim naglaskom na ~etiri morska za{ti}ena podru~ja (Brijuni, Kornati, Tela{}ica i Mljet). Dr`avni zavod za za{titu prirode u suradnji sa stru~njacima pokrenuo je projekt inventarizacije invazivnih biljnih vrsta. Grmovi invazivne vrste Amorpha fruticosa veliki su problem u {umarstvu (foto: DZZP) UDOMA]ENE SVOJTE ^ovjek je tijekom povijesti mijenjao prirodu prilago avaju}i neke vrste svojim potrebama kroz uzgoj i selekciju odre enih svojstava. Takve udoma}ene `ivotinje i biljke tako er su dio na{e biolo{ke raznolikosti. Tijekom nekoliko tisu}a godina, brojne su se udoma}ene svojte prilagodile na antropogena stani{ta, stvaraju}i lokalne varijetete kultiviranih biljaka i ekotipove doma}ih `ivotinja. Za{tita biolo{ke raznolikosti uklju~uje prikupljanje podataka, pra}enje i o~uvanje autohtonih sorti kultiviranih biljaka i pasmina doma}ih `ivotinja svake pojedine zemlje. Posavski konj u Parku prirode Lonjsko polje (foto: B. Krstini}) PASMINA UKUPAN BR. STATUS TREND KONJI ME\IMURSKI KONJ 29 KRITI^NO UGRO@ENA POSAVSKI KONJ 1505 LIPICANAC 398 HRVATSKI HLADNOKRVNJAK 1406 MAGARCI 804 UGRO@ENA GOVEDA ISTARSKO GOVEDO 300 UGRO@ENA SLAVONSKI PODOLAC 37 KRITI^NO UGRO@ENA BU[A 53 KRITI^NO UGRO@ENA OVCE I KOZE ISTARSKA PRAMENKA 2240 DUBROVA^KA RUDA 251 UGRO@ENA PA[KA 1418 CRESKA 384 LI^KA PRAMENKA 4798 DALMATINSKA PRAMENKA 2032 CIGAJA 752 UGRO@ENA DOMA]A KOZA 299 SVINJE TUROPOLJSKA 127 KRITI^NO UGRO@ENA CRNA SLAVONSKA 610 UGRO@ENA PERAD ZAGORSKI PURAN 1933 19

Ove sorte i pasmine, prilago ene lokalnoj klimi, otpornije su na bolesti te su jako dobro uklopljene u prirodu i krajobraze koji ih okru`uju. Zbog ogromnog truda i znanja koje su generacije ulo`ile u njihovo stvaranje, ove svojte predstavljaju nacionalnu kulturnu ba{tinu. Posavski goni~ prepoznat je kao autohtona hrvatska pasmina (foto: DZZP) U Hrvatskoj, Hrvatski sto~arski centar vodi sredi{nji popis uzgojno vrijednih `ivotinja udoma}enih pasmina i procjenjuje ugro`enost. Prema podacima ovog centra iz 2004. godine na listi kriti~no ugro`enih svojti doma}ih `ivotinja nalaze se me imurski konj, slavonski podolac, bu{a i turopoljska svinja, a ugro`ene svojte su magarci, istarsko govedo, dubrova~ka ruda, cigaja i crna slavonska svinja. Tijekom 2005. godine do{lo je do stanovitih promjena u selekciji udoma}enih pasmina, kriteriji su poo{treni i puno manji broj jedinki svake pojedine pasmine uvr{ten je na popis. Mjerodavno ministarstvo dalo je suglasnost za progla{enje novih udoma}enih svojti: rapske ovce, hrvatske {arene koze i hrvatske bijele koze. Slavonsko podolsko govedo (foto: B. Krstini}) 20

Pas tornjak `ivi sa stadom (foto: DZZP) Posebna briga vodi se o autohtonim pasminama pasa. Neke su i slu`beno registrirane dalmatinski pas, istarski kratkodlaki goni~, istarski dugodlaki goni~, posavski goni~ i hrvatski ov~ar. Za pastirsku pasminu tornjak predan je zahtjev za priznavanje i postupak je u tijeku. Hrvatski kinolo{ki savez kao posebno vrijedne nacionalne pasmine pasa koje bi trebalo sa~uvati isti~e hrvatskog ov~arskog psa i psa tornjaka. Sustav koji vodi evidenciju starih sorti biljaka nije ustanovljen. O~uvanje starih sorti biljaka provodi se sporadi~no, a najvi{e se aktivnosti o~uvanja odnose na metode ex-situ. Tako Agronomski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu provodi projekt Hrvatska banka biljnih gena (HBBG). Zakon o za{titi prirode tek je nedavno uveo kategoriju za{ti}ene zavi~ajne udoma}ene svojte u koju se mo`e proglasiti ona ugro`ena ba{tinjena biljna svojta i/ili `ivotinjska pasmina koja se razvila kao posljedica tradicionalnog uzgoja i ~ini dio hrvatske prirodne ba{tine. O~uvanje ugro`enih zavi~ajnih udoma}enih svojti provodi se suradnjom izme u za{tite prirode i poljoprivrede, a podupire se nov~anim poticajima i nadoknadama, te povoljnim kreditiranjem za{titnih radnji. Turopoljska svinja kriti~no je ugro`ena autohtona pasmina Hrvatske (foto: B. Krstini}) 21

STANI[TA

UVOD Velika raznolikost stani{ta rasprostranjena je nizinskim, planinskim i obalnim dijelovima Hrvatske. Bogatstvo geomorfolo{kih formi, kako iznad tako i ispod zemlje, omogu}uje trodimenzionalnu rasprostranjenost stani{ta doprinose}i njihovu bogatstvu. Iznimno je rijetko prona}i takvu raznolikost stani{ta na prostoru jedne tako male zemlje kao {to je Hrvatska. Mnogi stani{ni tipovi specifi~ni su za Hrvatsku, npr. podzemna kr{ka stani{ta, ili biljne zajednice stijena i to~ila. ^itav niz stani{ta u Hrvatskoj smatra se ugro`enima. Cilj za{tite prirode je o~uvati sve ugro`ene i rijetke stani{ne tipove u povolj nom statusu za{tite. Za takve tipove stani{ta neophodno je sa~uvati funkcionalnu mre`u podru~ja na kojima dolaze. To je mogu}e uspostavom ekolo{ke mre`e. Da bi se takva mre`a uspo stavila, stani{ta se kartiraju, procjenjuje se njihov status ugro `enosti, te se donose mjere za njihovo o~uvanje. Europska Direktiva o stani{tima (Council Directive 92/43/ EEC) zahtijeva uspostavu funkcionalne mre`e va`nih podru~ja za ugro`ene tipove stani{ta Europske Unije. Ova mre`a nazvana je NATURA 2000. U sije~nju 2006. godine donesen je Pravilnik o za{titi ugro`enih i rijetkih tipova stani{ta. Pravilnik navodi sve tipove stani{ta za{ti}ene Direktivom o stani{tima, Rezolucijom 4 Bernske kon- vencije, te one ugro`ene na nacionalnom nivou. Propisane su neke op}enite mjere za{tite, dok se specifi~ne mjere za{tite ugra uju u prostorne planove, sektorske planove upravljanja i projekte, kroz uvjete za{tite prirode, koje na zahtjev izdaje Ministarstvo kulture. Zakon o za{titi prirode definira stani{te na slijede}i na~in: stani{te je jedinstvena funkcionalna jedinica ekolo{kog sustava, odre ena zemljopisnim, bioti~kim i abioti~kim svojstvima; sva stani{ta iste vrste ~ine jedan stani{ni tip. Tipovi stani{ta opisani su sustavima klasifikacije stani{ta. Razvijeno je nekoliko sustava klasifikacije stani{ta u Europi. Klasifikaciju CORINE razvila je Europska Unija, a koristi je Direktiva o stani{tima. Pro{irena je za ~itavu Europu kao Palearkti~ka klasifikacija stani{ta, a kasnije i kao klasifikacija EUNIS. Poput ostalih zemalja i Hrvatska je razvila svoju Nacionalnu klasifikaciju stani{ta (NKS), kako bi naglasila raznolikost stani{ta svoga teritorija, te neke specifi~nosti, naro~ito one vezane uz more, podzemlje i podru~ja kr{a. Pomo}u klju~a za pretvaranje jedne klasifikacije stani{ta u drugu, mogu}e je nacionalnu klasifikaciju pretvoriti u bilo koji europski standard. Biogeografske regije Temeljem vegetacijske karte Europa je podijeljena na deset bio - geografskih regija. Prema zakonodavstvu Europske Unije i Bernskoj konvenciji, svaka zemlja iskazuje svoje vrste i stani{ta po biogeografskim regijama prisutnima na svom teritoriju. U Hrvatskoj su prisutne ~etiri regije panonska, kontinentalna, alpska i mediteranska, {to pokazuje veliko bogatstvo i raznolikost prirode. 23

Nacionalna klasifikacija stani{ta Hrvatske definira slijede}e glavne klase, od kojih se svaka dalje dijeli na ~etiri nivoa tipova stani{ta: Prvih osam klasa sadr`ava ve}inu prirodnih tipova stani{ta u Hrvatskoj, pa su stoga te klase prikazane i u ovoj publikaciji. A B C D E F G H I J K povr{inske kopnene vode i mo~varna stani{ta neobrasle i slabo obrasle kopnene povr{ine travnjaci, cretovi i visoke zeleni {ikare {ume morska obala more podzemlje kultivirane ne{umske povr{ine i stani{ta s korovnom i ruderalnom vegetacijom izgra ena i industrijska stani{ta kompleksi Karta stani{ta temeljna je podloga za proces uspostave ekolo{ke mre`e. Temeljem satelitskih snimaka u Hrvatskoj su kartirani svi stani{ni tipovi ve}i od 9 hektara, u mjerilu 1 : 100.000. Ova je karta omogu}ila analizu rasprostranjenosti i povr{ina NATURA 2000 stani{nih tipova u Hrvatskoj. 24

KOPNE A. POVR[INSKE KOPNENE VODE I MO^VARNA STANI[TA Ova klasa uklju~uje kopnene povr{inske vode s prirodnim ili poluprirodnim zajednicama, obrasle ili neobrasle, neovisno o tome da li su prirodnog ili umjetnog postanka. Uklju~ene su sve staja}ice i teku}ice, zajedno s vegetacijom vodenih rubova. Ova klasa uklju~uje ve}inu mo~varnih stani{ta definiranih Ramsarskom konvencijom o mo~varnim stani{tima. Me u najugro`enije tipove stani{ta iz ove klase svrstani su rije~ni {ljunci, pijesci i muljevi, najzastupljeniji u velikim nizinskim rijekama (Drava i Mura, te neki dijelovi rijeke Save). Ugro`eni su tipovi stani{ta i sedrotvorni vodotoci, te sedrene barijere, karakteristi~ni za hrvatske kr{ke rijeke. Ova se vegetacija sastoji od euhidrofitskih zajednica mahovina i algi u vodotocima siroma{nim nutrijentima, ali bogatim vapnencem, tvore}i velike naslage sedre. Ramsarske mo~vare U Hrvatskoj je prisutno 28 od ukupno 42 ramsarska tipa mo~varnih stani{ta podijeljena u tri glavne grupe: prirodna morska/obalna, prirodna kontinentalna, te umjetna mo~varna stani{ta. Tu su uklju~ena sva stani{ta koja na bilo koji na~in ovise o vodi. Dodatno je uveden i pojam poplavna nizina koji se koristi za podru~ja uz velike rijeke, a koja su zapravo kompleksi sastavljeni od nekoliko tipova mo~varnih stani{ta. Ramsarski tipovi stani{ta pripadaju nekolicini klasa hrvatskog NKS-a. Dr`avni zavod za za{titu prirode proveo je, u okviru projekta financiranog iz Ramsarskog fonda za male donacije, inventarizaciju mo~varnih stani{ta Hrvatske. Prikupljeni su svi dostupni podaci o mo~varnim stani{tima te je uspostavljena baza podataka kao podloga za nastavak aktivnosti na prikupljanju novih podataka. Rezultati inventarizacije prikazani su u tablici koja slijedi. Ramsarski tipovi mo~varnih stani{ta Broj podru~ja Duljina (km) Povr{ina (ha) Kompleksi mo~varnih stani{ta 11 800.365 A/B Priobalna morska voda i dno 26.028 D Stjenovita morska obala* 5599 E Pjeskovita ili {ljunkovita obala* 354 F Estuariji 8 7523 G Muljevite, pje{~ane ili slane pli~ine 18 666 H Obalne slane mo~vare 83 J Obalne morske/bo~ate lagune 6 4058 Zk(a) Morski/obalni kr{ki i drugi podzemni hidrolo{ki sustavi vrulje 9 M Stalne teku}ice 14.338 30.127 (large rivers) N Povremene/prekinute teku}ice 15.109 O Stalna slatkovodna jezera 441 8916 P Povremena slatkovodna jezera (uklju~uju}i plavljena kr{ka polja) 15 29.405 Q Stalna slana/bo~ata jezera 6 361 Tp/p Stalne slatkovodne mo~vare/bare 343 1929 Tp/r Stalne slatkovodne mo~vare/tr{}aci 6290 Ts/p Povremene slatkovodne mo~vare/lokve 994 Ts/m Povremene slatkovodne mo~vare/poplavne livade 72.486 U Cretovi 29 W Mo~varne {ikare (vrbici) 4784 Xf Poplavne {ume 178.262 Y Slatkovodni izvori 1027 Zg Termalni izvori 75 Zk(b) Kr{ki i drugi podzemni hidrolo{ki sustavi, kontinentalni 161 1 Ribnjaci 31 12.730 2 Lokve 562 5 Solane 3 495 6 Akumulacije 24 5966 7 Kopovi 47 859 8 Talo`nice 1 9 Kanali 21.069 UKUPNO 3883 56.469 390.885 (6,9%) * Duljina morske obale ne uklju~uje podru~ja luka (76,1 km) 25

Kompleksi vla`nih stani{ta Velika mo~varna podru~ja iznimno va`na za o~uvanje biolo{ke raznolikosti sastoje se od razli~itih vla`nih stani{ta. U Hrvatskoj su uglavnom prisutna u poplavnim nizinama velikih rijeka. Me u njima su tri ramsarska podru~ja: Kopa~ki rit na u{}u Drave u Dunav, Lonjsko polje uz rijeku Savu, te delta Neretve na obali. Park prirode Kopa~ki rit ramsarsko podru~je (foto: DZZP) [aranski ribnjaci Uz vodotoke sjeverne Hrvatske ~itav je niz {aranskih ribnjaka koji predstavljaju va`na podru~ja za gnije` enje i migraciju ptica mo~varica. Bogati hranom i prikladnom vegetacijom kao {to su tr{}a ci, okru`eni poplavnim {umama, oni predstavljaju umjetna mo~varna podru~ja od me unarodne ornitolo{ke va`nosti za neke od najugro`enijih europskih vrsta ptica. Ribnjak Crna Mlaka u blizini Zagreba jedan je od ~etiriju ramsarskih podru~ja u Hrvatskoj. Zeleni vir u Gorskom kotaru (foto: DZZP) [aranski ribnjak Pakra~ka poljana (foto: DZZP) Gornji tok rijeke Cetine (foto: DZZP) 26

I SLABO B. NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVR[INE Najzanimljivija stani{ta iz ove klase su to~ila, klifovi i gole vapnena~ke stijene. Ovdje nalazimo ~itav niz endemi~nih i reliktnih biljaka i biljnih zajednica, rasprostranjenih uglavnom po planinama obalnog podru~ja. To~ila nastaju na mjestima gdje se odlomljeni dijelovi stijena i {ljunak skupljaju na dnu padina. Na ovakvim stani{tima rastu posebno prilago ene biljke. Najzna~ajnija me u njima je endemi~na vrsta velebitska degenija (Degenia velebitica) koja dolazi u specifi~noj zajednici Bunio-Iberetum pruitii, razvijenoj na to~ilima Velebita izlo`enim olujnim vjetrovima. Klifovi i gole vapnena~ke stijene nastanjene su vegetacijom pukotina u stijenama, ~esto s endemi~nim vrstama. Ove zajednice pripadaju Tirensko-Jadranskoj ili Alpsko-Karpatsko-Balkanskoj skupini stani{ta. Jedna od najva`nijih zajednica je Pha gnalo-centaureetum ragusinae s hrvatskim endemom dubro va~kom ze~inom (Centaurea ragusina). Bijele stijene podru~je u kr{u za{ti}eno kao strogi rezervat (foto: S. Posavec) Detalj iz strogog rezervata Bijele stijene (foto: S. Posavec) Konavoske stijene u ju`noj Dalmaciji bogate su endemi~nim biljnim vrstama (foto: DZZP) To~ilo na Biokovu (foto: A. Alegro) 27

CRETO C. TRAVNJACI, CRETOVI I VISOKE ZELENI CRETOVI Cretovi su mo~varna stani{ta sa zajednicama malih {a{eva i cretnih mahovina razvijenima na tlima pod trajnim utjecajem podvirne vode siroma{ne nutrijentima, ~iji je nivo odmah ispod ili malo iznad povr{ine tla. U Hrvatskoj ovim stani{tima prijeti izumiranje. To su relikti postglacijalnog razdoblja prisutni na malim povr{inama, naj~e{}e manjim od 1 ha, a izrazito ovisni o mikroklimatskim uvjetima. O ovom tipu stani{ta ovisne su mnoge visoko specijalizirane veoma ugro`ene biljne vrste poput cretnih mahovina (Sphagnum sp.), okruglolisne rosike (Drosera rotundifolia), tustice kukcolovke (Pinguicula vulgaris), mo~varnog zmijinca (Calla palustris), te nekolicina gljiva i paukova. Cret Blatu{a jedan je od najve}ih o~uvanih cretova u Hrvatskoj. Za{ti}en je zbog svoje specifi~ne vegetacije, uklju~uju}i i cretnu brezu (Betula pubescens), kriti~no ugro`enu i iznimno rijetku vrstu u Hrvatskoj. Ve}ina je hrvatskih cretova nestala tijekom posljednjih nekoliko desetlje}a. Danas ih je ostalo svega nekoliko, od kojih je samo nekolicinu mogu}e o~uvati primjenom aktivnih mjera za{tite poput odr`avanja povoljnog vodnog re`ima i ~i{}enja vegetacije koja ih obra{}uje. TRAVNJACI Gledaju}i s aspekta za{tite prirode najvredniji su vla`ni i mediteranski suhi travnjaci. Ovi su tipovi stani{ta izrazito ugro`eni. Glavni su razlozi ugro`enosti vla`nih travnjaka hidromeliora- Cret Dubravica jedan je od rijetkih za{ti}enih cretova na kojemu se ve} nekoliko godina provode aktivnosti ~i{}enja vegetacije koja ga obra{}uje. Ove su aktivnosti rezultirale oporavkom populacije okruglolisne rosike, koja je bila gotovo nestala s ovog podru~ja. foto: DZZP cijski zahvati, dok su svi tipovi travnjaka ugro`eni zbog zanemarivanja livada i pa{njaka uslijed napu{tanja seoskih podru~ja i ekstenzivne poljoprivrede. Vla`ni travnjaci su najzastupljeniji u sjevernoj Hrvatskoj, gdje ~ine dio velikih mo~varnih kompleksa uz nizinske rijeke, naro~ito uz Savu. Park prirode Lonjsko polje je ramsarsko podru~je s velikim povremeno plavljenim pa{njacima, po kojima cijele godine na ispa{i slobodno luta na stotine konja, svinja i goveda, foto: DZZP Vla`ni pa{njaci u Parku prirode Lonjsko polje (foto: DZZP) 28

Travnja~ka vegetacija kontinentalnih pijesaka prisutna je na samo dvama vrlo malim lokalitetima u blizini rijeke Drave. \ur eva~ki i Klo{tarski pijesci poznati su po endemi~noj biljnoj zajednici Corynephoro-Festucetum vaginatae. Uslijed {irenja grm lja i ne pje{- ~ar ske vegetacije, na dijelovima pijesaka do{lo je do potpune degradacije originalne zajednice. Zbog toga je neophodno poduzeti aktivne mjere za{tite, odn. uklanjanje vegetacije koja ih zara{}uje. Ova dva lokaliteta posljednji su ostaci podru~ja nekada{njih pje {- ~anih dina, tzv. hrvatske Sahare, koje su se nekada prostirale nekoliko kilometara u duljinu i {irinu. Vla`ne livade sjeverne Hrvatske stani{ta su ugro`ene kockavice (Fritillaria meleagris) (foto: DZZP) osim u periodu kada je poplavno podru~je prekriveno vodom. Jedna od vrsta izrazito ovisnih o vla`nim travnjacima je i kockavica (Fritillaria meleagris). Klo{tarski pijesci u Podravini (foto: DZZP) @ivopisne planinske livade (foto: A. Alegro) Slikoviti suhi travnjaci podno Dinare (foto: DZZP) Na podru~ju sredi{nje Hrvatske, koja je prete`no planinska, rasprostranjene su vrlo specifi~ne vla`ne livade. Pojavljuju se uz vodotoke koji su na ovom kr{kom podru~ju ~esto isprekidani ponekad nestanu potonuv{i pod zemlju, a ponekad poplave ~itava kr{ka polja koja postanu povremena jezera. Na ovim podru~jima razvio se specifi~an tip vegetacije, zajednica Scillo litardierei-deschampsietum mediae, s livadnim procjepkom (Scilla litardieri), strogo za{ti}enom vrstom prema Direktivi o stani{tima. Vla`ni su travnjaci prisutni i u obalnom podru~ju Hrvatske, a naro~ito u podru~ju delte Neretve te uz rijeku Cetinu. Suhi mediteranski travnjaci prekrivaju velike povr{ine obalnog podru~ja i njegova zale a. Najve}i dio pripada isto~no-submediteranskom tipu suhih travnjaka Scorzoneretalia villosae, za{ti}enom temeljem Direktive o stani{tima. Livade s ugro`enom sibirskom perunikom (Iris sibirica) (foto: A. Alegro) 29

D. [IKARE Ovu klasu sa~injava vegetacija {ikara, koja se floristi~ki jasno razlikuje od {umske vegetacije, dok je {umska vegetacija u razvojnom stadiju {ikare uklju~ena u {umske klase stani{nih tipova. Me u ugro`ena i rijetka stani{ta {ikara ubrajamo neke tipove {ikara vrba uz rijeke, te galerije oleandra u ju`noj Dalmaciji. Ilirski garizi karakteristi~na su vazdazelena vegetacija niskoga grmlja, koja ~esto nestaje razvojem {umske vegetacije. Vegetacija {ikara na {ljun~anim sprudovima rijeke Drave (foto: DZZP) Sastojine divljeg oleandra (Nerium oleander) u blizini Slanog u ju`noj Dalmaciji (foto: DZZP) Stani{ni tip galerije oleandra rijedak je na europskom nivou, te za{ti}en Direktivom o stani{tima. Pojavljuje se uz povremene vodotoke Sredozemlja. U Hrvatskoj su u novije vrijeme zabilje`ene 2004. i 2005. samo na dva mala lokaliteta u najju`nijem dijelu zemlje. Prirodne sastojine oleandra razvijaju se u jarugama uz povremene vodotoke koji zavr{avaju u moru. Uz vrste Nerium oleander i Arundo donax, karakteristi~ne za ovaj stani{ni tip, u sastav vegetacije ulaze i elementi makije hrasta crnike (Quercus ilex). Oleo-Euphorbietum dendroidis rijetka je biljna zajednica prisutna na udaljenim pu~inskim otocima Su{cu i Palagru`i (foto: DZZP) 30

STANI[TA E. [UMSKA STANI[TA U Hrvatskoj nalazimo vi{e od 60 {umskih zajednica. Ukupna povr{ina prekrivena {umom iznosi 2.490.000 hektara, {to ~ini 44% teritorija Hrvatske. Guste {ume pokrivaju 37% teritorija, dok ostatak otpada na razli~ite degradacijske stupnjeve {umske vegetacije. Samo je 19% {uma u privatnome, dok je ve}ina u dr`avnom vlasni{tvu. Stara {uma hrasta medunca na Tramuntani, na sjeveru otoka Cresa (foto: DZZP) Rasprostranjenost {uma u Hrvatskoj [ume u Hrvatskoj pripadaju prvoj ili drugoj generaciji nakon prirodne obnove nepreglednih pra{uma na podru~ju izme u rijeka Save i Drave, te kr{ke regije ju`no od rijeke Kupe. Prema sastavu drve}a one su prirodne, odnosno vrlo sli~ne pra{umama od kojih su potekle. U usporedbi s europskim {umama, stupanj o~uvanosti {uma u Hrvatskoj iznimno je visok. ^ak 95% {umskih sastojina pokazuje prirodni sastav, {to je rijetko i iznimno vrijedno na globalnome nivou. Vrste stabla{ica u {umama Republike Hrvatske (udio u biomasi) [uma hrasta crnike u Glavotoku na otoku Krku (foto: DZZP) 31

Gotovo sva {umska stani{ta u Hrvatskoj pripadaju klasama NA- TURA 2000 stani{nih tipova za{ti}enih Direktivom o stani{tima. Neka prekrivaju velika podru~ja poput bukovih {uma, {uma hrasta kitnjaka i {uma hrasta lu`njaka. Druga su ograni~eno rasprostranjena, poput reliktnih {uma tise i lipe ili {ume obi~nog bora s kukurijekom na dolomitima. Dinarske {ume bukve i jele (Omphalodo-Fagetum) rasprostranjene u planinskim dijelovima Hrvatske (foto: DZZP) Najve}e {umske komplekse nalazimo na podru~ju zapadnih Dinarida (Gorski kotar, Velebit), gdje dominiraju {ume bukve i jele, te u dolini rijeke Save s poplavnim podru~jima Spa~vom i Lonjskim poljem. U mediteranskoj regiji ve}ina je {umske vegetacije u stadiju makije, iako postoje podru~ja s dobro o~uvanim {umama hrasta crnike, te crnog bora. Reliktne {ume crnog bora (Pinus nigra) na Biokovu (foto: A. Alegro) Glavni su razlozi ugro`enosti {uma u Hrvatskoj: one~i{}enje zraka, tla i vode (jela je najosjetljivija vrsta), promjene vodnog re`ima uslijed neprimjerenih vodno-gospodarskih zahvata (ugro`ene su lu`njakove {ume), te gradnja cesta kroz velike {umske komplekse. Mediteranske bukove {ume (foto: A. Alegro) [ume vrba i topola raspore ene su prete`no uz rijeke Muru, Dravu i Dunav (foto: DZZP) 32

STANI[TA F. OBALNA STANI[TA Ova klasa obuhva}a stani{ta iznad linije plime, ali pod utjecajem mora. Grupirana su kao muljevite, pjeskovite, {ljunkovite i stjenovite obale. Me u najugro`enije ubrajamo rijetka stani{ta poput pli~ina u sjevernoj Dalmaciji, stani{ta grmaste slanja~e te slanja~e s visokim sitovima zabilje`ene na nekoliko malih lokaliteta, mje{ovita stani{ta delte Neretve, te pjeskovite i {ljunkovite obale. Pli~ine su rijetke na obali Hrvatske, a najbolje su o~uvane na podru~ju delte Neretve, te u sjevernoj Dalmaciji, gdje nalazimo prekrasne morske uvale s pli~inama koje grani~e sa slanja~ama caklenja~e i vegetacijom vla`nih travnjaka. Ova su stani{ta va`na za zimuju}e ptice, morske patke i ostale ptice mo~varice. Pjeskovite i {ljunkovite pla`e zastupljene su na samo 5,4% hrvatske obale. Ovo su izrazito ugro`ena stani{ta pod pritiskom turizma, gradnje i nekontroliranog odlaganja otpada. Njihova specijalizirana flora i fauna na ve}ini je lokaliteta gotovo nestala. Neke od najve}ih pje{~anih pla`a nalaze se na Rabu i u delti Najve}im je dijelom hrvatska obala stjenovita (foto: DZZP) Neretve. Pje{~arska je vegetacija jo{ uvijek o~uvana na nekim malim lokalitetima poput pla`e Saplunara na otoku Mljetu. Obalna stani{ta koja formiraju estuarije, zajedno s lagunama, kompleksi su stani{ta svrstani pod klasu K prema NKS-u. Sastoje se od mje{avine obalnih i morskih stani{ta. Oba ova tipa stani{ta, ugro`ena i rijetka du` hrvatske obale, pod velikim su pritiskom razvojnih projekata. Uz deltu Neretve, tako er su zanimljivi i estuariji Krke i Zrmanje, koji su zapravo potopljeni kanjoni kr{kih rijeka. Lagune su izolirane bo~ate vode povezane s morem samo uskim kanalom. Ovakvih je lokaliteta o~uvano svega nekoliko na hrvatskoj obali, poput male lagune na podru~ju mo~vare Pantan kod Trogira, te dviju velikih laguna u delti rijeke Neretve. Bogate sastojine grmolike caklenja~e (Salicornia fruticosa) poput ove na otoku Cresu rijetke su na hrvatskoj obali (foto: DZZP) Za{ti}ena pje{~ana pla`a Blace na otoku Mljetu s rijetkim i kriti~no ugro`enim `iljem (Pancratium maritimum) (foto: A. Alegro) 33

STANI[TA G. MORSKA STANI[TA To su stani{ta ispod granice plime uklju~uju}i pelagi~ke i bentoske zajednice. Nekoliko je morskih stani{ta specifi~nih za Hrvatsku. Kr{ka morska jezera rijedak su fenomen koji se javlja na hrvatskoj obali. To su dijelovi mora zarobljeni vapnencem, ali u kontaktu s ostalim priobalnim morem kroz sustave pukotina u kr{u ili vrlo uskim i plitkim kanalima, tako da je utjecaj plime smanjen. Zajednice ovakvih morskih jezera znatno se razlikuju od okolnoga priobalnog mora. Tipi~ni primjeri su Zmajevo oko (Rogoznica) i jezero Mir (Tela{}ica, Dugi otok). U {irem smislu i mljetska morska jezera mogu se ubrojiti u ovu kategoriju. Potopljeni kr{ je karakteristi~an za hrvatski dio Jadrana, a va`an je na nivou Sredozemlja. Potopljeni kanjoni kr{kih rijeka Zrmanje i Krke s ostacima potopljenih sedrenih barijera i danas su vidljivi na morskom dnu. Biocenoza polutamnih morskih {pilja (foto: PP Tela{}ica, D. Petricioli) Leptopsammia pruvoti u polutamnoj morskoj {pilji parka prirode Tela{}ica (foto: PP Tela{}ica, D. Petricioli) Livade posidonije ugro`ene su u cijelom Sredozemlju (foto: DZZP) Potopljene {pilje i jame, gdje se hladna zimska voda zadr`ava tijekom cijele godine, ~ak i u plitkim podru~jima obalne zone naseljavaju dubokomorske `ivotinje. Primjeri su nalazi dubokomorske mesojedne spu`ve Asbestopluma hypogea (podmorska jama na Dugom otoku), te dubokomorske spu`ve stakla~e Oopsacas minuta (u {pilji na ju`nom dijelu otoka Hvara), na dubinama manjim od 30 metara. Jadran je plitko more s najve}om dubinom od 1330 m. Dok dubine do 200 m zauzimaju ~ak 73,9% dna Jadranskog mora, ve}e dubine nalazimo u depresijama Jabu~ke kotline i ju`nog Jadrana. U Sredozemlju se isti~e i kao more s najvi{e biljnih i `ivotinjskih endema. Livade morskih cvjetnica zna~ajna su stani{ta jer se na njima hrani, razmno`ava i skriva mno{tvo vrsta. Livade posidonije ugro`ene su u cijelom Sredozemlju. U Hrvatskoj jo{ uvijek prekrivaju relativno velike povr{ine obalnih voda do dubine od 50 metara. Ovaj pojas s livadama posidonije me unarodno je va`no podru~je za razvojne stadije glavate `elve (Caretta caretta). Tabinja bjelica (Phycis blennioides) u koraligenskoj biocenozi (foto: PP Tela{}ica, D. Petricioli) Morski je`inac (foto: PP Tela{}ica, D. Petricioli) 34

STANI[T H. PODZEMNA STANI[TA Geologija kr{a zauzima 46% kopnenog dijela Hrvatske. Do sada je poznato oko 7000 {pilja i jama, ali se o~ekuje zna~ajno pove}anje ovog broja uslijed novih otkri}a. Jedna od najve}ih je Lukina jama Trojama, jamski sustav na sjevernom dijelu Velebita istra`en do dubine od 1392 metra. Najve}i podzemni sustav je \ulin ponor {pilja Medvedica, {piljski sustav duga~ak vi{e od 16 kilometara. Vrlo raznolike geomorfolo{ke, hidrolo{ke i klimatske prilike rezultirale su nevjerojatnim bogatstvom kopnenih, vodenih i intersticijskih podzemnih stani{ta. Specifi~an kr{ki fenomen su i vrulje slatkovodni izvori ispod razine mora (foto: DZZP) Neka od njih, poput dubokih vrta~a ili aluvijalnih naslaga, dom su brojnim reliktnim organizmima. Kr{ka podru~ja Dinarida ka - rak terizira visok stupanj endemizma. ^ak 70% od ukupno 500 zabilje`enih kopnenih i vodenih {piljskih beskralje{njaka en demi~ni su za Hrvatsku. Najve}e `ivotinjske skupine troglobionata (kopnene podzemne `ivotinje) jesu kornja{i, la`i{tipavci, pauci, pu`evi i stonoge. Me u stigobiontima (vodene podzemne `ivotinje) dominiraju rakovi. Od ostalih va`nih skupina mo`emo navesti spu`ve, obrubnjake, plo{njake, pu`eve, jedinoga poznatoga vodenoga podzemnog {koljka{a (Congeria kusceri), te jedinoga podzemnoga vodenoga kralje{njaka ~ovje~ju ribicu (Proteus anguinus). Vi{ti~ina jama smje{tena u kr{kom podru~ju u blizini delte Neretve (foto: DZZP) Morsku {pilju Ropa medvjedina na otoku Lastovu u pro{losti je naseljavala sredozemna medvjedica (Monachus monachus) (foto: \. Huber) [pilje i jame va`na su stani{ta za mnoge vrste {i{mi{a, koje u njima nalazimo u ljetnim ili zimskim kolonijama. Oni stvaraju bogate naslage guana, koji slu`i kao izvor hrane mnogim skupinama beskralje{njaka. [i{mi{i jedni od najzna~ajnijih stanovnika podzemnih {pilja (foto: DZZP) Podzemna su stani{ta i vrste izrazito osjetljivi te ugro`eni vanjskim utjecajima. Va enje kamena i cestogradnja, one~i{}enje podzemnih voda, uznemiravanje `ivotinja svjetlom u {piljama otvorenima za javnost, te prekomjerno amatersko skupljanje podzemne faune, neki su od glavnih razloga ugro`enosti. 35

PODRU^JA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

PODRU^JA ZA[TI]ENA PODRU^JA Prema hrvatskom Zakonu o za{titi prirode za{ti}ena su podru~ja razvrstana u 9 kategorija. Trenutno su u razli~itim kategorijama za{ti}ena 444 podru~ja, koja ukupno zauzimaju 5124,80 km 2 (9,05% ukupnog teritorija). Najve}i dio teritorija za{ti}en je u kategorijama parka prirode ili nacionalnog parka. Do sada su progla{ena 2 stroga rezervata, 8 nacionalnih parkova, te 10 parkova prirode, dok je 11. park prirode, Lastovski arhipelag, u procesu progla{enja. U procesu progla{enja je i nekoliko podru~ja u ostalim kategorijama za{tite. NACIONALNI PARKOVI POVR[INA/ha PLITVI^KA JEZERA 29.482 PAKLENICA 9600 RISNJAK 6400 MLJET 5375 KORNATI 21.700 BRIJUNI 3395 KRKA 10.900 SJEVERNI VELEBIT 10.900 PARKOVI PRIRODE POVR[INA/ha KOPA^KI RIT 23.894 MEDVEDNICA 22.826 VELEBIT 200.000 BIOKOVO 19.550 TELA[]ICA 7050 LONJSKO POLJE 50.600 PAPUK 33.600 U^KA 16.000 VRANSKO JEZERO 5700 @UMBERAK-SAMOBORSKO GORJE 33.300 Tri od osam nacionalnih parkova (Kornati, Brijuni i Mljet) jesu oto~ni te ih karakterizira bogat `ivi svijet mora. Park prirode Vransko jezero, u obalnom podru~ju Hrvatske u blizini Zadra, najve}e je prirodno jezero u Hrvatskoj, iznimno va`no za gnije` enje i zimovanje ptica. Nacionalni parkovi Sjeverni Velebit, Risnjak i Paklenica planinska su podru~ja s karakteristi~nim reljefnim zna~ajkama poput brojnih vapnena~kih stijena i to~ila, visokim planinskim livadama i prostranim {umskim kompleksima. Raznolikost stani{ta u kombinaciji s geografskom izolacijom doveo je do razvoja specifi~ne vegetacije s brojnim endemi~nim vrstama. Nacionalni parkovi Plitvi~ka jezera, najstariji hrvatski nacionalni park, i Krka, isti~u se jedinstvenom kr{kom morfologijom i hidrologijom, sedrenim barijerama i kaskadama. [est od deset hrvatskih parkova prirode zauzimaju planinska podru~ja (Medvednica, @umberak Samoborsko gorje, U~ka, Biokovo, Velebit i Papuk). Parkovi prirode Kopa~ki rit i Lonjsko polje velika su poplavna podru~ja Panonske nizine, a svako uklju~uje i poseban ornitolo{ki rezervat. Rijeke koje okru`uju i plave ova podru~ja zaslu`ne su za veliku raznolikost stani{ta i `ivog svijeta, naro~ito ornitofaune. Park prirode Vransko jezero na hrvatskoj obali blizu Zadra (foto: PP Vransko jezero) 37

Nacionalni park Sjeverni Velebit (foto: DZZP) Zbog svoje biolo{ke i krajobrazne raznolikosti neka za{ti}ena podru~ja u Hrvatskoj u`ivaju me unarodnu za{titu kao iznimno vrijedna podru~ja. Nacionalni park Plitvi~ka jezera je UNESCO-ovo podru~je svjetske ba{tine, dok je Velebit, koji uklju~uje park prirode, te nacionalne parkove Paklenicu i Sjeverni Velebit, UNESCO-ov rezervat biosfere. Parkovi prirode Kopa~ki rit i Lonjsko polje, zajedno s deltom Neretve i posebnim ornitolo{kim rezervatom Crna Mlaka, uvr{teni su na popis mo~vara od me unarodne va`nosti prema Ramsarskoj konvenciji. Naziv podru~ja Me unarodni status Povr{ina Nacionalni park Plitvi~ka jezera UNESCO svjetska ba{tina 29.482 ha Park prirode Velebit UNESCO rezervat biosfere 200.000 ha Park prirode Lonjsko polje ramsarsko podru~je 50.560 ha Park prirode Kopa~ki rit ramsarsko podru~je 23.400 ha Delta Neretve (predlo`eni park prirode) ramsarsko podru~je 11.500 ha Ribnjaci Crna Mlaka ornitolo{ki rezervat ramsarsko podru~je 625 ha UKUPNO 315.567 ha KATEGORIJA BR. PODRU^JA UKUPNA POVR[INA/ha SVRHA strogi rezervat 2 2395,35 za{tita sveukupne biolo{ke raznolikosti, znanstvena istra`ivanja nacionalni park 8 93.181,48 za{tita biolo{ke raznolikosti, znanstvena istra`ivanja, turizam, rekreacija, edukacija posebni rezervat 79 28.796,5 za{tita biolo{ke raznolikosti s naglaskom na specifi~noj komponenti ({ume, biljne zajednice, fauna, hidrologija, itd.) park prirode 10 305.864,38 za{tita biolo{ke i krajobrazne raznolikosti, odr`ivi razvoj, turizam i rekreacija regionalni park 0 0 za{tita biolo{ke i krajobrazne raznolikosti, odr`ivi razvoj, turizam i rekreacija spomenik prirode 103 761,79 za{tita reprezentativnog dijela prirode ili malog podru~ja, znanstvena istra`ivanja zna~ajni krajobraz 69 71.467,08 za{tita krajobrazne raznolikosti, odr`ivi razvoj, turizam i rekreacija park-{uma 38 9051,95 turizam i rekreacija, za{tita krajobrazne raznolikosti spomenik parkovne arhitekture UKUPNO 444 512.480,35 Za{ti}ena podru~ja u Hrvatskoj 135 961,82 za{tita kulturne ba{tine i krajobrazne raznolikosti, turizam i rekreacija, edukacija STUPANJ ZA[TITE progla{ava Vlada, upravlja `upanija dr`ava progla{ava Vlada, upravlja `upanija dr`ava `upanija `upanija `upanija `upanija `upanija 38

EKOLO[K NACIONALNA EKOLO[KA MRE@A Ekolo{ka mre`a predstavlja sustav funkcionalno povezanih podru~ja va`nih za o~uvanje ugro`enih vrsta i stani{nih tipova. Funkcionalnost ekolo{ke mre`e osigurana je zastupljeno{}u svih njezinih sastavnica: Sredi{nje jezgre najva`nija podru~ja za o~uvanje vrsta i stani{nih tipova ugro`enih na me unarodnom ili nacionalnom nivou; ko ridori dijelovi mre`e koji poput mostova povezuju sredi{nje jezgre i omogu}uju migraciju i komunikaciju vrsta; prijelazna po dru~ja {tite ekolo{ku mre`u od mogu}ih negativnih vanjskih utje caja (one~i{}enje, isu{ivanje i dr.); podru~ja obnove podru~ja koja zahtijevaju obnovu ili ponovno uspostavljanje degradiranih stani{nih tipova, ~ime se osigurava funkcionalnost ekolo{ke mre`e. ranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose o~uvanju biolo{ke raznolikosti. U 2005. godini Dr`avni zavod za za{titu prirode zavr{io je projekt Uspostava Nacionalne ekolo{ke mre`e sufinanciran iz fonda LIFE III. Europske komisije, ~iji je cilj bio izrada prijedloga nacionalne ekolo{ke mre`e. Ovaj prijedlog predstavlja osnovu za izradu Uredbe o Nacionalnoj ekolo{koj mre`i, koju je Vlada RH du`na donijeti temeljem Zakona o za{titi prirode. Nacionalna ekolo{ka mre`a predstavlja prvi korak u pripremi prijedloga mre`e NATURA 2000, koja je dio obveza Republike Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj Uniji. Metodologija za izradu ekolo{ke mre`e temeljila se na analizi rasprostranjenosti klju~nih vrsta i stani{nih tipova, odnosno vrsta i stani{nih tipova ugro`enih na nacionalnoj i me unarodnoj razini. Preklapanjem karata rasprostranjenosti vrsta s kartama stani{ta i za{ti}enih podru~ja, odre ena su podru~ja s najve}om gusto}om prioritetnih vrsta i stani{nih tipova. Ova su podru~ja dodatno vrednovana s aspekta za{tite prirode. Utvr eno je da li se, i u kolikoj mjeri, ova podru~ja preklapaju s granicama postoje}ih za{ti}enih podru~ja; jesu li granice za{ti}enih podru~ja prikladne za za{titu biolo{ke raznolikosti i treba li ih modificirati; utvr ena su prijelazna podru~ja oko sredi{njih jezgara; planirani su koridori za komunikaciju klju~nih vrsta i podru~ja obnove tamo gdje su potrebna. Me unarodne i nacionalne sredi{nje jezgre proiza{le su kombinacijom slijede}ih podru~ja: svi nacionalni parkovi i parkovi prirode (velika za{ti}ena podru~ja va`na za o~uvanje biolo{ke raznolikosti); U Hrvatskoj je Nacionalna ekolo{ka mre`a propisana Zakonom o za{titi prirode (NN br. 70/05), a obuhva}a tzv. ekolo{ki va`na podru~ja od me unarodne i nacionalne va`nosti me usobno povezana koridorima. Ekolo{ka mre`a mora biti organizirana na na~in koji omogu}uje dugoro~no o~uvanje vrsta i stani{nih tipova ugro`enih na nacionalnom i me unarodnom nivou (me unarodne konvencije, Direktive EU, nacionalni crveni po pis). Sukladno mehanizmu Direktive o stani{tima, Zakon o za{titi prirode propisuje da se dijelovi ekolo{ke mre`e mogu {tititi u nekoj od kategorija za{tite ili provedbom planova upravljanja te kroz postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu svakog ugro`avaju}eg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat mo `e se odobriti samo u slu~ajevima prevladavaju}eg javnog interesa i uz zakonom utvr ene kompenzacijske uvjete. Va`an mehanizam je i mogu}nost sklapanja ugovora s vlasnicima ili ovla{tenicima prava na podru~jima ekolo{ke mre`e, uz osigu- Mre`nica, jedna od na{ih najljep{ih kr{kih rijeka, predlo`ena je za za{titu u kategoriji parka prirode (foto: DZZP) 39

svi posebni rezervati, postoje}i i predlo`eni u prostornim planovima `upanija; podru~ja va`na za ptice iz Dodatka I. Direktive o pticama; podru~ja va`na za ostale vrste ugro`ene na me u narodnoj (NATURA 2000) ili nacionalnoj (Crveni popis) razini: {i{mi{i, dupini, gljive, endemi i dr.; Reprezentativni dio povr{ine stani{nih tipova ugro `enih na me unarodnoj (NATURA 2000) ili nacionalnoj razini. Koridori su definirani na slijede}i na~in: sve velike rijeke s obalnim pojasom od 100 ili 50 metara {umski koridori izme u {umskih jezgri selidbeni putovi ptica preko Jadrana priobalni pojas va`an za dupine i morske kornja~e. Prijelazna podru~ja odre ena su kao procijenjena potrebna za{titna povr{ina oko pojedinih jezgri. Odre eno je i nekoliko podru~ja obnove, ~ije je to~ne granice tek potrebno utvrditi. Kopno (km 2 ) % More (km 2 ) % Ukupno (km 2 ) Me unarodne jezgre 7767 13,8 4280 13,5 12.047 Nacionalne jezgre 5491 9,7 109 0,4 5600 Koridori 4903 8,7 8515 26,9 13.418 Prijelazna podru~ja 6510 11,5 9188 29,0 15.698 Ukupno u ekolo{koj mre`i 24.671 43,6 22.092 69,8 46.763 Izvan ekolo{ke mre`e 31.944 56,4 9552 30,2 41.496 Ukupno 56.615 100 31.644 100 88.259 Bara Dvorina uz rijeku Savu posebni ornitolo{ki rezervat (foto: DZZP) Park prirode Lonjsko polje ramsarsko podru~je u dolini rijeke Save (foto: DZZP) 40

2000 NATURA 2000 NATURA 2000 je ekolo{ka mre`a Europske Unije koja obuhva}a podru~ja va`na za o~uvanje ugro`enih vrsta i stani{nih tipova. Ovaj program, koji ~ini osnovu za{tite prirode Europske Unije, proizlazi iz Direktive o za{titi ptica (Council Directive 79/409/ EEC) i Direktive o za{titi stani{ta, divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Svaka zemlja ~lanica EU doprinosi stvaranju ekolo{ke mre`e NATURA 2000 odre ivanjem posebnih podru~ja za{tite (Special Areas of Conservation SAC) u skladu s ~lankom 4. Direktive o stani{tima. Podru~ja moraju biti odabrana tako da osiguravaju opstanak odre enih vrsta i stani{nih tipova navedenih u dodacima Direktiva. Sukladno Direktivi o pticama, za pti~je vrste odre uju se tzv. podru~ja posebne za{tite (Special Protection Areas SPA). U podru~jima mre`e NATURA 2000 potrebno je provoditi mjere upravljanja koje }e osigurati tzv. povoljno stanje vrsta i stani{nih tipova za ~iju je za{titu podru~je odre eno. ge (Posidonia oceanica), panonske dine, povremene sredozemne lokve, sedrotvorni izvori, cretovi sa svezom Caricion davallianae, poplavne {ume johe i dr. Za svaku vrstu i stani{ni tip NATURA 2000, Dr`avni zavod za za{titu prirode priredio je karte rasprostranjenosti sa svim poznatim lokalitetima. Osnovni izvor za ove karte bili su podaci dobiveni kroz Crvene knjige u kombinaciji s kartom stani{ta RH. Zavod za ornitologiju HAZU dodatno je analizirao vrste ptica navedene u Dodatku I. Direktive o pticama, a koje nisu bile uklju~ene u Crvenu knjigu ptica RH. Zavod za ornitologiju HAZU analizirao je i va`na podru~ja za svaku od vrsta ptica NA- TURA 2000 te izradio prijedlog podru~ja SPA u Hrvatskoj. U Hrvatskoj 39 odre enih podru~ja SPA pokriva povr{inu od 35.881 km 2, od ~ega 22.654 km 2 otpada na kopno, a 13.227 km 2 na teritorijalno more. Ova podru~ja obuhva}aju 40% ukupnoga hrvatskoga kopna, odnosno 42% teritorijalnog mora. Ovaj visoki postotak posljedica je velike raznolikosti stani{ta i ornitofaune Hrvatske. Rasprostranjenost stani{ta NATURA 2000 u Hrvatskoj Kroz LIFE III. projekt CRO-NEN analizirana je rasprostranjenost i reprezentativnost vrsta i stani{nih tipova NATURA 2000. Odre ena je prisutnost ukupno 269 vrsta i 65 stani{nih tipova. Hrvatska je podru~je rasprostranjenosti prioritetnih vrsta kao {to su vuk, sme i (mrki) medvjed, sredozemna medvjedica, morske kornja~e, dvije vrste jesetre i ~ovje~ja ribica. Najzastupljenije su ptice s ~ak 130 vrsta navedenih u Dodatku I. Direktive o pticama prisutnih u Hrvatskoj. Me u ugro`enim stani{nim tipovima u Hrvatskoj prioritetni su: livade morske cvjetnice vo- Potencijalna podru~ja SPA u Hrvatskoj Dr`avni zavod za za{titu prirode nastavlja s radom na prikupljanju i obradi podataka potrebnih za zavr{etak mre`e NATU- RA 2000 u Hrvatskoj. Ove aktivnosti dijelom se odvijaju i kroz projekt Europske agencije za okoli{ i Vije}a Europe Smaragdna mre`a te kroz projekt PHARE Provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj. 41

Stani{ta NATURA 2000 prisutna u Hrvatskoj NATURA 2000 kod Stani{ni tip 1110 Sandbanks, which are slightly covered by seawater all the time *1120 Posidonia beds 1130 Estuaries 1140 Mudflats and sandflats not covered by seawater at low tide *1150 Coastal lagoons 1160 Large shallow inlets and bays 1170 Reefs 1210 Annual vegetation of drift lines 1240 Vegetated sea cliffs of the Mediterranean coasts with endemic Limonium spp. *1340 Inland salt meadows 1410 Mediterranean salt meadows (Juncetalia maritimi) 1420 Mediterranean and thermo-atlantic halophilus scrubs (Sarcocornetea fruticosi) *1510 Mediterranean salt steppes (Limonietalia) 2110 Embryonic shifting dunes *2340 Pannonic inland dunes 3130 Oligotrophic to mesotrophic standing waters with vegetation of the Littorelletea uniflorae and/or of the Isoëto-Nanojuncetea 3140 Hard oligo-mesotrophic waters with bentic vegetation of Chara spp. 3150 Natural eutrophic lakes with Magnopotamnion or Hydrocharition - type vegetation *3170 Mediterranean temporary ponds 3230 Alpine rivers and their ligneous vegetation with Myricaria germanica 3240 Alpine rivers and their ligneous vegetation with Salix eleagnos 3250 Constantly flowing Mediterranean rivers with Glaucium flavum 3260 Water courses of plain to montane levels with the Ranunculion fluitantis and Callitricho-Batrachion vegetation 3270 Rivers with muddy banks with Chenopodion rubri p.p. and Bidention p.p. vegetation 3280 Constantly flowing Mediterranean rivers with Paspalo-Agrostidion species and hanging curtains of Salix and Populus alba 4030 European dry heaths 4060 Alpine and Boreal heaths *4070 Bushes with Pinus mugo and Rhododendron hirsutum (Mugo-Rhododendretum hirsuti) 5130 Juniperus communis formations on heaths or calcareous grasslands 5210 Arborescent matorral with Juniperus spp. 6170 Alpine and subalpine calcareous grasslands 6210 Semi-natural dry grasslands and scrubland facies on calcareous substrates (Festuco-Brometalia) (* important orchid sites) *6220 Pseudo-steppe with grasses and annuals of the Thero-Brachypodietea *6230 Species-rich Nardus grasslands, on silicious substrates in mountain areas (and submountain areas in Continental Europe) *6240 Sub-Pannonic steppic grasslands 62A0 Eastern sub-mediterranean dry grasslands (Scorzoneratalia villosae) 6410 Molinia meadows on calcareous, peaty or clayey-silt-laden soils (Molinion caeruleae) 6430 Hydrophilous tall herb fringe communities of plains and of the montane to alpine levels 6440 Alluvial meadows of river valleys of the Cnidion dubii 6510 Lowland hay meadows (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) 7140 Transition mires and quaking bogs 42

NATURA 2000 kod Stani{ni tip 7150 Depressions on peat substrates of the Rhynchosporion *7210 Calcareous fens with Cladium mariscus and species of the Caricion davallianae *7220 Petrifying springs with tufa formation (Crotoneurion) 7230 Alkaline fens 8210 Calcareous rocky slopes with chasmophytic vegetation 8230 Siliceous rock with pioneer vegetation of the Sedo-Scleranthion or of the Sedo albi-veronicion dillenii *8240 Limestone pavements 8310 Caves not open to the public 8330 Submerged or partially submerged sea caves *9180 Tilio-Acerion forests of slopes, screes and ravines *91D0 Bog woodland *91E0 Alluvial forests with Alnus glutinosa and Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91F0 Riparian mixed forests of Quercus robur, Ulmus laevis and Ulmus minor, Fraxinus excelsior or Fraxinus angustifolia, along the great rivers (Ulmenion minoris) *91I0 Euro-Siberian steppic woods with Quercus spp. 91K0 Illyrian Fagus sylvatica forests (Aremonio-Fagion) 91L0 Illyrian oak-hornbeam forests (Erythronio-carpinion) 91R0 Dinaric dolomite Scots pine forests (Genisto januensis-pinetum) 9260 Castanea sativa woods 92A0 Salix alba and Populus alba galleries 92D0 Southern riparian galleries and thickets (Nerio-Tamaricetea and Securinegion tinctoriae) 9340 Quercus ilex and Quercus rotundifolia forests 9410 Acidophilous Picea forests of the montane to alpine levels (Vaccinio-Picetea) *9530 (Sub-) Mediterranean pine forests with endemic black pines 9540 Mediterranean pine forests with endemic Mesogean pines * Stani{ta prioritetna za za{titu Delta Neretve jedno je od ~etiri ramsarska podru~ja u Hrvatskoj i predlo`eni park prirode (foto: DZZP) Rijeka Drava je potencijalno podru~je NATURA 2000 i potencijalni UNESCO-ov rezervat biosfere (foto: DZZP) 43