Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012.

Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012. Prof. dr. sc. Nikola Mijatovi} Rast poreznih stopa u Europskoj uniji 2012. Eurostat je 21. svibnja 2012. objavio priop}enje (STAT/12/77) {to upozoruje, nakon trajnijeg razdoblja smanjivanja, na rast stopa PDV-a, te lagan rast stopa poreza na dobit i poreza na dohodak. Donosimo prilago en prijevod toga priop}enja. Od 2008. znatno je pove}ana prosje~na redovna stopa PDV-a 1 u EU-27, pa tako u 2012. do se`e od 15,0 % u Luxembourgu i 17,0 % na Cipru do 27,0 % u Ma arskoj odnosno 25,0 % u Danskoj i [vedskoj. Pove}ana je i prosje~na najvi{a stopa poreza na dohodak 2 u EU-27 u 2012. godini. Najvi{e stope poreza na dohodak u 2012. zabilje`ene su u [vedskoj (56,6 %), Danskoj (55,4 %), Belgiji (53,7 %), Nizozemskoj i [panjolskoj (po 52,0 %), Austriji i Ujedinjenom Kraljevstvu (po 50,0 %), a najni`e u Bugarskoj (10,0 %), ^e{koj i Litvi (po 15,0 %), Rumunjskoj (16,0 %) i Slova~koj (19,0 %). Bilje`i se i lagan rast najvi{ih stopa poreza na dobit, ~ime je zavr{eno dulje razdoblje smanjivanja najvi{ih stopa poreza na dobit. Najvi{e redovne stope 3 poreza na dobit u 2012. zabilje`ile su Francuska (36,1 %), Malta (35,0 %) i Belgija (34,0 %), dok su najni`e zabilje `ene u Bugarskoj i na Cipru (po 10,0 %) odnosno Irskoj (12,5 %). Udjel javnih davanja u BDP-u 4 unutar EU-27 5 2010. bio je 38,4 %, te je bio nepromijenjen u usporedbi s pro{lom godinom. Nakon o~ita smanjenja udjela u 2009, konso lidi- 1 Porez na dodanu vrijednost op}i je i {iroko rasprostranjen porez na potro{nju, {to tereti vrijednost dobara i uslu`nih djelatnosti. Redovnu se stopu PDV-a primjenjuje na najve}i broj dobara i usluga, pri ~emu dr`ave ~lanice mogu ubirati jednu ili dvije sni`ene stope PDV-a na dobra i usluge, koje su navedene u ograni~enoj listi. 2 Najvi{a je stopa poreza na dohodak ona {to je se primjenjuje za najvi{i razred poreza na dohodak, uklju~iv{i op}a dodatna javna davanja. 3 Najvi{a stopa poreza na dobit sastoji se od zbroja poreza na dobit, pa i od dodatnih javnih davanja, lokalnih poreza i ostalih javnih davanja kakva terete poreznu osnovicu, {to je sli~no porezu na dobit, ali ~esto nije jednako. 4 Udjel javnih davanja, dakle odnos»poreza spram BDP-a«, utvr uje ukupno optere}enje javnim davanjima u obliku ukupne svote poreza i stvarnih socijalnih doprinosa u postotku BDP-a. Ta se definicija neznatno razlikuje od definicije sadr`ane u statistici kratko sa`etoj u izdanju»porezni prihod u EU«(Tax revenue in the EU), 2/12, {to sadr`i dobrovoljne socijalne doprinose i ostala davanja podre ena socijalnim doprinosima kakva se potom uporabljuje pri utvr ivanje prosje~ne vrijednosti BDP-a za EU i Eurozonu, umjesto aritmeti~ke sredine, kakvu se je prete`ito rabilo u izvje{}u»trend oporezivanja«(taxation Trend). 5 EU-27: Belgija, Bugarska, ^e{ka, Danska, Njema~ka, Estonija, Irska, Gr~ka, [panjolska, Francuska, Italija, Cipar, Letonija, Litva, Luxembourg, Ma arska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Ru- RAST POREZNIH STOPA U EUROPSKOJ UNIJI 2012. 99

raju}e mjere i lagani oporavak gospodarstva donio je stabilizaciju poreznih prihoda u 2010. godini. Udjel javnih davanja u Eurozoni 6 (EZ-17) u 2010. malo je sni`en na 38,9 %, dok je 2009. taj udjel bio 39,0 %. Podaci potje~u iz publikacije Trendovi oporezivanja u Europskoj uniji 7 (Taxation trends in the European Union), objavljene 2012, {to su je zajedni~ki pripremili Eurostat (slu`beni ured Europske unije) i Glavna direkcija za poreze i Carinsku uniju Komisije EU-a. Publikacija sadr`i uskla ene porezne pokazatelje na osnovi Europskog sustava nacionalnoga gospodarskog zajedni~kog ra~una (ESVG 95), {to omogu}uju to~nu usporedbu poreznih sustava i porezne politike razli~itih dr`ava ~lanica. Donositelji politi~kih odluka sve se u~estalije bave pitanjima oporezivanja imovine. Stoga ovogodi{nje izdanje Trendova... prvi put sadr`i pregled prihoda od imovinskih poreza op}enito, s osobitim naglaskom na oporezivanje zemlji{ta i nekretnina za cijelu Uniju. Najvi{e stope poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost Porez na dohodak Porez na dobit PDV** 2000. 2011. 2012.*** 2000. 2011. 2012.*** 2000. 2011. 2012.*** EU27* 44,8 37,5 38,1 31,9 23,4 23,5 19,2 20,7 21,0 ER17* 47,1 42,2 43,2 34,4 25,9 26,1 18,1 19,7 20,0 Belgija 60,6 53,7 53,7 40,2 34,0 34,0 21,0 21,0 21,0 Bugarska 40,0 10,0 10,0 32,5 10,0 10,0 20,0 20,0 20,0 ^e{ka 32,0 15,0 15,0 31,0 19,0 19,0 22,0 20,0 20,0 Danska 62,9 55,4 55,4 32,0 25,0 25,0 25,0 25,0 25,0 Njema~ka 53,8 47,5 47,5 51,6 29,8 29,8 16,0 19,0 19,0 Estonija 26,0 21,0 21,0 26,0 21,0 21,0 18,0 20,0 20,0 Irska 44,0 41,0 41,0 24,0 12,5 12,5 21,0 21,0 23,0 Gr~ka 45,0 49,0 49,0 40,0 30,0 30,0 18,0 23,0 23,0 [panjolska 48,0 45,0 52,0 35,0 30,0 30,0 16,0 18,0 18,0 Francuska 59,0 46,7 46,8 37,8 34,4 36,1 19,6 19,6 19,6 Italija 45,9 45,6 47,3 41,3 31,4 31,4 20,0 20,0 21,0 Cipar 40,0 30,0 38,5 29,0 10,0 10,0 10,0 15,0 17,0 Letonija 25,0 25,0 25,0 25,0 15,0 15,0 18,0 22,0 22,0 Litva 33,0 15,0 15,0 24,0 15,0 15,0 18,0 21,0 21,0 Luxembourg 47,2 42,1 42,1 37,5 28,8 28,8 15,0 15,0 15,0 Ma arska 44,0 20,3 20,3 19,6 20,6 20,6 25,0 25,0 27,0 Malta 35,0 35,0 35,0 35,0 35,0 35,0 15,0 18,0 18,0 Nizozemska 60,0 52,0 52,0 35,0 25,0 25,0 17,5 19,0 19,0 Austrija 50,0 50,0 50,0 34,0 25,0 25,0 20,0 20,0 20,0 Poljska 40,0 32,0 32,0 30,0 19,0 19,0 22,0 23,0 23,0 Portugal 40,0 50,0 49,0 35,2 29,0 31,5 17,0 23,0 23,0 munjska, Slovenija, Slova~ka, Finska, [vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. 6 Eurozona (EZ-17): Belgija, Njema~ka, Estonija, Irska, Gr~ka, [panjolska, Francuska, Italija, Cipar, Luxembourg, Malta, Nizozemska, Austrija, Portugal, Slovenija, Slova~ka i Finska. 7 Izdanje»Trendovi oporezivanja u EU«dostupno je samo u engleskoj ina~ici i jednako kao priop}enje za javnost, temelji se na podacima od 16. sije~nja 2012. Ne mo`e ga se nabaviti ni na mjestima gdje se uobi~ajeno prodaje sli~na izdanja niti besplatno skinuti u PDF-u s Eurostatovih web-stranica ili web- -stranica Glavne direkcije za poreze i Carinsku uniju Komisije EU-a. 100 POREZNI VJESNIK 9/2012.

Porez na dohodak Porez na dobit PDV** 2000. 2011. 2012.*** 2000. 2011. 2012.*** 2000. 2011. 2012.*** Rumunjska 40,0 16,0 16,0 25,0 16,0 16,0 19,0 24,0 24,0 Slovenija 50,0 41,0 41,0 25,0 20,0 20,0 19,0 20,0 20,0 Slova~ka 42,0 19,0 19,0 29,0 19,0 19,0 23,0 20,0 20,0 Finska 54,0 49,2 49,0 29,0 26,0 24,5 22,0 23,0 23,0 [vedska 51,5 56,4 56,6 28,0 26,3 26,3 25,0 25,0 25,0 Ujed. Kralj. 40,0 50,0 50,0 30,0 26,0 24,0 17,5 20,0 20,0 Norve{ka 47,5 40,0 40,0 28,0 28,0 28,0 Island 46,1 31,8 30,0 20,0 20,0 * Aritmeti~ka sredina ** Ako tijekom godine postoje dvije stope PDV-a, podaci u tablici odnose se na stopu koju se primjenjivalo dulje od {est mjeseci odnosno uvedenu 1. srpnja. Italija: stopa PDV-a povi{ena je u rujnu 2011; Cipar: stopa poreza povi{ena je u o`ujku 2012; Finska: stopa PDV-a povi{ena je 1. srpnja 2010. *** Krajnji rok za uzimanje u obzir izmjena poreznih stopa bio je 30. travnja 2012. Podaci nepoznati. Porezni prihodi 2010. imaju raspon od 27,1 % BDP-a u Litvi do 47,6 % u Danskoj Udjel javnih davanja u usporedbi s BDP-om unutar EU-27 primjetno je vi{i negoli u ostalim dr`avama svijeta, ali je optere}enje javnim davanjima ipak vrlo promjenljivo od zemlje do zemlje, pa u 2010. ima raspone: ispod 30 % u Litvi (27,1 %), Rumunjskoj (27,2 %), Letoniji (27,3 %), Bugarskoj (27,4 %), Slova~koj (28,1 %) i Irskoj (28,1 %), pa sve do iznad 45 % u Danskoj (47,6 %) i [vedskoj (45,8 %). U razdoblju 2009. i 2010. najve}e je smanjenje udjela javnih davanja u usporedbi s BDP-om zabilje`eno u Ma arskoj (sa 40,1 % na 37,7 %), Litvi (s 29,2 % na 27,1 %), Bugarskoj (s 29,0 % na 27,4 %) i Estoniji (s 35,7 % na 34,2 %), dok je najve}i rast zabilje`en u [panjolskoj (s 30,7 % na 31,9 %), Ujedinjenom Kraljevstvu (s 34,8 % na 35,6 %) i Letoniji (s 26,7 % na 27,3 %). Porezni prihodi kao udjel (%) u BDP-u Porezni prihodi kao udjel (%) u BDP-u 2000. 2009. 2010. EU27* 40,4 38,4 38,4 ER17* 40,9 39,0 38,9 Belgija 45,1 43,4 43,9 Bugarska 31,5 29,0 27,4 ^e{ka 33,8 33,6 33,8 Danska 49,4 47,7 47,6 Njema~ka 41,3 39,2 38,1 Estonija 31,0 35,7 34,2 Irska 31,3 28,2 28,2 Gr~ka 34,6 30,5 31,0 [panjolska 34,1 30,7 31,9 Francuska 44,2 42,0 42,5 Italija 41,5 42,8 42,3 Cipar 29,9 35,3 35,7 RAST POREZNIH STOPA U EUROPSKOJ UNIJI 2012. 101

Porezni prihodi kao udjel (%) u BDP-u 2000. 2009. 2010. Letonija 29,7 26,7 27,3 Litva 29,9 29,2 27,1 Luxembourg 39,1 37,6 37,1 Ma arska 39,8 40,1 37,7 Malta 27,9 34,3 33,3 Nizozemska 39,9 38,3 38,8 Austrija 43,0 42,6 42,0 Poljska 32,6 31,8 31,8 Portugal 31,1 31,0 31,5 Rumunjska 30,2 26,9 27,2 Slovenija 37,3 37,6 38,0 Slova~ka 34,1 28,8 28,1 Finska 47,2 42,6 42,1 [vedska 51,5 46,7 45,8 Ujed. Kraljevstvo 36,7 34,8 35,6 Norve{ka 42,3 42,4 42,9 Island 37,1 33,8 35,0 *Ukupan udjel javnih prihoda EU-27 i ER-17 obra~unan je na osnovi utvr ena prosjeka BDP-a. Najvi{a implicitna porezna stopa na rad zabilje`ena je u Italiji, a na potro{nju u Danskoj Najizda{niji su izvori poreznih prihoda u EU-27 porezi na rad koji ~ine gotovo polovicu ukupnih poreznih prihoda; zatim slijede porezi na potro{nju koji ~ine tre}inu ukupnih poreznih prihoda i porezi na kapital manje od petine ukupnih poreznih prihoda. U 2010, u usporedbi s godinom prije, lagano je rasla prosje~na implicitna stopa 8 poreza na rad u EU-27 i time zaustavila trajnije smanjivanje {to je po~elo 2000. godine. U dr`avama ~lanicama implicitna stopa poreza na rad ima raspon od 21,7 % na Malti, 23,4 % u Portugalu, 24,4 % u Bugarskoj i 25,7 % u Ujedinjenom Kraljevstvu do 42,6 % u Italiji, 42,5 % u Belgiji, 41,0 % u Francuskoj i 40,5 % u Austriji. 8 Implicitna porezna stopa (IPS) utvr uje stvarno prosje~no optere}enje razli~itim vrstama javnih davanja na dohodak ili gospodarsku aktivnost, tj. na rad, potro{nju i kapital. IPS izra`ava ukupne porezne prihode na pojedinom podru~ju kao postotak mogu}e porezne osnovice. IPS na rad izra`ava odnos poreza {to ih se pla}a na dohodak zaposlenika te socijalnih davanja i tro{kova rada. Pritom se uzima u obzir, na jednoj strani (brojnik), sve poreze {to ih se, izravno ili neizravno, ubire na dohodak od nesamostalnog rada, i socijalne doprinose poslodavca i zaposlenika, te na drugoj strani (nazivnik), sve ukupne naknade {to ih stje~e zaposlenik u gospodarstvu, dodav{i porez na pla}e ili broj zaposlenih. Utvr uje ga se samo za nesamostalan rad (i stoga ne sadr`ava optere}enje javnim davanjima na socijalne transferne usluge, uklju~iv{i mirovine). Mogu}e je da prosje~na vrijednost, zapravo, u dijelovima raspodijeljenog dohotka, sadr`i (prikriva) vrlo razli~ita optere}enja javnim davanjima. IPS na potro{nju odnos je prihoda od poreza na potro{nju naspram izdataka privatnih prora~una (ku}anstava) na ime potro{nje u gospodarskom podru~ju. IPS na kapital obuhva}a u brojniku sve poreze na prihode privatnih prora~una i dru{tava kapitala ostvarene {tednjom i investicijama, te poreze na kapitalnu imovinu iz prija{njih razdoblja. Nazivnik IPS-a na kapital sadr`i nazivnu vrijednost za svjetske prihode od kapitala ili poslovne prihode rezidenta dr`ave ~lanice za potrebe oporezivanja u odre enoj dr`avi ~lanici. Razvoj takvoga IPS-a na kapital rezultat je {irokog spektra ~imbenika i treba ga tuma~iti vrlo oprezno. Sve IPS-e za EU i Eurozonu obra~unava se aritmeti~ki. 102 POREZNI VJESNIK 9/2012.

Prosje~na implicitna stopa poreza na potro{nju u EU-27, {to je od 2007. smanjivana, pove}ana je u 2010. godini. Te je godine najni`a implicitna stopa poreza na potro{nju zabilje`ena u [panjolskoj (14,6 %), Gr~koj (15,8 %), Italiji (16,8 %), Letoniji (17,3 %) i Portugalu (17,4 %), dok je najvi{a stopa bila u Danskoj (31,5 %), [vedskoj (28,1 %), Luxembourgu (27,3 %), Ma arskoj (27,2 %) i Nizozemskoj (27,0 %). Na podru~ju EU-27 (u dr`avama ~lanicama za koje su dostupni podaci), prosje~na implicitna stopa poreza na kapital 2010. smanjena je u usporedbi s 2009. godinom. Implicitne stope poreza na kapital imaju raspon od 6,8 % u Litvi do 37,2 % u Francuskoj. Implicitna porezna stopa* na: Rad Potro{nju Kapital 2000. 2009. 2010. 2000. 2009. 2010. 2000. 2009. 2010. EU27** 35,8 33,2 33,4 20,8 20,9 21,3 24,9 24,4 23,3 ER17** 34,5 33,5 34,0 20,3 20,5 20,7 25,0 24,8 23,7 Belgija 43,6 41,9 42,5 21,8 20,8 21,4 29,5 29,5 29,5 Bugarska 38,1 25,7 24,4 18,5 22,5 22,8 ^e{ka 41,2 37,6 39,0 18,8 21,0 21,1 18,7 18,0 16,7 Danska 41,0 35,2 34,8 33,4 31,6 31,5 36,0 39,0 Njema~ka 39,1 37,8 37,4 19,2 20,2 19,8 27,0 21,4 20,7 Estonija 37,8 35,1 37,0 19,5 26,2 25,6 5,8 14,0 9,1 Irska 28,5 25,2 26,1 25,5 21,6 21,6 15,6 14,0 Gr~ka 34,5 29,7 31,3 16,5 14,5 15,8 18,3 16,5 [panjolska 30,5 31,7 33,0 15,8 12,6 14,6 30,8 28,4 Francuska 41,9 41,3 41,0 21,1 19,1 19,3 37,8 35,4 37,2 Italija 41,8 42,3 42,6 17,8 16,1 16,8 29,5 38,4 34,9 Cipar 21,6 26,2 27,0 12,6 19,2 18,8 24,7 29,8 31,1 Letonija 36,7 29,1 32,5 18,7 17,1 17,3 11,5 9,8 7,4 Litva 41,2 32,6 31,7 18,0 16,5 18,2 7,1 11,0 6,8 Luxembourg 29,9 31,6 32,0 23,0 27,1 27,3 Ma arska 41,4 40,8 39,4 28,2 27,4 27,2 18,5 20,7 17,5 Malta 21,8 20,8 21,7 15,6 19,3 18,9 Nizozemska 35,0 35,9 36,9 23,8 26,2 27,0 20,0 14,4 12,5 Austrija 40,1 40,3 40,5 22,2 21,8 21,4 27,2 25,6 24,1 Poljska 33,6 30,9 30,1 17,8 19,0 20,2 20,5 20,2 20,5 Portugal 22,3 23,4 23,4 18,2 16,4 17,4 31,6 32,8 30,7 Rumunjska 33,6 28,6 27,4 17,0 16,9 18,9 Slovenija 37,6 35,1 35,0 23,3 24,0 24,1 17,2 21,3 22,5 Slova~ka 36,3 31,4 32,0 21,7 17,3 17,7 22,9 18,1 15,9 Finska 44,0 40,1 39,3 28,5 25,6 25,2 38,1 29,0 28,4 [vedska 46,8 39,3 39,0 26,3 27,7 28,1 42,7 32,3 34,9 Ujed. Kralj. 25,9 25,7 25,7 18,9 17,0 18,4 43,3 36,9 - Norve{ka 37,1 35,8 36,1 31,2 28,6 29,1 42,2 44,9 44,9 Island 27,1 24,2 24,6 * Implicitna porezna stopa (IPS) izra`ava ukupne porezne prihode u pojedinom podru~ju kao postotnu stopu mogu}e porezne osnovice (vidi bilje{ku br. 7). ** Ukupan udjel javnih davanja u EU-27 i EU-17 utvr uje se na osnovi prosjeka utvr enog BDP-a. Za IPS zbroj se obra~unava kao aritmeti~ku sredinu dr`ava ~lanica i umanjuje za podatke {to nedostaju. Za IPS na kapital u zbroju EU-a ne ra~una se Bugarsku i Rumunjsku. Podaci nepoznati. RAST POREZNIH STOPA U EUROPSKOJ UNIJI 2012. 103

Prihodi od poreza na imovinu najvi{i su u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Belgiji Prihodi od imovinskih poreza 9 u 2010. vrlo su razli~iti u dr`avama ~lanicama te imaju raspon od 0,4 % BDP-a u ^e{koj, Estoniji i Slova~koj, pa sve do 4,2 % u Ujedinjenom Kraljevstvu, 3,4 % u Francuskoj i 3,1 % u Belgiji. Najvi{i prihodi od poreza kojima se vi{ekratno oporezuje imovinu kao postotak BDP-a zabilje`eni su u Ujedinjenom Kraljevstvu (3,4 %), Francuskoj (2,3 %) i Danskoj (1,4 %), dok su najvi{i prihodi od poreza na transakcije zabilje`eni u Belgiji (1,8 %), Italiji (1,3 %) i [panjolskoj (1,2 %). Prihodi od imovinskih poreza prihodi od imovinskih poreza, % BDP-a 2000. 2009. 2010. poreza kojima se vi{ekratno tereti imovina % BDP-a u 2010. od: prihodi, mil. eura poreza na transakcije Belgija 2,8 3,0 3,1 1,3 1,8 11 037 Bugarska 0,2 0,5 0,5 0,3 0,2 187 ^e{ka 0,5 0,4 0,4 0,2 0,2 662 Danska 1,6 1,9 1,9 1,4 0,5 4 523 Njema~ka 0,9 0,9 0,8 0,5 0,4 21 010 Estonija 0,4 0,3 0,4 0,4 0,0 51 Irska 1,7 1,6 1,6 0,9 0,7 2 471 Gr~ka 2,0 1,3 0,9 0,3 0,6 1 998 [panjolska 2,2 2,1 2,1 1,0 1,2 22 571 Francuska 2,9 3,3 3,4 2,3 1,1 66 501 Italija 1,9 2,2 1,9 0,6 1,3 28 902 Cipar 1,6 0,9 1,0 0,8 0,1 167 Letonija 0,9 0,7 0,9 0,8 0,1 154 Litva 0,7 0,5 0,5 0,4 0,2 147 Luxemburg 1,9 1,1 1,1 0,1 1,0 435 Ma arska 0,7 0,8 1,1 0,3 0,8 1 105 Malta 0,8 1,1 1,1 0,0 1,1 66 Nizozemska 2,0 1,3 1,3 0,5 0,8 7 569 Austrija 0,6 0,5 0,5 0,2 0,3 1 488 Poljska 1,1 1,2 1,2 1,2 0,0 4 194 Portugal 1,2 1,2 1,2 0,6 0,6 2 096 Rumunjska 0,7 0,8 0,9 0,7 0,2 1 038 Slovenija 0,6 0,6 0,6 0,5 0,1 219 Slova~ka 0,6 0,4 0,4 0,4 0,0 277 Finska 1,1 1,1 1,2 0,6 0,5 2 087 [vedska 1,7 1,1 1,1 0,8 0,3 3 656 Ujed.Kralj. 4,2 4,3 4,2 3,4 0,8 71 854 9 Imovinski porezi sadr`e razli~ite vrste javnih davanja. Bitno je pritom razllikovati vi{ekratni porez na nekretnine, uobi~ajeno u obliku godi{njih pla}anja posjednika (vlasnika), visina kojih u odre enim razmjerima ovisi o vrijednosti nekretnine u posjedu (vlasni{tvu) u odre enom trenutku, te je se, uz primjenu zadanog indeksa povremeno utvr uje iznova, te porez na transakcije, {to ga se uobi~ajeno ubire na prodaju ili prijenos imovine (ne odnose se samo na nekretnine, nego i na neto-imovinu i ostale financijske i nefinancijske imovinske vrijednosti). 104 POREZNI VJESNIK 9/2012.

Oporezivanje i poduzetni{tvo Dr. sc. Predrag Bejakovi} Oporezivanje i poduzetni{tvo Uvod Vrlo cijenjen britanski ~asopis The Economist u broju od 28. srpnja 2012. objavio je ~lanak Les Misérables (parafraziraju}i Hugoovu knjigu Jadnici) u kojem na vrlo zanimljiv na~in upozoruje kako Europi ne prijeti samo kriza zajedni~ke valute eura, nego joj i nedostaje stalan i sna`an gospodarski rast, prouzro~eno poglavito nedovoljnim postojanjem poduzetni{tva. Sli~no isti~e za Hrvatsku Vedran [o{i} u nedavno zavr{enom radu Podu zetni{tvo u Hrvatskoj: Gdje su najslabije karike?, nastalom kao dio projekta»dijagnostika rasta«(voditelj Ivo Bi}ani}), provedbu kojega je financijski potpomogla Hrvatska udruga poslodavaca. [o{i} s pravom navodi kako je u Hrvatskoj identificirana visoka razina korupcije kao glavni uzro~nik slabe poduzetni~ke aktivnosti i ujedno nepovoljnog poslovnog ograni~enja. Posve podr`avaju}i takvo razmi{ljanje, u ovom ~lanku nakon izlaganja o va`nosti poduzetni{tva za gospodarski rast i razvoj, razmatramo zna~enje poreza kao ograni- ~avaju}eg ~imbenika sna`nijeg razvoja poduzetni{tva. Va`nost poduzetni{tva U globalnoj poslovnoj utakmici sve se vi{e isti~e va`nost znanja koje je postalo klju~ konkurentnosti i uspjeha tvrtke i gospodarstva u cjelini (Bassani i Scarpetta, 2001. u ~lanku»links between Policy and Growth: Evidence from OECD Countries«. OECD Economics Department Working Papers. Paris: OECD). U ostvarivanju konkurentnosti gospodarstva sposobnosti ostvarivanja uspjeha na tr`i{tu osobito se isti~e va`nost poduzetni~kih vje- {tina u malima i srednjim poduze}ima koja, zahvaljuju}i velikoj poslovnoj prilagodljivosti, postaju sve vi{e nositelji razvoja i zapo{ljavaju prete`iti dio radne snage. Drugim rije~ima, poduzetni{tvo i inovativni pristup poslovanju bitni su u ukupnome gospodarstvu. Joseph Schumpeter poznat poglavito po knjizi Kapitalizam, socijalizam i demokracija iz 1942, popularno nazvan ocem poduzetni{tva, nagla{avao je neospornu va`nost inovacije za gospodarski rast i razvoj:»kada se god uspje{no pojavi novi na~in proizvodnje, ili kada se pojavi nova stvar koja rje{ava glavne probleme u poslovanju, postaje znatno jednostavnije drugim ljudima u~initi jednaku stvar, ~ak se na temelju nje i unaprijediti«. Zaklju~uju}i kako su novosti u pogledu proizvoda, kvalitete, proizvodnih mogu}nosti, tr`i{ta, metoda upravljanja i nala`enja novih resursa, osnovni poticaji {to pokre}u kapitalisti~ki motor, a poduzetnici proizvo a~i tih novosti, Schumpeter jasno stavlja poduzetni{tvo u samo sredi{te tr`i{noga gospodarskog sustava. Poduzetnik je nositelj promjena koji anga`manom i mobilizacijom vlastite kreativnosti stavlja inovaciju u funkciju gospodarskog razvoja. OPOREZIVANJE I PODUZETNI[TVO 105