WORLD BANK - SUPPORT TO WATER RESOURCES MANAGEMENT IN THE DRINA RIVER BASIN U SUSRET UGOVORU O SARADNJI DRŽAVA U SLIVU REKE DRINE Pravično i razumno korišćenje međunarodnih vodotokova (Sarajevo, 17.1.2017) Dr Dragoljub Todić
Sadržaj Opšti značaj pitanja Regionalne specifičnosti države u slivu reke Drine Prekogranični resursi Teorijski okvir I Međunarodni ugovori u oblasti upravljanja vodama od značaja za države u slivu reke Drine Ključni principi međun. prava Princip pravičnog i razumenog udela II Energetika u međunarodnim ugovorima u oblasti upravljanja vodama Kako se raspodeljuje korist ugovorna praksa...
Opšti značaj pitanja Water management is, by definition, conflict management. Surface and groundwater that cross international boundaries present increased challenges to regional stability because hydrologic needs can often be overwhelmed by political considerations. Wolf T. Aaron, (Ed). Sharing water, Sharing benefits: Working towards effective transboundary water resources management a graduate / professional skillsbuilding workbook, UNESCO, Oregon State University 2010, p. 2.
Opšti značaj pitanja There are 263 rivers around the world that cross the boundaries of two or more nations, and untold number of international groundwater aquifers. The basin areas that contribute to these rivers comprise approximately 47% of the land surface of the earth, include 40% of the world s population, and contribute almost 80% of freshwater flow
Opšti značaj pitanja According to the survey report published by UNEP during The Third World Water Forum, over 150 of 263 international rivers in total with around 60% of the global flow of available fresh water might cause cross boundary disputes, and most of them are located in the developing region, as Asia, Africa. FENG Yan, HE Daming, LI Yungang, The key indicators of transboundary water apportionment based on international laws and cases, J. Geogr. Sci. 2013, 23(4): 710-720 DOI: 10.1007/s11442-013-1039-1, p. 711.
Opšti značaj pitanja It is expected that by 2025, 3.5 billion people will live in water-scarce or water-stressed areas, up from 1.0 billion in 2005....
Značaj pitanja Regionalne specifičnosti Značaj resursa reke Drine za države u slivu... Stanje međunarodno-pravnog regulisanja Stanje bilateralnih odnosa u regionu Stanje i razvoj unutrašnjih propisa u oblasti upravljanja vodnim resursima Stanje institucionalnih kapaciteta EU integracije... Pojedinačni interesi različitih subjekata u slivu... Potencijal konfliktnih interesa i mogućnosti njihovog rešavanja......
Prekogranični resursi - Teorijski okvir Teorija apsolutnog suvereniteta (Harmonova doktrina) Teorija ograničnog suvereniteta Teorija zajedničkih interesa......
Međunarodno-pravni izvori: od značaja za države u slivu reke Drine 1) Konvencija zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinik, 1992) 2) Konvencija o saradnji na zaštiti i održivom korišćenju reke Dunav (1994) 3) Okvirni sporazum o slivu reke Save, Protokol o režimu plovidbe uz Okvirni sporazum o slivu reke Save (2002),... 4) Konvencija o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka (Njurok, 1997) 5)...
Međunarodno-pravni izvori Helsinška pravila Kampione, Berlinska pravila Sudska praksa Doktrina
Ključni princip međ. prava Ključni princip međunarodnog prava pravično i razumno korišćenje univerzalno priznato pravilo običajnog prava eksplicitno propisano i brojnim međunarodnim sporazumima kojima se reguliše ponašenje država u vezi sa prekograničnim vodnim resursima. Važan element ovog principa je zahtev da države koje pripadaju vodotoku imaju obavezu da preduzmu sve razumne mere kako se ne bi prouzrokovala značajna šteta drugoj državi vodotoka.
Ključni princip međ. prava Ovo materijalno pravilo je podržano sa nekoliko proceduralnih pravila kao što su, između ostalih: Obaveza prethodnog obaveštavanja, Obaveza razmene informacija Obaveza konsultovanja u pogledu planiranih mera koje bi mogle da imaju negativan uticaj na druge države u vodotoku...
Ključni princip međ. prava Obaveza saradnje Princip suverenosti / odgovornosti... U skladu s Poveljom UN-a i načelima međunarodnoga prava, države imaju suvereno pravo iskorištavanja svojih vlastitih resursa prema svojoj vlastitoj politici okoliša i razvoja, te odgovornost da aktivnosti koje se odvijaju unutar njihove jurisdikcije ili kontrole ne izazivaju štetu u okolišu drugih država ili područja koja se nalaze izvan granica nacionalne jurisdikcije
Ključni princip međ. prava U mjeri mogućeg, s vodnim resursima treba upravljati cjelovito na osnovu vodnih područja, a u cilju vezanja društvenog i privrednog razvoja na zaštitu prirodnih ekosistema, te usklađivanja upravljanja vodnim resursima sa zakonskim mjerama koje se odnose na ostale medije okoliša. Takav integralni pristup treba vrijediti na cijelom vodnom području, bilo ono prekogranično ili ne, uključujući pripadajuće mu priobalne vode, sve podzemne vodonosnike ili relevantne dijelove takvih vodnih područja ili podzemnih vodonosnika;
Ključni princip međ. prava Integralno upravljanje vodnim resursima (IWRM) Nema jedinstvene definicije, ali se široko citira definicija izrađena u okviru Global Water Partnership (GWP) proces koji zagovara koordiniran razvoj i upravljanje vodama, zemljištem i sa ovim povezanim resursima, s ciljem da se maksimizira ekonomsko i socijalno blagostanje na pravičan način bez ugrožavanja održivosti vitalnih ekosistema Koncept održivog razvoja...
1. Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera 1. Strane će poduzeti sve odgovarajuće mjere da spriječe, kontroliraju i smanje svaki prekogranični uticaj. 2. Strane će, posebno, poduzeti sve odgovarajuće mjere: a) Da spriječe, kontroliraju i smanje zagađenje voda izazvano ili će vjerovatno biti izazvano prekograničnim uticajem; b) Da osiguraju da se prekogranične vode koriste sa ciljem ekološki zdravog i racionalnog upravljanja vodom, očuvanjem vodenih resursa i zaštitom okoliša; c) Da osiguraju da se prekogranične vode koriste na razuman i pravedan način, uzimajući u obzir posebno njihov prekogranični karakter, u slučaju aktivnosti koji izazivaju ili će vjerovatno izazvati prekogranični uticaj; d) Da osiguraju očuvanje i gdje je potrebno i obnavljanje ekološkog sistema. (Čl. 2).
2. Konvencija o saradnji na zaštiti i održivom korišćenju reke Dunav Pozivajući se posebno na Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera, od 17. marta 1992. godine, kao i na postojeću bilateralnu i multilateralnu saradnju među podunavskim zemljama, koja će se nastaviti i uzeti u obzir u okviru saradnje svih podunavskih zemalja kao i ukazivanjem na Konvenciju o zaštiti Crnog mora od zagađenja od 21. aprila 1992. godine. (Al. 5. Preambule)
Ciljevi i principi (čl.2) (1) Strane ugovornice će nastojati da ostvare održive i pravedne ciljeve u upravljanju vodama, uključujući zaštitu, poboljšanje i racionalno korišćenje površinskih i podzemnih voda u slivu, koliko je to moguće. Dalje, strane ugovornice će uložiti sve napore na kontrolisanju rizika proisteklih iz vanrednih situacija u koje su uključene materije opasne za vodu, poplave i kretanje leda rekom Dunav. Osim toga, trudiće se da doprinesu smanjenju zagađenja Crnog mora iz izvora u slivu.... (3) U tom cilju, imajući u vidu hitnost mera za smanjenje zagađivanja i racionalno ekološko korišćenje voda, strane ugovornice će utvrditi odgovarajuće prioritete i jačati, usaglašavati i koordinirati mere koje se preduzimaju ili će se preduzeti na nacionalnom i međunarodnom nivou u čitavom dunavskom bazenu u cilju ostvarivanja održivog razvoja i zaštite životne sredine reke Dunav. Ovaj cilj se posebno odnosi na ekološko korišćenje vodenih resursa u gradovima, industriji i poljoprivredi kao i na čuvanje i obnavljanje ekosistema, a i na druge potrebe vezane za ljudsko zdravlje.
3. Okvirni sporazum o slivu reke Save, Protokol o režimu plovidbe uz Okvirni sporazum o slivu reke Save (2002) Član 7. Princip razumnog i pravničkog korišćenja voda 1) Na svojim teritorijama strane imaju pravo na razuman i pravičan udeo u korisnim upotrebama vodnih resursa sliva reke Save. 2) Razuman i pravičan udeo u smislu stava 1. ovog člana utvrđuje se za svaki pojedinačni slučaj u svetlu relativnih faktora u skladu sa međunarodnim pravom.
4. Konvencija o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka (Njurok, 1997) Pravično i razumno korišćenje i učešće, Član 5. Član 6. Član 7. Član 10....
Pravično i razumno korišćenje i učešće, Član 5 1. Države vodotoka će svaka na svojoj teritoriji koristiti međunarodni vodotok na pravičan i razuman način. Države članice će posebno koristiti međunarodni vodotok sa ciljem da se postigne njegovo optimalno i održivo korišćenje i koristi od njega, uzimajući u obzir interese države datog vodotoka, u skladu sa odgovarajućom zaštitom vodotoka. 2. Države vodotoka će učestvovati u korišćenju, razvoju i zaštiti međunarodnog vodotoka na pravičan i razuman način. Takvo učešće obuhvata, kako pravo korišćenja vodotoka, tako i obavezu saradnje na njegovoj zaštiti i razvoju, kako je predviđeno ovom Konvencijom.
Faktori od značaja za pravično i razumno korišćenje, Član 6 1. Korišćenje međunarodnog vodotoka na pravičan i razuman način, u smislu člana 5 ove Konvencije, zahtijeva uzimanje u obzir svih relevantnih faktora i okolnosti, uključujući: (a) geografske, hidrografske, hidrološke, klimatske, ekološke i druge faktore prirodnog karaktera; (b) društvene i ekonomske potrebe zainteresovanih država vodotoka; (c) stanovništvo koje zavisi od vodotoka u svakoj državi vodotoka; (d) posljedice jednog ili više korišćenja vodotoka u jednoj državi vodotoka na druge države vodotoka;
Faktori od značaja za pravično i razumno korišćenje, Član 6 (e) postojeća i potencijalna korišćenja vodotoka; (f) očuvanje, zaštitu, razvoj i ekonomiju korišćenja vodnih resursa vodotoka i troškove mjera preduzetih u tom cilju; i (g) dostupnost alternativnih rješenja, uporedive vrijednosti, za određeno planirano ili postojeće korišćenje.
Faktori od značaja za pravično i razumno korišćenje, Član 6 2. U primjeni člana 5 ove Konvencije ili stava 1 ovog člana, zainteresovana država vodotoka će, kada nastane potreba, započeti konsultacije u duhu saradnje.
Faktori od značaja za pravično i razumno korišćenje, Član 6 3. Težina koja će se pridati svakom od faktora, odrediće se poređenjem značaja tog faktora sa značajem drugih relevantnih faktora. U određivanju šta je razumno ili pravično korišćenje, svi relevantni faktori će biti razmatrani zajedno, a zaključak će se izvesti na osnovu cjeline.
Veze između različitih vrsta korišćenja, Član 10 1. U nedostatku sporazuma ili običaja kojima je uređeno suprotno, nijedno korišćenje nekog međunarodnog vodotoka nema samo po sebi prednost nad drugim korišćenjima, 2. U slučaju konflikta između korišćenja nekog međunarodnog vodotoka, rješenje će se naći u okviru primjene čl. 5 do 7 ove Konvencije, posebno vodeći računa o zahtjevima vitalnih ljudskih potreba.
Obaveza neprouzrokovanja značajne štete, Član 7 1. Države vodotoka će, pri korišćenju međunarodnog vodotoka na svojim teritorijama, preduzeti sve odgovarajuće mjere da spriječe prouzrokovanje značajne štete drugim državama vodotoka. 2. Ako je značajna šteta ipak prouzrokovana drugoj državi vodotoka, države čije korišćenje prouzrokuje takvu štetu će, u nedostatku sporazuma o takvom korišćenju, preduzeti sve odgovarajuće mjere, posebno uzimajući u obzir odredbe čl. 5 i 6 ove Konvencije, konsultujući se sa pogođenom državom, radi otklanjanja i sprječavanja takve štete, i po potrebi, raspraviti pitanje kompenzacije.
The Gabcíkovo-Nagymaros case The International Court of Justice states that: Czechoslovakia, by unilaterally assuming control of a shared resource, and thereby depriving Hungary of its right to an equitable and reasonable share of the natural resource of the Danube failed to respect the proportionality which is required by international law Case concerning the Gabcíkovo-Nagymaros Project (Hungary v Slovakia), available at <http://www3.icjcij.org/docket/files/92/7375.pdf?phpsessid=756c32 08dcb4692850e8bbf72af34ed6>, accessed 30 April 2016, para 85.
II Energetika u međun. ugovorima u oblasti voda Hidroenergija i dalje predstavlja glavni fokus u međunarodnom vodnom pravu Dominantna tema postaje krajem pedesetih godina XX veka Prati se trend opšteg odnosa prema razvoju hidroenergije i podsticanju izgradnji brana s ciljem unapređenja ljudskog blagostanja
Energetika u međun. ugovorima u oblasti voda Pad interesovanja se beleži sedamdesetih godina XX veka što se povezuje sa smanjivanjem broja najpogodnijih lokacija za brane, rastućoj prepoznatljivosti i kritici sa stanovišta društvenih i ekoloških eksternalija koje su povezane za branama, kao i rastućim vrednostima koje su počele da se pridaju životnoj sredini Menja se fokus (centralna pitanja) u ugovorima ka preciznijem regulisanju pojedinih pitanja u oblasti životne sredine. Giordano M, Drieschova A, Duncan A.J, Sayama Y, De Stefano L, Wolf A.T, (2014). A review of the evolution and state of transboundary freshwater treaties, Int Environ Agreements, p. 258.
Ugovorna praksa (1) Najveći broj ugovora se odnosi na vode koje su, istovremeno, i granica između država Pitanje kako se raspodeljuje energije/druge koristi...
Ugovorna praksa (2) Francuska, Švajcarska, 1913, Rhone River (Švajcarskoj sva energija gde su obe obale njene, Ostalo se deli sa Francuskom) POLA / POLA POSTALO UOBIČAJENO Argentina, Urugvaj, 1946, Urugvaj River
Ugovorna praksa (3) POLA / POLA USA, Kanada, 1950, Nijagara El Salvador, Gvatemala (ugoro o razgraničenju, 1938) SSSR, Iran, 1957, Aras i Atrak 50% za navodnjavanje, proizvodnju energije i domaćinstva
Ugovorna praksa (4) SSSR Turska, 1927, Arakse reka Nakon I svetskog rata, prolifiracija ugovora o granici Austrija, Čehoslovačka, 1928, po pola bodotoka graničihvoda Danska Nemačka, 1922, jednaka prava za navodnjavanje
Ugovorna praksa (5) Jugoslavija, Rumunija,, 1963, Jednaki troškovi izgradnje, jednaka raspodela energije Princip jednakog učešća u raspodeli voda opšte prihvaćen, ali metod raspodele voda i/ili energije 50/50% nije jedino rešenje
Ugovorna praksa (6) Švajcarska, Italija, 1949, Averserrhein basin Koncesije raspodela energije u načelu 70-30%, Španija, Portugal, 1912, za industrijske potrebe, po pola toka u različitim sezonama godišnje Teritorijalna podela: Španija, Portugalija, 1927, River Duoro, proizvodnja energije,... Od početka do ušća, odnosno između ušća i kote br....
Ugovorna praksa (7) SSSR, Norveška, 1957, River Pasvik, Podela na gornji, srednji, donji tok... Alokacija voda za određeni vremenski period Ugovori koji zahtevaju poseban sporazum za bilo kakvu promenu u vodnom režimu... a odluka o podeli se odlaže... Mađarska, Čehoslovačka 1954 Poljska, SSSR, 1964
Ugovorna praksa (8) Ugovori kojima se formira neko posebno telo sa nadležnostima u vezi sa raspodelom resursa... Argentina, Urugva, 1946, USA, Kanada, 1909 Čehoslovačka, Mađarska
Moguća pitanja za diskusiju (1) Prepoznatljivost interesa država u slivu reke Drine i njihovo usklađivanje posebnim međunarodnim ugovorom Pitanje razgraničenja predmeta regulisanja u odnosu na postojeće međunarodne multilateralne ugovore Pitanje odnosa prema mogućim bilateralnim ugovorima između pojedinačnih država Fokusiranost na pojedina konkretnija pitnja (npr. energetika) ili stvaranje pravne osnove za integralno upravljanje vodnim resursima u slivu reke Drine
Moguća pitanja za diskusiju (2) Sadržaj pripremnih aktivnosti radi izrade nacrta ugovora o sa saradnji u slivu reke Drine... Primena kriterijuma pravičnog i razumnog korišćenja i učešća na sliv reke Drine... (izrada inicijalne skice za definisanje pozicija pojedinačnih država) Problemi i kriterijumi kod usaglašavanja elemenata koncepta IWRM a) u okviru pojedinačnih država (specifičnost BiH) i b) između država......
Reference (izbor) Second report on the law of the non-navigational uses of international watercourses, by Mr. Stephen M. Schwebel, Special Rapporteur, Extract from the Yearbook of the International Law Commission:- 1980, vol. II(1) Topic: Law of the non-navigational uses of international watercources, A/CN.4/332 and Corr.1 and Add.1, http://legal.un.org/docs/?path=../ilc/documentation/english/a_cn4_332.pdf&lang=efs (8.12.2016) Third report on the law of the non-navigational uses of international watercourses, by Mr. Stephen M. Schwebel, Special Rapporteur, Topic: Law of the non-navigational uses of international watercourses, Extract from the Yearbook of the International Law Commission:- 1982, vol. II(1), A/CN.4/348 and Corr.1 http://legal.un.org/docs/?path=../ilc/documentation/english/a_cn4_348.pdf&lang=efs (8.12.2016) Second report on the law of the non-navigational uses of international watercourses, by Mr. Stephen C. McCaffrey, Special Rapporteur, Topic: Law of the non-navigational uses of international watercourses, Extract from the Yearbook of the International Law Commission:- 1986 Document:-, vol. II(1), A/CN.4/399 and Add.1 and 2 http://legal.un.org/docs/?path=../ilc/documentation/english/a_cn4_399.pdf&lang=efs (8.12.2016) http://legal.un.org/ilc/guide/8_3.shtml (8.12.2016)
Reference (izbor) Patricia Wouters (2000) National and International Water Law, Water International, 25:4, 499-512, DOI: 10.1080/02508060008686864 Jacob Hileman, Paul Hicks & Richard Jones (2016) An alternative framework for analysing and managing conflicts in integrated water resources management (IWRM): linking theory and practice, International Journal of Water Resources Development, 32:5, 675-691, DOI: 10.1080/07900627.2015.1076719 Naim Haie (2016) Sefficiency (sustainable efficiency) of water energy food entangled systems, International Journal of Water Resources Development, 32:5, 721-737, DOI: 10.1080/07900627.2015.1070091 Tony Allan, Martin Keulertz & Eckart Woertz (2015) The water food energy nexus: an introduction to nexus concepts and some conceptual and operational problems, International Journal of Water Resources Development, 31:3, 301-311, DOI: 10.1080/07900627.2015.1029118 Giordano M, Drieschova A, Duncan A.J, Sayama Y, De Stefano L, Wolf A.T, (2014). A review of the evolution and state of transboundary freshwater treaties, Int Environ Agreements, p. 258. Salman M. A. Salman (2007) The Helsinki Rules, the UN Watercourses Convention and the Berlin Rules: Perspectives on International Water Law, International Journal of Water Resources Development, 23:4, 625-640, DOI: 10.1080/07900620701488562