SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET TONI PETANI ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA NA INTERNETU

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET TONI PETANI ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA NA INTERNETU DIPLOMSKI RAD RIJEKA, 2012.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA NA INTERNETU DIPLOMSKI RAD Predmet: Internet u poslovanju Mentor: dr.sc. Zvonko Čapko Student: Toni Petani Studijski smjer: Informatičko poslovanje JMBAG: 0081101066 RIJEKA, prosinac 2012. 1

SADRŽAJ 1. UVOD... 4 1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA... 4 1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA... 4 1.3. RADNA HIPOTEZA... 5 1.4. METODE ISTRAŽIVANJA... 5 1.5. STRUKTURA RADA... 6 2. INTERNET... 7 2.1. POJAM INTERNETA... 7 2.2. RAZVOJ INTERNETA... 8 2.3. OSNOVNE ZNAČAJKE INTERNETA... 10 2.4. INTERNET DANAS... 14 3. AUTORSKO PRAVO... 17 3.1. RAZVOJ AUTORSKOG PRAVA U HRVATSKOJ... 17 3.2. USTAVNE ODREDBE O AUTORSKIM PRAVIMA... 19 3.3. ZAKON O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA... 21 3.3.1. POJAM AUTORSKOG DJELA... 21 3.3.2. POJAM AUTORA... 23 3.3.3. SADRŽAJ AUTORSKOG PRAVA... 25 3.3.4. AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU... 28 3.3.5. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA... 29 3.4. AUTORSKOPRAVNI ASPEKTI WEB STRANICA... 29 3.5. AUTORSKOPRAVNI ASPEKT INTERNET ADRESA... 31 3.6. AUTORSKOPRAVNI ASPEKT RAČUNALNIH PROGRAMA... 32 3.7. AUTORSKOPRAVNI ASPEKT VIDEO IGARA... 33 4. METODE I TEHNIKE ZAŠTITE PRAVA NA INTERNETU... 34 4.1. FIZIČKI SUSTAV ZAŠTITE... 35 4.2. PROVJERA PRISTUPA... 35 4.3. KRIPTOGRAFIJA... 35 4.4. DIGITALNI CERTIFIKAT... 36 4.5. DIGITALNI POTPIS... 36 4.6. DIGITALNI VREMENSKI BILJEG... 37 4.7. STEGANOGRAFIJA... 37 4.8. VATRENI ZID... 37 4.9. SIGURNOSNE KOPIJE... 37 4.10. KERBEROS... 38 5. PRAVNA ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA NA INTERNETU... 38 5.1. KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA... 38 5.2. PREKRŠAJNOPRAVNA ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA... 42 5.3. GRAðANSKOPRAVNA ZAŠTITA AUTORSKIH PRAVA I PROBLEMI S DOKAZIVANJEM... 45 5.4. KOMPARATIVNI PRIKAZ ZAŠTITE AUTORSKIH PRAVA... 46 5.4.1. SAD... 46 5.4.2. VELIKA BRITANIJA... 47 5.4.3. NJEMAČKA... 47 2

5.4.4. EUROPSKA UNIJA... 48 5.4.5. MEðUNARODNA AUTORSKOPRAVNA ZAŠTITA... 49 6. YOUTUBE... 51 6.1. TEMELJNE ZNAČAJKE YOUTUBE-a... 52 6.2. PRAVNI PROBLEMI YOUTUBEA... 53 6.3. UKLANJANJE VIDEO ZAPISA... 53 6.4. TEHNIČKE METODE ZAŠTITE AUTORSKIH PRAVA NA YOUTUBEU... 55 7. ZAKLJUČAK... 56 POPIS LITERATURE... 58 POPIS PRILOGA... 60 IZJAVA... 61 3

1. UVOD 1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA Problem istraživanja ovog rada je sljedeći: Tehnološki razvoj kroz stoljeća ljudske povijesti omogućio je razvoj suvremenih sredstava objavljivanja i korištenja zaštićenih djela koji su dostigli svjetske razmjere. Prema tome, razvoj autorskog prava uvelike je determiniran razvojem tehnologije koja se koristi za stvaranje, priopćavanje i distribuciju autorskih djela. Iako su uloženi veliki napori u to da pravna regulativa prati razvoj tehnologije, ona još uvijek nažalost pomalo zaostaje. Iz navedenog i obrazloženog problema istraživanja proizlazi njegov predmet: Istražiti koje su temeljne značajke Interneta i autorskog prava, te prikazati na koji način su autorska prava na internetu zaštićena, odnosno prikazati metode i tehnike zaštite podataka na internetu, kako u teoriji, tako i u praksi i to na jednom od najvećih Internet servisa koji služi za postavljanje, reproduciranje i ocjenu video zapisa. Problem istraživanja ima dva objekta istraživanja, a to su internet i zaštita autorskih prava. 1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA Svrha i ciljevi istraživanja su istražiti Internet, na način da se utvrde njegova konkretna pojmovna odreñenja, povijesni razvoj, najvažnije značajke i ulogu u priopćavanju i korištenju autorskih djela danas. Nakon toga potrebno je istražiti autorska prava, u smislu pojmovnog odreñenja, osnovnih značajki, načina na koji su regulirana u Ustavu i zakonima i načina na koji su regulirana u Europskoj Uniji. Na kraju se treba utvrditi kako je provedena zaštita podataka na Internetu, odnosno najvažnije metode i tehnika zaštite podataka na Internetu, u teoriji, ali i u praksi. 4

Ovaj rad bi trebao dati odgovore na sljedeća pitanja: 1) Što je Internet? 2) Koje su njegove osnovne značajke? 3) Koja je njegova važnost u smislu objavljivanja i korištenja autorskih djela? 4) Kako su autorska prava regulirana u hrvatskom pravnom sustavu? 5) Na koji je način provedena zaštita podataka na Internetu? 6) Na koji način je provedena zaštita autorskih prava na YouTubeu? 1.3. RADNA HIPOTEZA Radna hipoteza ovog rada jest: Razvojem tehnologije povećava se zaštita autorskih prava na Internetu. 1.4. METODE ISTRAŽIVANJA U izradi rada korišteno je cjelokupno istraživanje vezano uz problem i predmet istraživanja, odnosno uz Internet i načine zaštite autorskih prava na Internetu. Svi podaci koji su izneseni u radu dobiveni su iz sekundarnih izvora. Korištena literatura potječe iz područja informatičkih i pravnih znanosti. Sva saznanja dobivena istraživanjem ove teme prikazana su u radu, na čijem se kraju iznose zaključci. Prilikom izrade rada korištene su sljedeće metode: povijesna metoda, metoda klasifikacije, komparativna metoda, metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda kompilacije te metoda deskripcije. Prilikom obrade literature korištene su sljedeće metode: metoda klasifikacije, povijesna metoda, metoda komparacije, metoda analize i sinteze, te induktivna i deduktivna metoda. 5

1.5. STRUKTURA RADA Nakon uvodnog dijela, u drugom dijelu rada naslova Internet obrañene su teme: pojmovno odreñenje Interneta, povijesni razvoj Interneta, temeljne značajke Intereneta i Internet danas odnosno uloga Interneta u priopćavanju i distribuciji autorskih djela na Internetu. U trećem dijelu naslova Autorsko pravo obrañene su teme vezane uz pojam autorskog prava, temeljnih pojmova koji su vezani uz autorsko pravo, ustavnog i zakonskog ureñenja tog prava. U četvrtom dijelu naslova Zaštita podataka na Internetu obrañene su najvažnije metode i tehnike zaštite podataka na Internetu, odnosno autorskih prava na Internetu. Peti dio čine pravni aspekti zaštite prava na internetu i to kaznenopravni, prekršajnopravi i grañanskopravni aspekti zaštite autorskih prava s prikazom problematizacije dokazivanja eventualnih kršenja i kratak komparativni prikaz zaštite autorskih prava stranim državama s posebnim naglaskom na Europsku Uniju. Šesti dio prikazuje zaštitu autorskih prava u praksi, točnije kako se provodi zaštita autorskih prava na YouTube-u. Na kraju rada stoji zaključak koji predstavlja sintezu rezultata kojima se dokazivala radna hipoteza. 6

2. INTERNET Kako bi se značenje Interneta predočilo na što kvalitetniji način u nastavku ovoga poglavlja obrañene su slijedeće tematske jedinice: 1) pojmovno odreñenje Interneta, 2) povijesni razvoj Interneta, 3) osnovne značajke internet usluga, i 4) Internet danas. 2.1. POJAM INTERNETA Postoji čitavo mnoštvo pojmovnih odreñenja Interneta. Internet je globalni informacijsko-komunikacijski sustav koji povezuje i spaja kompjutorske mreže pojedninih zemalja i organizacija, te tako omogućava posjednicima kompjutora diljem svijeta da putem svojih lokalnih mreža i telefonskih veza meñusobno komuniciraju, izmjenjuju informacije i koriste brojne druge usluge. U fizičkom smislu, to je niz meñusobno povezanih kompjutorskih mreža, organiziranih na jedinstven način, sa zajedničkim kominikacijskim protokolima i mrežnim uslugama. 1 Internet je informacijska superprometnica koja povezuje pojedinačne lokalne računalne mreže. 2 Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem internet protokola. 3 Internet je supermreža ili mreža svih mreža ili mreža nad mrežama. 4 Iako različiti autori imaju različite definicije svi se slažu u jednom, a to je Internet predstavlja jednu od najvažnijih suvremenih globalnih dostignuća za obrazovanje, razvoj gospodarstva, širenje informacija, razvoj poslovanja u poduzećima itd. 1 Dragičević D., Komjutorski kriminalitet i informacijski sustavi, Informator, Zagreb, 2004., str. 28-29 2 http://edu-udzbenik.carnet.hr 3 www.wikipedija.hr 4 Dragičević D., supra bilj. 1, str. 34 7

2.2. RAZVOJ INTERNETA Već sedamdesetih godina 20-og stoljeća, kada svijet dostiže vrhunac industrijalizacijom i elektrifikacijom, odnosno kada se takvom vrstom razvoja postiglo sve što se postići da, i kada svijet lagano zapada u krizu industrijskog društva, počinju ideje o rañanju informatičkog i telekomunikacijskog doba kakvog poznajemo danas. Osnovne pretpostavka razvoja Interneta je informacija, koja predstavlja osnovu razvoja i napretka društva. 5 Idejnim začetnikom Interneta smatra se Amerikanac J. C. R. Licklider koji je 1962. godine postavio koncept tzv. Galaktičke mreže preko koje su svakoj osobi dostupni kompjutorski podaci i programi. On je, izmeñu ostalih, bio sudionik istraživačkog programa agencije Advanced Research Projects Agency (ARPA), koja je radila pri američkom Ministarstvu obrane i čija je zadaća bila zadžati prevlast u tehnologiji i znanosti pred Sovjetskim Savezom koji je godinu dana prije njena nastanka lansirao prvi satelit Sputnik. 6 ARPA je 1969. godine napravila projekt pod nazivom ARPANET. U toj početnoj fazi mreža se naziva još i mješovita civilno-vojna mreža, kada su najprije bila spojena dva računala (jedan na UCLA-u i jedan na Berkleyju), a kasnije njih četiri. Osnovni cilj je bio stvoriti mrežu koja će moći neometano raditi čak i ako je jedan njen dio napadnut, a bila je namijenjena prvenstveno za vojne i znanstvene svrhe. Kasnije se taj projekt oblikovao u Internet i to priključenjem ARPANET-u mreže koja se razvijala usporedno s njim, a to je NSFNET ili mreža Nacionalne fundacije za znanost. 7 MILNET (Military Network) se 1984. godine izdvaja iz ARPANET-a zbog sigurnosnih razloga i postaje mreža sama za sebe, te se po prvi put uvode Internet domene i Internet adrese koje olakšavaju primjenu ARPANET-a i olakšavaju komunikaciju. 1989. ARPANET i službeno postaje Internet te time postaje otvoren za sve korisnike, a ne samo za vladu. Nakon što 1992. godine Internet broji više od milijun 5 Dragičević D., supra bilj. 1, str. 27 6 Čerić V., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004., str. 285 7 Panian Ž., Poslovna informatika za ekonomiste, Masmedia, Zagreb, 2005., str. 250 8

korisnika, počinje se stvarati svijest da o njemu treba voditi računa i nekako ga pravno uokviriti. Time dolazi do osnivanja Društva za internet (eng. Internet Society). 8 1992. Tim Barners-Lee, američki znanstvenik, u laboratoriju European Particle Physics Laboratory razvija WWW (World Wide Web) koji dodatno pridonosi masovnosti uporabe Interneta tj. njegovoj komercijalizaciji, kao i novi protokol HTTP (Hypertext Transfer Protocol) i novi format dokumenta HTML (Hypertext Mark-up Language). 9 Internet postaje najveće moguće tržište; rada, robe, usluga, kapitala i informacija i time ga je opravdano zvati novim gospodarskim prostorom. Osim toga razvija se multikulturalizam koji omogućava ravnopravan suživot ljudi različitih kultura, religija, nacionalnosti i sl. što dodatno pridonosi daljnjem razvoju globalizacije. 10 Vrlo važne godine za razvoj Interneta jesu 1969. godina kada nastaje prvi host kompjuter na sveučilištu UCLA, 1970. razvija se Network Control Protocol (NCP), prvi službeni protokol za komunikaciju, 1973. godine uspostavlja se meñukontinentalna veza s host kompjuterima u Enleskoj i Norveškoj, a 1982. se razvija TCP/IP odnosno Transfer Control Protocol/Internet Protocol koji omogućava komunikaciju različitih vrsta mreža i zamjenjuje dosadašnji NCP. 1984. godine uvodi se sustav domena i Internet adresa koje omogućavaju korištenje razumljivih simboličkih naziva umjesto brojčanih adresa koje se teško pamte i nisu praktične. 1996. godine Internet ima 10 milijuna povezanih komjutora, 2000. godine više od 100 milijuna, a 2003. godine taj se broj čak udvostručio. Smatra se da se procjene korisnika Interneta danas kreći izmeñu 600 i 800 milijuna korisnika s tendencijom sve većeg porasta. 8 Panian Ž., supra bilj. 7, str. 251 9 Dragičević D., supra bilj. 1, str. 30-33 10 Panian Ž., supra bilj. 7, str. 251 9

Eksponencijalni rast korisnika Interneta po kontinentima pokazuje sljedeća tablica. Eksponencijalni rast korisnika Interneta Svjetske regije Broj stanovnika Broj Internet Broj Internet Rast korisnika 2000. korisnika 2004. postocima Afrika 893 197 200 4 514 400 12 937 100 186.6 Azija 3 607 499 800 114 303 000 257 898 314 125.6 Europa 730 894 078 103 096 093 230 886 424 124.0 Srednji Istok 258 993 600 5 284 800 17 325 900 227.8 Sjeverna 325 246 100 108 096 800 222 165 659 105.5 Amerika Južna Amerika 541 775 800 18 068 919 55 930 974 209.5 Australija 32 540 909 7 619 500 15 787 221 107.2 UKUPNO 6 390 147 487 360 983 512 812 931 592 125.2 u Izvor: Dragičević D., Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi, Informator, Zagreb, 2004. 2.3. OSNOVNE ZNAČAJKE INTERNETA Računalne mreže omogućavaju gotovo trenutnu komunikaciju bilo koja dva subjekta, praćenu razmjenom različitih informacija u različitim formatima. Takoñer, ona omogućavaju pristup s udaljenih računala, tako da svaki korisnik može doći do podataka na drugim računalima, ukoliko su ta računala umrežena. Postoji nekoliko područja uporabe računalnih mreža. Prvenstveno, one se danas koriste u različite poslovne i privatne svrhe. Poslovno korištenje počelo se razvijati kako bi umrežena računala imala pristup zajedničkoj bazi, radi razmjene informacija, voñenja financija, trgovanja, prodaje i kupovine i sl. Uz to, postoje i mobilni korisnici, koji imaju mogućnost pristupa podacima na onim lokacijama na kojima za to ne postoji odreñena fizička infrastruktura. Meñu ove usluge kod poslovnih korisnika najčešće spadaju 10

mogućnost čitanja poruka elektroničke pošte, plaćanja preko mreže, mogućnost spajanja na razne društvne mreže i sl. Kako bi se omogućilo korištenje Interneta, već u ranoj fazi njegova razvoja razvijeni su temeljni principi njegova funkcioniranja i oblikovanja. Tako se u Internet mogu uklopiti različita hardverska i softverska rješenja čime se potiče i konkurencija proizvoñača računalne opreme, za sva računala koriste se jedinstvene internetske adrese, upravljanje mrežom je disperzirano na više strana, tijekom putovanja poruke nema mogućnosti da se provjerava njen sadržaj tijekom tog puta nego tek na njenom kraju i tehnologija Interneta i tehnologija računala su različite te samim time i ne ovise jedna o drugoj. Princip rada Interneta Informacija Zahtjev Usluga KLIJENT Upit POSLUŽITELJ BAZA PODATAKA Izvor: izradio autor prema: Panian Ž.., Informatika u poslovanju, Element, Zagreb, 2007., str. 49 Uz navedeno postoje i sljedeća svojstva: skalabilnost, robusnost i pouzdanost, kvaliteta usluge i standardi. Skalabilnost znači da se Internet razvija enormnom brzinom i ima sve veći broj korisnika, te se tako samim time i razvija potreba stvaranja sve većih brojeva adresa kako bi se svi ti korisnici mogli služiti njime. Takoñer, korisnici da bi se uopće mogli koristiti Internetom moraju koristiti i propisane standarde. Sukladno njegovoj veličini potrebno je veću pozornost obratiti na sigurnost korištenja Interneta, 11

odnosno postići to da Internet bude što otporniji na moguće napade. Osim sigurnosti, potrebno je omogućiti pružanje usluga korisnicima, ali i odreñenu kvalitetu usluga. 11 Kako bi korisnici mogli doći do željenih informacija na Internetu, zajedno sa poslužiteljem mora koristiti isti komunikacijski protokol. Komunikacijski protokol čini skup pravila koja ureñuju razmjenu podataka meñu računalima. TCP/IP je protokol kojeg koristi Internet. TCP protokol se brine za transport poruka preko mreže, a IP protokol se brine za dodjelu adresa tim porukama. Prema veličini računalne mreže možemo podijeliti na LAN, MAN i WAN mreže. LAN (Local Area Network) su mreže u privatnom vlasništvu unutar jedne ili nekoliko zgrada čija udaljenost nije veća od nekoliko kilometara. MAN (Metropolitan Area Network) je veća verzija LAN koja koristi sličnu tehnologiju i povezuje npr. više poduzeća ili grad te može biti privatna ili javna. WAN (Wide Area Network) mreže povezuju područja veličine države ili kontinenta. 12 Internet ima svoje najvažnije servise, a to su: a) daljinski prijenos podataka, b) elektronička pošta, c) World Wide Web, d) dostavne liste e) diskusijske skupine f) čavrljanje g) internetska/videotelefonija i h) tele/videokonferencije. Ad a) Za daljinski prijenos datoteka koristi se protokol FTP (File Transfer Protocol), a mjesta s kojih se preuzimaju datoteke na Internetu nazivaju se FTP mjestima, tj. FTP poslužiteljima. Ovaj Internet servis se koristi u različite svrhe kao što su prijenos računalnih programa, prijenos tekstualnih datoteka, prijenos multimedijskih datoteka i sl. 11 Čerić V., supra bilj. 6, str. 287 12 www.pmfst.hr ~lada/rm/rm-uvod.pdf, str.3 12

Ad b) Američki inženjer Ray Tomlison je 1971. godine stvorio internetski servis, elektroničku poštu. Elektronička pošta omogućava jednostavnu, svakodnevnu komunikaciju poslovnimm, privatnim i mobilnim korisnicima, što su jedne od najvažnijih njezinih prednosti. Ad c) World Wide Web predstavlja globalnu informacijusku strukturu koja omogućuje stvaranje, prijenos i pregledavanje multimedijskih dokumenata i ta struktura je danas najznačajnija tehnologija za komunikaciju, objavljivanje informacija i elektroničko poslovanje. 13 Ad d) Dostavna lista predstavlja posebnu adresu u internetskoj elektroničkoj pošti. Radi na principu da posluživatelj dostavnih lista prosljeñuje sadržaj dostavnog lista svim pretplatnicima na taj dostavni list, čime se ostvaruje grupna ili masovna komunikacija. 14 Ad e) Diskusijske skupine imaju velike sličnosti sa dostavnim listama, jedino se razlikuju u tome što mjesto okupljanja ne čine adrese elektroničke pošte već web stranice. Poanta je diskusijskih skupina da se njeni članovi prepoznaju temeljem zajedničkih interesa, koji mogu sezati od sasvim beznačajnih pa sve do onih sasvim ozbiljnih, i komuniciraju o tim temama bez posredstva treće osobe. 15 Ad f) Čavrljanje omogućava trenutačnu i neposrednu komunikaciju izmeñu korisnika, uz posredovanje poslužitelja, koja može sadržavati, izmeñu ostalog, i razmjenu govornih poruka, fotografija, video zapisa i sl. 16 Ad g) Internetska telefonija ili videotelefonija je servis jako sličan čavrljanju, ali se razlikuje u tome što se veza izmeñu korisnika uspostavlja izravno, putem internetskih adresa, a ne posredovanjem poslužitelja. Najveća prednost internetske telefonije je 13 Panian Ž., Informatika u poslovanju, Element, Zagreb, 2007., str. 50-52 14 Panian Ž., supra bilj. 7, str. 261 15 Panian Ž., supra bilj. 13, str. 54 16 Panian Ž., supra bilj. 13, str. 54 13

upravo niska cijena komunikacije, pogotovo ako se radi o korisnicima koji se nalaze na velikoj geografskoj udaljenosti. 17 Ad h) Telekonferencije, odnosno videokonferencije su servisi koji omogućavaju komunikaciju korisnika u realnom vremenu koristeći se tzv. multimedijskom tehnologijom. To znači da se korisnici, osim što se mogu meñusobno čuti, mogu i vidjeti. 2.4. INTERNET DANAS Internet je danas rasprostranjen na svim kontinentima svijate i broji više od 30 milijuna kompjutora koji su meñusobno povezani u čak 195 zemalja. Korisnici mogu pristupiti Internetu bez obzira na državne, regionalne ili bilo koje druge teritorijalne granice, bez obzira na doba dana i vrijeme, jedino su potrebni kompjutor, modem i telefonska veza. Postojanje Interneta nesumnjivo utječe na povećanje znanja, koje je temelj poboljšanja kvalitete odlučivanja i upravljanja, zbog velike dostupnosti informacija koju pruža. Razmjena informacija i komunikacija izmeñu ljudi nikada nije bila lakša i dostupnija, zahvaljujući Internetu. Danas postoji nekoliko najvažnijih funkcija Interneta, koje su se razvile, zahvaljujući njegovom razvoju. Neke od njih su prikupljanje, pohranjivanje i korištenje informacija svih vrsta, te brza i jednostavna razmjena podataka i programa, postojanje velikog prostora oglašavanja na kojima se mogu razmjenjivati iskustva i znanja o različitim temama, od politike, ekonomije, obrazovanja, tehnologije itd. Vrlo veliku ulogu ima i već spomenuta elektronička pošta koja zajedno sa servisima poput čavrljanja, tele/videokonferencija i sl. omogućavaju jednostavnu, jeftinu i neposrednu komunikaciju. 17 Panian Ž., supra bilj. 7, str. 271 14

I zadnja, ali ne i manje važna funkcija Interneta jest elektroničko poslovanje. Ova funkcija je iznimno važna za poduzeća jer pomaže unapreñenju poslovanja uz najniže moguće troškove. Elektroničko poslovanje je elektronička isporuka informacija, proizvoda i usluga, te elektroničko plaćanje korištenjem računalnih i drugih komunikacijskih mreža. 18 Ovisno o sudionicima poslovanja, elektroničko poslovanje možemo podijeliti u nekoliko skupina: a) poslovanje tvrtke s tvrtkom (engl. Business to Business B2B) b) poslovanje tvrtke s potrošačem (engl. Business to Customer B2C) c) poslovanje potrošača s tvrtkom (engl. Customer to Business C2B) d) poslovanje potrošača s potrošačem (engl. Customer to Customer C2C) e) poslovanje države s tvrtkom (engl. Government to Business G2B) f) poslovanje države s potrošačem (engl. Government to Customer G2C) g) poslovanje države s drugom državom (engl. Government to Government G2G) h) poslovanje unutar javne administracije (engl. Government to Employee G2E). Elektroničko poslovanje B2B B2C C2B C2C G2B G2C G2G G2E 18 Bosilj Vukšić V., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004., str.57 15

Izvor: izradio autor prema: Bosilj Vukšić V., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004., str.57 i 66 Najvažniji razlozi uporabe elektroničkog poslovanja jesu: a) Bolje iskorištavanje svih raspoloživih poslovnih sredstava b) Ostvarivanje što bolje tržišne konkurentske pozicije na tržištu c) Ostvarivanje boljih poslovnih učinaka d) Veći komfor u radu radnika 19 e) Smanjenje troškova poslovanja (smanjenje troškova sastoji se u smanjenju papirologije, smanjivanju zaliha gotovih proizvoda, smanjenju troškova marketinga itd. ) f) Poboljšanje komunikacije s kupcima (omogućava se posjetiteljima postavljanje pitanja o proizvodima i uslugama, kupovanje proizvoda te učenje o tome kako se proizvodi koriste) itd. Elektroničko poslovanje nosi sa sobom i mnoge prednosti za kupce. Na internetu kupac ovdje može pronaći željene proizvode ili usluge, može ih kupiti u bilo koje doba dana ili noći, izbjegava gubitak vremena utrošenog na prijevoz, čekanje u redovima, i to sve sjedeći za računalom kod kuće, na poslu, u hotelu ili na putu. Elektroničko poslovanje je pozitivno i iz sigurnosnih razloga te iz razloga nižih cijena jer prodavatelji ne moraju trpjeti trošak prostora i skupih komunalija. Elektroničkim poslovanje profitira i društvo u cijelost i to na način da se omogućava kupovina iz vlastitog doma što utječe na manji promet i zagañenost. Posredstvom web kataloga osigurava stalno ažurne informacije. Ovakav se katalog može pretraživati neovisno o mjestu u kojemu se kupac nalazi ili vremenu, može napraviti narudžbu i izvršiti plaćanje. Kupac može koristiti bilo koju elektroničku prodavaonicu. Vlasnici ovakvih prodavaonica moraju uložiti mnogo truda, znanja i kreativnosti da bi kupcima ponudili neku robu bolje, jeftinije ili kvalitetnije od konkurencije. Elektroničke maloprodajne prodavaonice moraju odlučiti koje će proizvode prodavati i na koji način, kakav će model 19 Panian Ž., supra bilj. 7, str. 282 16

i tehniku plaćanja upotrijebiti, u kojem će vremenskom razdoblju izvršiti isporuku, kakav će biti prikaz virtualne prodavaonice i sl. Osim navedenih koristi za pojedince i organizacije, Odreñeni proizvodi dostupni su po nižim cijenama, što ih čini dostupnima onima s manjim prihodima. Ljudima koji žive u udaljenim krajevima omogućeno je virtualno učenje i sl. Ipak, povrh navedenih prednosti, suvremeno elektroničko poslovanje za sobom nosi i odreñene rizike koji još uvijek odreñenoj skupini kupaca predstavljaju veliku prepreku u prihvaćanju ovog oblika poslovanje. Neki od problema su problemi sigurnosti na Internetu, mogućnost zlouporabe, loša softverska podrška, privatnost, nedostatak povjerenja u virtualnoj kupnji, neureñeni zakoni i propisi o elektroničkom poslovanju i sl. 3. AUTORSKO PRAVO Radi boljeg razumijevanja same zaštite valja podrobnije objasniti autorsko pravo, njegov nastanak, razvoj i ulogu u današnjem svijetu. Stoga su u ovom poglavlju obrañene sljedeće tematske jedinice: 1) razvoj autorskog prava u Hrvatskoj, 2) ustevne odredbe o autorskom pravu, 3) Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, te autorskopravni aspekti 4) web stranica, 5) Internet adresa, 6) računalnih programa i 7) video igara.. 3.1. RAZVOJ AUTORSKOG PRAVA U HRVATSKOJ Ureñenje autorskog prava u Hrvatsko je od samostalnosti do danas prošlo kroz čitav niz promjena, koje su bile rezultat potrebe prilagodbe novonastalim društvenim odnosima. Autorsko pravo je u Hrvatskoj bilo regulirano Zakonom o autorskom pravu iz 1991. godine koji je uvelike preuzeo rješenja Zakona o autorskom pravu koji je vrijedio na području bivše SFRJ. Taj zako nje više puta bivao izmjenjivan i dopunjavan. Najveći pomak je bio kada se uskladio sa zahtjevima Ugovora o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Sporazum TRIPs i usklañen s odredbama Meñunarodne konvencije za zaštitu umjetnika izvoñača, 17

proizvoñača fonograma i organizacija za radiodifuziju te s odredbama Konvencije o distribuciji signala za prijenos programa preko satelita. Razvoj tehnologije je znatno utjecao na ureñenje autorskog prava više nego na bilo koje drugo ureñenje, te ga je stoga trebalo prilagoditi zahtjevima novog, informatičkog i modernog svijeta. Stoga je 2003. godine donesen novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima kojim Hrvatska ispunjava obveze koje je preuzela iz tzv. Internet ugovora Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo: WIPO Ugovora o autorskom pravu, WIPO Ugovora o izvedbama i fonogramima kao i obveze preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s EU po kojem treba uskladiti autorskopravni sustav s pravnom stečevinom Europske unije, te zajamčiti razinu zaštite intelektualnog vlasništva sličnu razini koja postoji u Europskoj uniji. Za razliku od prijašnjeg Zakona o autorskom pravu, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima smatra kako je autorsko pravo jedinstveno pravo koje se sastoji od ovlaštenja različitih po svojoj naravi. Ovim zakonom detaljnije se ureñuje područje kolektivnog ostvarivanja prava, odnosi korisnika predmeta zaštite i udruga za kolektivno ostvarivanje prava po uzoru na druge države članice EU. Zakon takoñer ureñuje kolektivno ostvarivanje prava kao specijaliziranu djelatnost udruge za kolektivno ostvarivanje prava koja takvu djelatnost može obavljati samo na temelju posebnog odobrenja nadležnog Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, uz udovoljavanje traženim zahtjevima. Zakon je prihvatio model kolektivnog ostvarivanja prava prema kojem samo jedna udruga može ostvarivati prava koja se odnose na pojedinu vrstu nositelja autorskog prava, odnosno srodnih prava. Takvo rješenje prihvaćeno je u većini država svijeta, pa tako i državama članicama EU i kandidatima za članstvo u EU. Zakon nadalje ureñuje odreñivanje naknada za korištenje predmeta zaštite autorskog prava, odnosno srodnih prava. Predviña se takoñer i inspekcijski nadzor Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo nad radom udruga za kolektivno ostvarivanje prava. Zakon podrobno ureñuje i područje zaštite autorskog prava i srodnih prava u slučaju povrede, usklañeno s kaznenopravnim i prekršajnopravnim sustavom 18

Republike Hrvatske. Zakonom se, takoñer, posebnom glavom ureñuje i područje primjene Zakona obzirom na meñunarodnopravni karakter autorskog prava i srodnih prava. Prijelaznim i završnim odredbama utvrñuju se pravila o primjeni ovog Zakona koja su takoñer usklañena s meñunarodnim ugovorima i pravnom stečevinom EU-a. Novelama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima Republika Hrvatska uskladila je svoj autorskopravni poredak sa pravnom stečevinom Europske Unije i time ispunila obveze koje su pred nju stavljene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Ipak, pred Hrvatskom je vrlo zahtjevno razdoblje dosljedne primjene implementiranih odredbi, osobito glede kolektivnog ostvarivanja prava, te efikasnog ostvarivanja zaštite autorskopravnih ovlaštenja sudskim i izvansudskim putem. 20 3.2. USTAVNE ODREDBE O AUTORSKIM PRAVIMA Iako se donedavno autorskom pravu nije davao preveliki značaj, danas se ono smatra jednim od najvažnijih i najznačajnijih grana pravnog sustava u Hrvatskoj, ali i šire. Ustav Republike Hrvatske je hijerarhijski najviši pravni akt i u 68. članku navodi kako: Jamči se sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. Država štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote. Jamči se zaštita moralnih i materijalnih prava koja proistječu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetničkog, intelektualnog i drugog stvaralaštva. Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu. 21 20 Jug Duraković M., Pregled razvoja autorskog prava u Republici Hrvatskoj s naglaskom na promjene uvjetovane usklañivanjem s pravnom stečevinom EU, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Split, 3/2009, str. 613-614 i 627 21 Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, čl.68 19

Kako bi se što bolje shvatila suština Ustava i njegova cilja da stvori odreñeni pravni poredak, a time i zaštiti autorsko pravo kao takvo, Ustav se treba promatrati malo šire od same odredbe iz članka 68. Osim ustavnih jamstava i ustavnopravne zaštite sloboda i prava grañana, Ustav ima i svojevrsnu funkciju poticaja. 22 Osim što u članku 49. stavku 4. navodi kako država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje grañana, on takoñer u već spomenutom članku 68. navodi kako država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti te potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu. Takvi se poticaji mogu smatrati najvrjednijim normama Ustava, ali nikako ne smijemo zanemariti i ustavna jamstva bez kojih poticajne norme ne bi bile toliko učinkovite. Kao neka od najvažnijih jamstava jesu jamstvo prava vlasništva, prava nasljeñivanja, jamstvo poduzetničke i tržišne slobode itd. Uz sve navedno, važno je naglasiti i vezu temelja autorskog prava sa jamstvima štovanja i pravne zaštite dostojanstva, ugleda i časti, slobode mišljenja i izražavanja misli i prava na slobodno izražavanje. Kako bi se omogućila što bolja zaštita autorskih prava, kako grañanskopravna i upravnopravna, tako i kaznenopravna, važno je poštivati i pravo na pravičnog suca koje je propisano člankom 29. Ustava. Osim navedenih načina zaštite postoji i zaštita prava putem ustavne tužbe. Ustavnu tužbu može podnijeti svaka fizička i pravna osoba ako smatra da su joj odlukom sudbene, upravne vlasti ili nekih drugih tijela povrijeñena Ustavom utvrñena prava ili slobode. Važno je naglasiti kako se tužba može podnijeti samo onda kada su iscrpljeni svi drugi dopušteni pravni putevi. Kako je Zakonom o parničnom postupku odreñeno da je u sporovima iz autorskog prava uvijek dopuštena revizija 23, to znači da se ustavna tužba može podnijeti tek nakon što su donesene odluke u prvostupanjskom postupku, postupku 22 Crnić J., Ustavne odredbe o autorskom pravu, Zbornik Hrvatskog društva za autorsko pravo, Zagreb, 1/2000, str.17-18 23 Zakon o parničnom postupku, Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08, čl.382 st.4 toč.3 20

povodom žalbe i postupku povodom revizije. Iznimno, može se podnijeti ustavna tužba i prije nego što su iscrpljeni drugi pravni putevi ako je potpuno očito da se pobijanim aktom ili nedonošenjem akta grubo vrijeñaju ustavna prava ili slobode i da bi se nepokretanjem postupka za tužitelja mogle dogoditi teške i nepopravljive posljedice. 24 Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana primitka odluke kojom se čini povreda nekog ustavnog prava ili slobode. Iz svega navedenog proizlazi kako tužbu nije moguće podnijeti u slučaju zadiranja u autorsko pravo od strane drugih subjekata privatnog prava, već u okviru redovitog sudovanja. 3.3. ZAKON O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA 3.3.1. POJAM AUTORSKOG DJELA Predmet zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ureñuje sljedeće stavke: a) autorsko pravo pravo autora na njihovim djelima iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja, b) srodna prava: c) ostvarivanje (individualno i kolektivno) autorskog prava i srodnih prava, d) zaštitu autorskog prava i srodnih prava u slučaju povrede i e) područje primjene Zakona. Sustavom pravnih pravila daje se zaštita djelu ljudskog intelekta, uglavnom s područja književnosti, znanosti ili umjetnosti. U članku 5. Zakon govori: Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije odreñeno. 24 Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Narodne novine 49/02, čl. 59 21

U istom članku navode se primjeri autorskih djela, tzv. otvorena lista djela 25 : a) jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi), b) glazbena djela, s riječima ili bez riječi, c) dramska i dramsko-glazbena djela, d) koreografska i pantomimska djela, e) djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti, f) djela arhitekture, g) djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, h) fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, i) audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju), j) kartografska djela, k) prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr. Autorsko djelo mora biti izvorno s aspekta svog tvorca i mora imati individualni karakter koji će ga razlikovati od svih sličnih djela i činiti ga naročitim u smislu osobnosti i duhovnosti autora. Dakle, ono što je bitno jesu originalnost i individualni karakter djela, bez obzira na način i oblik izražavanja te vrstu ili namjenu djela, ili njegovu praktičnu vrijednost. 26 Ukratko, za autorsko djelo bitna su četiri elementa: a) treba se raditi o originalnoj intelektualnoj tvorevini, b) tvorevina mora biti s književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja, c) tvorevina treba imati individualni karakter i d) tvorevina treba biti izražena. Autrsko djelo može biti ili dovršeno, ili nedovršeno, naslov te dijelovi autorskog djela koji sadrže bitne, već navedene elemente. Naslov autorskog djela koji ne sadrži te elemente, a koji je korišten za neko autorsko djelo, ne može se koristiti za djelo iste vrste 25 Tomić T., Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Suvremeno poduzetništvo, Zagreb, 12/2003, str. 146 26 Mintas Hodak Lj., Pravno okruženje poslovanja, MATE d.o.o., Zagreb, 2010., str. 184 22

ako bi mogao izazvati zabunu o autoru. 27 Člankom 6. odreñeno je kako su i prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela. Prijevodi službenih tekstova iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva zaštićeni su osim ako su učinjeni radi službenog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni. Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grañe kao što su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata čine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zaštićene su kao takve. 28 Predmetom autorskog prava su izražaji, a ne ideje, postupci, metode rada ili matematički koncepti kao takvi. Nisu predmetom autorskog prava: a) otkrića, službeni tekstovi iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvješća, zapisnici, sudske odluke, standardi i sl.) i druga službena djela, kao i njihove zbirke, koja su objavljena radi službenog informiranja javnosti, b) dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija. Narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priopćavanje javnosti plaća naknada kao za priopćavanje javnosti zaštićenih autorskih djela, koja je prihod državnog proračuna i koristi se za unaprjeñenje odgovarajućeg stvaralaštva s odgovarajućeg područja. 29 3.3.2. POJAM AUTORA Autor djela je fizička osoba koja je stvorila autorsko djelo. Njemu pripada autorsko pravo na njegovom autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela. 30 Ako više 27 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 5 st. 4 i 5 28 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl.7 29 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl.8 30 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 9 23

autora stvori jedno djelo radi se o koautorstvu, a ako dva ili više autora sastavi svoja već stvorena autorska djela radi njihova zajedničkog korištenja, radi se o autorima sastavljenih djela. Koautorima pripada zajedničko autorsko pravo na stvorenom autorskom djelu, tako da svakome pripada dio toga autorskog prava računski odreñen razmjerno prema cijelom autorskom pravu (koautorski dio). U sumnji koliki su koautorski dijelovi smatra se da su jednaki. Za objavljivanje, korištenje te za izmjenu njihovoga djela potreban je pristanak svih koautora. Pojedini koautor ne može uskratiti svoj pristanak iz razloga koji je protivan načelu savjesnosti i poštenja, ni poduzimati bilo koju radnju koja neopravdano šteti ili bi mogla štetiti zakonitim interesima ostalih koautora. Ako se ne postigne suglasnost svih koautora o objavljivanju, korištenju ili izmjeni njihovoga djela odluku o tome će donijeti sud na zahtjev bilo kojeg od koautora. 31 Meñusobni odnosi autora sastavljenih djela ureñuju se ugovorom. Ako ugovorom ili zakonom nije drukčije odreñeno smatra se da svi autori sastavljenog djela imaju pravo na jednaki udio u naknadi za korištenje toga sastavljenog djela. 32 Autorom se takoñer smatra osoba čije je ime, pseudonim, umjetnički znak ili kod na uobičajen način označen na primjercima autorskog djela ili pri objavi autorskog djela, dok se ne dokaže suprotno. Ako autor nije poznat, niti se može odrediti na gore naveden način, smatra se da je autorsko pravo ovlašten ostvarivati: a) za izdano djelo nakladnik koji je autorsko djelo zakonito izdao, b) za objavljeno, ali neizdano djelo osoba koja je autorsko djelo zakonito objavila. 33 Važno je naglasiti kako pravna osoba nikako ne može biti autorom autorskog djela, već ga može samo iskorištavati i to pod precizno definiranim uvjetima koji mogu biti definirani ugovorom ili odreñeni zakonom. 31 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 11 32 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 10 33 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 12 24

Autorom se smatra osoba koja je na djelu naznačena kao autor, te bi radi izbjegavanja nesporazuma trebalo djelo potpisati ili označiti znakom uz navoñenje nositelja autorskih prava i godine prvog izdanja djela. Kako bi se evidentiralo vrijeme kad je autorsko djelo nastalo, bilo bi korisno djelo pohraniti kod za to predviñene agencije (Hrvatska autorska agencija), ili kod javnog bilježnika, odvjetnika, ili da autor sam sebi pošalje djelo preporučenom pošiljkom. 34 3.3.3. SADRŽAJ AUTORSKOG PRAVA Autorska prava sadrže moralna prava autora kojima se štite osobne veze autora i njegova djela. Ta prava jesu: a) pravo prve objave (članak 14.), b) pravo na priznanje autorstva (članak 15.), c) pravo na poštivanje autorskog djela i čast ili ugled autora (članak 16.) i d) pravo pokajanja (članak 17.). Autor jedini ima isključivo pravo odrediti hoće li, kada, gdje, kako i pod kojim uvjetima njegovo autorsko djelo biti prvi put objavljeno, a do objave autorskoga djela autor ima pravo na otkrivanje javnosti sadržaja ili opisa svojega autorskog djela. Takoñer, ukoliko djelo koriste druge osobe, one su dužne pri svakom korištenju naznačiti autora, osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne želi biti naveden ili ako način pojedinoga javnog korištenja autorskog djela onemogućava navoñenje autora. Ukoliko korištenje autorskog djela ugrožava autorovu čast ili ugled, on ima pravo usprotiviti se deformiranju, sakaćenju i sličnoj izmjeni svojega autorskog djela, te uništenju kao i svakom korištenju, te takoñer ima pravo opozvati pravo na iskorištavanje svog autorskog djela, i njegovo daljnje korištenje, uz popravljanje štete korisniku toga prava, ako bi daljnje korištenje štetilo njegovoj časti ili ugledu. To pravo imaju i autorovi 34 Mintas Hodak LJ. i dr., supra bilj. 26, str. 185 25

nasljednici ako je to autor odredio oporukom, ili dokažu da je autor za života ovlašteno pokušao ostvariti to pravo ali je bio spriječen. Autor ima isključivo pravo sa svojim autorskim djelom i koristima od njega činiti što ga je volja, te svakoga drugog od toga isključiti, ako zakonom nije drukčije odreñeno. Imovinska prava su razna prava iskorištavanja djela, a obuhvaćaju: a) pravo reproduciranja (pravo umnožavanja), b) pravo distribucije (pravo stavljanja u promet), c) pravo priopćavanja autorskog djela javnosti i d) pravo prerade. Pravo reproduciranja je isključivo pravo izrade autorskog djela u jednom ili više primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku. Pravo reproduciranja uključuje i fiksiranje kojim se pojmom označava utvrñivanje autorskog djela na materijalnu ili drugu odgovarajuću podlogu. 35 Pravo distribucije je isključivo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi način te njihova nuñenja javnosti u tu svrhu. S prvom prodajom ili drugim prijenosom vlasništva nad izvornikom ili primjercima autorskog djela na području Republike Hrvatske, od strane nositelja prava ili uz njegov pristanak, iscrpljuje se pravo distribucije u pogledu tog izvornika odnosno tih primjeraka autorskog djela za područje Republike Hrvatske. Iscrpljenjem prava distribucije ne prestaje pravo iznajmljivanja autorskog djela, pravo autora da odobri ili zabrani izvoz ili uvoz izvornika ili primjeraka djela u odreñenu državu, kao i pravo na naknadu za javnu posudbu djela. U pogledu zbirki iscrpljenje prava distribucije se odnosi samo na daljnju prodaju. 36 Autor ima isključivo pravo priopćavanja autorskog djela javnosti. To pravo obuhvaća, 35 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 19 36 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 20 26

osobito: a) pravo javnog izvoñenja, b) pravo javnog prikazivanja scenskih djela, c) pravo javnog prenošenja, d) pravo javnog priopćavanja fiksiranog djela, e) pravo javnog prikazivanja, f) pravo radiodifuzijskog emitiranja, g) pravo radiodifuzijskog reemitiranja, h) pravo javnog priopćavanja radiodifuzijskog emitiranja, i) pravo stavljanja na raspolaganje javnosti. 37 Pravo prerade isključivo je pravo na prevoñenje, prilagoñavanje, glazbenu obradu ili koju drugu preinaku autorskog djela. 38 Zakon spominje i ostala prava koja pripadaju autoru. Ta prava su: a) pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo javno korištenje, b) pravo na naknadu za javnu posudbu, c) pravo slijeñenja, d) pravo pristupa autorskom djelu i e) pravo zabrane javnog izlaganja autorskog djela Kad se autorsko djelo može reproducirati bez autorovog odobrenja, autor djela za koja se, s obzirom na njihovu prirodu, može očekivati da će bez njihova odobrenja biti reproducirana fotokopiranjem ili snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta za privatno ili drugo vlastito korištenje, ima pravo na odgovarajuću naknadu od prodaje tehničkih ureñaja i praznih nosača zvuka, slike ili teksta. 39 Autor ima pravo na primjerenu naknadu, i onda kada se izvornik ili primjerci njegova 37 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 21 38 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 31 39 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 32 27

djela u pogledu kojih je dopuštena daljnja distribucija, posuñuju posredovanjem javnih knjižnica 40 i to bez obzira ostvaruje li se posuñivanjem neka materijalna korist ili ne. 41 U slučaju kada se izvornik likovnog djela preprodaje, autor ima pravo na odgovarajući udio od prodajne cijene ostvarene svakom preprodajom toga izvornika koja uslijedi nakon njegova prvog otuñenja od strane autora. 42 Autor ima pravo zahtijevati od vlasnika ili neposrednog posjednika izvornika ili primjerka autorskog djela da mu omogući pristup njegovom djelu, ako je to neophodno radi izrade primjeraka autorskog djela ili prerade autorskog i ne protivi se bilo kojem zakonitom interesu vlasnika, odnosno posjednika. 43 Autor neobjavljenog djela likovnih umjetnosti, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna te neobjavljenog fotografskog djela ima pravo, prilikom otuñenja izvornika ili primjeraka toga djela, pod odreñenim okolnostima zabraniti vlasniku njegovo izlaganje javnosti. 44 3.3.4. AUTORSKO PRAVO U PRAVNOM PROMETU Isto kao i svako drugo imovinsko pravo i autorsko pravo može sudjelovati u pravnom prometu. Prema tome, ono može biti predmetom nasljeñivanja ili predmetom prava iskorištavanja. Pravo iskorištavanja osniva se sklapanjem ugovora, čiji su bitni dijelovi a) predmet ugovora b) način korištenja c) korisnik d) pravo na naknadu i 40 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 33 41 Mintas Hodak Lj. supra bilj. 26, str. 189 42 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 34 43 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 39 44 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, Narodne novine br. 167/03, 79/07, 80/11, čl. 40 28

e) mogućnost izmjene ugovora. 3.3.5. TRAJANJE AUTORSKOG PRAVA Prema općoj odredbi Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno. Ako su koautori nositelji zajedničkoga autorskog prava na stvorenom autorskom djelu, taj se rok računa od smrti koautora koji je najduže živio. Autorsko pravo na anonimnom autorskom djelu ili na autorskom djelu objavljenom pod pseudonimom traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela. Ako se trajanje autorskog prava računa od zakonite objave autorskog djela, a to djelo se objavljuje u svescima, dijelovima, nastavcima, izdanjima ili epizodama, taj se rok za svaki takav dio računa zasebno. Ako se trajanje autorskog prava ne računa ni od smrti autora, niti je autorsko djelo bilo zakonito objavljeno, autorsko pravo prestaje protekom sedamdeset godina od kada je autorsko djelo nastalo. Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora. 3.4. AUTORSKOPRAVNI ASPEKTI WEB STRANICA Web stranice su u suvremenom poslovanju postale snažno sredstvo promicanja poslovanja poduzeća, širenja trgovine i razvoja marketinga. One su izvor cjelovitih i lako dostupnik informacija o poduzetniku i njegovoj ponudi. 29

Kod autorskog prava na web stranicama potrebno je postaviti strogu granicu izmeñu autorskog prava koje postoji na tekstovima, fotografijama, grafikama i sličnim sadržajima koji su na web stranici i izmeñu autorskog prava na sadržajima koji su djelo web dizajnera. Dakle, autorsko pravo na sadržajima koji se nalaze na web stranici, kao što su tekst, fotografije, grafike i sl. pripadaju stvarnim autorima tih sadržaja, jer svaki od tih segmenata predstavlja zasebno autorsko djelo koje ima svoj pravni život i status, a dizajner web stranice ima autorsko pravo nad kreacijom web stranice. Ako vlasnik web stranice svoje materijale na kojima ima autorsko pravo daje dizajneru koji po njegovoj narudžbi kreira web stranicu, taj vlasnik ima se smatrati nositeljem autorskih prava na tim materijalima. Ako odluči na svoju web stranicu staviti neki materijal na kojem nema autorska prava, mora zatražiti pismeni pristanak nositelja. Ukoliko se ugovorom ne uredi drugačije, web dizajner zadržava svoja autorska prava nad kreacijom postavljenim na web stranici. Posebam slučaj je kada zaposlenik u sklopu svog radnog mjesta i temeljem svog ugovora o radu kreira web stranicu jer onda u tom slučaju autorsko pravo pripada njegovom poslodavcu, a ako web stranicu stvara osoba s kojom naručitelj nije u radnom odnosu, onda autorsko pravo pripada stvarnom stvaratelju web stranice. Da bi se izbjegli odreñeni nesporazumi, vrlo je važno ugovorom precizno utvrditi prava i obveze stranaka ugovora. Do povrede autorskog prava može doći neovlaštenim reproduciranjem ili korištenjem web stranice u nedopuštene svrhe ili bez odobrenja nositelja autorskog prava, postavljanjem linkova bez dopuštenja autora itd. 45 45 Zlatović D., Položaj autorskog prava u informacijskom društvu, Hrvatska pravna revija, Zagreb, 3/2009, str. 40-41 30

3.5. AUTORSKOPRAVNI ASPEKT INTERNET ADRESA Općepoznata je činjenica da jedini način kako bi se očuvala vlastita nazočnost na Internetu jest putem Internet adresa. Dio Internet adrese koju osoba koristi kao oznaku svog identiteta jest tzv. Domain Name i on se upisuje iza oznake @. Top Level Domain je jedinstveni pokazatelj mreže koji ukazuje na komercijalnu mrežu (.com), vojnu mrežu (.mil) ili udrugu grañana (.org). Internet adrese su postale ekvivalent za tvrtke i njihove proizvode i usluge, te je postala sve naglašenija konkurencija za odreñeni broj adresa koje su slične tvrtki, ili njihovim proizvodima i uslugama. Samim time su sporovi u vezi Internet adresa postali sve učestaliji. Na početku se registracija adresa obavljala preko Internet Network Inforation Center-a u kojem se radilo po načelu first come, first served i pritom se nije vodilo računa o mogućoj zlouporabi žiga već samo je li neki naziv Internet adrese zauzet ili ne. kasnije je regulaciju preuzeo Network Solution, Inc. koji je pružao zaštitu autorskih prava i prava intelektualnog vlasništva općenito, na način da je nositelj prava bio ovlašten podnijeti mu zahtjev za prijenos ili gašenje adrese, zajedno za zahtjevom za naknadom štete. 46 Osim što bi se korištenjem tuñe Internet adrese povrijedilo subjektivno pravo njenog nositelja, nepostojanje pavnog sustava koji bi regulirao korištenje Internet adresa mogao bi uzrokovati mnogo veće probleme kao što su: nelojalnu tržišnu utakmicu, neosnovano bogaćenje, korištenje ugleda konkurenta i mnoge druge. 47 46 Radin D., Zaštita Internet adresa, Zbornik Hrvatskog društva za autorsko pravo, Zagreb, 2/2001, str. 87-89 47 Radin D., supra bilj. 46, str. 111 31