Služba za mikrobiologiju jedna je od temeljnih službi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Prisutna je u zavodu od njegova osnutka osiguravajući kontinuitet mikrobiološke dijagnostike u neprekidnom trajanju od gotovo sto godina. Služba se razvijala, rasla i mijenjala sukladno zdravstvenim potrebama pučanstva i dostignućima kliničke mikrobiologije. Danas je organizirana u šest odjela sa dva odsjeka koji uz klasične bakteriološke, parazitološke i serološke pretrage nude i suvremene metode molekularne dijagnostike. Zahvaljujući suradnji sa Službom za epidemiologiju - zaprimanjem uzoraka i izdavanjem nalaza u zavodskim ispostavama mikrobiološke - usluge su dostupne i stanovništvu u perifernim dijelovima naše županije. Nadalje, kontinuiranim praćenjem osjetljivosti bakterija na antibiotike uz pravovremeno uočavanje rezistencije bakterija prikupljaju se kvalitetni podatci na kojima se može temeljiti kako ciljano tako i empirijsko liječenje infekcija i izravno utjecati na racionalno korištenje antibiotika. Preventivnim i dijagnostičkim mikrobiološkim pregledima (npr. na HPV, Helicobacter pylori) doprinosi se primarnoj prevenciji karcinoma, a pregledima na Chlamydia trachomatis u mladih žena sprječava razvoj bračne neplodnosti. Sve navedeno doprinosi visokom nivou stupnja zdravstvene zaštite pučanstva naše županije i šire. U 2015. godini u Službi za mikrobiologiju ukupno je obrađeno 236.365 uzoraka od čega je za potrebe primarne zdravstvene zaštite obrađeno 159.823 uzorka i napravljeno 185.635 pretraga. Ukupno je pregledano 76.533 uzoraka bijelog osoblja od čega 45.064 bakteriološki, a 31.469 uzoraka parazitološki. 1. Odjel za dijagnostiku infekcija mokraćnoga sustava i tuberkuloze Tijekom 2015. godine u Odjelu za dijagnostiku infekcija mokraćnoga sustava i TBC zaprimljeno je i obrađeno ukupno 66.704 uzorka, od čega je na bakteriološku obradu urina otpadalo 65.846 uzoraka, dok je 858 uzoraka bilo ispitano kao sumnja na tuberkulozu. Od ukupnog broja bakteriološki testiranih urina, 30 % ih je imalo bakterijski izolat. Vrsta bakterijskog izolata pozitivnih urinokultura prikazana je na grafikonu 1. Grafikon 1. Izolirani uzročnici iz urinokultura na Odjelu za dijagnostiku infekcija mokraćnoga sustava i TBC za 2015.g.
U 2015. godini u Odjelu je potvrđeno ukupno 8 pozitivnih uzoraka na tuberkulozu, a među njima su izolirani uzročnici Mycobacterium tuberculosis, Mycobacterium avium te Mycobacterium bovis BCG. 2. Odjel za molekularnu dijagnostiku i dijagnostiku infekcija spolnoga sustava Uzorci iz spolnoga sustava šalju se u mikrobiološki laboratorij da bi se odredili uzročnici različitih kliničkih sindroma: vulvovaginitis, uretritis, cervicitis u žena i uretritis, epididimitis, prostatitis u muškaraca. Mnogi uzorci spolnoga sustava kontaminirani su normalnom florom kože i sluznica. Uzročnici kao što su Neisseria gonorrhoeae, Chlamydia trachomatis, Treponema pallidum, Haemophilus ducreyi, HPV (Human Papillomavirus) tipovi visokog rizika i Trichomonas vaginalis uvijek su značajni. Druge bakterije kao što su Streptococcus agalactiae, Staphylococcus aureus, uzročnici iz skupine Enterobacteriaceae, Enterococcus species, Ureaplasma urealyticum, Mycoplasma hominis i neke anaerobne bakterije uzročnici su bolesti samo pod određenim okolnostima. Mikroskopski nalaz količine upalnih stanica (leukocita) pomaže nam u razlučivanju patogenih bakterija od normalne flore spolnoga sustava. Kolonizacija bakterijom Streptococcus agalactiae značajan je nalaz kod trudnica. Ova bakterija može izazvati ozbiljne komplikacije kod novorođenčeta bez obzira je li trudnica ima kliničke simptome upale ili je njoj to samo kolonizacija. Stoga se preporuča u zadnjem tromjesečju trudnoće napraviti probir - screening na
kolonizaciju bakterijom Streptococcus agalactiae (BHSB) radi terapije pri porodu i spriječavanja neonatalnih komplikacija. Odjel za molekularnu dijagnostiku i dijagnostiku infekcija spolnoga sustava ima jako dobru dugogodišnju suradnju s kolegama ginekolozima čije potrebe u dijagnostici infekcija spolnoga sustava uvažavamo i prateći novosti u razvoju struke usavršavamo dijagnostiku. Tako se ovaj Odjel razvio kroz zadnje desetljeće, pa danas ukupan broj testiranih uzoraka doseže preko 40.000 uzoraka (obrisaka cerviksa 70 %, rodnice 10 %, uretre 9 %, vanjskog spolovila oko 1 %, te ejakulata 10 %). Rad Odjela podjeljen je u 2 dijela. 2.1. U laboratoriju za dijagnostiku infekcija spolnoga sustava godišnje se obradi gotovo 30.000 uzoraka. Iz svih uzoraka radi se preparat po Gramu (za procjenu količine upalnih stanica u uzorku) i uzgoj na odgovarajućim podlogama u aerobnim ili anaerobnim uvjetima ovisno o vrsti uzorka. Najčešće izolirane bakterije su: Streptococcus agalactiae, Escherichia coli, Ureaplasma urealyticum. 2.2. Laboratorij za molekularnu dijagnostiku infekcija spolnoga sustava osnovan je 2003. godine. U njemu se godišnje obradi preko 11.500 uzoraka za pretrage na bakteriju Chlamydia trachomatis i Human Papillomavirus (HPV) metodom amplifikacije nukleinskih kiselina RealTime PCR. Ukupno se na godinu obradi oko 8.500 uzoraka na C. trachomatis (oko 3 % pozitivnih uzoraka), te oko 3.000 uzoraka na HPV (oko 40 % pozitivnih uzoraka). RealTime HR HPV test je kvalitativni PCR test koji otkriva 14 visoko-rizičnih tipova HPV-a uz istovremeno razlikovanje tipova HPV-16 i HPV-18 od ostalih tipova visokog rizika. Ova dva tipa su odgovorna za 70% karcinoma vrata maternice diljem svijeta. Odjel za molekularnu dijagnostiku infekcija spolnoga sustava u postupku je prijave pri Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji prema normi HRN EN ISO 15189 za akreditaciju. 3. Odjel za dijagnostiku infekcija dišnoga sustava i infekcija kože i sluznica Dijagnostika infekcija kože i sluznica Tijekom 2015. god. obrađeno je ukupno 5.894 različita uzorka za dijagnostiku infekcija kože i sluznica. Najveći broj uzoraka bili su obrisci konjunktive, a zatim usne šupljine, rana, vanjskoga zvukovoda i ostali uzorci kao što su npr. aspirati ili punktati (slika 1).
obr. v. zvukovoda 5% ostali uzorci 14% obrisak rane 11% obr. konjunktive 51% obr. usne šupljine 19% Slika 1. Dijagnostika kože i sluznica (uzorci u postocima) Dijagnostika respiratornih infekcija Tijekom 2015. god. obrađeno je ukupno 9.564 uzorka za dijagnostiku respiratornih infekcija. Od toga je napravljeno 6.640 obrisaka ždrijela od čega 319 uzoraka na brzi test na BHSA, 2.605 obrisaka nazofarinksa ili nosa te 569 sputuma i 9 aspirata traheje. U uzorcima obrisaka ždrijela praćena je raspodjela učestalosti uzoraka po mjesecima (slika 2) te postotak izolacije bakterije Streptococcus pyogenes BHSA u odnosu na broj uzoraka po mjesecima (slika 3).
Slika 2. Broj uzoraka u odnosu na BHSA pozitivne nalaze po mjesecima Slika 3. postotak BHSA pozitivnih nalaza na broj uzoraka po mjesecima Primjetan je značajan pad broja uzoraka u ljetnim mjesecima. Također je uočen visok postotak pozitivnih nalaza na BHSA, osim u kolovozu. Praćena je i rezistencija ove bakterije na aminoglikozide i linkozamide. Rezistencija na eritromicin je bila 6,75%, a na klindamicin 5%, od čega inducibilna 2,38%, a konstitutivna 2,62%. Primjetan je pad rezistencije na aminoglikozide tijekom zadnjeg desetljeća obzirom da je nekada dosizala i do 15%.
4. Odjel za dijagnostiku infekcija probavnoga sustava i Odsjek za mikrobiologiju Makarska Na Odjel za dijagnostiku infekcija probavnoga sustava s Odsjekom u Makarskoj tijekom 2015. godine primljeno je 62 523 uzoraka i obavljeno 113 608 bakterioloških i viroloških pretraga. Otkrivanje i praćenje kliconoštva probavnih patogena je, osim zbog kliničkih razloga, važno i zbog njihova epidemijskog potencijala. Najčešće tražena bakteriološka pretraga bila je pretraga na Salmonella spp., Shigella spp. i Campylobacter spp. Udio pozitivnih bolesničkih uzoraka bio je 9,64 %, a najčešći primoizolat bio je Campylobacter jejuni. Zabilježena je umjereno visoka otpornost sojeva kampilobaktera prema tetraciklinu (21 %) te visoka prema ciprofloksacinu (49 % ). Među primoizolatima Salmonella spp. najčešći serotipovi su bili S. Enteritidis, S. Typhimurium i S. Napoli. Otpornost Salmonella spp. prema ampicilinu bila je umjereno visoka (24%), a prema amoksicilin-klavulanskoj kiselini i trimetoprimsulfometoksazolu niska (3,4% i 1,5 %). Najčešće tražena virološka pretraga bio je ICT test na Rotavirus i Adenovirus, a najčešći detektirani virus Rotavirus. U praćenju bolesnika s kroničnim gastritisom i ulkusnom bolešću provodi se pretraga na H.pylori, metodom ICT testa. Ostvarena je suradnja sa Službom za epidemiologiju i Službom za ekologiju NZZJZ u praćenju i tipizaciji epidemijskih sojeva salmonela te suradnja s Nacionalnim centrom za salmonele HZZJZ u nacionalnom praćenju distribucije serotipova i provjera primoizolacije rijetkih serotipova. Također, tijekom edukacije na Staatens Serum Institute u Danskoj, dr. Carev je dobila Certifikat za serotipizaciju salmonela: SSI Salmonella Serotyping Course 5. Odjel za mikološku i parazitološku dijagnostiku U odjelu za mikološku i parazitološku dijagnostiku u 2015. g. ukupno je zaprimljen 42.331 uzorak od čega je 31.469 uzoraka obrađeno u sklopu sistematskih preventivnih pregleda za radnike koji rade sa živežnim namirnica. Od zaprimljenih bolesničkih uzoraka 7.424 je obrađeno parazitološki. Najveći broj pretraga bio je za detekciju dijagnostičkih oblika crijevnih parazita u uzorcima stolice i perianalnih otisaka. Jajašca male dječje gliste Enterobius vermicularis otkrivena su u 192 od ukupno 1.532 pregledanih perianalnih otisaka (12,53%). Još 22 infestacije
istim parazitom otkrivene su mikroskopskim pregledom stolice. Ciste protozoe Giardia lamblia otkrivene su u 27 uzoraka. Za detekciju Entamoeba histolytica specifičnih antigena metodom izravne imunoenzimske reakcije pregledana su 464 uzorka stolice od kojih je 10 bilo pozitivno. Na dijagnostiku malarije pregledom guste kapi i krvnog razmaza upućeno je 56 pacijenata, Za razliku od parazitoškog laboratorija koji je prisutan u zavodu od prvih dana te je odigrao važnu ulogu u eradikaciji parazitoza, mikološki je laboratorij osnovan prije četrdeset godina. U 2015. godini u tom laboratoriju je obrađeno 3.438 uzoraka, oko četvrtine na dermatofite (844 uzorka). Pozitivno je bilo oko 30% uzoraka. Najčešće izolirana vrsta je Candida albicans (Grafikon 1). Grafikon 1 Najčešće vrste gljiva izolirane u Odjelu za mikološku i parazitološku dijagnostiku u 2015. g Trichophyton rubrum Trichophyton mentagrophytes Microsporum canis Candida guilliermondii Candida tropicalis Candida parapsilosis Candida krusei 32 14 44 13 16 22 25 Candida glabrata 179 Candida albicans 771 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 Po učestalosti izolacije kvasaca slijede C. glabrata i C. krusei, vrste u kojih se češće opisuje razvoj rezistencije na antifungike. Naime, C. krusei je intrinzički rezistentna na flukonazol. Od dermatofita najčešće je izolirana zoofilna vrsta Microsporum canis. Grinja Sarcoptes scabiei, uzročnik šuge, nađena je u 5 testiranih. 6. Odjel za serološku dijagnostiku, pripremu hranjivih podloga i zbrinjavanje infektivnoga otpada 6.1. Odsjek za serološku dijagnostiku i kontrolu kvalitete hranjivih podloga
Na Odsjeku za serološku dijagnostiku i kontrolu kvalitete hranjivih podloga testiraju se serumi na prisutnost antitijela na bakterije, viruse i parazite. Pri tome se koriste razne dijagnostičke metode (ELISA, ELFA, indirektna hemaglutinacija, lateks aglutinacija, nefelometrija). U 2015. godini ukupno je testirano 7.008 uzoraka od kojih je napravljeno 13.241 pretraga (Tablica 1). Tablica 1 Broj izvršenih seroloških pretraga i pozitivnih nalaza u 2015. g. Pretraga Broj testiranja Broj pozitivnih Anti HBc 1500 79 Anti HBs 1138 355 HBsAg 1557 16 Anti HCV 1726 115 HIV ( Ag + At) 1341 1 EBV 1675 VCA IgM 449 VCA/EA IgG 1302 EBNA IgG 997 Herpes simplex (tip1 i 2) 200 IgM 20 IgG 153 Rubela virus 145 IgM 1 IgG 134 CMV 1682 IgM 145 IgG 1108 TPHA 104 6 RPR 145 2 Echinococcus granulosus 59 17 Toxoplasma gondii 893 IgM 22 IgG 135 ASO 673 324 RF 403 31 Serološki testovi su dostupni i osobama koje su pripadnici rizičnih skupina (anonimno testiranje, testiranje preko udruga te na vlastiti zahtjev) što je omogućilo uvid u
raširenost nekih uzročnika zaraznih bolesti unutar tih skupina. U 2015. g. za ovu skupinu ispitanika napravljeno je 15.221 različitih seroloških pretraga od 8.200 uzoraka. U Odsjeku se radi i mikrobiološka kontrola kvalitete hranjivih podloga akreditiranom metodom prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007. Odsjek je dobio Potvrdu o akreditaciji za navedeno područje rada od strane Hrvatske akreditacijske agencije. Kontrola se radi za 51 vrstu hranjivih podloga za potrebe sanitarne mikrobiologije. U pripremi je uvođenje kontrole kvalitete hranjivih podloga za potrebe medicinske mikrobiologije. 6.2. Odsjek za pripremu hranjivih podloga, kontrolu i zbrinjavanje infektivnog otpada U sklopu rada ovoga Odsjeka provodi se planiranje, pripremanje, nadzor nad tehnološkim procesima priprave mikrobioloških podloga, farmakoloških pripravaka, kemijskih reagensa i otopina za potrebe mikrobioloških odjela Zavoda. Pri tome se pripremaju različite mikrobiološke podloge koje se koriste u Službi za mikrobiologiju za dijagnostiku infekcija mokraćnog sustava, tuberkuloze, spolnog sustava, kože i sluznica, dišnog sustava, probavnog sustava, parazitarnih i mikoloških infekcija. Pripremaju se također mikrobiološke podloge koje se koriste u Službi za zdravstvenu ekologiju za ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe, za praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti pitke vode, kakvoće otpadnih, površinskih i voda za rekreaciju, kakvoće morske vode i praćenje stanja vodoopskrbe u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Isto tako, Odsjek je osposobljen prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007 za Ispitivanje fizikalnih i mikrobioloških parametara hranjivih podloga kao podrška kvaliteti u postupku vlastite pripreme. Odsjek je dobio Potvrdu o akreditaciji za navedeno područje rada od strane Hrvatske akreditacijske agencije. Kakvoća deionizirane vode (kemijska i mikrobiološka) svakodnevno se provodi u cilju osiguranja kvalitetne vode svim korisnicima na Zavodu. U prostorijama Odsjeka obavlja se i centralna sterilizacija svih instrumenata, materijala, posuđa i pribora, a provodi se metodama koje koriste suhi zrak (suhi sterilizator) ili vodenu paru pod tlakom (autoklav). Na Odsjeku se obavlja obrada i zbrinjavanje infektivnoga otpada prikupljenog u Službi za mikrobiologiju i Službi za zdravstvenu ekologiju. Obeskličavanje infektivnog
otpada vrši se termičkom obradom pomoću aparata pod tlakom. Pri tom se vode evidencije o količini obrađenog medicinskog otpada, te kontroli provedenih postupaka sterilizacije primjenjenih u obradi. Kontinuirano se planira i nadzire provođenje mjera zaštite zdravlja zaposlenika od štetnog djelovanja iritativnih, otrovnih tvari, te zaštita na radu od opasnosti koje mogu prouzročiti aparati pod tlakom u procesima priprave mikrobioloških podloga i sterilizacije infektivnog otpada. U 2015. godini proizvedeno je ukupno 10028,1 litara različitih vrsta mikrobioloških podloga (Buffered peptone water, Plate count agar, Violet red bile glucose agar, Listeria palcam agar, Chromogenic salmonella agar, Krvni agar, SS agar, Uriselect agar, Mueller-hinton agar, te ostale krute i tekuće podloge). Slika 1 pokazuje mjesečnu dinamiku ukupne proizvodnje mikrobioloških podloga u litrama na Odsjeku. 1400 1253,55 Volumen pripremljenih podloga (L) 1200 1000 800 600 400 200 600,3 519,4 850,9 1103,2 1015,9 756,37 797,97 929,85 789,25 755,1 656,35 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Mjesec Slika 1 Mjesečna dinamika proizvodnje mikrobioloških podloga u litrama. Na temelju dobivenih rezultata osnovne statističke analize može se zaključiti da je mjesečno prosječno bilo pripremljeno 835,6 litara različitih mikrobioloških podloga. Značajno odstupanje je zabilježeno tijekom ljetnih mjeseci (1253,55 l tijekom srpnja) što je posljedica većeg priliva uzoraka na Odjel sanitarne mikrobiologije zbog turističke sezone.
Tijekom 2015. godine ukupno je obrađeno (postupcima sterilizacije) 33096 kg infektivnog otpada. Slika 2 pokazuje mjesečnu dinamiku obrade infektivnog otpada u kilogramima na Odsjeku. 3500 3145 3220 3275 Obrađeni infektivni otpad (kg) 3000 2500 2000 1500 1000 1944 2150 2842 2610 2815 2630 2730 2905 2830 500 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Mjesec Slika 2 Mjesečna dinamika obrade infektivnog otpada u kilogramima. Tijekom 2015. godine prosječno je bilo obrađeno 2758 kg infektivnog otpada, a najviše je obrađeno tijekom studenog 3275 kg, a najmanje tijekom mjeseca siječnja i to 1944 kg infektivnog otpada.
Uz osnovnu mikrobiološku dijagnostiku djelatnici službe su sudjelovali u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu: 1. Suradnja s referalnim nacionalnim centrima HZZJZ-a te u pripremi Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2014. g. 2. Suradnja s Odborom za praćenje rezistencije bakterija pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske (sudjelovanje na redovitim sastancima odbora, u provođenju i obradi podataka tromjesečnog/godišnjeg praćenja ispitivanja osjetljivosti bakterija na antibiotike, identifikacija i antimikrobno testiranje kontrolnih sojeva u sklopu vanjske kontrole kvalitete rada). 3. Sudjelovanje u vanjskoj kontroli UK NEQAS for Microbiology (United Kingdom National External Quality Assessment Service) za serološku dijagnostiku toksoplazmoze i molekularnu dijagnostiku CT/NG i HPV. 4. Sudjelovanje u izradi Smjernica za dijagnostiku infekcija urogenitalnog sustava: Dijagnostika infekcija ženskoga spolnog sustava - prim dr. sc. Vanja Kaliterna. 5. Sudjelovanje u provođenju nastave iz mikrobiologije za potrebe Zdravstvene škole Split, Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu 6. Održane interne edukacije za djelatnike NZJZ: a. dr. sc. Katarina Šiško Kraljević, predavanje Osnove sigurnosnog rada u mikrobiološkom laboratoriju za djelatnike Službe za mikrobiologiju, veljača 2015. b. Mirjana Čorić-Mesarić, bacc. lab. dg, predavanje Upoznavanje s osnovnim pojmovima vezanima za akreditaciju medicinskog laboratorija za djelatnike Službe za mikrobiologiju, rujan 2015. c. dr. sc. Katarina Šiško Kraljević, predavanje Mikrobiološka dijagnostika od uzorka do nalaza za djelatnike ispostava Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, rujan 2015. 7. Održana vanjske edukacije: a. Vinko Zoranić, dr. med. predavanje: Infekcije rana, kože i sluznica - mikrobiološki aspekt Stručni skup u Zavodu za pomorsku medicinu Split, veljača 2015. b. Prim. dr. sc. Vanja Kaliterna (predavač i organizator simpozija) predavanje: HPV infekcija: dijagnostika virusa i proširenost infekcije u našoj populaciji u sklopu stručnog simpozija: Prevencija raka vrata maternice ; NZJZ SDŽ, Split, veljača 2015. g. c. Prim. dr. sc. Zvonimir Barišić predavanje: Etiopatogeneza infekcija mokraćnoga sustava Stručni skup u Zavodu za pomorsku medicinu Split, travanj 2015. d. Prim. dr. sc. Vanja Kaliterna predavanje: Važnost otkrivanja klamidije u žena mlađih od 25 godina, 7. Hrvatski kongres o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama, Opatija, svibanj 2015. e. Dr. sc. Anita Rakić predavanje: Prisutnost Legionella spp. u vodoopskrbnom sustavu s obzirom na vrijeme rada objekata u sklopu
XIX znanstveno-stručnog skupa Voda i javna vodoopskrba, Trakošćan, rujan/listopad 2015. f. Dr. sc. Anita Rakić usmena prezentacija rada: The presence of Legionella spp. in water supply system of different accommodation sites na 1st Croatian Congress on Travel, Tropical, Migration Medicine & HIV with international participation, Dubrovnik, listopad 2015. g. Dr. sc. Katarina Šiško Kraljević, predavanje Lišmenioze u ljudi u sklopu znanstveno-stručnog simpozija: Klasične bakterijske i parazitarne zoonoze što nas očekuje? ; HAZU, Zagreb, listopad 2015. 8. Sudjelovanje na tečajevima i skupovima: a. Prim. dr. sc. Zvonimir Barišić sudjelovanje na VIII. hrvatskom simpoziju o rezistenciji bakterija na antibiotike s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, ožujak 2015. b. Dr. sc. Anita Rakić prezentacija rada: Effect of ph and electrical conductivity on the presence of mesophilic bacteria in purified water used for the laboratory analyses (poster) na XXIV. Hrvatskom skupu kemičara i kemijskih inženjera, Zagreb, travanj 2015. c. Mirjana Čorić-Mesarić, bacc. lab. dg. sudjelovanje na seminaru Upravljanje rizicima, Zagreb, travanj 2015. d. Prim. dr. sc. Vanja Kaliterna i Merica Carev, dr. med. sudjelovanje na kongresu ESCMID, Kopenhagen Danska, travanj 2015. e. Prim. dr. sc. Vanja Kaliterna sudjelovanje na 7. Hrvatskom kongresu o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama, Opatija, svibanj 2015. f. Merica Carev, dr. med. sudjelovanje na Prvom međuakademijskom znanstvenom simpoziju: Emergentne i reemergentne zoonoze 21. stoljeća, HAZU, Zagreb, listopad 2015. g. Dr. sc. Anita Rakić posterska prezentacija rada Importance of quality control of microbiological media u sklopu 11. Međunarodne konferencije: Kompetentnost laboratorija Zadar, listopad 2015. h. Merica Carev, dr. med. Certifikat za serotipizaciju salmonela: SSI Salmonella Serotyping Course Kopenhagen, Danska, prosinac 2015. 9. Radovi u međunarodnim publikacijama: a. Kaliterna V, Kaliterna M, Hrenović J, Barišić Z, Tonkić M, Goic-Barisic I. Acinetobacter baumannii in Southern Croatia: clonal lineages, biofilm formation, and resistance patterns. Infect Dis (Lond). 2015;47(12):902-7. b. Kovačić A, Carev M, Tripković I, Srečec S, Siško-Kraljević K. Comparison of Campylobacter jejuni pulsotypes isolated from humans and poultry in Split and Dalmatia County, Croatia. Int J Environ Health Res. 2015;25(1):10-20. 10. Radovi u zbornicima skupova i ostalim publikacijama: a. Ćurin K, Rakić A, Gjeldum I. Postupanje i vođenje evidencije o opasnim vrstama otpada//knjiga sažetaka - 3. Hrvatski epidemiološki kongres s
međunarodnim sudjelovanjem. Zagreb, 2015. 32-32 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni). b. Goić Barišić I; Kaliterna V. MDR Acinetobacter baumannii nove spoznaje o patogenosti, rezistenciji i terapiji. VIII. Hrvatski simpozij o rezistenciji bakterija na antibiotike. Zagreb, 2015. 8-9 c. Kaliterna V, Kaliterna M, Hrenović J, Barišić Z, Tonkić M, Goic-Barisic I. The ability to form biofilm of multicenter collected clinical isolates of Acinetobacter baumannii in the Southern Croatia as a possible defense mechanism to antibiotics. 25th European Congress of Clinical Microbiology and Infection, Copenhagen 2015. Clin Microbiol Infect 2015; travanj 2015. d. Kaliterna V. Prevencija raka vrata maternice. Javno zdravstvo 2015;1-2:29-30. e. Rakić A, Štambuk-Giljanović N. Prisutnost Legionella spp. u vodoopskrbnom sustavu s obzirom na vrijeme rada objekata // XIX znanstveno-stručni skup voda i javna vodoopskrba / Dadić, Željko (ur.). Zagreb : HZJZ, 2015. 143-151. f. Rakić A, Ćurin K. Medicinski otpad. Javno zdravstvo 2015;1 2:25-9. g. Rakić A, Jurčev Savičević A, Štambuk Giljanović N. The presence of Legionella spp. in water supply system of different accommodation sites u knjizi sažetaka Croatian Society For Travel Tropical & Migration Medicine Of The Croatian Medical Association / Lukas, Davorka (ur.). Zagreb, 2015. 35-35. h. Rakić A. Značaj kontrole kvalitete mikrobioloških podloga//laboratory competence 2015 / Lovorka Grgec Bermanec (ur.). Zagreb : CROLAB, 2015. 84-5. i. Rakić A, Ćurin K. Zarazni, opasni medicinski otpad iz zdravstvene ustanove//knjiga sažetaka - 3. hrvatski epidemiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Zagreb, 2015. 158. j. Rakić A, Foglar L. Utjecaj ph vrijednosti i električne vodljivosti na prisutnost mezofilnih bakterija u pročišćenoj vodi koja se koristi za laboratorijske analize//24. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera - Knjiga sažetaka / Ukić, Bolanča (ur.). Zagreb, 2015. str 249. k. Šiško Kraljević K. Lišmanioza u ljudi. U: Zbornik radova znanstvenostručnog simpozija Klasične bakterijske i parazitarne zoonoze što nas očekuje? Zagreb: HAZU; 2015, str 55-9. 11. Poglavlja i prijevodi s engleskog jezika u nastavnim udžbenicima: a. U: Tonkić M i sur. Medicinska mikrobiologija. Praktikum za vježbe za studente Dentalne medicine. Split: Redak, 2015, i. Šiško Kraljević K. Upoznavanje s mikrobiološkim laboratorijem i osnovnim principima sigurnosnog rada. Laboratorijske infekcije. Mikroskopiranje osnovnih bakterijskih oblika. Bojenja u bakteriologiji. Uzgoj bakterija: vrste podloga, izgled kolonija. str. 9-19.
ii. Šiško Kraljević K. Metode izravne dijagnostike virusnih bolesti. Uzimanje kliničkog materijala za izravnu virološku dijagnostiku, prijenos i pohrana. Sustavi za izolaciju virusa. str. 69-72. b. U: Tonkić M, Abram M, Dobec M, ur. Jawetz Melnick & Adelberg Medicinska mikrobiologija. Split: Placebo, 2015, i. Carev M. Reovirusi, rotavirusi i kalicivirusi, str. 543-52. ii. Kaliterna V. Ortomiksovirusi, str. 577-90. iii. Šiško Kraljević K. Medicinska mikologija, str. 671-713.