Vi zu a li za ci ja teme pla ka ta objavljenih za Me u na rod ni dan mu ze ja 1

Ton ~i ka Cu krov Vi zu a li za ci ja teme pla ka ta objavljenih za Me u na rod ni dan mu ze ja 1 Komuniciranje audiovizualnim i vizualnim medijima danas je sveprisutno u tolikoj mjeri da mo`emo re}i da je postalo kulturolo{ki obrazac. Unato~ ekspanziji nekih novih medija, plakat, iako manje revolucionaran, zbog specifi~ne vitalne umjetni~ke forme i usmjerenosti na informaciju i promociju ideja i proizvoda ostaje i dalje aktualan. 2 On sudjeluje u izgradnji masovne slike u urbanim ambijentima, ali i u drugim prostorima `ivota. Zbog prihvatljivosti i jednostavnosti realizacije odre eni broj kulturnih institucija {irom svijeta, uz ine aktivnosti, publicira i plakat kojim se obilje`ava Me unarodni dan muzeja, 18. svibnja. Pla kat u iz da nju mu ze ja Plakat uvijek komunicira s namjerom da primatelj vizualiziranu poruku duboko do`ivi i prihvati. Takva vrsta komuniciranja dru{tveno je uvjetovana, a ovisi o razvoju razine kulturne i socijalne semantike, dru{tvenom senzibilitetu i tehnolo{koj razvijenosti. 3 Massmedijski karakter plakata omogu }io je razvoj grafi~kog izra`avanja u kojem je prisutna odre ena internacionalna vizualna simbologija univerzalnog znakovnog jezika, 4 pa je ve }ini populacije poruka s plakata ~itljiva bez obzira na verbalni jezik komunikacije. Preno{enje poruke definirane na plakatu ovisi o njegovoj namjeni pa tako razlikujemo plakat koji pokriva gospodarsku djelatnost, politi~ku, socijalnu te kulturnu. Za svako od tih podru~ja plakat sadr`i uz neke osnovne karakteristike (~itljivost poruke, atraktivnost u prezentaciji, lako uo ~avanje iz daljine, sugestivnost, jednostavnost pam }enja) i odre ene specifi~nosti vezane uz podru~je kojem pripadaju. Plakati oblikovani za kulturne potrebe naj ~e {}e informiraju / pozivaju na razli ~ita doga anja u svojim institucijama muzejima i galerijama, kinu, kazali {tu, koncertnim prostorima, centrima za kulturu. Autori oblikovanja plakata za potrebe kulture zbog prirode tih djelatnosti nu`no spajaju umjetnost, kulturu i marketing. Muzeji i galerije za sve svoje djelatnosti tiskaju plakate. Najbrojniji su plakati izdani u povodu odr`avanja izlo`bi, ali tu su i pla ka ti, ko jih je u re cen tno doba zna ~a jan broj, a od - nose se na doga anja koja se organiziraju u muzejskim prostorima za razli ~ite ciljane skupine posjetitelja radionice, igraonice, koncerte, predavanja, promocije, akcije, festivale, manifestacije, stru~ne i znanstvene skupove. Osim informativnih plakata muzeji izdaju i plakate s edukativnim sadr`ajima, a mogu biti izdani u svrhu promocije muzeja (institucija i njezina djelatnost, stalni postav, reprodukcija kulturnog do bra iz mu ze ja). Me unarodni dan muzeja je promotivna akcija kojom me unarodna muzejska zajednica u suradnji s muzejima {irom svijeta senzibilizira {iru javnost za ba {tinu, muzeje i muzejsku problematiku. Na plakatima izdanim tim povodom informacija i poruka nedjeljivi su dio vizualiziranog koncepta (~ine ga dva di je la tek stu al ni i li kov ni). Na istra `e nim pri - mjerima 5 uo ~ava se da plakati u oblikovanju zadr`avaju uobi ~ajene forme izra`avanja sliku, crte`, fotografiju i tipogra fi ju, a este ti ka im je obi~ no u dru gom pla nu. Uz to {to se na njima i{~itava individualni rukopis oblikovatelja, odre ene stilske osobine i nacionalni izraz, oni odra`avaju i op}e promjene u marketingu ogla {avanja. Unutar procesa razvoja industrije ogla {avanja s vremenom su mijenjani komunikacijski obrasci pona {anja. Najbrojniji su primjeri gospodarskih i politi~kih plakata 6 u ko ji ma je na - gla {ena funkcija komercijalne sugestibilnosti, agitacije ili protesta. U povijesnom razvoju plakata, kod ovih ranije spomenutih bez obzira na funkciju, u najranijem razdoblju sredi{nja tema ogla {avanja je predmet-proizvod. S razvojem dru {tava zapadne demokracije predmet kao sredi{nji motiv vizualizirane poruke ustupa mjesto kontekstu u ko jem su afirmirane aktualne dru{tvene situacije. Na taj na ~in razvijan je i okvir kul tu re ogla {a va nja u ko joj je va `an ele ment iden - tifikacija s prikazanim. 7 Mijene koje su se doga ale u na ~inu obilje`avanja Me unarodnog dana muzeja, koje su posljedica op }ih promjena, mogu se pratiti i na plakatima objavljivanim tim povodom, i to analizom vizualizacije njihovih poruka. Ti prigodno tiskani plakati, iako zadr`avaju svoju specifi~nost, imaju sli ~an razvojni tijek jezika komunikacije kao u primjerima plakata iz ostalih podru~ja djelatnosti. Na njima uo ~avamo dva osnovna pristupa vizualizacije poruke, a to su: a) preno {enje informacija u formi kli {eja, njime se isti ~e idealisti~ka slika muzeja/ba {tine; b) iskazivanje/problematiziranje razli ~itih aspekata muzejskoga rada i ba {tine o kojoj se muzeji brinu. 243

Izlo`be i komunikacija kulture Kul tur no-dru{ tve ni kon tekst na stan ka pla ka ta Me u na rod nog dana mu ze ja Obilje`avanje Me unarodnog dana muzeja ima vi{e faza koje su povezane ne samo s postavljenim ciljevima akcije ve} i s na ~inom definiranja muzeja. Razdiobu mo`emo shvatiti okvirno, i to podijeljenu u tri perioda: razdoblje od 50-ih go di na do 1977. go di ne, raz do blje od 1978. do 1991. i raz do blje od 1992. do da nas. U prvom razdoblju sredinom 20. stolje }a, zahvaljuju }i svijesti da je na internacionalnoj osnovi nu`no sustavno djelovati na o~uvanje mira, u okrilju rada UNESCO-a razvijena se nova me unarodna strategija: neophodno priznavanje razli- ~itosti uz razvijanje razumijevanja i spremnosti na svjetsku uzajamnost. Unutar te paradigme pokazalo se da muzeji, uz to {to imaju akademsko i odgojno djelovanje, brigom za ba- {tinu mogu znatno utjecati na op}u toleranciju i me usobnu suradnju putem razmjene kulturnih dobara i informacija. Jedna od zada }a koju je provodila me unarodna muzejska zajednica na poticaj ICOM-a 8 bila je organizacija aktivnosti kojima je {ira javnost senzibilizirana za muzeje. U promoviranju tih doga anja, uz druge medije komunikacije, koriste se i plakati, koji nam svojom vizualno-verbalnom porukom prenose informacije o kulturnim doga anjima koje organiziraju pojedini muzeji (sl. 1) 9, bilo da su oni lo kal nog ili re gi - onalnog karaktera, a mogu biti razli ~itog trajanja tjedan dana, mje sec dana (sl. 2) 10 ili ~ak vi{e mje se ci. Promjene na svjetskoj sceni, temeljene na promjenama modela organizacije dru{tva i razvoju slobodnog tr`i {ta, odrazile su se i na pro mi {lja nje ulo ge mu ze ja u za jed ni ci. Time je nastupilo drugo karakteristi~no razdoblje me unarodne muzejske zajednice, a klju~na to~ka je odr`avanje konferencije ICOM-a u Moskvi 1977. god. Na konferenciji je donesena Rezolucija, koja je valorizirala ulogu muzeja u dru{tvu. U njoj je iznova apostrofirano da su te kulturne institucije»...va`na sredstva kulturne razmjene i oboga }ivanja kultura ali i razumijevanja i suradnje izme u naroda«. 11 Me utim, uo ~ena je va`nost potrebe nagla {avanja dotada{nje aktivnosti vezane uz populariziranje muzeja te je u svrhu kvalitetnijeg informiranja o njegovoj ulozi u dru{tvu 18. svibnja progla {en Me unarodnim danom muzeja. 12 U sugestijama za obilje`avanje stavljen je naglasak na organiziranje doga aja od ve }eg zna ~enja za muzej ili muzejsku struku. Preporu ~uje se da nacionalni komiteti ICOM-a, te muzeji i kulturne institucije koje se njima bave, u cijelome svi je tu uvi jek u isto vri je me, tj. oko 18. svib nja ili na taj dan obilje`e Dan muzeja (sl. 3). Predla`e se promoviranje novih muzeja ili novih stalnih muzejskih postava i njihovih dijelova, zatim otvaranje novih izlo`bi, organiziranje doga anja za posjetitelje na kojima se na razli ~ite na ~ine prenose informacije o me unarodnoj i nacionalnoj muzejskoj sceni, kao i predstavljanje ciljeva, zadataka, aktivnosti te teoretskih i prakti~nih problema s kojima se susre }u muzejski stru~njaci. 13 Kra jem 80-ih i po ~et kom 90-ih usli je di la je jo{ jed na ve li ka promjena na politi~kom planu koja se odrazila na sve segmen te `i vo ta do{ lo je do ras pa da Isto~ nog blo ka i uje di - njenja zemalja Europe u Europsku Uniju. Usporedno je svijet zahvatio val globalizacije u kojoj se»...po ~elo sve br`e vrtjeti u kovitlacu internacionalne kulture«. 14 Novo je tr`i {te postavljeno isklju ~ivo na marketin {koj osnovi, {to su po ~ele pratiti i kulturne ustanove. Muzeji do`ivljavaju promjene prelaskom iz javnih slu`bi u privatni i komercijalni sektor, tako da se sada definiraju kao neprofitne institucije u slu`bi dru{tva i njegova razvoja. Oni su otvoreni javnosti, a uloga im je da»materijalne artefakte ljudi i njihova okru`enja sakupljaju, za {ti}uju, komuniciraju i izla`u u svrhu istra`ivanja, edukacije i zabave«. 15 Osim toga, muzeji postaju anga- `irane ustanove, koje na razli ~ite na ~ine dokazuju svoju vitalnu ulogu u dru{tvu i pridonose o~uvanju kulturne raznolikosti i odr`ivom razvoju. Muzeji prebacuju svoj fokus s monumentalnih izlo`aka na lokalnu ba {tinu. Ona je materijalna potvrda o izvornosti, kontinuitetu i trajanju identiteta odre- e nog mje sta. Upra vo je to izvor zbog ko jeg, kako ka`e To - mislav [ola u svojoj knjizi Eseji o muzejima i njihovoj teoriji, muzeji»mogu biti u~inkoviti u naj {irem smislu esencijalne homeostaze koja, ako ne sprje ~ava, barem usporava entropijske procese«. 16 Uskla ivanjem s no vim pro ce si ma u dru{ tvu, ICOM je 1992. godine promijenio strategiju obilje`avanja Me unarodnog dana muzeja usmjeriv {i je na organiziranje razli ~itih doga anja u vezi s unaprijed definiranom temom. 17 Time je zapo ~et tre }i period djelovanja me unarodne muzejske zajednice u kojem se obilje`avanje Me unarodnog dana muzeja usmjerava na problematiku odre enih muzejskih tema. To je pomoglo muzejskoj zajednici da, uz pru`anje znanstvenih informacija i nostalgi~nog slavljenja pro{losti, u~inkovitije proslje uje informacije. Osim toga, kori {tenje razli ~itih interaktivnih metoda kvalitetno pridonosi pozitivnim procesima u dru{tvu. U isto vrijeme {iroj je javnosti omogu }eno da na demokrati~niji na ~in sudjeluje u»konzumiranju«kulture. Po~etkom novog tisu}lje }a doga a se jo{ jedan pomak uo ~ava se da su teme obilje`avanja Me unarodnog dana muzeja, iako op }enite, profiliranije te problematiziraju slo`enija muzejska pitanja. Muzeji postavljaju kompleksnije programe vezane uz teme obilje`avanja, koji su anga`iraniji u konceptima. 4. Vi zu a li za ci ja po ru ka u pla ka tu Me u na rod nog dana mu ze ja Poruka plakata najva`niji je njegov aspekt. Tekstualni ili likovni segment mo`e biti, ovisno o stilskim karakteristikama, zastupljen u oblikovanju na razli ~ite na ~ine. Kod razmatranja vizualizacije plakata motiv se uzima kao najva`niji ele ment pa je sto ga on osno va ove ana li ze 18. Uo ~avaju se tri razdoblja u na ~inu pristupanju vizualizacije poruka, a to su: prvo raz do blje je od 1977. do 1991., dru go je od 1992. do 2000., a tre }e je od 2000. do 2006. go di ne. 19 244

T. Cukrov, Vizualizacija teme plakata objavljenih za Me unarodni dan muzeja U svim razdobljima obilje`avanja Me unarodnog dana muzeja osnovna je tema prigodnih plakata uvijek muzej. 20 Identitetska slika, prema ranije spomenutom modelu, s vremenom se mijenja. Na plakatima je muzej naj ~e {}e predstavljen sim bo li ma kao {to su ku}a ili hram s tim pa no nom (sl. 4-5). Kako je zgra da je dan od va` nih izra za stan dar da i vri jed - nosti identiteta, 21 nije slu ~aj no da je na tim pla ka ti ma ona naj ~e {}e prikazivana. Drugo je pitanje za {to je to forma anti~kog hrama. Anti~ki hram imao je osobiti simboli~ki potencijal u 19. st. u doba stvaranja nacija i nacionalnih institucija. 22 U doba gra an skih re vo lu ci ja u 19. sto lje }u sma tra - lo se da je za grad nju jav nih zgra da ide a lan ka non kla si~ ne gr~ke arhitekture zbog njegove»...plemenitosti, jednostavnosti, veli ~anstvenosti, savr {enosti i racionalnosti«. 23 Tako je tijekom gotovo dvaju stolje }a, po ~ev {i od Altes Museuma u Berlinu (1828.), Gliptoteke u Münchenu (1816.-1830.), muzeja viktorijanske Engleske, kao i muzeja izgra enih u 20-im go di na ma 20. sto lje }a u SAD-u i u 30-im u Nje ma~ - koj i Italiji izgra eno vi{e muzeja u duhu hrama Muza. 24 Muzeji su javne institucije kojima se potvr uje ideja demokracije i suma su znanja o ~ovjeku i svijetu kojim gra anstvo pokazuje svoju veli ~inu. Uz hram kao simbol muzeja na plakatima izdanim u povodu Me unarodnog dana muzeja do danas se ~esto pojavljuje i ne ko li ko dru gih mo ti va kao {to su vra ta ili por tal, stup ili okvir sli ke (sl. 6-7). Oni opo na {a ju iste ide je»vje~ no sti«,»heroizma«,»slave narodu«i deklarativnu edukativnost ove institucije. 25 Tek s razvojem demokracije i promjenama u suvremenim muzeolo{kim koncepcijama postupno se po ~eo napu {tati taj tradicionalni repertoar. Na ovim prigodno izdanim plakatima, uz spomenute motive, poruku nerijetko upotpunjuje krug ili planet Zemlja/zemljovid. Oni nagla {avaju me unarodni karakter akcije i identifikaciju na internacionalnoj osnovi. Identitetu muzeja pridonose i narativnije vizualne poruke, pa su na plakatima u prvo vrijeme ~esto predstavljeni op}e poznati muzejski izlo{ci/predmeti kao {to je Mona Lisa Leonar da da Vin ci ja (sl. 9) ili Ro enje Venere Sandra Boticellija (sl. 8), dje la Al brec hta Dü rera i sl. Ponekad su na plakatima, izdanim u prvom razdoblju obilje- `avanja u novoj retorici, vizualizirani i motivi simboli iz svjetske ili nacionalne ba {tine (sl. 10-11). Oni su pre ne se ni fotografski ili u stiliziranoj formi, a ponekad kola`om kontekstualiziraju novu poruku. S vremenom, posebice u drugom razdoblju, na tim su plakatima postali sve u~estaliji i motivi iz nacionalne ba {tine. Uva`avaju }i razli ~ite elemente strukturiranja poruka analiziranih plakata, mo`emo re}i da oni najve }im dijelom izra`avaju identifikaciju na globalnoj i nacionalnoj osnovi. Iden ti tet ska sli ka mu ze ja na pri je la zu u 21. sto lje }e Vizualni identitet muzeja formiran u 19. stolje }u, kao {to je ve} re ~eno, prisutan je sa svojim metafori~kim jezikom jo{ i danas. Posljednjih godina 20. stolje }a, zbog intenzivnih op- }ih promjena, mijenja se i struktura vizualizacije te identitetske slike. Pod utjecajem stilskih nastojanja druge polovice 20. stolje }a, posebice konceptualizma i nove umjetni~ke prakse, motiv»hram Muza«zamjenjuju slovo»m«ili rije~»muzej«(sl. 13-15) ispisan na razli ~itim jezicima kao novi tipografski oblikovan vizualni simbol muzeja. Vizualizacija preporu ~enih tema obilje`avanja Me unarodnog dana muzeja zapo ~eta 1992. godine pretpostavlja mnogo ve}u anga`iranost u oblikovanju od ranijeg razdoblja. 26 Uz znakovno izra`avanje, koje simboli~ki opisuje temu, ~esto je kao suprotno zastupljeno narativno izra`avanje. Slu`e- }i se metafori~kim jezikom, uz kori {tenje vizualnih mehanizama i verbalnih stilskih figura, oblikovatelji prenose poruke razli ~itih identitetskih situacija. 27 Na iz vje stan na ~in i ovi se plakati nalaze na tr`i {tu, ali nisu usmjereni na komercijalnu prodaju, ve} na pridobivanje publike za sudioni{tvo u op- }em dru{tvenom djelovanju. Oni nisu reklame u klasi~nom smislu, njihova je retorika putem definiranih poruka usmjerena na oblikovanje na {ih svjetonazora te istodobno sudjeluju u procesu oblikovanja globalnog/nacionalnog identiteta. Me u plakatima s preporu ~enom temom izdvojila bih tri: Muzeji i okoli{, 1992. godine, Borba protiv ilegalne trgovine umjetninama, 1997. godine i Muzeji i globalizacija, 2002. godine. U realizaciji teme Muzeji i okoli{, 1992. godine, zapa`eni su pla ka ti iz Gr~ ke i Hr vat ske. Na gr~ kom pla ka tu uz zgra du muzeja dominantan je motiv rascvjetanog grma, {to predstavlja pomalo idealisti~ku sliku bri`ljivo njegovane ba {tine (sl. 16). Na plakatu iz Hrvatske nalazi se fotomonta`a glave sastavljene od dvaju poznatih muzejskih artefakata: portreta»solinjanke«i lubanje krapinskog pra ~ovjeka (sl. 17). 28 Plakat dje lu je sna` no, a spoj lje po te i smr ti na nje mu iza zi va ne - lagodu, koja pripada atmosferi trenutka u kojem se ratom pogo ena Hrvatska tada nalazila. Zanimljiv je primjer vizualiziranja teme Borba protiv ilegalne trgovine umjetninama, 1997. godine. 29 Vodstvo ICOM-a na svoj se na ~in uklju ~ilo u kampanju i nacionalnim komitetima ICOM-a odaslalo matricu s logom ICOM-a, na koju su oblikovatelji plakata aplicirali fotografije izabranih nacionalnih umjetnina. Odaziv je bio dobar i ve}i broj institucija prihvatio je i realizirao taj prijedlog (sl. 18-19). ICOM je u razmatranju prava na kulturni identitet, kako individualni tako i kolektivni, preporu ~io za obilje`avanje Me unarodnog dana muzeja 2002. temu pod nazivom Muzeji i globalizacija. Po vod tomu bilo je usva ja nje Deklaracije o kulturnoj razli ~itosti, 30 koju je prihvatila Generalna konferencija UNESCO-a 2001. Temom se `eljelo upozoriti na ovaj sve va`niji problem suvremenog dru{tva. Proces internacionalizacije zapo ~et s razvojem industrijalizacije, kapitalisti~kog dru{tvenog sustava i demokracije posljednjih je desetlje }a globalizacijskim procesom pokazao svo ju dru gu stra nu. Od 90-ih nove teh no lo gi je, ra zvoj in for - mati~ke komunikacije i transporta omogu }ili su brzu razmjenu ljudi, kultura, dobara i informacija bez obzira na lokaciju. Posljedica je toga ne samo neuva`avanje ve} i brisa- 245

Izlo`be i komunikacija kulture nje granica, nepriznavanje razli ~itosti, bilo da su one geografske ili povijesne ili one koje se odnose na jezik, religiju, edukaciju, obi ~aje, literaturu, sport. U svakodnevnom `ivotu takvo stajali {te dovodi do netolerancije i diskriminacije osoba, zajednica i naroda, {to se po ~inje definirati kao ugro- `a va nje osnov nih ljud skih pra va. Kao {to je ve} spo me nu to, u borbi protiv negativnih karakteristika globalizacije va`nu ulo gu ima ju i mu ze ji, pri je sve ga zato {to su oni mje sta o~u - vanja»nacionalne«memorije i drugih njezinih aspekata pri ~e i mita. U ovom kontekstu kao ilustracija zanimljiva su dva plakata. ICOM [panjolske izdao je plakat, koncipiran u postpopartisti~koj maniri, na kojem je glavni motiv Mona Lisa (sl. 20). Poznati renesansni portret u~etverostru ~en je, ali tako da je svaki od predstavljenih likova stilizacija nekog od predstavnika svjetskih rasa: Mona Lisa kao crnkinja, Azijatkinja, Arapkinja te Zapadnoeuropljanka. Za razliku od tog, svjetski poznatog umjetni~kog motiva, hrvatski oblikovatelj plakata Boris Ljubi ~i} na svom je plakatu predstavio jedan hrvatski nacionalni odjevni predmet koji je postao op }eprihva- }e ni mod ni de talj kra va tu. Uz to, au tor je tim pla ka tom is - pisao i osobni poziv hrvatskim muzealcima za osnivanje muzeja kravata (sl. 21) 31. Kva li te ta obli ko va nja pla ka ta i na gra de Plakatima izdanim u povodu obilje`avanja Me unarodnog dana muzeja nije primarno oblikovanje i estetska dimenzija, ve} promocija i informacija. Stoga su oni ve }inom djela anonimnih autora. Odre eni broj plakata izdanih posljednjih go di na (sl. 22-23), te pla ka ti koje je iz dao NK ICOM-a Gr~ - ke 32 i plakati u izdanju 33 Hrvatske, 34 izdvajaju se kvalitetom vizualnih rje {enja. Uvidom u dostupan materijal koji se nalazi u Arhivu ICOMa u Parizu i prou ~avanjem Zbirke plakata, dostupnim na internetskim stranicama (www.mdc.hr), mo`e se zaklju ~iti da je ova posljednja po kvaliteti oblikovanja najrespektabilnija. MDC kao inicijator obilje`avanja Me unarodnog dana muzeja na ovim prostorima, po ~ev {i od 1980. godine, kontinuirano izdaje svoje promotivne plakate. 35 Njihovi autori ugledni su umjetnici i oblikovatelji (sl. 24-25), a najzastupljeniji je Boris Ljubi ~i}, koji je izradio 15 od 26 pla ka ta. Nji ho va po seb nost je i u tome {to je to je di na zbir - ka ~iji su plakati nagra ivani za oblikovanje. Najcjenjenija je me unarodna nagrada Red dot Award, best of the best, koju je plakatu B. Ljubi ~i }a dodijelio Design Zentrum Nordrhein Westfalen Essen, Njema~ka, 2001. godine. Taj plakat svojim jednostavnim motivima (kvadrat i krug) zbog trodimenzionalnog formata stvara do tada nevi eni vizualni u~inak i sjajno ilustrira temu Mu ze ji za mi ran i skla dan `i - vot, 2000. (sl. 26). Od osta lih ugled nih na gra da za pla ka te u ovoj Zbir ci va lja jo{ izdvojiti Prvu nagradu Media Save Art 91, UNESCO-IC- CROM s international manifestation 1992., Rome,koju je do bio Lju bi ~i }ev pla kat iz 1991. (bez za da ne teme) (sl. 27), te nagradu The Big Cri ti que Award in 2000. Palo Alto, CRI - TIQUE magazine, 2000., dodijeljenu istom autoru za plakat iz 1997. koji je ilu stri rao temu Borba protiv ilegalne trgovine umjetninama (sl. 28). Uz ove po sto ji jo{ niz dru gih na gra da i pri zna nja koje su do - bili MDC-ovi plakati, a valorizacija Zbirke u cjelini tek predstoji. Plakate u Zbirci odlikuje inovativnost u izboru formata, kao i izuzetnost u oblikovanju teme, primjerice domi {ljato rje {enje tada mladog dizajnera Damira Br ~i }a, koji je plakat oblikovao kao muzejsku valutu nazvanu MUSE- UM (sl. 29). Za klju ~ak S obzirom na broj godina i respektabilan broj izdanih plakata {irom svijeta, mo`emo zaklju ~iti da plakati izdani za Me- unarodni dan muzeja pripadaju promotivnom tipu plakata i ~ine specifi~nu podskupinu unutar plakatnog ogla {avanja. I formalni i sadr`ajni elementi podlo`ni su unutarnjem procesu strukturiranja komunikacije u dru{tvu i op }em podizanju standarda, koji posebice uklju ~uje razvoj informati~ke komunikacije. Zanimljivo je da se na njima pojavljuje odre eni broj istih vizualnih simbola, bez obzira na prostor i vrijeme, tako da mo`emo govoriti o vizualnoj internacionalizaciji elemenata koji strukturiraju poruke plakata. U vizualizaciji teme isprepli }u se globalni i lokalni aspekti ba {tine, a u komunikaciji se ostvaruje identifikacija na globalnoj, nacionalnoj te tradicijskoj razini. Za razliku od sveprisutnih plakata velikih dimenzija iz kampanja velikih ogla {iva ~a, ovi plakati, uz iznimne eksperimentalne iskorake posljednjih godina, i nadalje zadr`avaju standardni format. Jedan od razloga vjerojatno su nedostatna sredstva kojima raspola`u izdava ~i u svim zemljama svijeta. Za i{~itavanje njihovih slo`enih poruka potrebno je dulje vrijeme od vremena kojemu su namijenjeni plakati s komercijalnim porukama ili pozivima na protest, akciju ili sli~no. Oni se obi~no nalaze u prostorima s odre enom kulturnom atmosferom, kojoj i organski pripadaju. Za neke od njih, zbog visoke estetske kvalitete, mo`emo re}i da su umjet ni ne, pa je ~est slu ~aj da se uo kvi ru ju i po sta ju dio zid - nih ploha. Upravo ovo posljednje redovito se odnosi na plakate u izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra. Iz toga mo`emo zaklju ~iti da hrvatski plakati zauzimaju posebno mjesto u cjelokupnom svjetskom izdava{tvu ovih promotivnih plakata. 246

T. Cukrov, Vizualizacija teme plakata objavljenih za Me unarodni dan muzeja Bilje{ke 1 U svrhu istra`ivanja realizirano putovanje u Pariz koje je omogu- }eno sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i {port Grada Zagreba, HNK ICOM-a i Muzejskog dokumentacijskog centra, Zagreb. Stru~nu podr{ku dao ICOM / Arhiv, Pariz. 2 MAURICE RIKARDS, Uspon i pad plakata, Newton Abbot: Beograd, 1971., 39. Autor govori da je plakat pojavom televizije, repografskom revolucijom i ostalim pojavama u drugoj polovici dvadese to ga sto lje }a do `i vio umje sto pro gre si je evo lu cij ski pre kid. Sma - tra da je pla kat pro {ao vi{e po vi je snih faza, a u vri je me objav lji va - nja knji ge po ~et kom se dam de se tih, on je po no vo stu pio na sce nu s inovativnim elementima u formi. Devedesetih godina on iznova dobiva na zna ~enju pojavom city light i jumbo plakata (op.a.). 3 I. VIDOVI], Ogla {avanje je modus vivendi!, u: Umjetnost uvjeravanja u Hrvatskoj, Za greb, 2006.,14 4 VERA HORVAT PINTARI], Suvremena vizualna kultura i problemi vizualnih komunikacija, u: FE\A VUKI], Od oblikovanja do dizajna, Za greb, 2003., 236. 5 Ar hiv ICOM-a u Pa ri zu (pla ka ti i iz vje {ta ji ini ci ja to ra obi lje `a va - nja, 2006.), Plakatoteka i Arhiv te bibliografija i literatura, 2006. 6 VERA HORVAT PINTARI], Das Politishe Plakat, u: Plakatkunst des 19. Šneunzehntenš und 20. Šzwanzigstenš Jahrhunderts, (izd.) Heinz-Werner Feuchtinger, Hannover, Dortmund, Darmstadt, Berlin, Schroedel, 1977., 98-104. 7 FE\A VUKI], Historijska gramatika ogla {avanja ili industrija identiteta, u: Umjetnost uvjeravanja u Hrvatskoj, Za greb, 2006., 25. Vuki} naziva metodologiju ogla {avanja u kojoj je te`i {te identifikacija na afirmiranoj aktualnoj dru{tvenoj situaciji identitetskom tehnikom. Izvodi je na teorijskim temeljima Rieagla te Leissa, Kli nea i Jhal lya koji su»...u vezi sa ~e ti ri kul tu ral na okvi ra za robu: format informacije o proizvodu (product-information) istozna ~an s idolatrijom, format slike proizvoda (product-image) istozna ~an s ikonologijom, personalizirani format (personalized) istozna ~an s narcizmom, i lifestyle format istozna ~an s totemizmom«. 8 ICOM je nevladina organizacija (NGO) muzeja i muzejskih stru~nja ka (21 000 ~la no va u 140 ze ma lja ~la ni ca svi je ta), s ci ljem ra - zvijanja profesionalne suradnje i razmjene, diseminaciju znanja i po ve }a va nje jav ne in for mi ra no sti o mu ze ji ma, una pre i va nja pro - fesionalnih standarda... U formalnom je odnosu s UNESCO-om, ima savjetodavnu ulogu. 9 Plakat Campagne internationale des musées, UNES CO ICOM, 1956., Musée des arts et traditions populaires, Pariz, Francuska; Arhiv ICOM-a, Pariz. 10 Z RAJKOVI], Plakat Mje sec mu ze ja, 1. 31. 12. 1972. = mesec muzeja = mesec muzejov = mesec na muzejite (sitotisak). Zagreb: Studentski centar Sveu ~ili {ta, 1972.; Plakatoteka, Zagreb. 11 International Museum Day, Resolution No. 5, Moscow, USSR, 28. svibnja 1977. URL http://icom.museum/resoe.html 12 International Museum Day, Resolution No. 5, Moscow, USSR, 28. svibnja 1977. URL http://icom.museum/resoe.html 13 International Museum Day, Resolution No. 5, Moscow, USSR, 28. svibnja 1977. URL http://icom.museum/resoe.html 14 TOMISLAV [OLA, Eseji o muzejima i njihovoj teoriji: prema kiberneti~kom muzeju, Zagreb, 2003., 30. 15 www.icom.museum 16 TO MI SLAV [OLA (bilj. 14), 33 17 Teme: 1992. Muzeji i okoli{; 1993. Muzeji i autohtono stanovni{- tvo; 1994. Iza muzejske scene; 1995. Odaziv i obveza; 1996. Danas skupljamo za sutra; 1997.-1998. Borba protiv ilegalnog prometa kulturnim dobrima; 1999. Ljepota otkri }a; 2000. Mu ze ji za mir i sklad u dru{ tvu; 2001. Muzeji izgradnja zajednice ili Muzeji stvaranje zajednice; 2002. Muzeji i globalizacija; 2003. Muzeji i prijatelji muzeja; 2004. Muzeji i nematerijalna ba {tina; 2005. Muzeji spone kultura; 2006. Muzeji i mladi posjetitelji; 2007. Muzeji i univerzalna ba {tina. 18 Analiza plakata provedena je zbog dostupnosti samo na plakatima izdanih poslije 1977. godine. Primjeri plakata izdanih ranije u ovom su radu u funkciji ilustriranja drugih elemenata. 19 Ovako postavljeni periodi nemaju ~vrsto upori {te, ve} su postavljeni isklju ~ivo radi orijentacije, s obzirom na promjene koje se mogu i{~itati. 20 U ovom radu analiza vizualizacije plakata prete`ito se odnosi na plakate nastale nakon 1977. godine pa sve do dana{njih dana. 21 WALLY OLINS, Corporate Identity, Making business strategy visi ble thro ugh de sign, Lon don, Tha mes & Hud son Ltd, 1994., 7. 22 The Invention of Tradition (Copyrichted material).eric Hobsbawm & Terence Ranger (Canto), Cambridge: Cambridge University Press, 1983. 23 @ELIMIR KO [^EVI], Muzej u pro{losti i sada{njosti, u: Muzeologija, 21 (1977.), 50. 24 Isto. 25 Ove ide je an ti ci pi ra ju kul tur nu po li ti ku koja je u ti je ku 19. st. do - ve la do niza na ci o nal nih, dr `av nih mu ze ja. Pre ma Ba zi no vim raz - mi {ljanjima s Francuskom revolucijom muzej je postao predmetom ideolo{kih manipulacija i sna`nim dodatnim sredstvom u tuma ~enju slu`bene dr`avne politike. Nav.dj. (bilj. 23), 47. 247

Izlo`be i komunikacija kulture 26 Do 2006. obi lje `a va nje Me u na rod nog dana mu ze ja bilo je pred - stav lje no s 14 tema (Borba protiv ilegalne trgovine umjetninama bila je predstavljena 1997. i 1998. go di ne).vidi bilje{ku 11! 27 FE\A VU KI] (bilj. 7), 25. Vu ki} upu }u je na te `nje u ogla {i va~ koj industriji gdje se «...proizvod gotovo dematerijalizira, ~ine }i ga samo jednim elementom u sklopu identitetskih situacija. Tako tema ogla sa po sta je to tem oko ko jeg se oku plja ju po stin du strij ska ple - mena potro {a ~a a ~iji se pripadnici me usobno identificiraju kori- {tenjem iste usluge.«28 Portret»Solinjanke«nalazi se u Arheolo{kom muzeju u Zagrebu (gla va Pla u ti le /?/, Sa lo na, 3. st.), a lu ba nje pra ~o vje ka u Hr vat - skom pri ro do slov nom mu ze ju, Za greb (» Homo sa pi ens ne an der - thalensis«, krapinski pleistocen). 29 O va`nosti te teme za ICOM i svjetsku muzejsku zajednicu govori i nagla {enost teme u njihovim aktivnostima. Osim toga, va`no je na po me nu ti da je ista tema izno va bila pre po ru ~e na za obi lje `a va - nje Me unarodnog dana muzeja i sljede }e, 1998. godine. 30 YVON NE M. DON DERS, To wards a Right to Cul tu ral Iden tity?, Antwerpen/Oxford/New York, 2002., 32. 31 To je jedinstveni primjer personaliziranog odnosa autora plakata koji se izdaju u povodu Me unarodnog dana muzeja. Autor iznosi svoje mi {ljenje i ono je dio ukupnog koncepta oblikovanja teme plakata. 32 Uo ~eno prigodom istra`ivanja gra e Arhiva ICOM-a u Parizu, 2006. 33 Prvi pla kat u iz da nju iz 1980. go di ne nije pot pi san, a nje - gov je au tor Ivan Pi celj. 34 Kako je do 1990. Hrvatska pripadala SFR Jugoslaviji, MDC je bio izdava~ i distributer plakata za sve muzeje na tom podru~ju. 35 Od 2004. organizira se pozivni natje ~aj za izbor najboljeg rje {enja. Kao nakladnik plakata te godine pridru`uje se HNK ICOM, a od 2005. i HMD. Summary Ton~ika Cukrov Visualization of Topics on Posters Published for the Occasion of International Museum Day International Museum Day has been celebrated each year on 18 May since the late 70s, when it was inaugurated by ICOM (International Council of Museums). In Croatia, Museum Documentation Centre has coordinated and encouraged the event continuously since 1980, publishing an accompanying poster each year. Today, there are 25 such posters, which makes this project significant both for our country and for the international community of museums. The posters were created by distinguished artists and designers, who had the task of transmitting a message linked to the concept of heritage. The result is a specific series of noncommercial posters communicating with both professionals and the general public. The visualization of topics merges global and local aspects of heritage, which is why its communication includes various types of identity. The posters are a result of artistic flexibility and creative adaptation to the topic, which is most evident in those made during the Croatian Independence War, which aimed at drawing attention to the devastation of cultural heritage and the danger of suppressing national identity. Modernity in the visualization of the given theme and the ability of merging the topic and the visual form of the posters have been internationally recognized among experts for visual media, which resulted in several awards granted at home and abroad. Among them, the most valuable is that of red dot: best of the best (by Design Zentrum Nordrhein-Westfalen, Essen, Germany), granted to B. Ljubi~i} for a poster published in 2000, which illustrated the theme of Museums for Quiet and Balanced Life. 248

T. Cukrov, Vizualizacija teme plakata objavljenih za Me unarodni dan muzeja 1. Musée des arts et traditions populaires, Campagne internationale des musées, UNESCO ICOM, 1956., Pariz, Francuska; Arhiv ICOM-a, Pariz 2. Z. Raj ko vi}, Mjesec muzeja, 1972., Hrvatska; Plakatoteka Tekst na plakatu iz Vladimira: 18. svi banj 1979. go di ne Me unarodni dan muzeja Ujedinjeni dr`avni vladimirsko-suzdaljski povijesno-arhitekturni i umjetni~ki muzej poziva gra ane grada Vladimira da posjete ekspozicije i izlo` be mu ze ja Na ovaj dan ulaz na sve izlo` be je be spla tan Muzej je otvo ren od 10-18 sati 3. 18. me unarodni Dan muzeja, Ujedinjeni dr`avni vladimirsko-suzdaljski povijesno-arhitekturni i umjetni~ki muzej, Vladimir, SSSR, 1979.; Arhiv ICOM-a, Pariz 249

Izlo`be i komunikacija kulture 4. Me unarodni dan muzeja 1981., Australija; Arhiv ICOM-a, Pariz 5. Me unarodni dan muzeja 2000., Peru; Arhiv ICOMa, Pa riz 6. Me unarodni dan muzeja, Mexico; Arhiv ICOM-a, Pariz 7. Me unarodni dan muzeja, 1994., Filipini; Arhiv ICOM-a, Pariz 250

T. Cukrov, Vizualizacija teme plakata objavljenih za Me unarodni dan muzeja 9. Nada Falout, Me unarodni dan muzeja, 1987., Hrvatska; Plakatoteka 8. Boris Bu}an, Me unarodni dan muzeja, 1986., Hrvatska; Plakatoteka 10. Me unarodni dan muzeja,iran; Arhiv ICOM-a, Pariz 11. Me u na rod ni dan mu ze ja, 1980., Ni ge ri ja; Ar hiv ICOM-a, Pariz 251

Izlo`be i komunikacija kulture 12. Me unarodni dan muzeja, 2001.,Hong Kong; Arhiv ICOM-a, Pa riz 13. Me unarodni dan muzeja, 2001.,Hong Kong; Arhiv ICOM-a, Pa riz 252 14. Me u na rod ni dan mu ze ja, Fran cu ska; Ar hiv ICOM-a, Pariz 15. Me unarodni dan muzeja, 2001., [panjolska; Arhiv ICOM-a, Pariz

T. Cukrov, Vizualizacija teme plakata objavljenih za Me unarodni dan muzeja 17. Boris Ljubi ~i}, Me unarodni dan muzeja, 1992; Hrvatska; Plakatoteka 16. Me unarodni dan muzeja, 1992., Gr~ka; Arhiv ICOMa, Pa riz 18. Me u na rod ni dan mu ze ja, 1997., Bel gi ja; Ar hiv ICOM-a, Pariz 19. Me unarodni dan muzeja, 1997., Indija; Arhiv ICOMa, Pa riz 253

Izlo`be i komunikacija kulture 21. Boris Ljubi ~i}, Me unarodni dan muzeja, 2002., Hrvatska; Plakatoteka 20. Me unarodni dan muzeja 2002., [pa - njolska; Arhiv ICOM-a, Pariz 254 22. Boris Ljubi ~i}, Me unarodni dan muzeja, 2005., Hrvatska; Plakatoteka 23. Me unarodni dan muzeja 2005., Brazil; Arhiv ICOM-a, Pariz

T. Cukrov, Vizualizacija teme plakata objavljenih za Me unarodni dan muzeja 25. Bo ris Bu }an, Me unarodni dan muzeja, 1986., Hrvatska; Plakatoteka 24. Bo ris Bu }an, Me unarodni dan muzeja, 1982., Hrvatska; Plakatoteka 26. Boris Ljubi ~i}, Me unarodni dan muzeja, 2000.: Volim kvadrat i krug=love Circle/square, Hrvatska; Plakatoteka 255

Izlo`be i komunikacija kulture 27. Boris Ljubi ~i}, Me unarodni dan muzeja, 1991., Hrvatska; Plakatoteka 28. Boris Ljubi ~i}, Me unarodni dan muzeja, 1997.: Gdje je slika? = Whe re is the pic tu re?, Hrvatska; Plakatoteka 29. Da mir Br ~i}, Me unarodni dan muzeja, 1983., Hrvatska; Plakatoteka 256