Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje

Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje 2014. 2020. 1

SADRŽAJ TABLICA kratica... 3 UVOD... 4 1. OPIS PODRUČJA LAG-a Bura... 5 1.1. Opće zemljopisne značajke područja... 5 1.2. Gospodarske značajke područja... 11 1.3. Demografske i socijalne značajke područja... 17 2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA... 23 2.1. Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a... 23 3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ZA IZLAZNE POKAZATELJE ILI REZULTATE... 26 3.1. Vizija i razvojni ciljevi za područje LAG-a... 26 3.2. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 2020 26 3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti... 27 3.4. Odabir projekta na nivou LAG-a... 34 3.5. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje... 36 3.6. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR)... 37 4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS... 41 4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradu LRS i primjena načela odozdo prema gore... 41 4.2. Opis partnerstva... 43 5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS... 44 5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja 2014 2020.. 44 5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014. 2020.... 44 6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS... 47 6.1. Opis praćenja provedbe LRS... 47 6.2. Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS... 48 6.3. Opis procjene LRS... 49 7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS... 50 7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS... 50 7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS... 54 7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007. 2013.... 54 8. FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS I RADA LAG-A... 57 8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja)... 57 8.2. Financiranje provedbe LRS... 57 8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata... 59 9. Dodatci... 60 2

TABLICA KRATICA LEADER Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva (franc. Liaison Entre Actions de Développement de l Economie Rurale) CLLD Lokalni razvoj vođen zajednicom (eng. Community-led Local Development) CO2 Ugljikov dioksid d.o.o. Društvo s ograničenom odgovornošću DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo DZS Državni zavod za statistiku EUR Euro FINA Financijska agencija HEP ODS Hrvatska elektroprivreda-operator distribucijskog sustava HGK Hrvatska gospodarska komora JLS Jednica lokalne samouprave KUD Kulturno umjetničko društvo LAG Lokalna akcijska grupa LRS Lokalna razvojna strategija m² Metar kvadratni MTB Brdski biciklizam MW Megavat Natura 2000 Ekološka mreža hrvatske Natura Jadera Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije NK Nogometni klub NN Narodne novine NP Nacionalni park OIE Obnovljivi izvori energije OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo PG Poljoprivredno gospodarstvo POP Područja očuvanja značajna za ptice POVS Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove PRR Program ruralnog razvoja psci Predložena područja od značaja za Zajednicu (eng. proposed Sites of Community Importance) RH Republika Hrvatska RHE Reverzibilna hidroelektrana SMART Specifični, mjerljivi, izvedivi, realni ciljevi (eng. Specific, Measurable, Attainable, Realistic, Timely) SWOT Snage, slabosti, prilike i prijetnje (eng. Strenghts, Weaknesses, Opportunities, Threats) U.O. Ugostiteljski obrt UNESCO Organizacija ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu ŽRS Županijska razvojna strategija 3

UVOD Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje 2014. 2020. Lokalna akcijska grupa (LAG) Bura, osnovana je 25. listopada 2011. godine u svrhu pripreme i upoznavanja jedinica lokalne samouprave s primjenom LEADER procedura 1 za ruralni razvoj, kao i načela održivog ruralnog razvoja. Glavne zadaće LAG-a su uspostavljanje komunikacije i sinergije svih elemenata društva u svrhu građenja lokalnih kapaciteta za upravljanje, valorizaciju ekonomskih potencijala i razvijanje novih vrijednosti. LAG je osnovan kao organizacija civilnog društva i predstavlja partnerstvo između lokalnih samouprava, poduzetnika i civilnog društva područja kojeg obuhvaća u svrhu održivog razvoja. Od samog osnivanja LAG Bura pokriva područje deset jedinica lokalne samouprave (JLS): grad Obrovac i općine Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje Ražanac, Starigrad, Vrsi i Zemunik Donji. U osnivanju je sudjelovala i općina Karlobag koja je naknadno istupila iz članstva LAG-a. Nakon osnivanja LAG-a, sukladno LEADER metodologiji, 2012. godine izrađena je i usvojena Lokalna razvojna strategija LAG-a (LRS). U svrhu usklađenja djelovanja LAG-a Bura s prioritetima novog programskog razdoblja EU pristupilo se izradi ovog dokumenta kojim će se definirati strateške smjernice za razdoblje 2014. 2020. Ova strategija je izrađena prema metodologiji Pravilnika o provedbi Podmjere 19.1. Pripremna pomoć u okviru Mjere 19. i Vodiča za pripremu, praćenje i evaluaciju strategija lokalnog razvoja za programsko razdoblje 2014. 2020. pri čemu se vodilo računa o usklađenosti elemenata ove strategije s strateškim dokumentima više razine. Tijekom procesa izrade Strategije, sudionici su se vodili sljedećim načelima LEADER pristupa: Primjena načela održivog ruralnog razvoja odnosno očuvanje i uravnotežen razvoj okolišnog, društvenog i gospodarskog kapitala područja. Razvoj utemeljen na osobitostima područja prepoznatim kroz identifikaciju obilježja, potencijala, posebnosti i prepoznatljivosti područja i njegovog specifičnog razvojnog kapitala. Planiranje odozdo prema gore što podrazumijeva uključenost svih raspoloživih snaga u lokalnim zajednicama u svrhu raznovrsnosti ideja i mogućih rješenja. Uspostavljanje lokalnih javno-privatnih partnerstava i promocija povezivanja, i razvoja kulture suradnje. Poticanje inovativnosti kroz uključivanje i promociju inovacija kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način. Integralan i višesektorski pristup uz primjenu horizontalnog (međusektorskog) i vertikalnog (povezivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih razina) povezivanja. Umrežavanje, povezivanje, učenje na primjerima dobre prakse, prijenos i razmjena znanja i iskustva. Suradnja te pokretanje i provedba zajedničkih projekata dvaju ili više LAG-ova unutar zemlje, regije i/ili Europske unije. 2 1 Provedbom reforme Zajedničke poljoprivredne politike, 1991. godine, Europska unija počela je primjenu LEADER programa (Liaison Entre Actions de Dévelopment de l Economie Rurale), kao krovnog sveobuhvatnog programa razvoja ruralnih područja. LEDAER program je inicijativa Europske unije za potporu projektima ruralnog razvoja pokrenutih na lokalnoj razini u svrhu revitalizacij ruralnih područja i stvaranja novih radnih mjesta. 2 Prilagođeno prema www.hmrr.hr 4

1. OPIS PODRUČJA LAG-a BURA 1.1. Opće zemljopisne značajke područja 1.1.1. Geografski položaj LAG Bura nalazi se u Zadarskoj županiji na središnjem dijelu Jadranske Hrvatske 3. On obuhvaća devet JLS-a i to Grad Obrovac te Općine Jasenice, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Ražanac, Starigrad, Vrsi i Zemunik Donji. Navedene jedinice lokalne samouprave uključuju na svom teritoriju 50 naselja. Županija u kojoj je smješten LAG Bura graniči s Bosnom i Hercegovinom i Italijom te Šibensko-kninskom i Ličko-senjskom županijom. Slika 1: Prostorni smještaj LAG-a Bura i Zadarske županije na karti Republike Hrvatske Područje LAG-a prostire se na 1 015,6 km² što je udio od 28 % u ukupnoj površini Zadarske županije. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine LAG Bura broji 25 101 stanovnika (14,71 % ukupnog stanovništva Županije). Detaljna demografska analiza LAG-a Bura prikazana je u poglavlju 1.5. Demografska analiza. Izvor: http://lmh.hr/karta.html# Tablica 1: Osnovna obilježja jedinica lokalnih samouprava na području LAG-a Bura JLS Površina (km²) Udio površine u županiji (%) Broj stanovnika (2011.) Gustoća naseljenosti (st./km²) Naselja u sastavu jedinice lokalne samouprave Obrovac 352,73 9,67 4323 12,25 Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac, Zelengrad Jasenice 122,01 3,35 1398 11,45 Jasenice, Zaton Obrovački, Maslenica, Rovanjska Novigrad 51,21 1,40 2375 46,38 Novigrad, Paljuv, Prigrada Poličnik 81,61 2,24 4469 54,76 Briševo, Dračevac Ninski, Gornji Poličnik, Lovinac, Murvica, Murvica Gornja, Poličnik, Rupalj, Suhovare, Visočane Posedarje 77,51 2,13 3607 45,32 Islam Latinski, Podgradina, Posedarje, Slivnica, Vinjerac, Ždrilo, Grgurice Ražanac 69,02 1,89 2940 42,6 Jovići, Krneza, Ljubač, Radovin, Ražanac, Rtina Starigrad 170,09 4,67 1876 11,08 Seline, Starigrad, Tribanj Vrsi 36,85 1,01 2053 55,71 Poljica, Vrsi Zemunik 54,59 1,50 2060 37,73 Smokvić, Zemunik Gornji, Zemunik Donji Donji LAG Bura 1015,6 27,9 25 101 24,7 Izvor: LAG Bura 3 Republika Hrvatska se sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku 2012. (NKPJS 2012.) (NN 96/2012, 102/2012) sastoji od dvije prostorne jedinice za statistiku 2. razine i to kako slijedi: 1. Jadranska Hrvatska i 2. Kontinentalna Hrvatska. 5

1.1.2. Klimatske i reljefne karakteristike Klimatska su obilježja LAG-a raznolika, prvenstveno zbog samog položaja na kojemu se on nalazi. Zastupljena su stoga obilježja mediteranske, submediteranske, kontinentalne i planinske klime. Zbog blizine Velebita miješaju se submediteranska klima Ravnih kotara i mediteranska klima uskog priobalnog područja na kojem je smješten dio općina LAG-a, a prisutan je i utjecaj planinske klime s Velebita. Karakteristična obilježja za navedenu mediteransku i submediteransku klimu su topla, suha ljeta i blage, kišovite zime. Prosječna godišnja temperatura je između 10 i 15 C, dok se ekstremne vrijednosti temperatura kreću od -10 do 35 C. Na padinama Velebita prevladava planinska klima s ekstremnijim temperaturama. Na ovom području najčešće puše južni vjetar koji donosi toplo i kišovito vrijeme te sjeverni vjetar, poznat kao bura, koji vrlo snažno puše u podvelebitskom području, na mahove i olujno. Olujna bura često predstavlja probleme u kopnenom i morskom prometu. Reljefna bogatstvo područja LAG-a rezultat je prostorne raznolikosti i klimatskih utjecaja. U višim područjima Velebita prevladavaju karbonatne stijene, naročito vapnenci. Udoline su ispunjene mlađim taložinama eocena, pleistocena i holocena. Primorski prostor je po reljefnoj strukturi jasno prostorno izdvojena cjelina jadranskog područja, dok Podvelebitski kanal karakteriziraju planinska, vapnenačka područja Velebitskog masiva. Doline, spilje i jame koje su pristupne i prepoznatljive na ovom području su posljedica dinamike terena i korozivnih procesa. Zastupljene stijene su stijene trijasa, odnosno dolomiti. Ovo područje obilježeno je i brojnim podzemnim vruljama koje se ulijevaju u more. Južni dio LAG-a također karakterizira vapnenačka zona, a karakteriziraju ga podzemne vrulje i nalazišta boksita čijom nekontroliranom eksploatacijom je nastala neugodna antropogena morfologija. Hidrografska obilježja sačinjavaju Novigradsko i Karinsko more, te rijeka Zrmanja sa pritokom Krupom i njenim pritocima Krnjezom i Dobarnicom, te Obrovača i Ljubičić. Zapadni dio Ravnih kotara obilježavaju vapnenci i dolomiti. Hidrografski je ovaj prostor oskudan vodenim izvorima, što utječe i na sam razvoj ovog kraja. Nekoliko manjih stalnih i povremenih vodotoka osnova su za navodnjavanje poljoprivrednih površina. 1.1.3. Povijest i kulturna baština Naseljenost prostora LAG-a seže još od pretpovijesnog razdoblja. Prema materijalnim ostacima kontinuitet života seže u prapovijest i antičko doba. Ovaj teritorij je naseljen više od 10 000 godina čemu svjedoče arheološki ostaci. Hrvati su se na ove prostore doselili u 7. st. i izgradili četiri naselja (Jasenovo, Vrsi, Sv. Toma i Seline). Župa Jasenice prvi put se spominje u ispravi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. koji je tada navodi kao župu koja je granica rapske i ninske biskupije. Novigrad se po prvi put u pisanim izvorima spominje 1220. godine kao Castrum Novum, a Vrsi 1387. godine kao rezultat bogate i raznovrsne povijesti. Danas je na prostoru LAG-a registrirano 75 kulturnih dobara, od čega 59 nepokretnih kulturnih dobara i 16 pokretnih kulturnih dobara. Detaljna analiza kulturnih dobara nalazi se u Dodatku 1. ovog dokumenta. 1.1.4. Prometna povezanost Kroz dio područja LAG-a Bura prolazi autocesta A1 na kojoj postoje četiri čvorišta s kojih se moguće uključiti, odnosno isključiti s autoceste. Na dijelovima prometnica koje prolaze i povezuju općine unutar LAG-a prometna signalizacija nije adekvatna, posebice zbog opasnosti koje predstavlja olujni sjeverni vjetar. Najvažnija pomorska luka za područje LAGa je Pomorska luka Zadar (Gaženica) udaljena 17,6 km od čvora Zadar II na autocesti A1. Područjem prolazi samo jedna, pomoćna magistralna željeznička pruga Zadar-Knin. Željeznička pruga je u lošem stanju, tehničko stanje pruge je nezadovoljavajuće prvenstveno 6

zbog ratnih oštećenja i neodržavanja. Posljedica toga je nizak stupanj sigurnosti i prijevozne sposobnosti. Zračna luka koja se nalazi na području LAG-a Bura. Ona je locirana u Općini Zemunik Donji, a od iznimne je važnosti za cijelu Zadarsku županiju. Sjedište LAG-a Bura ima dobru povezanost s većim gradovima: Zadrom (31,2 km) putem Jadranske magistrale i D8, Šibenikom (89,1 km), Splitom (159 km) i Zagrebom (259 km) cestom E65 i E71. Tablica 2: Prometna infrastruktura na području LAG-a Infrastruktura LAG Bura Cestovni promet Četiri izlaza na autocestu o Maslenica (uključenje Općina Jasenice, Obrovac i Starigrad) o Posedarje (uključenje Općina Posedarje, Ražanac i Novigrad) o Zadar 1 (uključenje Općina Poličnik i Vrsi) o Zadar 2 (uključenje Općine Zemunik Donji). Pomorski promet Blizina luke Gaženice Zračni promet Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku Donjem Izvor: LAG Bura 1.1.5. Upravljanje otpadom Na području LAG-a, uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog i glomaznog otpada obavljaju tri komunalna poduzeća. Općine Jasenice, Poličnik, Starigrad i Vrsi koriste usluge poduzeća Čistoća d.o.o. Zadar, dok Grad Obrovac koristi usluge poduzeća Infra-Grad d.o.o. Za odlaganje otpada Grada Obrovac koristi odlagalište Kljakovača, Općina Jasenice odlagalište Dračevac, Općina Starigrad odlagalište Samograd, a ostali JLS-ovi iz LAG-a Bura svoj otpad odlažu na odlagalištu Diklo. Odlagalište Diklo se koristi 45 godina i ne zadovoljava kriterije uređenog odlagališta (nema građevinsku, lokacijsku ni uporabnu dozvolu, a lokacija nije predviđena u prostorno planskim dokumentima). Odlagalište se nalazi u neposrednom zaleđu naselja Diklo, tj. 4,5 km sjeverozapadno od središta Zadra. 1.1.6. Zaštita, upravljanje prirodnih bogatstava i resursa Dio teritorija LAG-a Bura je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta te je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013) proglašen dijelom europske ekološke mreže NATURA 2000. Područja obuhvaćaju područja očuvanja značajna za ptice (POP 4 ) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS 5 ). Slika 2: Ekološka mreža Natura 2000 za područje LAG-a "Bura" Izvor: http://www.bioportal.hr/gis/ 4 Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti. 5 Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju. 7

Na području LAG-a Bura postoji pet zaštićenih područja različitih kategorija zaštite. Područje planine Velebit ima status parka prirode te je zaštićen kroz Naturu 2000 kao područje očuvanja značajno za vrste i stanične tipove (psci). Obuhvaća površinu od 2200 km² i najveće je zaštićeno područje u RH. Status zaštite dobio je zbog svojih prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti. Park je 1978. godine uvršten u mrežu međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a, a cijelo područje parka je obilježeno različitim staništima brojnih endema flore i faune od kojih je najpoznatija Velebitska degenija. Slika 3: Park prirode Velebit Izvor: DZS Područje kanjona rijeke Zrmanje, od Obrovca do ušća u Novigradsko more je zaštićeno u kategoriji značajni krajobraz. Od Obrovca uzvodno pripada Parku prirode Velebit, dok je njen cijeli tok određen kao područje ekološke mreže. Rijeka Zrmanja, duljine 69 km, među najkraćim je rijekama jadranskog slivnog područja. Nalazi se na području gdje se susreću mnogi ekosustavi, a njena je biološka raznolikost iznimno bogata. Zrmanja povezuje jugoistočne padaline Velebita i Parka prirode Velebit. Ona je tipična krška rijeka koja je u gornjem toku oblikovala 7 km dugu dolinu u kojoj ulazi u 200 m dubok kanjon. Prostor Velike i Male Paklenice zbog svoje jedinstvene prirodne osnove, izuzetnih geomorfoloških oblika i veličanstvenih šuma, već je 1949. godine proglašen nacionalnim parkom. Prostor parka čini primorska strana Velebita između mjesta Tribanj - Šibuljina i mjesta Modrić, uključujući vršnu zonu Velebita između Golovrha i Svetog brda, u površini od 102 km 2. Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije. Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda. Špilja Modrić proglašena je zaštićenim područjem 1986. godine te ima status spomenika prirode. Nalazi se na području Općine Jasenice. Cijelom duljinom od 800 metara pruža dojam netaknute prirode podzemnog svijeta. Špilja je razvedenog oblika, karakteristična je po naizmjeničnom nizanju uskih sigastih procijepa i većih prostiranih dvorana u dva pravca. Staro hrastovo stablo Zeleni hrast nalazi se na raskrižju Posedarje Islam Latinski Polešnik. Dobio je zaštitu spomenika prirode 1959. godine zbog svoje starosti (preko 250 godina), impresivnog habitusa i zanimljivih morfoloških karakteristika. Slika 4: Zaštićena područja na području LAG-a Bura (Kanjon Zrmanje, Špilja modrić, Zeleni Hrast) Izvor: Natura Jadera 8

Novigradsko i Karinsko more zaštićeni su ekološkom mrežom zbog svoje velike ekološke vrijednosti i potencijala. Novigradsko i Karinsko more te njihova okolica predstavljaju jedinstven ekosustav raznolikih vrsta i kulturnih bogatstava. Novigradsko more nalazi se istočno od Općine Novigrad te se izlijeva u Karinsko more. Novigradsko i Karinsko more pruža mogućnost ulova i uzgoja riba i školjaka što predstavlja osnovnu djelatnost lokalnog stanovništva. U pripremi za proglašenje u kategoriji značajni krajobraz nalaze se potoci Karišnica i Bijela 6. Potoci Karišnice i Bijele nalaze se na području Bukovice između Gornjeg Karina (područje Grada Obrovca) sjeverno i Donjeg Karina od grada Benkovca u Zadarskoj županiji. Njihova se posebnost očituje u visokoj estetskoj vrijednosti koja proizlazi iz skladnog ispreplitanja prirodnih i polu-prirodnih pejzaža, te očuvanosti povoljnih uvjeta i velikog broja različitih staništa na relativno malom području. Zbog navedenih vrijednosti ovo je područje uvršteno kako u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, tako i u hrvatski prijedlog Natura 2000 mreže. U procesu zaštite je i Kula Buta koja je 2015. godine, nakon adaptacije i rekonstrukcije, otvorena za posjetitelje. Formirana je kao regionalni prezentacijski centar NATURA 2000 Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije (Natura Jadera). Kula Buta nalazi se u staroj jezgri Općine Novigrad. 7 U kontekstu prirodnih resursa važno je istaknuti kako se na području Grada Obrovca i Općine Jasenice nalazi nalazište boksita. Do 1990. godine tvrtka Dalmatinski rudnici eksploatirala je i izvozila boksit u Rusiju. Trenutno stanje zaliha boksita u nalazištima nije poznato. Tvrtka Kamen d.o.o. Obrovac je nositelj koncesijskih prava na eksploataciju arhitektonskograđevinskog kamena. Eksploatacija se vrši u kamenolomu na lokalitetu Marići. Kamenolom se nalazi na području mjesta Kruševa gdje se vadi konglomerat u različitim varijantama žute, smeđe i crvene boje. 1.1.7. Promet i veze Od cestovne infrastrukture na području LAG-a je istaknuti Jadransku magistralu i autocestu Zagreb-Split (ukupne dužine 40 km na području LAG-a) stoga je navedeno područje od izuzetne važnosti za povezivanje sjevernog i južnog dijela Republike Hrvatske (RH). Četiri ulazno-izlazna čvora za autocestu i to čvor Maslenica, čvor Posedarje, te čvor Zadar 1 i Zadar 2 se nalaze u LAG-u. Dužina asfaltirane ceste iznosi 1 414,1 km, a makadamskih cesta 314 km. Ukupna duljina cesta unutar LAG-a Bura iznosi 1 674,52 km. Tablica 3: Cestovna mreža na području LAG-a Bura (u kilometrima) JLS Nerazvrstane ceste JLS ceste Županijske ceste Državne ceste Ukupno Jasenice 16,4 7,7 20,5 26,35 70,95 Novigrad 27 27 30 7 91 Obrovac 200 116,5 99,1 78,57 494,17 Poličnik 27 13 22 12 74 Posedarje 153 68 89 64 374 Ražanac 90 / 43 14 147 Starigrad 100 / 30 30 160 Vrsi 0 170 18,4 3 191,4 Zemunik Donji 24 0 30 22 72 LAG Bura 633,4 402,2 382 256,92 1674,52 Izvor: Prostorni plan JLS-a sa područja LAG-a Bura 6 Izvor: http://natura-jadera.com/ 7 Ibidem 9

Željeznički promet nema veliki značaj za ovo područje jer uključuje samo nekoliko putničkih i teretnih linija dnevno te prolazi samo kroz krajnji južni dio LAG-a. Pomorski promet u Zadarskoj županiji se odvija kroz 17 trajektnih pristaništa i 11 marina sa 3500 vezova. Na području Grada Obrovca nalazi se riječna luka i pristanište Obrovac, nerazvrstana luka lokalnog značaja. Blizina luke Gaženica u gradu Zadru predstavlja potencijal i za razvoj prostora LAG-a. Zračni promet odvija se u Zračnoj luci Zadar koja se nalazi u Zemuniku Donjem i osim putničkog prometa, sve veći udio zauzima upravo i prijevoz tereta. Od uvođenja niskotarifnih linija sezonskog karaktera 2011. godine vidljivo je značajno povećanje broja putnika. Uz potporu Ministarstva turizma na području Općine Starigrad 2014. godine uspostavljen je besplatni pristup internetu HotSpot Croatia Free. Pristup širokopojasnom internetu omogućen je u središtu Starigrada-Paklenice, Selina i Tribnja-Kruščice. 1.1.8. Energetska infrastruktura Električnom mrežom na prostoru LAG-a pokriveno je 82 % kućanstava (ukupni broj kućanstva koji je spojen na kućanstvo je 8 497). Prostor LAG-a radi svojih prirodnih karakteristika, ima veliki razvojni potencijal za uporabu obnovljivih izvora energije, poput vode, vjetra i sunca na cijelom području. Na 10 kilometara uzvodno od Obrovca se nalazi reverzibilna hidroelektrana (RHE) Velebit. RHE Velebit osim iz manjih okolnih rječica crpi vodu i iz rijeke Zrmanje. Ukupna snaga hidroelektrane iznosi 276/240 MW. Proizvodnja u 2014. godini je iznosila 584 Gwh, dok je u 2013. godini zabilježena najveća proizvodnja od 635,2 Gwh. 8 Na području Grada Obrovca se nalazi vjetroelektrana Zelengrad-Obrovac čija je izgradnja planirana u dvije faze. Faza I je završena 2014. godine, a službeno je puštena u pogon 2015. Unutar prve faze je postavljeno 14 vjetroagregata, pojedinačne snage 3 MW, a ukupne snage 42 MW. Izgradnja Faze II čija snaga iznosi 12 MW se očekuje u skorije vrijeme, te je odluka o početku izgradnje u nadležnosti tvrtke Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Vjetroelektrana ZD2 instalirane snage 18 MW 9, se nalazi u vlasništvu tvrtke Eko d.o.o. i smještena je na području Grada Obrovca. Općine Starigrad i Vrsi se opskrbljuje elektroenergijom preko trafostanica u nadležnosti HEP ODS-a. Na području Grada Obrovca ima ukupno 2021 izvora svijetlosti. Od toga ima 1560 rasvjetnih mjesta, 73 trafostanice i 388 stupnih mjesta. Izvor rasvjete u Općini Starigrad i Poličnik je LED žarulja. U Općini Starigrad ima 1200, a u Općini Poličnik ima 2000 žarulja. Općine Jasenice i Vrsi kao izvor svjetlosti koriste visokotlačne natrijeve žarulje, njih 781 u Općini Jasenice i 745 žarulja u Općini Vrsi. 1.1.9. Komunalna infrastruktura Vodovod Zadar d.o.o. opskrbljuje potrošače sa područja LAG-a Bura pitkom vodom, a uključuje i održavanje vodovodnog sustava. Regionalni sustav zahvaća vodu iz pet bunara, izravno iz rijeke Zrmanje, dok mjesni vodovodi zahvaćaju vodu iz deset izvora i tri bunara. JLS s područja LAG-a, prema službenoj statistici imaju 8 341 kućanstava priključenih na sustav vodoopskrbe. Na području LAG-a Bura nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode se prikupljaju putem septičkih jama. Tržnice na malo nalaze se na području Grada Obrovaca (75 m²), Općina Jasenice (200 m²), Starigrad (182 m²) i Vrsi (500 m²). Tržnice su namijenjene za prodaju voća i povrća, dok se u Gradu Obrovcu uz prodaju voća i povrća odvija i prodaja ribe. LAG Bura na svom području ima sedam groblja. U Gradu Obrovcu (2160 m²), Općinama Jasenice (2431 m²), Poličnik (12000 m²), Starigrad (22768 m²), Vrsi (5000 m²). Zbog nedostatka grobnih mjesta u Gradu Obrovac i Općinama Jasenice (25161 m²) i Vrsi (4800m²) pokrenut je proces izgradnje novog groblja. 8 GWh gigavatsat 9 MW - megavat 10

1.2. Gospodarske značajke područja 1.2.1. Analiza poslovnih subjekata Područje LAG-a Bura je prostor tradicionalno orijentiran na poljoprivrednu djelatnost, a u novije vrijeme i turizam. Uslijed ratnih zbivanja prostor je ekonomski devastiran. Promatrajući trenutno stanje JLS-a koje čine LAG uz primjenu takozvanog indeksa razvijenosti evidentno je kako većina JLS-a (svi izuzev Općina Jasenice, Ražancac i Zemunik Donji) spadaju u II. skupinu odnosno skupinu potpomognutih područja o kojoj država dodatno skrbi. Trenutno su na području LAG-a najviše zastupljene djelatnosti trgovine i pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a potom građevinarstvo i prerađivačka industrija. Prema službenim evidencijama FINA-e i HGK na području LAG-a je u 2014. godini bilo registrirano 297 trgovačkih društava. U odnosu na prethodnu godinu zabilježeno je smanjenje broja za 21 društvo. Najveći broj trgovačkih društava je zabilježen u Gradu Obrovcu, a u Općini Poličnik najveći broj zaposlenih. Tablica 4: Trgovačka društva na području LAG-a Bura JLS Broj subjekata Broj zaposlenika Ukupni prihodi (u kn) Neto dobit (u kn) Jasenice 9 4 2.183.512,00 93.856,00 Novigrad 23 43 371.081.629,00 2.414.472,00 Obrovac 53 161 84.543.862,00-36.917.839,00 Poličnik 48 609 1.039.636.409,00 5.145.246,00 Posedarje 44 142 89.398.275,00 2.152.898,00 Ražanac 25 Nisu dostupni podatci Nisu dostupni podatci Nisu dostupni podatci Starigrad 25 124 52.833.610,00 480.623,00 Vrsi 20 121 91.543.035,00 96.010,00 Zemunik Donji 50 Nisu dostupni podatci Nisu dostupni podatci Nisu dostupni podatci Ukupno LAG Bura 297 Izvor: Fina (Jasenice, Novigrad, Obrovac, Poličnik, Posedarje, Starigrad, Vrsi); Biznet (Ražanac, Zemunik Donji) Prema veličini najviše registriranih trgovačkih društava su u kategoriji mikro poduzeća, dok su prema registriranim djelatnostima najzastupljenije trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (55 subjekata), djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (39 subjekata), građevinarstvo (38 subjekata) i prerađivačka industrija (34). Detaljna analiza prikazana je u Dodatku 1 ovog dokumenta. Tablica 5: Trgovačka društva po veličini s područja LAG-a Bura JLS Mikro Mala Srednja Neodređeno Jasenice 9 0 0 10 Novigrad 21 2 0 0 Obrovac 48 5 0 0 Poličnik 38 9 1 9 Posedarje 41 3 0 0 Ražanac 24 1 0 0 Starigrad 23 2 0 0 Vrsi 19 0 1 0 Zemunik Donji 0 34 1 15 Izvor: Fina (Jasenice, Novigrad, Obrovac, Poličnik, Posedarje, Starigrad, Vrsi); Biznet (Ražanac, Zemunik Donji) 10 / - Podaci nisu dostupni 11

U siječnju 2016. godine na području LAG-a nalazio se registriran 461 obrtnik. Najveći broj obrta registriran je na području Općine Starigrad (98) i Općine Jasenice (96). Grafikon 1: Broj registriranih subjekata na području LAG-a Bura na dan 3. veljače 2016. godine 500 450 400 350 300 250 200 150 100 50 0 461 343 118 LAG Bura Izvor: Ministarstvo poduzetništva i obrta Obrtni registar Prema podacima Hrvatskog zadružnog saveza na području LAG-a Bura djeluje 12 zadruga, u čijem radu aktivno sudjeluje 109 članova. Od ukupno 12 zadruga na području LAG-a, njih sedam djeluje u Zemuniku Donjem i broje 66 članova. 1.2.2. Institucije i mjere za podršku poduzetništvu Na području LAG-a nalazi se ukupno 15 gospodarskih zona koje se prostiru na ukupnoj površini od 1 803 630 m 2. U LAG-u Bura na području gospodarskih zona registrirano je 38 pravnih subjekata u kojima je zaposleno 930 osoba. Površinom najveća gospodarska zona je u Općini Jasenice i nalazi se čak tri lokacije (Zaton Obrovački i dvije lokacije u Jasenicama), dok gospodarska zona u Općini Poličnik broji najveći broj zaposlenika (910). Tablica 6:Gospodarske zone na području LAG-a Bura na dan 31. 12. prethodne godine JLS Broj gospodarskih Površina (u m 2 Broj pravnih Broj zaposleniku u ) zona subjekata gospodarskih zonama Jasenice 3 196 830 4 0 Obrovac 3 405 000 2 6 Poličnik 4 114 000 30 910 Novigrad 3 209 300 0 0 Posedarje 1 382 100 2 14 Starigrad 0 0 0 0 Ražanac 0 0 0 0 Vrsi 1 496 400 0 0 LAG Bura 15 1 803 630 38 930 Izvor: LAG Bura 1.2.3. Poljoprivreda i ruralni razvoj Na području LAG-a Bura se nalazi 4 443,75 ha obradivih površina (17,56 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta Zadarske županije). Na području LAG-a je registrirano 1 233 poljoprivrednih gospodarstava (PG-a) što je 19 % od ukupno registriranih PG-ova na području Zadarske županije. Svaki PG na području LAG-a u prosjeku raspolaže u prosjeku s 3,5 ha poljoprivredno obradive površine. Tablica 7: Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta i broj PG na području LAG-a Bura 432 29 Broj subjekata Broj subjekata koji obavljaju djelatnost cjelogodišnje Broj subjekata koji obavljaju djelatnost sezonski Broj subjekata koji imaju registrirani nepovlašteni obrt Broj subjekata koji imaju registrirani povlašteni obrt 12

JLS Ukupna površina (ha) Ukupan broj PG-a Jasenice 418,39 63 Novigrad 143,39 61 Obrovac 780,65 261 Poličnik 637,79 273 Posedarje 585,11 250 Ražanac 237,59 143 Starigrad 742,15 37 Vrsi 74,28 31 Zemunik Donji 824,40 114 LAG Bura 4443,75 1233 Izvor: APPRRR Najveći broj PG-ova na području LAG-a Bura se bavi maslinarstvom (406 PG-a) i plemenitom vinovom lozom (335 PG-a). Krške pašnjake obrađuje 315, a livade 275 PG-ova. Detaljna analiza kulture i obilježja krajolika po JLS-u obrađena je u Dodatku 1. ovog dokumenta. Na području LAG-a Bura registrirane su 1 142 košnice i 17 PG-ova koji se bave pčelarstvom. Od toga se 348 košnica i šest PG-ova registriranih u ovoj domeni nalazi u Općini Jasenice što je ujedno i najveći broj na području LAG-a Bura. U Općinama Novigrad, Vrsi i Zemunik Donji nije zabilježen nijedan PG koji se bavi pčelarstvom. Godišnja proizvodnja meda iznosi 22 840 kg meda. Detaljne tablice s podacima relevantnim za sektor poljoprivrede prikazane su u Dodatku 1. ovog dokumenta. 1.2.4. Turizam Sve jedinice lokalne samouprave koje su članice LAG-a Bura imaju Turističku zajednicu, izuzev Zemunika Donjeg. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku (DZS) 2015. je ostvareno 142 353 turističkih dolazaka na području LAG-a. Promatrajući u odnosu na broj dolazaka u 2014. godini koji je iznosio 125 402 moguće je zaključiti da je trend dolazaka turista pozitivan. Isti trend je evidentan i kod analize noćenja u prethodnim godinama. U 2014. godini broj noćenja iznosio je 779 498, a u 2015. iznosio je 866 288 noćenja. Tablica 8: Broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u 2015. godini JLS Kategorija Ukupno Domaći Strani Jasenice Dolasci 8892 1102 7790 Noćenja 72 802 7960 64 842 Obrovac Dolasci 10 814 1547 9267 Noćenja 82 247 10 337 71 910 Novigrad Dolasci 6613 1310 5303 Noćenja 45 907 14 962 30 945 Posedarje Dolasci 10 886 824 10 062 Noćenja 58 462 4652 53 810 Ražanac Dolasci 14 305 1003 13 302 Noćenja 108 724 7057 101 667 Starigrad Dolasci 79 334 6299 73 035 Noćenja 411 921 29 349 382 572 Vrsi Dolasci 12 504 2497 10 007 Noćenja 101 117 17 282 83 835 LAG Bura Dolasci 142 353 13 818 128 535 Noćenja 866 288 79 057 787 231 Izvor: http://www.dzs.hr/hrv_eng/publication/2015/04-03-02_01_2015.htm Na ovom području najveći broj ležajeva nalazi se u turističkim apartmanima gdje je ujedno zabilježen i najveći broj noćenja 2014. godine. 13

Tablica 9: Broj ležajeva i noćenja na području LAG-a Bura u 2014. godine Kategorija Hoteli Turistički Kampovi Privatne sobe Radnička Ostalo smještaja apartmani odmarališta Broj ležajeva 1229 8242 3286 216 40 615 Izvor:JLS-ovi LAG-a Na području LAG-a su zastupljeni brojni aktivni oblici turizma poput penjanja, biciklizma, trekinga i slično. Tu veliki značaj ima područje Paklenice koje ima međunarodnu prepoznatljivost atraktivnog penjačkog centra. Danas je na pakleničkom području uređeno oko 400 smjerova koji po ocjenama (od 3 do 8b+) 11 odgovaraju gotovo svim razinama iskustva penjača. Penjačka sezona u Paklenici počinje u proljeće i traje do kasne jeseni. Tradicionalno, u Paklenici se svake godine 1. svibnja održava Međunarodni susret penjača. Zahvaljujući svojim geološkim i klimatskim obilježjima ovaj prostor je pogodan za razvoj cikloturizma koji osim sezone, može generirati i prihode u predsezoni i postsezoni. U donjoj tablici su prikazane planirane biciklističke staze na području LAG-a. Važno je napomenuti kako ni jedna planirana staza za razvoj cikloturizma trenutno nema smještajne, ugostiteljske i servisne sadržaje, a većina staza nema ni pristup pitkoj vodi 12. Trenutno, Starigrad ima dvije MTB 13 staze. Kraća staza ukupne je duljine 36 km i uključuje sljedeći smjer kretanja: Modrič, Libinje, Bukva, Kraljičina vrata, Tulove grede, Jasenice, kanjon Zrmanje - Paradžikova glavica. Duža staza je ukupne duljine 76 km, djelomično asfaltirane i makadamske podloge, smjera: Modrič, Libinje, Bukva, Kraljičina vrata, Tulove grede, Mali Alan, Samarica, Kamena galerija, Jasenice, kanjon Zrmanje - Paradžikova glavica. Kroz Obrovac prolazi staza Zrmanja-Krupa koja je duga 45 km i uključuje smjer: Muškovci-Devetrac-Kudin most- Krnjeza-Manastir na Krupi-izvor Krupe-Kaštel Žegarski-Muškovci. Tablica 10: Planirane biciklističke staze na području LAG-a 14 Startna točka Ukupna duljina staze (u km) Znamenitosti na stazi Starigrad 26,7 NP Paklenica Jasenice 52,5 Špilja Modrič, Crkva svetog Jurja, Bungee jumping, NP Paklenica Vrsi 11,78 Zrmanja, Karinsko more Vrsi 8 Velebit Vrsi 11,8 Velebit Vrsi 8,4 Velebit Obrovac 52,07 Zrmanja, Karinsko more Obrovac 75,1 Zrmanja, Karinsko more, Ravni kotari Obrovac 58,8 Manastir Krupa Novigrad 46,9 Crkva Sv. Martina Posedarje 64 / Posedarje 26,1 Velebit Posedarje 15,5 Kanjon Velike i Male Paklenice Ražanac 25,1 Velebit i NP Paklenica Izvor: Općina Ražanac Prostor LAG-a ima bogatu ponudu treking sadržaja. Na području Nacionalnog parka Paklenica postoji 150 km obilježenih planinarskih staza i puteva različitih težina, od kojih najduža traje 5-6 sati. Rijeka Zrmanja je, također, iskorištena kao vrijedan turistički resurs pa se na području LAG-a nude izleti kao što su foto safari i rafting. Krško područje Nacionalnog parka Paklenica pogodno je i za špiljarenje. U Nacionalnom parku se nalazi špilja Manita Peć, a u Parku prirode Velebit Špilja Modrič. U neposrednoj blizini Starigrada nalazi se i 11 Ocjene u sportskom penjanju predstavljaju težinu penjačkog smjera. U pravilu ocjenu i ime smjera daje autor istog tj. osoba koja se prvi put popela zamišljenom linijom i ekspanzivnim klinovima osigurala sportski smjer za daljnje penjanje. 12 Zadarska županija kao cikloturistička destinacija, 2015; ADRIA BIKE GROUP 13 MTB - brdski biciklizam 14 Zadarska županija kao cikloturistička destinacija, 2015; ADRIA BIKE GROUP 14

Adrenalinski park Vaganac. Adrenalinski elementi parka su briddging, rock chalange i abseil (tehnike samospuštanja niz litice na visinama od 50 i 35 m visine). Tablica 11: Ponuda aktivnog oblika turizma na području LAG-a Bura Jasenice Rafting Kajaking Speološki izleti (špilja Modrič) Planinarenje na Velebit, Paklenici Bungee jumping Bogata gastro ponuda Razni izleti (NP Paklenica, Krka, Kornati, Plitvička jezera, parkovi prirode Velebit, Vransko jezero, Telašćica, povijesne gradske jezgre Zadra, Nina, Paga i izlet na Velebit Novigrad Biciklistička staza (30 km) Vožnja kajakom na Novigradskom i Karinskom moru Sportski ribolov Ronjenje pješačke staze Obrovac Rafting Kajaking Sportski ribolov Pješačenje Treking Sportski ribolov Penjanje OFF ROAD izleti terenskim vozilom Poličnik Ribolov Posedarje Kanuing na Zrmanji Seološki izleti OFF ROAD izleti terenskim vozilom Ražanac Karting Paintball Eko domaćinstva Starigrad Planinarenje Alpinizam Rafting Kanuing Špiljarenje Biciklizam Ronjenje Adrenalinski park Vaganac (cikloturizam) Razni izleti ( NP Paklenica, Kornati, Krka, Plitvička jezera) Wellnes&Spa (centar u sklopu Hotela Alan), Sjeverni Velebit, Zadar, Ljubotić, Zrmanja, OFF ROAD izleti terenskim vozilom Vrsi Jedrenje Jedrenje na dasci Izvor: JLS-ovi LAG-a Bura Na području LAG-a Bura koncesiju nad lovištima ima deset lovačkih društava. Glavne vrste divljači na ovim lovištima su zec obični, fazan te trčka skvržulja, uz ostale vrste divljači koje stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze lovišta. Tablica 12: Lovišta na području LAG-a Bura u 2015. Godini Područje Broj lovnih ureda Broj lovišta Ukupna površina (u ha) LAG Bura 10 12 79 230 Izvor: LAG Dodatne tablice koje daju podatke o sektoru turizma na području LAG-a Bura su prikazane u Dodatku 1. ovog dokumenta. 15

1.2.5. Tržište rada Na području LAG-a Bura registrirano je 2 217 zaposlenih osoba što je 28 % od ukupnog broja radno aktivnog stanovništva prema službenom popisu iz 2011. godine. Broj zaposlenog stanovništva dominira u djelatnostima trgovine na veliko i malo, kao i u djelatnostima prijevoza i skladištenja. Tablica 13: Zaposleni prema području djelatnosti na području LAG-a Bura 15-20- 25-30- 35-40- Područje djelatnosti 19 24 29 34 39 44 A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 2 7 17 17 23 31 49 35 20 12 3 B Rudarstvo i vađenje 0 1 3 4 5 5 8 10 7 0 0 C Prerađivačka industrija 9 39 94 102 87 100 107 84 43 11 0 D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više 0 8 14 21 25 24 32 36 28 16 0 3 32 76 94 93 62 91 84 58 24 0 F Građevinarstvo 3 32 76 94 93 62 91 84 58 24 0 G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 9 174 275 254 189 152 116 82 34 9 1 H Prijevoz i skladištenje 3 32 67 86 76 81 120 114 107 29 0 I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 16 84 83 97 70 66 83 71 37 8 1 J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L Poslovanje nekretninama M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 1 5 7 9 8 8 10 10 4 1 0 0 9 24 19 10 9 8 8 3 0 0 0 0 0 0 1 1 3 2 1 1 0 2 11 19 22 12 12 7 4 8 2 0 0 23 29 32 39 28 34 24 25 7 0 9 56 65 61 110 134 107 57 22 12 0 P Obrazovanje 0 12 54 53 51 43 45 53 35 33 3 R Umjetnost, zabava i rekreacija 0 5 22 13 11 11 12 7 2 2 0 S Ostale uslužne djelatnosti 5 15 16 18 12 20 13 13 3 2 1 T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe 0 2 1 1 5 1 0 0 0 1 1 U Djelatnost izvan teritorijalnih organizacija i tijela 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Nepoznato 1 6 10 16 13 10 13 11 10 5 1 Izvor: DZS Prema izvješću HZZ-a na području LAG-a Bura evidentirano je 1 371 nezaposlenih osoba u 2015. godini. U promatranom petogodišnjem razdoblju bilježi se kontinuirano veći broj 16

nezaposlenih žena u odnosu na broj muškaraca. Najveći su broj nezaposlenih osoba tijekom cijelog promatranog razdoblja brojile osobe sa završenom srednjom školom, a mali broj nezaposlenih osoba imao je završenu gimnaziju. U tablici 14. prikazani su podatci o izvorima financiranja stanovništva s područja LAG-a Bura. Iz dostupnih podataka može se uočiti kako čak 36,84 % stanovništva LAG-a nema prihoda, njih 24,11 % financira se prihodima od stalnog rada, a 13,46 % stanovnika kao izvor financiranja navodi starosnu mirovinu. Tablica 14: Izvori financiranja stanovništva sa područja LAG-a Bura u siječnju, 2016. godine Glavni izvori sredstava za život Svi Muškarci Žene Ukupno stanovništvo 25 101 12 664 12 437 Prihodi od stalnog rada 6054 3623 2431 Prihodi od povremenog rada 1015 642 373 Prihodi od poljoprivrede 202 145 57 Starosna mirovina 3381 1963 1418 Ostale mirovine 3287 1633 1654 Prihodi od imovine 68 37 31 Socijalne naknade 1163 520 630 Ostali prihodi 702 312 390 Povremena potpora drugih 528 267 261 Bez prihoda 9248 3859 5389 Nepoznato 4 4 0 Izvor: DZS Detaljne tablice s podacima o tržištu rada LAG-a Bura prikazane su u Dodatku 1. ovog dokumenta. 1.3. Demografske i socijalne značajke područja 1.3.1. Demografska analiza Područje LAG-a je tijekom vremena bilježilo značajne oscilacije u broju stanovnika. Značajne demografske promjene su zabilježene osobito nakon Domovinskog rata. Tako je Grad Obrovac je zabilježio najznačajniji pad stanovništva. Prema popisu provedenom nakon Domovinskog rata evidentiran je pad broja stanovnika za 63 % u odnosu na popis stanovništva iz 1991. U popisu iz 2001. godine zabilježen je značajan pad stanovništva i u ostalim JLS-ovima, osobito Poličniku, Zemuniku Donjem i Ražancu. Grafikon 2: Kretanje ukupnog broja stanovnika od 1857. do 2011. godine na području LAG-a Bura 40000 30000 20000 10000 0 Izvor: DZS 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. Prema posljednjem službenom popisu stanovništva (2011.) područje LAG-a Bura broji 25 101 stanovnika što je povećanje za 7 % u odnosu na prethodni službeni popis stanovništva iz 2001. godine. Prosječna starost stanovništva na području LAG-a u 2011. godini iznosi 42,9. 17

Isti pokazatelj je u 2001. iznosio 35,13 godina, što ukazuje na starenje stanovništva. Radno sposobno stanovništvo na području LAG-a u 2011. čini 62 % od ukupnog stanovništva što je približno jednako vrijednostima iz 2001. kada je udio iznosio 64 %. Prema posljednjem popisu stanovništva na području LAG-a najveći broj stanovnika živi u Gradu Obrovcu i Općini Poličnik, a najmanje stanovnika je u Općini Jasenice. Na području LAG-a Bura gustoća naseljenosti iznosi 24,7 stanovnika po km². Gustoća naseljenosti po JLS-u prikazana je u tablici 15. Tablica 15: Gustoća naseljenosti JLS Gustoća naseljenosti (st./km²) Obrovac 12,25 Jasenice 11,45 Novigrad 46,38 Poličnik 54,76 Posedarje 45,32 Ražanac 42,6 Starigrad 11,08 Vrsi 55,1 Zemunik Donji 37,73 LAG Bura 24,7 Izvor: LAG Bura U promatranom razdoblju na području LAG-a vidljiv je negativan prirodni prirast stanovništva od -5. Najbrojnija nacionalna manjina su Srbi (7 % od ukupnog broja stanovništva). Migracijska su obilježja stanovništva negativna, odnosno veći je broj odseljenih od ukupnog broja doseljenih s promatranog područja. Promatrajući pojedinačno trendove JLS-ova izuzetak su Posedarje i Zemunik Donji koji bilježe pozitivne migracijske trendove. U razdoblju 2011. 2013. g. na području LAG-a sklopljeno je 385 brakova od kojih je 47 okončano razvodom. Analizirajući stanovništvo prema obrazovnoj strukturni evidentno je kako najviše stanovnika ima završenu srednju školu. Bez završene škole je 1347 stanovnika što je približno broju visokoobrazovanog stanovništva kojih je 1481. Detaljan pregled obrazovne strukture je dana u nastavku. Tablica 16: Obrazovna struktura stanovništva sa područja LAG-a Bura 1-3 4-7 razreda razreda Osnovna Starost Ukupno Bez škole osnovne osnovne škola škole škole LAG Srednja škola Visoko obrazovan je Nepoznat o 21 240 1.347 552 2 165 5.087 10.590 1.481 18 Bura 15-19 1 529 6 1 9 1185 328 0 0 20-24 1 565 4 0 0 54 1.386 120 1 25-29 1 458 6 2 60 1 112 276 2 30-34 1 449 4 1 4 122 1 124 191 3 35-39 1 481 8 1 3 297 1 028 143 1 40-44 1 552 6 6 354 1 091 93 2 45-49 1 787 10 3 16 469 1 186 103 0 50-54 1 918 19 5 70 633 1 074 115 2 55-59 1 765 25 9 184 653 796 97 1 60-64 1 732 31 9 321 575 652 144 0 65-69 1 296 89 58 375 284 390 98 2 70-74 1 457 226 163 556 210 239 60 3 75 i više 2.251 913 302 619 191 184 41 1 Izvor: DZS 18

Detaljne tablice demografskih obilježja LAG-a Bura prikazane su u Dodatku 1. ovog dokumenta. 1.3.2. Socijalna skrb Centar za socijalnu skrb Zadarske županije na području LAG-a Bura ima ispostavu u Gradu Obrovcu kojoj pripadaju Jasenice i Obrovac, dok ostali JLS-ovi iz LAG-a pripadaju ispostavi Zadar. Prema podatcima Centra za socijalnu skrb Zadar i Obrovac broj korisnika socijalne skrbi u 2015. godini bio je 1569, što čini 6,25 % stanovnika LAG-a Bura. Najviše korisnika dobivalo je doplatak za pomoć i njegu, potom jednokratnu naknada. Tablica 17: Broj stanovnika s područja LAG-a koji primaju naknadu socijalne skrbi Kategorija/godina 2015. Minimalna naknada 726 Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja 383 Jednokratna naknada (ukupno u tekućoj godini) 1491 Naknade u vezi s obrazovanjem 1 Osobna invalidnina 529 Doplatak za pomoć i njegu 1569 Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja 74 Naknada do zaposlenja 28 Socijalne usluge (ukupno u tekućoj godini) 23 Broj djece - korisnika prava na privremeno uzdržavanje 110 Izvor: Centar za socijalnu skrb Na području LAG-a Bura postoje tri ustanove za socijalnu skrb. U Gradu Obrovac i Općini Vrsi djeluju privatni obiteljski domovi. Dom u Obrovcu u 2015. godini brojio je 20 korisnika, a u Općini Vrsi broj korisnika iznosio je 15 za kojih se skrbilo 7 zaposlenika. Na području Zemunika Donjeg nalazi se Dom za psihički bolesne odrasle osobe u kojem je smješteno 190 pacijenata te je zaposleno 57 zaposlenika. Osim smještaja i organiziranog stanovanja dom pruža usluge pomoći u kući i psihosocijalnu podršku. 1.3.3. Zdravstvo Na području LAG-a Bura nalaze se četiri ispostave doma zdravlja Zadarske županije i to u Gradu Obrovcu i Općinama Novigrad, Posedarje i Starigrad. Dom zdravlja Zadarske županije u Obrovcu ima sljedeće djelatnosti zdravstvene zaštite: opća/obiteljska medicina, patronažna zdravstvena zaštita, polivalentna stomatološka zaštita, zdravstvena zaštita žena te školska medicina. Ispostava u Općini Posedarje, Novigrad i Jasenice djeluju kao opća/obiteljska medicina i stomatološka medicina. Ambulanta u Starigradu ima pet zaposlenika koji obavljaju posao zaštite i unaprjeđenja zdravlja te ambulantno i kućno liječenje bolesti i stanja. U Općini Poličnik nalazi se ispostava za hitnu medicinsku pomoć. Na području LAG-a Bura djeluju tri ljekarne, pet ambulanta opće medicine jedan dentalni laboratorij, četiri stomatološke ordinacije te dvije ustanove zdravstvene skrbi. Prema podatcima DZS 2013. godine na području LAG Bura zabilježeno je 279 smrtnih slučajeva. Kod uzroka smrti može se reći da stanovnici LAG-a Bura ne odstupaju od županijskog, ali ni hrvatskog prosjeka pa su u promatranoj 2013. godini najčešći uzroci njihovih smrti bile bolesti cirkulacijskog sustava njih 128 osoba, a nakon njih novotvorevine (neoplazme) 73 osobe. Veterinarska ambulante postoje u Gradu Obrovcu i Općini Zemunik Donji. Ove ambulante obavljaju djelatnost preventivnog cijepljenja te internističke i kirurške zahvate i veterinarske usluge. Detaljna tablica zdravstva LAG-a Bura prikazana je u Dodatku 1. ovog dokumenta. 19

1.3.4. Odgoj i obrazovanje Na području LAG-a Bura nalazi se osam vrtića. Broj upisane djece u 2014. godini iznosio je 392 u programu vrtića i jaslica i za njih se skrbilo 49 djelatnika., Tablica 18: Vrtići i jaslice na području LAG-a Bura JLS Broj vrtića Broj upisane djece u 2014. Broj zaposlenika u 2014 Jasenice 0 0 0 Novigrad 0 0 0 Obrovac 1 63 10 Poličnik 2 138 14 Posedarje 1 63 8 Ražanac 1 / / Starigrad 1 29 6 Vrsi 1 37 2 Zemunik Donji 1 53 8 LAG Bura 8 392 49 Izvor: http://www.dzs.hr/hrv_eng/publication/2013/si-1496.pdf Prema podatcima sa državnog zavoda za statistiku na području LAG-a Bura u 2014. godini broj osnovnih škola te njihovih podružnica iznosio je 32. U istoj promatranoj godini 1704 učenika pohađali su navedene ustanove. Tablica 19: Osnovne škole na području LAG-a Bura Broj osnovnih škola JLS (osnovne škole i podružnice) Broj učenika u 2014. Broj zaposlenika u 2014. Jasenice 2 122 20 Obrovac 4 287 35 Novigrad 3 200 34 Poličnik 7 325 38 Posedarje 7 278 46 Ražanac 6 213 34 Starigrad 2 127 20 Vrsi 0 0 0 Zemunik Donji 1 152 21 LAG Bura 32 1704 248 Izvor: http://www.dzs.hr/hrv_eng/publication/2013/si-1496.pdf Jedina srednja škola u LAG-u Bura nalazi se u Gradu Obrovcu s četiri srednjoškolska smjera: gimnazija, ekonomska srednja škola, prodavač, autolimar, automehaničar, vodoinstalater, instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja. U 2014. godine se u ovu školu upisalo 122 učenika. Srednja škola je u 2014. godini brojala 19 zaposlenih. 1.3.5. Sport i rekreacija Sportska infrastruktura je uređena na razini svakog JLS-a. U Općini Novigrad postoje dva nogometna igrališta (NK Hajduk u Pridragi i NK Nošk u Novigradu), tereni za mali nogomet, košarkaško igralište i nekoliko boćališta. Na području Poličnika postoji sportska dvorana sa sportskim i društvenim sadržajima, te četiri boćališta. Postojeći stadion u Posedarju je u lošem stanju, naročito službene klupske prostorije i svlačionice koje su izgrađene prije 40 godina. Postojeće stanje predstavlja neposrednu opasnost za sve članove nogometnog kluba, od kojih su većina djeca. Na području Općine Vrsi nalazi se igralište sportskog centra Stara Gusterna. 1.3.6. Religija Područje LAG-a Bura može se opisati kao izrazito katoličko područje u kojemu se 91 % stanovnika izjasnilo katolicima na posljednjem popisu stanovništva u 2011. godine. Ovdje se ukupno nalazi 13 župnih crkvi. Uglavnom općine imaju jednu do dvije župe, izuzetak je 20

Općina Starigrad koja ima tri župe. Na području Općine Poličnik je zabilježen najveći broj crkava, njih ukupno sedam, od čega su dvije župne crkve. U Gradu Obrovcu postoje dvije katoličke župe kojima pripada pet crkvi i jedna Parohija unutar koje se nalaze tri crkve i dva sakralna lokaliteta. Većina župa je osnovana od 17. do 19. stoljeća. 1.3.7. Kultura i kulturna baština LAG Bura ima iznimno bogatu kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu. Naseljenost prostora traje u kontinuitetu od prapovijesnog razdoblja do danas. U LAG-u djeluje Pučko otvoreno učilište Obrovac. Ono je kulturno-obrazovna ustanova koja programe rada realizira kroz knjižničnu, muzejsku, galerijsko-izložbenu djelatnost, te kroz organiziranje kazališnih, glazbenih, filmskih i drugih kulturno-umjetničkih programa. Zavičajni muzej Obrovac, koji je ujedno i jedini muzej na području LAG-a Bura, kao dio Pučkog otvorenog učilišta smješten je u prizemlju zgrade Općinskog suda u Obrovcu. Na području Grada Obrovca postoji veći broj arheoloških lokaliteta koji potječu od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Jedna od glavnih zadaća muzeja je postavljanje stalnog postava arheološke zbirke, unutar kojeg bi se trebalo izložiti predmete iz nekadašnjeg Arheološkog muzeja Obrovac gdje bi bogata kulturnopovijesna i prirodoslovna obrovačka baština bila prezentirana javnosti. Knjižnice na području LAG-a nalaze se osim u Gradu Obrovcu i u Općinama Novigrad i Ražanac. Knjižnice broje po jednog zaposlenika. U 2015. godini broj upisanih članova iznosio je 114 u Gradu Obrovcu, 364 u Općini Novigrad i 174 u Općini Ražanac. Knjižnice teže većem broju zaposlenika, uređenju prostora, ulaganjem u informatičku opremu te povećanju zbirke knjiga što bi ujedno privuklo veći broj godišnjih članova. Tablica 20: Popis tradicionalnih manifestacija koje se odvijaju na području LAG-a Bura JLS Naziv manifestacije Organizator natjecanja Sajam autohtonih proizvoda TZ Jasenice Jasenice Folklorna manifestacija: Velebite nedaj magli na se KUD Vila Velebira Dječji festival: Dite Jaseničko Općina Jasenice Ribarska večer TZ Jasenice Tradicionalna smotra folklora Pridraga KUD Lucarica Novigradska dagnja -simbol kvalitete Novigrad Smotra folklora Novigrad Koncert klape HRM Sveti Juraj Novigrad Novigrad Novigradska noć Novigrad Biciklijada Novigrad - Posedarje Novigrad Varoška večer Novigrad Novigradske ljetne Jazz večeri Novigrad Novigradska noć Novigrad Bukovačka večer u Obrovcu Grad Obrovac i TZ Grada Obrovca Bukovačka fešta u Karinu Gornjem Grad Obrovac i TZ Grada Obrovca Prisnac fest Zavičajni klub Janko Mitrović" Obrovac Rafting regata Zrmanja Riva Rafting Centar d.o.o. Eko akcija Gdje Zrmanja ljubi more Ekološka udruga Zrmanja Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Karin KUD Ruža Hrvatska Proljeće na Zrmanji Riva Rafting Centar d.o.o. Poličnik Susret klapa Općina Poličnik s TZ Poličnik Susret kudova Općina Poličnik s TZ Poličnik Tradicionalna utrka magaraca Općina Posedarje Posedarje Tisuću cvjetova za Posedarje Udruga Posedarje moje, TZ Posedarje, Općina Posedarje Dagnjarsko veče TZ Posedarje Susret KUD-va Udruga Hrvatskih ljiljana sv. Ante Ražanac i TZO Ražanac Ražanac Umjetnička izložba Naziv umjetnika TZO Ražanac Mala Biciklijada Ražanca TZO Ražanac Izložba fotografija Stari Ražanac TZO Ražanac Ribarska Fešta Fešta od Mora TZO Ražanac 21