Metodologija izrade minimalne potrošačke korpe ANALIZA Podgorica, jun 2009.
SADRŽAJ 1. Cilj... 3 2. Rezime... 4 3. Metodološka pojašnjenja... 10 4. Postojeća minimalna potrošačka korpa... 11 4.1 Broj prehrambenih artikala u postojećoj MPK... 11 4.2 Kalorična vrijednost... 11 4.3 Troškovi... 11 4.4 Poređenje sa stvarnom potrošnjom... 12 4.5 Neprehrambeni proizvodi i usluge u postojećoj MPK... 12 4.6 Da li je broj artikala u potrošačkoj korpi zaista važan?... 12 5. Minimalna korpa za hranu i piće, predložena metodologija... 13 5.1 Minimalan unos kalorija... 13 5.2 Lista prehrambenih artikala uključena u MPK... 13 5.3 Referentna populacija, utvrđivanje osnove MPK... 14 5.4 MPK hrane i pića struktura koju je izbalansirao nutricionista... 14 5.5 Vrijednost (trošak) MPK... 15 6. Neprehrambeni proizvodi, usluge i inputirana renta u MPK... 15 7. ANNEX... 17 Annex 1. Prikaz metodologija obračuna MPK u zemljama u regionu... 18 Annex 2. Struktura MPK za hranu i bezalkoholna pića... 23 Annex 3. Analiza osjetljivosti Troškovi za MPK u zavisnosti od broja artikala... 29 Annex 4. Struktura minimalne korpe za neprehrambene proizvode i usluge na agregatnom nivou od 2 COICOP decimale... 29 Annex 5. Poređenje strukture korpe za hranu i piće... 30 Annex 6. Poređenje postojeće MPK sa korpama različitih referentnih grupa... 35 2 Strana
1. Cilj Prezentovani prijedlog metodologije izrade minimalne potrošačke korpe (MPK) pripremljen je na zahtjev Ministarstva rada i socijalnog staranja Vlade Crne Gore, a za potrebe Zavoda za statistiku MONSTAT. Metodologija je rezultat primjene najbolje prakse, na podacima iz Ankete o potrošnji domaćinstava (APD) koju realizuje MONSTAT. Naime, u periodu od 2005. godine, MONSTAT sprovodi APD u okviru redovnih statističkih istraživanja, po međunarodnim standardima i preporukama EUROSTATA i UN-a, čime je obezbijeđena međunarodna uporedivost podataka. Ovom anketom prikupljaju se podaci o prihodima, rashodima i potrošnji domaćinstava, odnosno podaci o osnovnim elementima lične potrošnje. Pored toga, anketom se prikupljaju i podaci o nekim važnijim pokazateljima životnog standarda, a koji obuhvataju: uslove stanovanja, snabdjevenost trajnim potrošnim dobrima i dr., kao i osnovni podaci o demografskim, ekonomskim i sociološkim karakteristikama domaćinstava. Jedinica anketiranja je domaćinstvo. Domaćinstvom se smatra : a) samac koji živi, troši i hrani se samostalno; b) zajednica lica čiji članovi zajedno stanuju, hrane se i troše ostvarene prihode. U anketi je primijenjen dvoetapni stratifikovani uzorak, sa popisnim krugovima kao primarnim i domaćinstvima kao sekundarnim jedinicama izbora. Na godišnjem nivou uzorak je 1560 domaćinstava, a svakog mjeseca bira se 26 popisnih krugova tj. 130 domaćinstava. U anketi se primjenjuje metod intervjua (ispitivanja) na bazi upitnika gdje je referentni period za trajna dobra dvanaest mjeseci i za polutrajna dobra tri mjeseca; i metod vođenja dnevnika (domaćinstvo vodi dnevnik potrošnje za mjesec dana). Prema Popisu 2003. a svakako i Anketi o potrošnji domaćinstava, prosječno domaćinstvo u Crnoj Gori je tročlano (3,4 člana po domaćinstvu), dok je postojeća minimalna potrošačka korpa formirana za četvoročlano domaćinstvo. Osnovni cilj je da se na osnovu pouzdane, nezavisne i transparentne metodologije usklađene sa međunarodnim standardima i preporukama, a na osnovu aktuelne APD, kreira minimalna potrošačka korpa koja odražava realnu sliku potrošnje domaćinstava u Crnoj Gori. 3 Strana
2. Rezime Aktivnosti u okviru projekta obuhvatile su: - Analizu postojeće metodologije koja se u Crnoj Gori koristi za određivanje vrijednosti korpe hrane i pića, - Na osnovu raspoloživih podataka, definisanje nove metodologije za izračunavanje vrijednosti MPK u skladu sa potrebama Ministarstva rada i socijalnog staranja. Sam proces obuhvatio je i konsultacije sa relevantnim organizacijama među kojima su: - Ministarstvo rada i socijalnog staranja (MZRSS), - Ministarstvo ekonomije (ME), sektor za energetiku, - MONSTAT, - Savez samostalnih sindikata Crne Gore (SSSCG), - Institut za javno zdravlje (IJZ), - Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) Slijedi pregled najvažnijih zaključaka: 1. Izračunavanjem vrijednosti potrošačke korpe u Crnoj Gori danas se bave MONSTAT i SSSCG. Za razliku od MONSTAT-a koji koristi metodologiju ranije preuzetu od Saveznog zavoda za statistiku (iz perioda SFRJ) zasnovanu na korpi koju čine 65 isključivo prehrambenih artikala, SSSCG je razvio sopstvenu metodologiju, koja pored prehrambenih sadrži i neprehrambene proizvode i usluge 1. 2. Upoređuje se neuporedivo. Iako su podaci MONSTAT-a kada je u pitanju potrošačka korpa najčešće oštro kritikovani važno je konstatovati sledeće: poređenjem vrijednosti minimalne potrošačke korpe MONSTAT-a i prehrambenog dijela korpe SSSCG dobijamo približno iste vrijednosti. Tako, potrošačka korpa koju je objavio Monstat za septembar 2008. godine iznosila je 316 eura, dok je korpa koju je objavio SSSCG iznosila 762 eura. Medjutim, potrošačka korpa koju računa SSSCG uključuje i neprehrambene proizvode. Kada se oduzmu neprehrambeni troškovi, cijena prehrambene potrošačke korpe koju je objavio SSSCG iznosi 320 eura. 3. Zemlje u regionu imaju slične dileme 2. Analiza prakse zemalja u regionu pokazuje da svi obračuni potrošačke korpe u zemljama u okruženju potiču od metodologije definisane u bivšoj SFRJ (koja obuhvata 65 proizvoda, i uključuje prehrambene, ali ne i neprehrambene proizvode). Na primjer, MONSTAT u Crnoj Gori, statistički zavodi Bosne i Hercegovine i Makedonije potrošačku korpu računaju samo za prehrambene 1 Projektni tim nije imao uvid u metodologiju koju koristi SSSCG. Komentari dati u ovom izvještaju zasnovani su na informacijama dobijenim na sastanku sa predstavnicima SSSCG. 2 Više detalja u Annexu 1. 4 Strana
artikle. Sa druge strane, SSSCG u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Republiki zavod za statistiku Republike Srpske, u strukturu potrošačke korpe uključuju i troškove za neprehrambene proizvode i usluge. Takođe, u zemljama u regionu ne postoji zakonom određena institucija koja radi obračun potrošačke korpe (državni zavod za statistiku, sindikat, ekonomski instituti...); ne postoji jedinstvena metodologija po kojoj se obračunava potrošačka korpa. Za većinu zemalja u regionu karakteristično je, kao i za Crnu Goru, da su aktuelne polemike oko unaprjeđenja metodologije izračunavanja vrijednosti MPK. 4. U Evropskoj uniji ne postoji standard za izračunavanje vrijednosti minimalne potrošačke korpe: Proizvodnja ovog podataka nije obavezujuća u procesu pridruživanja EU, tako da o njenoj usklađenosti sa standardima EU ne možemo govoriti. Jedini standard koji je propisan pri računanju minimalne potrošačke korpe odnosi se na minimalnu količinu kalorija koju je potrebno unijeti u organizam na dnevnoj osnovi, da bi on normalno funkcionisao (standard od 2100-2300 kalorija, prema FAO i WHO). 5. U crnogorskoj javnosti postoji pogrešno tumačenje termina minimalna potrošačka korpa i indeks potrošačkih cijena, odnosno, ova dva pojma se izjednačavaju. Zato je važno dati definiciju: minimalna potrošačka korpa za četvoročlano domaćinstvo koristi se za utvrđivanje novca koji je neophodan za kupovinu minimalnog standarda kalorija 3. Minimalnu količinu kalorija, koja je potrebna za obnavljanje energije, utvrđuju nutricionisti. Tako utvrđena množi se sa cijenama u tekućem periodu, čime se dobija vrijednost minimalne potrošačke korpe hrane i bezalkoholnih pića. Indeks potrošačkih cijena (CPI) se definiše kao mjera prosječne promjene cijena fiksne korpe robe i usluga koje domaćinstvo kupuje u cilju zadovoljenja svojih potreba. Indeks mjeri promjene cijena u vremenu pri čemu se za oba perioda koja se porede koristi struktura potrošnje baznog perioda. Indeks potrošačkih cijena predstavlja indeks cijena koji je uporediv sa Harmonizovanim indeksom cijena Evropske Unije. Indeks potrošačkih cijena koristi se kao mjera inflacije. Pored toga, Indeks potrošačkih cijena koristi se za usklađivanje plata i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Takođe se koristi za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe. Potrošačka korpa indeksa troškova života MONSTAT-a sastoji se od dvanaest grupa proizvoda i usluga, koje domaćinstva svakodnevno nabavljaju: hrana i bezalkoholna pića, alkoholna pića i duvan, odjeća i 3 U praksi, prilikom interpretiranja vrijednosti minimalne potrošačke korpe, ista se nepravilno koristi kao mjera inflacije. 5 Strana
obuća, stanovanje, pokućstvo i oprema za kuću, zdravstvo, prevoz, komunikacije, kultura i rekreacija, obrazovanje, restorani i hoteli, i ostala dobra i usluge. Ukupan broj pojedinačnih proizvoda i usluga u potrošačkoj korpi indeksa troškova života koje MONSTAT prati na mjesečnom nivou u gradovima: Podgorica, Nikšić, Kotor i Pljevlja, je 490. Svaki proizvod je predstavljen određenim ponderom, koji označava njegovo učešće u ukupnoj potrošnji crnogorskih domaćinstava. Ponderi, ili relativna važnost pojedinih proizvoda u ukupnoj korpi, dobijaju se na osnovu Ankete o potrošnji domaćinstava 4. 6. Imajući u vidu prethodno navedeno, te na osnovu empirijskih podataka, konstatujemo sledeće: broj proizvoda u minimalnoj potrošačkoj korpi (MPK) nije od velikog značaja za vrijednost minimalne potrošačke korpe. Nova metodologija obračuna minimalne potrošačke korpe zasniva se na Anketi o potrošnji domaćinstava (MONSTAT) koja se realizuje na uzorku od 1560 domaćinstava, i koja obuhvata sve prehrambene artikle čiju potrošnju evidentiraju anketirana domaćinstva 5. Na osnovu kumulativne potrošnje, populacija je podijeljena na deset decila (10% ukupnog broja domaćinstava), gdje prvi decil predstavlja najsiromašniji, dok deseti decil predstavlja najbogatiji dio populacije u Crnoj Gori. Na osnovu podataka o količini i cijenama, kao i na osnovu potrebe o broju kalorija za četvoročlanu porodicu, struktura MPK može biti različita: zavisno od standarda, pojedinac na različite načine može ostvariti neophodan unos kalorija. Postavlja se pitanje koja bi to bila referentna grupa koja bi najbolje odražavala potrošnju jednog četvoročlanog domaćinstva, i na osnovu koje bi se došlo do zaključka o nivou kao i o metodologiji obračuna potrošačke korpe? 7. Izbor dijela populacije koji će biti referentna grupa za računanje MPK je arbitrarna odluka. Ipak, važno je znati sledeće: zašto ne koristimo prvi decil i zašto ne koristimo samo jedan decil? Prema dosadašnjim istraživanjima, stopa siromaštva u Crnoj Gori gravitira ka broju 10%. To znači da je prvi decil a priori siromašan, da neispunjava minimum, tako da struktura njegove potrošnje ne može biti uzeta kao referentna za cijelu populaciju. Takođe, jedan decil u ovom slučaju čini svega 150 domaćinstava pa je logično da to ne predstavlja dovoljno veliku osnovicu na bazi koje bi donosili zaključke za cijelu populaciju. Na kraju, iskustvo u realizaciji istraživanja pokazuje da: domaćinstva najčešće potcjenjuju svoju potrošnju (evidentiraju da su potrošila manje nego što stvarno jesu) i da najbogatiji slojevi društva najčešće ne učestvuju u sprovođenju ovakvih anketa i prikupljanju podataka. Zato smo u našoj analizi razmatrali dvije opcije: 4 Više informacija o metodologiji obračuna indeksa potrošačkih cijena dostupno je na web sajtu: www.monstat.org 5 Domaćinstvo vodi dnevnik potrošnje za mjesec dana. Podaci o potrošnji hrane, bezalkoholnih i alkoholnih pića i duvana se prikupljaju putem dnevnika, kao i podaci koji se odnose na potrošnju proizvoda iz sopstvene proizvodnje i ostalim neprehrambenim proizvodima. 6 Strana
- Opcija 1: referentnu grupu čine domaćinstva u decilima 2, 3 i 4. - Opcija 2: referentnu grupu čine domaćinstva u decilima 3, 4, 5 i 6. 8. Broj prehrambenih proizvoda u potrošačkoj korpi nije od presudnog značaja. Tabele koje slijede ilustruju analizu osjetljivosti u dvije odabrane opcije, i potvrđuju da broj prehrambenih proizvoda u minimalnoj potrošačkoj korpi ne utiče presudno na samu vrijednost posmatrane potrošačke korpe. U prvoj koloni vidimo da se čak 90% ukupnih troškova za hranu izdvaja za svega 54 proizvoda, odnosno da se trošak po osobi po danu neznatno povećava (sa 1,89 EUR na 2,01 EUR u prvoj opciji) ako se broj prehrambenih proizvoda u potrošačkoj korpi poveća sa 54 na 130. 9. Minimalni troškovi za neprehrambene proizvode i usluge. Kad smo izračunali minimalne troškove za hranu, u uzorku tražimo ona domaćinstva koja upravo taj iznos izdvajaju za troškove hrane. Njihov trošak za neprehrambene proizvode se uzima kao minimalan. Tabele koje slijede prikazuju strukturu izdvajanja za neprehrambene proizvode posmatranih decila. Decili 2, 3, i 4 Tota l 03. Odje a i obu a 13.2% 04. Stanovanje, voda struja, gas i druga goriva (uk lju uju i drva za ogrijev) 24.0% 05. Poku stvo i rutinsko održavanje stana 8.3% 06. Zdravlje 6.1% 07. Transport 15.0% 08. Komunikacije 10.1% 09. Rekreacija i kultura 6.3% 10. Obrazovanje 3.3% 11. Restorani, kafei i hoteli 4.4% 12. Ostala dobra i usluge 9.2% Ukupno 100.0% Kalkulacije na osnovu MONSTAT HBS 2007 Decili 3, 4, 5, i 6 Total 03. Odje a i obu a 13.0% 04. Stanovanje, voda struja, gas i druga goriva (ukljuuju i drva za ogrijev) 24.3% 05. Poku stvo i rutinsko održavanje stana 8.8% 06. Zdravlje 5.6% 07. Transport 15.3% 08. Komunikacije 10.2% 09. Rekreacija i kultura 6.3% 10. Obrazovanje 3.1% 11. Restorani, kafei i hoteli 4.3% 12. Ostala dobra i usluge 9.1% Ukupno 100.0% Kalkulacije na osnovu MONSTAT HBS 2007 10. Na osnovu podataka iz Ankete o potrošnji domaćinstava koju je MONSTAT realizovao tokom 2007. godine 6, i metodoloških konsultacija sa nadležnim institucijama, slijedi prikaz iznosa ukupne minimalne potrošačke korpe, za odabranu referentnu populaciju (decil 2, 3 i 4): 6 Napomena: u trenutku pripreme metodologije, podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava za 2008. godinu nisu bili dostupni istraživačkom timu ISSP, već su bili u procesu obrade. 7 Strana
Vrijednost ukupne MPK Vrijednost ukupne MPK kao suma izdataka za hranu i ostalih tekućih izdataka koja uključuje kupljene proizvode, sopstvenu proizvodnju i poklone, izračunata je za prosječno crnogorsko domaćinstvo koje čine 4 člana od kojih je dvoje odraslih i dvoje djece. Vrijednost ukupne MPK dobara i usluga nije računata sa posebnim osvrtom na pol, starost i teritorijalnu podjelu, već je data u prosječnoj vrijednosti na nivou Crne Gore. Imajući u vidu navedeno, vrijednost minimalne potrošačke korpe (MPK) je procijenjena u iznosu 739 EUR mjesečno, za četvoročlano domaćinstvo koje čine dva odrasla člana i dvoje djece. Slijedi struktura MPK: - Troškovi za minimum potrebne hrane i bezalkoholnih pića, koji obuhvataju 130 prehrambenih artikala i čija je kalorična vrijednost 2.211 Kilocalories per capita dnevno, iznosi 244 EUR mjesečno za tipično četvoročlano domaćinstvo; - Izdaci za minimalno potrebne neprehrambene proizvode i usluge (bez izdataka za stanovanje) iznose 323 EUR mjesečno; - Vrijednost imputirane rente iznosi - 172 EUR mjesečno. Prikazani troškovi izraženi su u cijenama iz septembra 2008. godine. Slijedi grafički prikaz navedenog. Grafik 1: Struktura minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori 8 Strana
Teorijski, najbolja struktura MPK je ova dobijena obrascem potrošnje stanovništva odnosno domaćinstava koja pripadaju 2, 3 i 4 decilu 7. Ipak, važno je napomenuti da, imajući u vidu moguću potcijenjenost potrošnje koja se odražava u Anketi o potrošnji domaćinstava, opcija u kojoj bi minimalna potrošačka korpa bila definisana na osnovu obrasca potrošnje decila 3, 4, 5 i 6, takođe dolazi u obzir. U tom smislu, praksa je da metodologija izrade MPK takođe uključuje političke ocjene i mora biti prihvaćena ne samo na osnovu normativnih i naučnih stavova. Finalna MPK najčešće je rezultat otvorene diskusije relevantnih institucija među kojima su najčešće Vlada, predstavnici sindikata, nevladinih organizacija, akademske zajednice i drugih zainteresovanih lica. 7 Decil označava jednu desetinu populacije. U ovom slučaju, decili su definisani nakon što su domaćinstva rangirana prema visini potrošnje za hranu i bezalkoholna pića, a zatim podijeljena u deset grupa, pri čemu svaka grupa sadrži isti broj domaćinstava. 9 Strana
3. Metodološka pojašnjenja Ovaj kratki prikaz sumira glavne korake i metodologiju u izračunavanju vrijednosti MPK za Crnu Goru, na osnovu realne potrošnje domaćinstava, sa relevantnim analizama u Annexu dokumenta. U fokusu izvještaja su tri osnovne teme: - prva koja sadrži analizu postojeće Korpe hrane i pića, naslijeđene od Saveznog zavoda za statistiku, - predložena nova metodologija izračunavanja MPK, - i prikaz metodologije za obuhvatanje minimalne potrošačke korpe za neprehrambene proizvode i usluge, uključujući imputiranu rentu. Izvori podataka Određivanje i odabir pouzdanog izvora statistički reprezentativnih podataka predstavlja jedan od najvažnijih koraka koji omogućavaju izradu MPK zasnovane na objektivnoj procjeni. Glavni izvor podataka koji je korišćen u analizi za izradu metodologije je Anketa o potrošnji domaćinstava (APD), koju realizuje MONSTAT, a koja se od 2005. godine sprovodi u skladu sa međunarodnim standardima i preporukama EUROSTAT-a. Za potrebe ovog projekta koristili smo podatke iz APD 2007. APD 2007 je nacionalno reprezentativna anketa u kojoj se primjenjuje dvoetapni, stratifikovani uzorak pri čemu se jedinice izbora prve etape (popisni krugovi) biraju proporcionalno veličini (mjerenoj brojem domaćinstava), a domaćinstva, u okviru izabranog popisnog kruga, biraju se prostim slučajnim uzorkom. Detaljni podaci o troškovima i potrošnji dobijeni od 1.560 domaćinstava koja su izabrana uzorkom APD-a omogućavaju analizu modela potrošnje i životnog standarda domaćinstava u Crnoj Gori. Za izradu metodologije za izračunavanje MPK u Crnoj Gori kao glavni izvor podataka korišćena je Anketa o potrošnji domaćinstava koja je bila dostupna. 10 S trana
4. Postojeća korpa hrane i pića 8 Postojeća korpa hrane i pića koju MONSTAT objavljuje na mjesečnoj osnovi predstavlja rezultat metodologije koju je MONSTAT naslijedio od Saveznog zavoda za statistiku. U ovom dijelu izvještaja želimo da izvršimo analizu ove postojeće korpe hrane i pića. 4.1 Broj prehrambenih artikala u postojećoj korpi hrane i pića Broj prehrambenih artikala koji ulaze u sastav pomenute postojeće korpe hrane i pića je 65. Ona obuhvata glavne prehrambene artikle i bezalkoholna pića. Međutim, treba napomenuti da korpa ne uzima u obzir stvarne potrošačke navike stanovništva u Crnoj Gori te da joj nedostaju, na primjer, neki prehrambeni artikli koji se široko konzumiraju u Crnoj Gori. Na primjer, u ovoj korpi lista voća ograničena je na limun, pomorandže, jabuke, kruške i breskve. U sastav korpe ne ulaze važni artikli kao što su banane, grejpfrut, lubenica i dinja. Sa druge strane, količine određenih glavnih prehrambenih artikala zastupljene su u količinama koje su daleko iznad stvarne potrošnje čak i imućnijih domaćinstava u Crnoj Gori. Na primjer, količina mlijeka koje četvoročlano domaćinstvo konzumira iznosi 31 litar mjesečno, što je daleko veće nego stvarna potrošnja stanovništva. Isto možemo reći i za puter. Umjesto toga, stanovništvo više konzumira margarin kojeg čak ni nema u korpi hrane i pića. 4.2 Kalorična vrijednost Analiza sadržaja postojeće korpe hrane i pića koja broji 65 isključivo prehrambenih artikala hrane i pića pokazala je da njena kalorična vrijednost iznosi 2260 kilokalorija na dan po stanovniku. Treba imati na umu da se ovo ne odnosi na odraslog, već na prosječnog člana domaćinstva. Analiza postojeće korpe hrane i pića predstavljena je tabelarno u Annexu 5, zajedno sa osvrtom nutricioniste. 4.3 Troškovi Potrebno je istaći da je ova korpa, čak i sa ograničenim brojem prehrambenih artikala i bezalkoholnih pića, prilično izdašna kada je riječ o cijeni. U septembru 2008. godine cijena korpe procijenjena je na 316 mjesečno za domaćinstvo koje broji četiri člana. 8 Kako je već navedeno, postojeća Korpa hrane i pića preuzeta je od Saveznog Zavoda za statistiku iz perioda SFRJ. 11 S trana
Ovo odgovara vrijednosti od 10,44 EUR na dan po domaćinstvu ili 2,61 EUR dnevno po stanovniku. 4.4 Poređenje sa stvarnom potrošnjom Cijena ove postojeće korpe je slična sa korpom računatom na osnovu modela potrošnje većih nivoa raspodjele potrošnje stanovništva (imućnija domaćinstva). Preciznije, njena cijena odgovara cijeni korpe koja se zasniva na potrošnji po stanovniku domaćinstava koja se nalaze u 9. decilu. Poređenje postojeće potrošačke korpe sa modelima potrošnje različitih djelova raspodjele stanovništva prikazan je u Annexu 6. 4.5 Neprehrambeni proizvodi i usluge u postojećoj Korpi hrane i pića U sastav korpe ne ulaze ni neprehrambeni proizvodi niti usluge. Iz ovog razloga ne može se nazvati Minimalnom potrošačkom korpom. 4.6 Da li je broj artikala u potrošačkoj korpi zaista važan? Postoji uobičajeno pogrešno tumačenje kada je u pitanju broj prehrambenih artikala u munimalnoj potrošačkoj korpi. Nekada se smatralo da je korpa bogatija ukoliko sadrži više artikala. Ovo zapravo ne mora i najčešće nije slučaj. Stvar je u tome da se dodavanje proizvoda potrošačkoj korpi može izvršiti jedino na račun drugih prehrambenih proizvoda. U suprotnom, nutritivna vrijednost potrošačke korpe će biti veća. Zato treba imati na umu da se kalorična vrijednost korpe prvo mora utvrditi na određenom nivou, pa tek onda se može jedan proizvod mijenjati drugim ili dodavati neke druge proizvode (kalorična vrijednost korpe mora ostati nepromijenjena). Važno je shvatiti da manje proizvoda ne znači gori kvalitet potrošačke korpe. Generalno, broj proizvoda u minimalnoj potrošačkoj korpi zavisi barem od sledećih faktora. - Koliko su važni prehrambeni proizvodi koliki dio budžeta se izdvaja za određene artikle? - Da li su cijene artikala prikazanih u minimalnoj potrošačkoj korpi lako dostupne i da li se redovno ažuriraju? - Neki proizvodi mogu ući u sastav potrošačke korpe iako njihova potrošnja nije velika, a od izuzetne su važnosti za ishranu i zdravlje stanovništva. - Neki prehrambeni proizvodi mogu biti uključeni ako se ti proizvodi tradicionalno konzumiraju čak i u malim količinama. Analiza pokazuje da 65 artikala koji ulaze u sastav postojeće korpe hrane i pića čine oko 92% svih troškova hrane. 12 S trana
Međutim, možemo zaključiti da je postojeća korpa hrane i pića nepotpuna. Sadrži ograničen broj prehrambenih i potpuno joj nedostaju neprehrambeni proizvodi i usluge. 5. Minimalna korpa za hranu i bezalkoholna pića, predložena metodologija Metodologija procjene MPK sastoji se od nekoliko koraka. U ovom dijelu izvještaja dajemo konceptualni opis koraka korišćenih za izradu minimalne potrošačke korpe. 5.1 Minimalan unos kalorija Sektor ishrane za zdravlje i razvoj u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu FAO 9 kontinuirano daje pregled novih istraživanja i informacija širom svijeta o ljudskim potrebama za hranjivim sastojcima i preporučljivim hranjivim unosima. Ovo je ogroman zadatak koji nema kraja s obzirom na ogroman broj neophodnih hranjivih sastojaka za čovjeka. U ove sastojke spadaju proteini, ugljeni hidrati, masti i lipidi, čitav niz vitamina i mnoštvo minerala. U grupi određene starosne dobi i pola, količina kalorija po osobi je ona koja se smatra odgovarajućom da zadovolji energetske potrebe za održavanje zdravog života i obavljanje lakih fizičkih aktivnosti. U ukupnoj populaciji, minimalna energetska potreba je ponderisani prosjek minimalnih energetskih potreba grupa različitog uzrasta i pola ukupnog stanovništva. Mnoge zemlje računaju da će Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu utvrditi i objaviti ovu informaciju, koju će one usvojiti/prihvatiti kao dio svojih nacionalnih naknada za hranu. Druge zemlje koriste ovu informaciju kao osnovu za uspostavljanje svojih standarda. Utvrđivanje prehrambenih potreba čovjeka je uobičajena osnova za sve zemlje pri izradi smjernica za ishranu za svoje stanovništvo. U našoj analizi neophodna količina minimalnog kalorijskog unosa određena je u iznosu od 2.211 kilokalorija na dan po stanovniku. Minimalna vrijednost kalorijskog unosa je funkcija mnogih elemenata kao što su uzrast i pol. Da bi se izračunala minimalna normativna vrijednost kalorijskog unosa N, sprovedena je jednostavna demografska analiza. Prema starosnoj i polnoj strukturi stanovništva, minimalna vrijednost kalorijskog unosa 2.221 izračunata je kao ponderisani prosjek odgovarajućih grupa različitog uzrasta i pola. 5.2 Lista prehrambenih artikala uključena u MPK Glavno pitanje je koji prehrambeni artikli i bezalkoholna pića moraju ući u sastav MPK. U APD, MONSTAT prikuplja informacije o cijenama i potrošnji 130 najvažnijih prehrambenih artikala referentne populacije (uključuje hranu i bezalkoholna piće). Donesena je odluka da se svi ovi 9 FAO Food and Agriculture Organization (Organizacija za hranu i poljoprivredu) 13 S trana
artikli uključe u korpu s obzirom da su uobičajeni i da se u velikoj mjeri konzumiraju u Crnoj Gori. Takođe, sprovedena je analiza osjetljivosti s ciljem da provjeri kako se cijena minimalne potrošačke korpe mijenja ukoliko skratimo listu prehrambenih artikala sa 130 na manji broj zadržavajući kalorijsku vrijednost korpe na istom nivou. Rezultati su prikazani u tabeli u Annexu 2, zajedno sa komentarom nutricioniste. 5.3 Referentna populacija, utvrđivanje osnove MPK Izbor referentne populacije za minimalnu potrošačku korpu vođen je uobičajeno praksom koja podrazumijeva da se ne koristi kao osnovna potrošnja onih domaćinstava koja pripadaju najnižem decilu. Potrošačka korpa ove grupe ima za cilj da obuhvati modele potrošnje za referentnu populaciju koja ima relativno niska primanja. Tokom izrade metodologije, tim je donio odluku da koristi drugi, treći i četvrti decil potrošnje po stanovniku za uspostavljanje početne strukture MPK. Odluka o isključenju prvog (najsiromašnijeg) decila potrošnje iz referentne populacije donesena je uzimanjem u obzir činjenice da se procjena MPK ne može zasnivati na modelu potrošnje najsiromašnijeg dijela populacije. Takođe, tim je primijenio analizu osjetljivosti kako bi provjerio pouzdanost sadržine MPK u zavisnosti od izbora referentne populacije. Početna MPK utvrđena je prema modelima potrošnje referentne populacije, što znači da je sastav početne potrošačke korpe identičan njihovoj potrošnji. Nakon toga, količine prehrambenih proizvoda prikazane su u tabeli kako bi se izračunala ukupna kalorijska vrijednost 2.211 kilokalorija dnevno po stanovniku. 5.4 MPK hrane i bezalkoholnih pića struktura koju je izbalansirao nutricionista Nakon utvrđivanja početne minimalne potrošačke korpe sa strukturom potrošnje koja je identična sa modelima potrošnje referentne populacije i ima hranjivu energetsku vrijednost od 2.211 kilokalorija dnevno po stanovniku, drugi važan korak u metodologiji bio je analiza njenog sadržaja i kreiranje finalne MPK koja se zasnivala na početnoj, ali koja sadrži izbalansiranu strukturu u pogledu unosa kalorija iz masti, kisjelina i ugljenih hidrata. Nutricionista je izvršio tu analizu i uz manje izmjene početne MPK, tim je sačinio finalnu MPK koja je izbalansirana u pogledu strukture hrane 10. 10 Komentar nutricioniste dat u Annexu 2. 14 S trana
Struktura 130 artikala MPK predstavljena je u Annexu 2. 5.5 Vrijednost (trošak) MPK Na osnovu udjela u potrošnji odabrane referentne populacije, 2.211 kalorija dnevno je raspoređeno na 130 najvažnijih prehrambenih artikala. Monetarna vrijednost minimalne potrošačke korpe je zatim obračunata kao ukupna cijena ove strukture kalorija primjenom nacionalnih cijena i korišćenjem cijena-za-kaloriju (P f /c f ) za svaki artikal iz korpe, a koja se jednostavno može izraziti na sledeći način: f P f FPL = S (N). f f c MONSTAT, koji sakuplja informacije na mjesečnoj osnovi o cijenama hrane i pića, neprehrambenih proizvoda i usluga, posjeduje referentne liste cijena svih prehrambenih artikala (P f ). Primjenom navedenog, cijena MPK procijenjena je na 244 EUR mjesečno za domaćinstvo koje broji četiri člana. Ovaj iznos izračunat je kao apsolutni minimum prehrambene energije i neophodnih hranjivih sastojaka prema minimalnoj zdravoj ishrani. Za izračunavanje ove vrijednosti, korišćene su cijene iz mjeseca septembra 2008. godine. 6. Neprehrambeni proizvodi, usluge i imputirana renta u MPK Pojedinci imaju potrebu za neprehrambenim proizvodima isto kao i za prehrambenim. Potreba za potrošnjom neprehrambenih proizvoda zahtijeva dodavanje troškova za neprehrambene proizvode i usluge minimalnoj potrošačkoj korpi. Nakon utvrđivanja MPK, postavlja se pitanje kako procijeniti iznos naknade za osnovne neprehrambene proizvode i usluge, tj. kako dobiti kompletnu potrošačku korpu koja obuhvata naknade za troškove kako za prehrambene tako i za neprehrambene proizvode. Postoji nekoliko metoda i, gledano sa tehničke strane, svaka ima svoje prednosti. Zadatak tima bio je da analizira i odabere metod i MPK koja u velikoj mjeri odgovara društvenim normama koje preovladavaju u Crnoj Gori. S obzirom da su rezultati analize različitih metoda bili prilično slični, odabir metoda bazirao se na očekivanju da taj metod bude jednostavan, najtransparentniji, da ga je lako ponovo primijeniti kao i da je najintuitivniji. Jedan od najjednostavnijih metoda određivanja naknada za neprehrambene proizvode, koristeći same podatke, podrazumijeva korišćenje podataka o potrošnji prvo onih pojedinaca čija potrošnja hrane je malo iznad vrijednosti odabrane minimalne potrošnje prehrambenih artikala. Sada će ovaj dio uzorka činiti referentnu grupu za utvrđivanje minimalne potrošnje 15 S trana
za neprehrambene proizvode i ukupnu MPK. Ovaj udio u ukupnoj potrošnji koji otpada na neprehrambene proizvode biće izračunat za ovu referentnu grupu. Ovaj udio predstavlja naknadu za neprehrambene proizvode koja se dodaje vrijednosti minimalne korpe hrane kako bi se dobila ukupna MPK. Ova naknada se dalje može rastaviti na komponente kao što su usluge i potrošnja neprehrambenih artikala. Analiza je pokazala da struktura potrošnje referentne populacije izgleda ovako: Potrošnja hrane čini 33% od ukupne potrošnje referentne populacije. Preostalih 43,7% ukupne potrošnje odnosi se na neprehrambenu robu i usluge. Obračunata renta predstavlja 23,3% od ukupne potrošnje. Treba napomenti da tržište iznajmljivanja stambenih prostora nije razvijeno u Crnoj Gori, jer značajna većina crnogorskih domaćinstava (95% prema dobijenim podacima iz APD) posjeduje smještaj u kojem živi, što je uticalo da na osnovu raspoloživih podataka nije bilo moguće napraviti regresionu analizu i procijeniti vrijednost rente. Naime, broj domaćinstava koja iznajmljuju stan odnosno plaćaju rentu je 54, a broj domaćinstva koja žive u sopstvenom stanu sa imputiranom rentom iznosi 1.036 od ukupno 1.090 anketiranih domaćinstava za 2007. godinu. Ovo je razlog zbog kog smo, umjesto obračunate vrijednosti stvarne koristili vrijednost imputirane rente, koja se zasniva na sopstvenoj procjeni domaćinstva (po kojoj cijeni bi bili u mogućnosti da izdaju prostor u kojem trenutno žive). Luksuzni artikli kao što je kupovina automobila i usluge poput odsijedanja u hotelu nijesu uključeni u minimalnu potrošačku korpu neprehrambenih proizvoda i usluga. Sastav minimalne potrošačke korpe i neprehrambeni proizvodi prikazani su u Annexu 4. 16 S trana
7. ANNEX 17 S trana
Annex 1. Prikaz metodologija obračuna MPK u zemljama u regionu U cilju pronalaženja što boljeg rješenja za obračun potrošačke korpe u Crnoj Gori, pristupilo se istraživanju i analizi metodologije obračuna iste u zemljama u okruženju. Srbija 11 U Srbiji obračun potrošačke korpe vrši Državni zavod za statistiku i data potrošačka korpa obuhvata proizvode ishrane i pića. Svi proizvodi iz kategorije ishrana i piće koji su ušli u korpu određeni su kao prosjek količina mjesečnih potreba za jedno četvoročlano domaćinstvo iz kategorije ishrana i piće i taj spisak je konstantan (isti proizvodi i iste količine). Razlog za to je da se obezbijedi uporedivost korpe. Za formiranje ovakve korpe potrebnih proizvoda korišćeni su podaci iz tri izvora i to: (I) Ponderi iz statistike cijena koji predstavljaju učešće pojedinih izabranih proizvoda i usluga u ukupnoj vrijednosti realizacije proizvodnje; prometa ili potrošnje, uvećani za vrijednost sličnih proizvoda i usluga koje reprezentuju; odnosno ostalih proizvoda i usluga za koje se ne snimaju cijene. Odavde je moguće dobiti one proizvode koji se najčešće kupuju i njihove prosječne cijene na malo. (II) (III) Drugi izvor za formiranje količina proizvoda korpe ishrane i pića su podaci o prosječnim godišnjim utrošenim količinama proizvoda kupljenim i iz vlastite proizvodnje. Ovi podaci su raspoloživi iz Biltena Ankete o potrošnji domaćinstava. Pored gore navedenog za kategoriju ishrana i piće uzete su najvažnije životne namirnice u količinama koje su izračunali stručnjaci za ishranu (nutricionisti), a ti proizvodi i količine predstavljaju minimum potreba za obnavljanje energije koja se potroši radom. Iz kategorija ishrana i piće napravljen je izbor proizvoda za potrošačku korpu koji pokriva standardne potrebe bez pretenzija da označava granični slučaj na bilo koji način. Smanjenjem broja proizvoda i količina dobija se neka druga korpa i takvih se može napraviti "bezbroj". Ovdje nije cilj statistike da odredi i nametne potrošačku korpu već da pruži informacije na osnovu kojih se može doći do prave korpe za određene potrebe. Pored izdataka za ishranu i piće domaćinstvo ima izdatke za mnoge druge proizvode i usluge. Prilikom obračuna potrošačke korpe koristi korpu od 65 proizvoda koja se do sada koristila i u Crnoj Gori, a koja vuče korijene iz metodologije obračuna potrošačke korpe bivše SFRJ. 11 Izvor: Udruženje za zaštitu potrošača, www.consumer.org.rs 18 S trana
Što se tiče kvantitative, odnosno iznosa prosječne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu u Srbiji, ona je u junu 2008. godine iznosila je 394,76 (33.366,45 dinara), dok je minimalna potrošačka korpa iznosila 255,83 (21.623,41 dinara). 12 U odnosu na maj, prosječna potrošačka korpa veća je za 0,9%, a minimalna za 1,1%. Cijene na malo u junu 2008. godine u odnosu na maj veće su za 1,1% dok su troškovi života veći za 1,6%. Cijene na malo u junu 2008. godine u odnosu na isti mjesec 2007. godine bile su veće za 12,1%, dok su troškovi života bili veći za 15,9%. Prosječna mjesečna neto zarada isplaćena u junu 2008. godine iznosila je 386,26 (32.648 dinara). U odnosu na prethodni mjesec zarada je nominalno veća za 1,56% а realno za 1,05%. Prosječna potrošačka korpa za jul 2008. godine iznosila je 383,50 (32.414,29 dinara), а minimalna potrošačka korpa 245,27 (20.730,74 dinara). U odnosu na prethodni mjesec, prosječna potrošačka korpa manja je za 2,8%, dok je minimalna manja za 4,1%. Cijene na malo u julu 2008. godine u odnosu na prethodni bile su veće za 0,1%, dok su troškovi života bili niži za 1,1%. Cijene na malo u julu 2008. godine u odnosu na isti mjesec 2007. godine bile su veće za 11,6%, dok su troškovi života bili veći za 14,9%. Prosječna mjesečna neto zarada isplaćena u julu 2008. godine iznosila је 391,12 (33.058 dinara). U odnosu na prethodni mjesec zarada je nominalno bila veća za 1,26%, а realno za 2,39%. Prosječna potrošačka korpa za avgust 2008. godine iznosila je 386,79 (32.692,40 dinarа), а minimalna potrošačka korpa 248,91 (21.038,79 dinara). U odnosu na prethodni mjesec prosječna potrošačka korpa bila je veća za 0,9%, a minimalna za 5%. Cijene na malo u avgustu 2008. godine u odnosu na prethodni mjesec bile su veće za 0,22%, dok su troškovi života bili veći za 0,1%. Cijene na malo u avgustu 2008. godine u odnosu na isti mjesec 2007. godine bili su veći za 10,5%, dok su troškovi života bili veći za 11,6%. Prosječna mjesečna neto zarada isplaćena u avgustu 2008. godine iznosila je 391,98 (33.131,00 dinara). U odnosu na prethodni mjesec zarada je nominalno bila veća za 0,22%, а realno za 0,12%. Hrvatska 13 U Hrvatskoj obračun potrošačke korpe radi Savez samostalnih sindikata. Korpa se računa za četvoročlanu porodicu i ona sadrži minimalne mjesečne troškove za ishranu, stanovanje, prevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu. Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljaju se iz više prodajnih objekata za svaki grad i vrši se odabir najniže cijene pojedinih proizvoda. Troškovi stanovanja obuhvataju prosječne režijske troškove za stan od 60 m², zatim troškove obnavljanja kućnih aparata i namještaja. Režijski troškovi obuhvataju troškove struje, vode, grijanja, čistoće i komunalne 12 Izvor: www.kursna-lista.com/konvertor-valuta 13 Nezavisni hrvatski sindikati, www.nhs.hr/sindikalna_kosarica/ 19 S trana
troškove. Takođe, pretpostavlja se da porodica nema automobil, odnosno koristi se isključivo uslugama javnog prevoza. Troškovi kulture obuhvataju samo jedan porodični odlazak u bioskop, redovno čitanje jednog mjesečnog časopisa i svakodnevno čitanje jednog dnevnog lista. Potrošačkom korpom nijesu obuhvaćeni troškovi obrazovanja (kupovine školskih knjiga i pribora), liječenje, godišnji odmor i sportske aktivnosti. Prosječna potrošačka korpa za jun 2008. godine iznosila 906,52 (6.484,93kn), dok je u julu 2008. godine iznosila 908,161 (6.523,51 kn), što je za 0,59% više nego u junu iste godine. 14 U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna korpa veća je za 3,5%. Prosječna korpa za mjesec avgust 2008. godine iznosila je 910,75 (6.542,11 kn), što je za 0,29% više nego u prethodnom mjesecu. Prosječna korpa za mjesec septembar 2008. godine iznosila je 912,6 (6.555,40 kn), što je za 0,20% više nego u avgustu. Udio hrane u korpi iznosi 39,9%, kao i prošli mjesec (avgust), dok je u prethodna tri mjeseca iznosio 39,8% (maj, jun, jul), u dva mjeseca prije 39,7% (mart, april), a u decembru, januaru i februaru ponovo 39,9%. Bosna i Hercegovina 15 Početkom 2005. godine Zavod za statistiku počinje sa izračunavanjem Indeksa potrošačkih cijena na osnovu Ankete o potrošnji domaćinstava 2004. Na taj način uvode novu metodologiju i nastoje postepeno da se oslobađaju izračunavanja indeksa cijena na malo, troškova života i potrošačke korpe. Sve do 2007. godine samo je Federalni zavod za statistiku objavljivao vrijednost potrošačke korpe, na osnovu Ankete o potrošnji domaćinstava, da bi od 2007. godine obračun potrošačke korpe započeli i Samostalni sindikati (entitetski zavodi). Medjutim, korpa koju računa Federalni zavod obuhvata samo prehrambene proizvode (53 proizvoda), dok korpa koju obračunava Sindikat obuhvata i neprehrambeni dio koji uključuje troškove stanovanja, prevoza, higijene, školovanja i džeparac po članu domaćinstva. Izdaci za prehranu i piće prema potrošačkoj korpi koju objavljuje Federalni zavod za statistiku u avgustu 2008. godine iznosili su 247,65 (484,38 KM), što je za 1,1% manje u odnosu na jul kada je vrijednost potrošačke korpe bila 250,37. Prosječna mjesečna neto plata za jul iznosila je 307,54 (601,50 KM), što znači da oko 80% plate ide na potrošačku korpu koja obuhvata samo proizvode iz kategorije ishrane i pića. Republika Srpska 16 Savez sindikata svakog mjeseca obračunava sindikalnu potrošačku korpu, koja osim troškova prehrane, uključuje i izdatke za stanovanje i komunalije, održavanje domaćinstva, odjeću, obuću, higijenu, kao i troškove prevoza, obrazovanja i kulture. 14 Izvor: www.kursna-lista.com/konvertor-valuta 15 Federalni zavod za statistiku 16 www.capital.ba 20 S trana
Potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Republici Srpskoj za jun 2008. godine iznosila je 816,68 (1597,30 KM) i skuplja je od majske za 0,8%. U troškovima potrošačke korpe najviše učestvuju izdaci za prehranu, a na drugom mjestu su troškovi za stanovanje i komunalne usluge koji čine 25,7%. U julu 2008. godine vrijednost potrošačke korpe iznosila je 816,02 (1.596 KM). Vrijednost potrošačke korpe u avgustu 2008. godine, za četvoročlanu porodicu, iznosila je 820,11 (1.604 KM). Naime, prosječna plata u RS u avgustu iznosila je 398,29 (779 KM), što znači da se platom za ovaj mjesec moglo pokriti 48% potrošačke korpe. Potrošačka korpa, osim troškova prehrane, sadrži izdatke za stanovanje, komunalne usluge, održavanje domaćinstva, obuće i odjeće, te troškove higijene, njege zdravlja, prevoza, obrazovanja i kulture. U septembaru 2008. godine vrijednost potrošačke korpe, za četvoročlanu porodicu, iznosila je 820,62 (1.605 KM), a prosječna septembarska plata 400,34 (783 KM). Najviše novca u strukturi potrošačke korpe u visini od 302,17 (591 KM) se trošilo na prehranu, a zatim za stanovanje i komunalne usluge, koji čine 26,5%. Makedonija Što se tiče Makedonije, obračun potrošačke korpe vrši Državni zavod za statistiku. Svi proizvodi iz kategorije hrana i piće koji čine korpu definisani su kao mjesečni prosjek potreban za jedno četvoročlano nepoljoprivredno domaćinstvo. Tokom vremena došlo je do promjena koje se odnose na listu proizvoda i količine, u odnosu na metodologiju SFRJ. Sada ova korpa sadrži 63 proizvoda sa fiksnim količinama. Vrijednost potrošačke korpe u junu 2008. godine, koja obuhvata hranu i piće za četvoročlano domaćinstvo, posmatrano kroz cijene na malo, iznosila je 201,5 (12.333 denara) i u odnosu na prethodni mjesec manja je za 0,7%. Indeks cijena na malo u junu je u poredjenju sa 2007. godinom povećan za 8,4%, a u odnosu na maj ove godine, porastao je za 0,8%. Porast inflacije (10,1% u odnosnu na jun 2007. godine) rezultat je poskupljenja hrane, s tim što je najveće poskupljenje od 15% zabilježeno kod povrća. Julska potrošačka korpa iznosila je 196,67. U avgustu 2008. godine vrijednost potrošačke korpe iznosila je 195,5, što predstavlja pad troškova od 0,6% u odnosu na jul iste godine. Indeks cijena na malo je u avgustu ove godine, u odnosu na prethodni mjesec, niži za 0,1%, a troškova života za 0,2%. Vrijednost iste korpe u septembru 2008. godine iznosila je 194,5 (11.900 denara) i u odnosu na prethodni mjesec jeftnija je za 0,5%. Cijene na malo u septembru porasle su za 6,2% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a troškovi života porasli su za 7,1%. Troškovi su u datom mjesecu manji su zbog pada cijena povrća i masti, a takodje manji su i troškovi održavanja automobila, osiguranja vozila, PTT usluge, naftnih derivata i odjeće. Rashodi u istom mjesecu povećani su 21 S trana
kada je riječ o nabavci zeleni, ribe, žitarica, mesa i jaja; čvrstih goriva, knjiga udžbenika, kao i troškovi kod usluga u obrazovanju, namještaja, sredstava za higijenu i obuće. 17 Zaključak Analizama obračuna potrošačke korpe u zemljama u okruženju, tačnije bivših republika SFRJ, došlo se do zaključka da ne postoji standard, odnosno jedinstven metod po kojem bi se radio obračun potrošačke korpe u zemlji. Takodje, sve zemlje u manjoj ili većoj mjeri vuku korijene iz metodologije obračuna potrošačke korpe nekadašnje SFRJ. Što se tiče institucija koje se bave obračunom potrošačke korpe, sve se razlikuje od zemlje do zemlje, ali većinom to rade Državni zavodi za statistiku ili Sindikati. Ono što još treba napomenuti jeste da za sada nije moguće vršiti poredjenje vrijednosti potrošačkih korpi po zemljama iz više razloga, jer ne samo što ne postoji javno objavljena metodologija obračuna potrošačke korpe, nego i zato što neke zemlje u potrošačku korpu uključuju samo prehrambene artikle, dok druge uključuju i neprehrambene. 17 Državni zavod za statistiku 22 S trana
Annex 2. Struktura MPK za hranu i bezalkoholna pića Šifra Naziv prehrambenog artikla Količina u MPK za hranu i piće za 4-člano domać.u kg mjesečno Cijene u sept. 2008 Euro Kalorijska vrijednost za 0.100 kg Ukupne kilocalorije /dnevno za artikal KCAL Mjesečni trošak za četvoročlano domaćinstvo Euro 2111 Pirinač (u svim oblicima) 1.059 1.86 360.00 3811 1.97 2121 Bijeli hljeb 13.715 0.95 266.00 36483 13.03 2123 Hljeb od crnog pšeničnog brašna 0.087 1.07 259.00 224 0.09 2129 Ostale vrste hljeba 0.365 1.27 266.00 970 0.46 2131 Kifla 0.060 5.00 274.00 163 0.30 2135 Burek 0.189 3.98 274.00 519 0.75 2141 Slano trajno pecivo 0.132 3.30 394.00 521 0.44 2145 Keks "Petit Beurre" (Ptiber) 0.364 2.21 394.00 1435 0.80 2146 Napolitanke punjene čokoladom, neprelivene 0.150 4.28 394.00 590 0.64 2151 Makaroni od bijelog brašna sa jajima 0.899 1.62 364.00 3273 1.46 2155 Zamrznuto lisnato tijesto 0.039 3.04 229.00 89 0.12 2171 Pšenično brašno u svim oblicima 16.226 0.65 324.00 52573 10.55 2172 Kukuruzno brašno u svim oblicima 1.436 1.48 365.00 5242 2.13 2173 "Corn-flakes" (Kornfleks), ovsene pahuljice i dr. 0.033 5.39 264.00 86 0.18 2211 Juneće i goveđe meso sa kostima 0.468 5.60 291.00 1363 2.62 2212 Juneće i goveđe meso bez kostiju 1.452 6.82 291.00 4226 9.90 2213 Teleće meso sa kostima 0.619 6.95 144.00 891 4.30 2214 Teleće meso bez kostiju 0.100 8.98 180.00 180 0.90 2221 Svinjsko meso sa kostima 0.174 5.11 376.00 654 0.89 2222 Svinjsko meso bez kostiju 0.493 5.82 458.54 2262 2.87 2231 Jagnjeće, ovčije meso uključujući jareće i kozje 0.689 6.23 109.00 751 4.29 2241 Zaklano pile i ostalo meso pernate živine 1.843 2.95 213.00 3926 5.44 2251 Juneća džigerica (jetra) 0.097 4.41 135.00 130 0.43 2253 Suva svinjska rebra 0.463 4.22 556.00 2572 1.95 2254 Suvi svinjski vrat 0.077 10.52 165.00 127 0.81 2255 Suva svinjska slanina 0.452 7.31 133.00 602 3.31 2257 Čajna kobasica 0.255 9.48 304.00 775 2.42 2261 Salama šunkarica 0.149 6.23 329.00 490 0.93 2262 Kobasica od svinjskog i miješanog mesa (srpska,kranjska) 0.248 5.00 329.00 815 1.24 2263 Viršle 0.464 4.60 290.00 1345 2.13 2264 Mortadela 0.023 5.38 329.00 76 0.12 2265 Presovana šunka 0.062 7.86 329.00 204 0.49 23 S trana
2271 Goveđi gulaš u limenki 0.053 6.10 370.00 194 0.32 2272 Mesni narezak 0.060 5.76 370.00 222 0.35 2273 Jetrena pašteta 0.150 5.68 370.00 556 0.85 2274 Gotovo jelo sa mesom 0.007 5.21 370.00 25 0.03 2311 Šaran 0.088 2.75 127.00 112 0.24 2312 Svježa pastrmka 0.386 5.14 148.00 571 1.98 2315 Morska riba, zamrznuta i svježa (oslić, skuša, škarpina i dr.) 0.525 3.21 92.00 483 1.69 2341 Sardine u ulju 0.049 6.60 184.00 90 0.32 2411 Kravlje mlijeko 28.633 0.60 61.00 17466 17.18 2415 Mlijeko u tetrapaku, sterilisano, trajnost 60 dana 6.416 0.97 61.00 3914 6.22 2431 Mlijeko u prahu 0.001 7.09 496.00 3 0.00 2441 Jogurt, kisjelo mlijeko, kefir i sl. 7.824 1.02 61.00 4773 7.98 2451 Domaći sir, kačkavalj 5.342 4.11 387.00 20674 21.96 2452 Kajmak 0.453 7.67 345.00 1562 3.47 2453 Tvrdokori sir, kačkavalj 0.077 8.46 174.00 135 0.65 2454 Topljeni sir (tipa "zdenka") 0.044 6.96 174.00 77 0.31 2461 Pavlaka (kisjela i slatka), vocni jogurti i deserti bazirani na mlijeku, šlag i dr. Uključujući sojino mlijeko i sl. 0.360 4.20 214.00 769 1.51 2471 Kokošja jaja 2.661 2.60 74.00 1969 6.92 2511 Maslac 0.051 6.70 717.00 362 0.34 2521 Margarin, kikiriki puter i sl. 0.371 2.13 719.00 2670 0.79 2531 Maslinovo ulje 0.023 8.44 884.00 199 0.19 2541 Jestivo ulje, suncokretovo 3.000 1.95 884.00 26520 5.85 2551 Svinjska mast, salo i dr. 0.648 1.77 902.00 5846 1.15 2611 Limun 0.510 1.71 20.00 102 0.87 2612 Pomorandže 1.000 1.69 47.00 470 1.69 2613 Mandarine 0.651 1.44 44.00 287 0.94 2614 Grejpfrut 0.003 1.82 32.00 1 0.01 2621 Banane 3.000 0.97 89.00 2670 2.91 2631 Jabuke za jelo 5.000 1.40 52.00 2600 7.00 2641 Kruške 0.210 2.28 58.00 122 0.48 2651 Trešnje i višnje 0.075 3.11 50.00 37 0.23 2652 Kajsije 0.009 1.87 48.00 4 0.02 2653 Breskve 0.129 1.62 39.00 50 0.21 2654 Šljive za jelo 0.440 1.23 46.00 202 0.54 2661 Grožđe za jelo 2.000 1.60 69.00 1380 3.20 2662 Jagode baštenske 0.097 3.50 32.00 31 0.34 2663 Maline 0.126 3.62 52.00 65 0.46 2671 Lubenice i dinje 8.000 0.37 30.00 2400 2.96 2672 Kivi 0.153 2.10 61.00 93 0.32 24 S trana
2681 Očišćeni orasi, lješnik, badem i dr. 0.093 7.77 578.00 540 0.73 2682 Suve šljive 0.012 2.76 240.00 29 0.03 2683 Suve smokve 0.011 3.94 249.00 27 0.04 2685 Jestivo sjemenje ( kikiriki, leblebije, bundevino sjeme, suncokretovo i sl.) 0.034 4.70 570.00 193 0.16 2711 Spanać, blitva, zelje 0.895 1.86 23.00 206 1.67 2712 Zelena salata svih vrsta 0.229 1.77 17.00 39 0.40 2721 Kupus 5.000 0.46 24.00 1200 2.30 2722 Karfiol, brokoli 0.037 2.29 31.25 12 0.09 2731 Svjež krastavac 0.617 0.79 13.40 83 0.49 2732 Svjež paradajz 4.000 1.03 21.00 840 4.12 2733 Pasulj, bob, sočivo 1.355 2.24 170.00 2304 3.04 2734 Paprika 3.000 1.24 29.00 870 3.72 2735 Grašak 1.000 1.75 35.23 352 1.75 2736 Boranija 1.000 1.96 35.23 352 1.96 2737 Zamrznuti grašak 0.219 2.59 35.23 77 0.57 2738 Zamrznuta boranija 0.195 2.46 35.23 69 0.48 2741 Šargarepa, paškanat, celer 1.000 1.24 41.00 410 1.24 2742 Cvekla, rotkva, ren 0.143 1.73 43.00 61 0.25 2743 Crni luk 1.642 0.84 42.22 693 1.38 2744 Bijeli luk 0.122 2.57 149.00 182 0.31 2745 Praziluk 0.125 1.31 61.00 76 0.16 2746 Pečurke 0.031 5.16 22.00 7 0.16 2761 Konzervisana boranija 1.000 1.51 71.00 710 1.51 2762 Konzervisani krastavac 1.000 1.56 11.00 110 1.56 2763 Kisjela paprika u teglama 0.268 1.69 18.00 48 0.45 2764 Paradajz pire u teglama 0.071 2.41 18.00 13 0.17 2771 Krompir za ljudsku ishranu 13.813 0.57 26.00 3591 7.87 2781 Pire krompir, instant 0.010 5.26 26.00 3 0.05 2782 Čips, smrznuti krompir za pomfrit 0.044 7.40 26.00 11 0.33 2811 Šećer 4.516 0.54 387.00 17477 2.44 2815 Vještački zaslađivači, vanilin šećer i dr. 0.039 8.00 387.00 149 0.31 2821 Marmelada od miješanog voća 0.102 2.24 246.00 251 0.23 2822 Džem (od kajsija, šipaka i dr.) 0.419 2.21 246.00 1032 0.93 2828 Med 0.148 6.65 304.00 448 0.98 2831 Čokolada za kuvanje i jelo 0.047 6.95 518.00 245 0.33 2832 Mliječna čokolada 0.208 8.89 518.00 1079 1.85 2841 Bombone, karamele i sl. 0.124 4.32 394.00 487 0.53 2851 Sladoled 0.110 5.65 417.00 459 0.62 2861 Mliječni kakao krem ("eurokrem" i sl.) i dr. 0.378 4.73 345.00 1306 1.79 2911 Kečap 0.281 1.78 32.00 90 0.50 25 S trana
2912 Senf 0.012 2.70 66.00 8 0.03 2913 Sirće 0.285 0.76 14.00 40 0.22 2914 Majonez 0.211 2.58 324.00 682 0.54 2921 Kuhinjska so 1.000 0.49 0.00 0 0.49 2922 Aleva paprika 0.048 6.02 289.00 139 0.29 2923 Dodatak jelu ("Vegeta", "Začin C", "Apetit" i dr.) 0.100 3.14 289.00 289 0.31 2931 Dječija hrana ("čokolino", "medolino" i dr.) 0.104 7.04 60.00 62 0.73 2932 Hrana za bebe, kašice 0.059 5.72 60.00 35 0.34 2933 Koncentrovana supa 0.102 10.15 429.00 438 1.04 2934 Prašak za pecivo i kvasac 0.120 6.67 289.00 347 0.80 2941 Kafa mljevena 0.500 5.03 24.10 121 2.52 2942 Nes kafa 0.006 34.52 24.10 1 0.20 2951 Čaj (svih vrsta) 0.054 6.10 25.60 14 0.33 2961 Kakao (u prahu i napitak), uključujući i čokoladu u prahu 0.012 4.47 398.00 49 0.05 2971 Mineralna voda i izvorska voda 1.638 0.34 0.00 0 0.56 2981 Bezalkoholni napitak (koka kola, pepsi kola, tonik i sl.) 1.000 0.57 40.00 400 0.57 2991 Voćni sirup i koncentrati (tipa cedevita i sl.) 1.266 2.45 44.00 557 3.10 2992 Sok od raznog voća (kašast) 1.568 1.36 44.00 690 2.13 2993 Prirodni voćni sok, bistar, negaziran 2.000 1.14 44.00 880 2.28 2211 244 26 S trana