BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE SARAJEVO BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL EMPLOYMENT INSTITUTE SARAJEVO ANALIZA POTREBA TRŽIŠTA RADA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 2016/2017 GODINA Sarajevo, maj/svibanj 2017. godine
S A D R Ž A J 1. ZAPOSLENOST U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2016. GODINI... 3 2. NEZAPOSLENOST U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2016. GODINI.. 4 3. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA RADA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 2016 / 2017 GODINA... 7 3.1. Cilj i zadaci istraživanja... 7 3.2. Metodologija istraživanja i uzorak... 7 4. TRENDOVI POSLOVANJA I PROMJENE U ZAPOSLENOSTI U 2016.GODINI.. 11 4.1. Obim i finansijski efekti poslovanja u 2016. godini... 11 4.2. Promjene u broju zaposlenih 2016. godine... 12 5. POTREBE ZA ZAPOŠLJAVANJEM U 2017. GODINI... 13 5.1. Iskazane potrebe za zapošljavanjem u 2017. godini... 13 5.2. Iskazane potrebe za zapošljavanjem prema stručnoj spremi i zanimanjima... 14 6. NEDOSTATAK ODREĐENIH PROFILA ZAPOSLENIKA I POTREBE ZA OBUKOM... 15 8. OPĆA ZAPAŽANJA... 19 2
1. ZAPOSLENOST U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2016. GODINI U 2016. godini su zabilježeni pozitivniji trendovi na tržištu rada u Federaciji Bosne i Hercegovine u odnosu na 2015. godinu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2016. godini prosječno su bila zaposlena 457.974 radnika, što je u odnosu na prosjek 2015. godine (450.121) više za 7.853 radnika, odnosno 1,75%. Značajno je istaći da je zabilježeno povećanje broja zaposlenih u privredi u odnosu na zaposlene u neprivredi. Prema iskazanim podacima Porezne uprave Federacije BiH u Federaciji BiH u 2016. godini prosječno je bilo zaposleno 496.329 osoba, što je u odnosu na prosjek 2015. godine (482.149) više za 14.180 osoba, odnosno 2,94%. Stopa zaposlenosti u Federaciji BiH prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u 2016. godini iznosila je 30,5% što predstavlja povećanje za 0,3% u odnosu na prethodnu godinu. Strukturna neravnoteža između ponude i potražnje na tržištu rada još uvijek je evidentan problem i karakteriše je neusklađenost u pogledu zanimanja, vještina, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. Nažalost, u radno sposobnom stanovništvu i radnoj snazi još uvijek participira veliki broj osoba bez kvalifikacije koje se, bez programskih ili strateških intervencija, suočavaju s rizikom marginalizacije, dugotrajne nezaposlenosti i smanjenim šansama za zaposlenje. Visoko učešće zaposlenosti u neformalnoj ekonomiji u ukupnom broju zaposlenih još uvijek je jedan od glavnih problema na tržištu rada, koje, pored nelojalne konkurencije među poslodavcima i nepoštivanja finansijske discipline, utiče na sagledavanje realne stope nezaposlenosti, ali i na socijalni status i prava osoba koje rade u takvom okruženju. Prema procjenama, broj zaposlenih u neformalnoj ekonomiji oscilira između 25% i 29% ukupne zaposlenosti tj. više od 200.000 zaposlenih. 1 Prema podacima Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) direktne strane investicije nisu na željenom nivou, što svakako utiče na intenzitet otvaranja novih radnih mjesta. Stoga, povećanje broja zaposlenih u tom kontekstu ukazuje da je taj podatak rezultat unapređenja ekonomskih aktivnosti domaćih investitora, kao i činjenica da je Bosna i Hercegovina u 2016. godini ostvarila znatno povećanje izvoza za 6% u odnosu na prethodnu godinu. 2 Neadekvatna povezanost obrazovanja sa tržištem rada je dugogodišnji problem. Ipak, u posljednje vrijeme u srednjem stručnom obrazovanju u određenim područjima vidljiva su poboljšanja ostvarena kroz saradnju sa poslodavcima i u dijelu koji se odnosi na praktičnu nastavu, ali još uvijek nedovoljno s obzirom na zahtjeve za dodatnim znanjima i vještinama koje poslodavci zahtjevaju od radne snage i imajući u vidu tehnološki razvoj. 1 Dijagnoza tržišta rada, Ekonomski institut, Sarajevo, 2015, str. 44 2 Vanjskotrgovinska komora BiH, http://komorabih.ba/izvoz-iz-bih-u-2016-godini-veci-za-sest-posto/ 3
2. NEZAPOSLENOST U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2016. GODINI Prosječan broj evidentiranih nezaposlenih osoba u 2016. godini bio je 377.854 i u odnosu na prosjek 2015. godine (390.204) manji je za 12.350, odnosno 3,31%. Broj nezaposlenih od posljednjeg kvartala 2015. godine ima stalnu tendenciju smanjivanja. U svakom mjesecu 2016. godine broj nezaposlenih je bio manji nego u istom mjesecu 2015. godine. U strukturnim obilježjima nezaposlenosti u Federaciji BiH postoje određene pozitivne promjene u odnosu na prethodne godine i to se ogleda u njihovom smanjenju broja stručnih i nestručnih nezaposlenih osoba. Tako da je stanje u 2016 godini slijedeće: na evidenciji nezaposlenih je 261.166 stručnih osoba, od kojih 107.268 (49,84%) prvi put traži zaposlenje; broj nestručnih osoba koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih je 116.688. Prosječna evidenciona stopa nezaposlenosti3 u Federaciji BiH u 2016. godini iznosila je 45,21% i ima tendenciju pada (1,22%) u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, značajno je istaći da je stopa nezaposlenosti prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u 2016. godini iznosila je 25,6% i manja je u odnosu na prethodnu godinu za 3,5%. Također, u 2016. godini zabilježeno je znatno smanjenje nezaposlenosti u devet kantona u odnosu na 2015. godinu: Unsko-sanski kanton - evidentirano je smanjenje broja nezaposlenih za 2,67%, a izdvajaju se općinama Bosanski Petrovac i Ključ sa smanjenjem za 6,90% i 5,25%; Posavski kanton - evidentirano je smanjenje broja nezaposlenih za 5,34%, a izdvajaju se općine Domaljevac (10,49%) i Odžak (5,43%); Tuzlanski kanton broj nezaposlenih je manji za 4,26%. Najveće smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u općinama Doboj-Istoku (za 8,35%) i Gračanici (za 6,00%); Zeničko-dobojski kanton - zabilježen je manji broj nezaposlenih za 3,13%. Najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je u općinama Doboj-Jug (9,09%) i Usori (za 7,28%). U općini Zenica broj nezaposlenih je manji za 2,32%; Bosansko-podrinjski kanton - smanjen je broj nezaposlenih za 2,51%. Najveće smanjenje nezaposlenih je u općini Goražde (3,05%), dok je povećan broj nezaposlenih u općini Pale za 4,45%; Srednjobosanski kanton zabilježeno je smanjenje nezaposlenosti za 4,09%. U općini Kreševo broj nezaposlenih manji je za 9,15% i općini Novi Travnik za 7,11%; Hercegovačko-neretvanski kanton - zabilježeno je smanjenje broja nezaposlenih za 2,07%. U općini Neum evidentirano je smanjenje broja nezaposlenih za 3,48%, dok je u općinama Ravno i Jablanica povećan broj nezaposlenih za 6,76% i 3,30%; Zapadnohercegovački kanton - zabilježeno je povećanje nezaposlenosti za 2,80%. U općini Posušje broj nezaposlenih povećan je za 5,19%, te isto tako i općini Grude za 4,59%; Kanton Sarajevo - evidentirano je smanjenje broja nezaposlenih za 2,63%. Najveće smanjenje je zabilježeno u općinama Trnovo (5,40%) i Stari Grad (4,15%); Kantonu 10 - evidentirano je smanjenje broja nezaposlenih za 4,4%, posebno u općinama Kupres (za 6,99%) i Tomislavgrad (6,95%). 3 Stopa nezaposlenosti je procenat učešća nezaposlenih u ukupnom broju (zbiru) zaposlenih i nezaposlenih osoba 4
U Federaciji BiH u 2016. godini evidentirano je 202.075 nezaposlenih žena, što je manje za 2.278 ili 1,11% u odnosu na prethodnu godinu. Najveće smanjenje nezaposlenih žena zabilježeno je u Posavskom kantonu (4,49%), Kantonu 10 (2,67%) i Tuzlanskom kantonu (1,69%). Prema kvalifikacionoj strukturi evidentiranih nezaposlenih osoba, broj stručnih osoba koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2016. godini, u odnosu na 2015. godinu, manji je za 3,01%. U stepenima stručnosti VSS i VŠS veći je broj osoba koje traže zaposlenje, dok je u SSS, VKV i KV smanjen. Povećan je broj nezaposlenih sa visokom stručnom spremom (VSS) za 0,43% i sa višom stručnom spremom (VŠS) za 1,20%. Smanjen je broj nezaposlenih visoko kvalifikovanih radnika (VKV) 12,24%, zatim kvalifikovanih radnika (KV) 5,34% i osoba sa srednjom stručnom spremom (SSS) 0,98%. Broj nestručnih osoba koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2016. godini, u odnosu na 2015. godinu, manji je za 3,53%. Smanjen je broj nezaposlenih polukvalifikovanih (PKV) osoba za 6,85% zatim osoba sa nižom stručnom spremom (NSS) za 3,59%, i nekvalifikovanih osoba (NKV) za 3,29%. Stručna sprema Tabela 1. Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih osoba Nestručne osobe Stručne osobe NSS NKV PKV KV SSS VKV VŠS VSS Prosječan broj nezaposlenih osoba u 2016. godini ukupno Prosječan broj nezaposlenih osoba u 2016. godini - žene 654 108.962 7.072 124.782 102.229 1.635 5.536 26.985 598 61.619 2.715 53.384 61.392 233 3.558 18.578 Broj osoba koje prvi put traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2016. godini manji je za 4,49% u odnosu na 2015. godinu. Prosječan broj stručnih osoba koje prvi put traže zaposlenje u 2016. godini, u odnosu na 2015. godinu, manji je za 4,28%. Posmatrano po stručnoj spremi, kod stručnih osoba koje prvi put traže zaposlenje, u odnosu na prethodnu godinu, najveće smanjenje je evidentirano kod VKV za 8,17% i KV 7,16%, a povećanje kod VŠS za 3,83% i NSS za 0,62%. Krajem 2016. godine najbrojnije među registriranim nezaposlenima bile su osobe dobi između 30 i 49 godina (164.678 ili 44,24%), zatim mladi do 30 godina (113.517 ili 32,50%), te stariji od 50 godina (94.012 ili 25,26%). Broj mladih nezaposlenih osoba dobi do 30 godina u odnosu na 2015. godinu manji je za 11.955. U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba i Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja, sa evidencije kantonalnih službi za zapošljavanje, po raznim osnovama, u 2016. godini u Federaciji BiH brisano je 133.037 osoba. U odnosu na 2015. godinu to je više za 17.892, tj. 15,54%. U istom periodu prijavljeno je 115.379 osoba, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 2.634, tj. 2,34%. Također, u 2016. godini registrirano je više za 23.938 osoba koje su zaposlene sa evidencije nezaposlenih (92.263) od onih koje su se prijavile na evidenciju po prestanku radnog odnosa (68.325). Broj zaposlenih s evidencije nezaposlenih u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu veći je za 15.671, dok je broj prijavljenih na evidenciju po prestanku radnog odnosa u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu veći za 3.090. 5
Tabela 2. Pregled osnovnih pokazatelja promjenama na tržištu rada u Federaciji BiH u 2016. godini Razlozi prestanka radnog odnosa Kanton / županija Broj ukupno novoprijavljenih osoba na evidenciju nezaposlenih Broj osoba brisanih iz evidencije Broj prijavljenih na evidenciju nezaposlenih po prestanku radnog odnosa Stečaj, likvidacija, restrukturiranje, privatizacija Tehnološki ili organizacioni višak Ostalo (prestanak ugovora na određeno vrijeme, sporazumni raskid ugovora, povreda radne obaveze i sl.) Zaposleno sa evidencije Broj zaposlenih, stanje: decembar 2015. godine (podaci Federalnog zavoda za statistiku) Unsko-sanski 13.207 15.615 6.973 147 1.835 4.991 9.489 33.083 Posavski 1.441 1.836 652 28 143 481 1.013 5.928 Tuzlanski 28.027 32.763 13.207 634 3.388 9.185 21.254 85.519 Zeničko-dobojski 20.730 23.818 13.684 185 3.071 10.428 17.615 72.677 Bosansko-podrinjski 1.315 1.383 654 6 89 559 998 6.778 Srednjobosanski 11.438 13.538 5.974 99 3.023 2.852 10.294 44.302 Hercegovačkoneretvanski 10.018 11.144 6.654 396 2.509 3.749 8.060 48.418 Zapadnohercegovački 3.092 2.913 1.744 74 809 861 1.878 18.176 Kanton Sarajevo 23.651 27.033 17.541 0 6.369 11.172 19.863 130.535 Kanton 10 2.460 2.994 1.242 51 353 813 1.799 9.562 UKUPNO FBIH -2016 115.379 133.037 68.325 1.620 21.589 45.091 92.263 462.933 U 2016. godini sa evidencija nezaposlenih kantonalnih/županijskih službi za zapošljavanje zaposlene su ukupno 92.263 osobe, što je za 15.671 više nego u prethodnoj godini. Posmatrano po kantonima/županijama, broj zaposlenja bio je sljedeći: 998 u Bosansko-podrinjskom, 1.013 u Posavskom, 1.799 u Kantonu 10, 1.878 u Zapadnohercegovačkom, 8.060 u Hercegovačko-neretvanskom, 9.489 u Unsko-sanskom, 10.294 u Srednjobosanskom, 17.615 u Zeničko-dobojskom, 19.836 u Kantonu Sarajevo. Najveći broj zapošljavanja je zabilježen u Tuzlanskom kantonu (21.254). Posmatrano po kvalifikacijskoj strukturi, sa evidencije nezaposlenih najviše je zaposleno KV (31.695), SSS (30.943), VSS (14.337), VSS (6.875) itd. Tabela 3. Pregled brisanih osoba sa evidencije nezaposlenih zbog zaposlenja u Federaciji BiH Stručna sprema NSS NKV PKV KV SSS VKV VŠS VSS Broj brisanih sa evidencije nezaposlenih osoba zbog zaposlenja - ukupno 44 9.456 708 31.695 30.943 335 2.207 16.875 Broj brisanih sa evidencije nezaposlenih osoba zbog zaposlenja - žene 34 4.041 230 11.168 15.691 95 1.463 11.775 6
3. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA RADA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 2016 / 2017 GODINA Istraživanje tržišta rada u Federaciji BiH za 2016/2017. godinu predstavlja nastavak aktivnosti započetih 2004. godine iz kojih je u 2005. godini proizašlo prvo sistematično ispitivanje potreba poslodavaca na području Federacije BiH. Nakon toga, ispitivanje je provedeno 2006., 2007., 2009., 2010. i 2012. godine. Pravni osnov za provođenje istraživanja u Federaciji BiH čini: Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba ( Službene novine Federacije BiH, br. 41/01, 22/05 i 9/08). Riječ je o zajedničkoj aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih/županijskih službi za zapošljavanje. U skladu sa nadležnostima, Federalni zavod za zapošljavanje sumira podatke na nivou entiteta, dok kantonalne/županijske službe za zapošljavanje koriste podatke na nivou kantona/županija. Podaci se na entitetskom nivou objavljuju u agregiranom obliku i u potpunosti je obezbijeđana tajnost podataka pojedinačnih firmi. Istraživanje je od posebnog značaja za kantonalne/županijske službe za zapošljavanje, odnosno općinske biroe za zapošljavanje, jer kroz neposrednu saradnju sa poslodavcima jačaju svoju primarnu funkciju posredovanja u zapošljavanju. 3.1. Cilj i zadaci istraživanja Cilj istraživanja je direktno od poslodavaca prikupiti informacije o procjeni poslovanja i promjenama u zaposlenosti tokom 2016. godine, te iskazanim potrebama za zapošljavanjem u 2017. godini. Pored toga, nastoji se steći uvid o iskustvima i mišljenju poslodavaca o znanjima i vještinama novozaposlenih osoba, kao i kvalitetu usluga javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH. Shodno postavljenim ciljevima, utvrđeni su konkretni zadaci: Izrada baze podataka o poslodavcima koji su zainteresirani za širu saradnju sa javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, po uzoru na Klub 100 u Danskoj; Procjena potreba tržišta rada, posebno u smislu identifikacije postojeće strukture zaposlenosti, potrebnih vještina i stručnih kompetencija, obuke postojećih zaposlenika i novog zapošljavanja; Procjena (uspostavljene) saradnje sa poslodavcima; Usvajanje odgovarajućih zaključaka i preporuka u cilju unapređenja mjera aktivnih politika zapošljavanja. 3.2. Metodologija istraživanja i uzorak Na nivou Federacije BiH formirana je radna grupa za planiranje i provođenje istraživanja, koju su činili predstavnici Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih/županijskih službi za zapošljavanje. Odabir poslodavaca i prikupljanje podataka su izvršili zaposlenici kantonalnih/županijskih službi za zapošljavanje. Prethodnih godina za provođenje ove aktivnosti bile su angažirane nezaposlene osobe sa fakultetskom diplomom. Uzorkom su obuhvaćeni poslodavci registrirani u Federaciji BiH, koji zapošljavaju pet i više radnika. Prikupljanje podataka je provedeno u periodu od 15. novembra/studenog 2016. godine do 15. januara/siječnja 2017. godine na području svih deset (10) kantona/županija u Federaciji BiH. Za provođenje ove aktivnosti korišten je upitnik koji je pripremila radna grupa za ispitivanje potreba tržišta rada u Federaciji BiH. 7
U upitniku su korištena pitanja zatvorenog tipa sa ponuđenim opcijama odgovora, osim uvodnih općih pitanja, uz napomenu da je poslodavcima ostavljena mogućnost da ponude i vlastite odgovore na gotovo svako pitanje. Upitnik je u skladu potrebama u više navrata dorađivan. Ukupno 20 pitanja je bilo razvrstano u tri tematske cjeline: Opći podaci; Zapošljavanje, obuka zaposlenika i procjene viška zaposlenih; Saradnja sa Federalnim zavodom za zapošljavanje i nadležnom kantonalnom/županijskom službom za zapošljavanje. Upitnik je valjano ispunilo 1.533 poslodavaca od planiranih 1.582, što čini zadovoljavajući odziv od 96,90% kontaktiranih poslodavaca. U tabeli 4. je prikazan pregled broja poslodavaca obuhvaćenih ispitivanjem u 2010., 2011., 2012. i 2016. godini. 4 Tabela 4. Usporedba obuhvata broja poslodavaca u 2016. godini i tokom prethodnih godina Kanton/županija 2010/11 godina 2011/12 godina 2012/13 godina 2016/17 godina Unsko-sanski 386 399 400 150 Posavski 75 79 102 31 Tuzlanski 444 430 437 272 Zeničko-dobojski 378 386 405 243 Bosansko-podrinjski 44 40 41 19 Srednjobosanski 240 293 372 210 Hercegovačko-neretvanski 376 373 387 172 Zapadnohercegovački 149 177 0 36 Sarajevo 388 398 400 386 Kanton 10 27 96 92 14 Federacija BiH 2.507 2.671 2.636 1.533 5 Kada je riječ o broju poslodavaca po kantonima/županijama, veći obuhvat poslodavaca naspram planiranog ostvaren je u Srednjobosanskom (140%), Posavskom (103,33%) i Kantonu Sarajevo (101,05%). U Unsko-sanskom kantonu obuhvat je iznosio 100%, Zeničko-dobojskom 97,2%, Bosanskopodrinjskom 95%, Tuzlanskom 90,67%, Hercegovačko-neretvanskom 86%, Zapadnohercegovačkom 72% i u Kantonu 10 28%. 4 Istraživanje provedeno u 2016. godini je prvo istraživanje nakon tri (3) godine. 5 Podaci iz sedam upitnika nisu dostupni u bazi, pa nisu uvršteni u izvještajnu kolonu. 8
1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 01-Unsko - sanski Slika 1. Obuhvat anketiranih poslodavaca po kantonima/županijama 2016/17 godina 02-Posavski 03-Tuzlanski 04-Zeničko - dobojski 05-Bosansko - podrinjski 06-Srednjebosanski 08-Zapadnohercegovački 07-Hercegovačko - neretvanski 09-Sarajevski Planirano Realizirano 10-Livanjski FBiH Prema obliku vlasništva, ispitivanjem je obuhvaćeno najviše privatnih subjekata (84,0%), slijede u znatno manjem broju državni subjekti (14,17%), dok je najmanji udio ispitanih zadrugara (0,38%). Slika 2. Struktura anketiranih poslodavaca prema obliku vlasništva Federacija BIH 14,17% 1,28% 0,38% Privatno Državno Mješovito Zadružno 84,05% Najveći broj subjekata u uzorku čine društva sa ograničenom odgovornošću (72,04%), slijede obrti (7,87%) na drugom mjestu, odnosno javne ustanove (7,28%) na trećem mjestu. Tabela 5. Struktura poslodavaca prema vrsti organizacije Kanton / županija A B C D E F G H I J K L Unsko-sanski 8 0 114 5 4 4 0 1 9 1 3 0 Posavski 1 0 27 0 0 0 0 0 2 0 1 0 Tuzlanski 5 0 219 7 1 1 0 1 29 1 8 0 Zeničko-dobojski 9 0 181 7 16 2 2 0 23 2 1 0 Bosansko-podrinjski 2 0 11 6 0 0 0 0 0 0 0 0 Srednjobosanski 6 0 193 2 0 0 0 0 6 0 2 1 Hercegovačko-neretvanski 6 0 136 8 2 0 0 1 16 1 2 0 Zapadnohercegovački 0 0 35 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Sarajevo 19 0 182 28 85 6 9 10 36 0 8 2 Kanton 10 0 1 8 0 3 0 0 1 0 0 1 0 Federacija BiH 2016 61 6 1 1.108 7 63 112 13 11 14 121 5 26 3 % 3,97 0,07 72,04 4,1 7,28 0,85 0,72 0,91 7,87 0,33 1,69 0,2 A Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću G Organ uprave B Komanditno društvo H Udruženje građana (NVO) C Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) I Obrt (SZR, STR, SUR, SPP) D Dioničarsko društvo (d.d.) J Zadruga E Javna ustanova (JU) K Privatna zdravstvena ustanova F Javno poduzeće (JP) L Vjerska organizacija 6 Podaci iz pet upitnika nisu dostupni u bazi, pa nisu uvršteni u izvještajnu kolonu. 7 Podaci iz dva upitnika nisu dostupni u bazi, pa nisu uvršteni u izvještajnu kolonu. 9
Poslodavci su u momentu provođenja ispitivanja zapošljavali 91.944 radnika, što je činilo 19,93% od ukupnog broja zaposlenih u Federaciji BiH u decembru 2016. godine. Anketirani poslodavci su zapošljavali 33.424 žena (36,35%) i 58.520 muškaraca (63,65%). Kanton / županija Tabela 6. Pregled zaposlenih prema vrsti ugovora o radu Ugovor na Ugovor o Volonteri Pripravnici određeno djelu vrijeme Povremeni poslovi Ugovor na neodređeno vrijeme Unsko-sanski 5 13 985 14 7 2.059 Posavski 0 1 314 22 0 505 Tuzlanski 74 140 4.903 43 17 11.149 Zeničko-dobojski 129 168 5.921 70 27 9.389 Bosansko-podrinjski 0 116 1.384 19 1 1.699 Srednjobosanski 11 192 6.168 1 0 11.547 Hercegovačko-neretvanski 1 63 1.323 11 88 4.726 Zapadnohercegovački 0 15 246 10 2 1.152 Sarajevo 234 340 4.702 320 114 21.135 Kanton 10 0 4 92 4 0 230 Federacija BiH 2016 454 1.052 26.045 516 256 63.621 % 0,49 1,14 28,33 0,56 0,28 69,20 Prema vrsti ugovora o radu, najviše zaposlenih je imalo zaključen ugovor na neodređeno vrijeme 63.621 (69,20%), dok je 26.045 (28,33%) imalo ugovor na određeno vrijeme. Najmanje je zaposlenih bilo na privremenim/povremenim poslovima (0,28%). Iako poslodavci iz uzorka zapošljavaju znatno više muškaraca u odnosu na žene, ne postoji bitna razlika u vrsti ugovora o radu u odnosu na spol zaposlenika. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme ima 40.922 muškaraca (69,93%) i 22.699 (67,91%) žena, dok ugovor na određeno vrijeme ima 16.438 (28,03%) muškaraca i 9.607 žena (28,74%). 10
4. TRENDOVI POSLOVANJA I PROMJENE U ZAPOSLENOSTI U 2016.GODINI Ukupno 1.353 poslodavca ili 88,26% uzorka, odgovorilo je na pitanje o obimu poslovanja u 2016. godini. Rast u proizvodnji, prodaji i uslugama imalo je 66,37% poslodavaca iz uzorka u Federaciji BiH. Stagnaciju obima poslovanja bilježi 27,79%, dok opadanje 5,84% poslodavaca. 4.1. Obim i finansijski efekti poslovanja u 2016. godini Na nivou kantona/županija, najviši rast u obimu poslovanja imaju poslodavci u Bosanskopodrinjskom kantonu (88,24%), dok su rast iznad 70% ostvarili poslodavci iz Unsko-sanskog, Zeničko-dobojskog, Zapadnohercegovačkog i Tuzlanskog kantona. Porast obima poslovanja od 65,22% su imali poslodavci iz Posavine. Najmanji rast obima proizvodnje (54,18%), kao i najveću stagnaciju (40,06%) procjenjuju poslodavci iz Kantona Sarajevo. Tabela 7. Procjena obima poslovanja (proizvodnja, prodaja, usluge) u 2016. godini Kanton / županija Ukupno Rast % Stagnacija % Opadanje % Unsko-sanski 83 64 77,11 13 15,66 6 7,23 Posavski 23 15 65,22 8 34,78 0 0,00 Tuzlanski 259 184 71,04 58 22,39 17 6,56 Zeničko-dobojski 226 164 72,57 55 24,34 7 3,10 Bosansko-podrinjski 17 15 88,24 1 5,88 1 5,88 Srednjobosanski 197 146 74,11 39 19,80 12 6,09 Hercegovačko-neretvanski 168 98 58,33 56 33,33 14 8,33 Zapadnohercegovački 33 24 72,73 7 21,21 2 6,06 Sarajevo 347 188 54,18 139 40,06 20 5,76 Federacija BiH 2016 1353 898 66,37 376 27,79 79 5,84 Kada je u pitanju procjena finansijskih efekata poslovanja u 2016. godini, na nivou Federacije BiH, najveći broj poslodavaca (62,35%) je naveo rast, stagnaciju je imalo 28,66% poslodavaca, te opadanje 7,31%. Na pitanje je odgovorilo 1.190 poslodavaca ili 77,63% uzorka. Tabela 8. Procjena finansijskih efekata poslovanja u 2016. godini Kanton / županija Ukupno Rast % Stagnacija % Opadanje % Unsko-sanski 70 50 71,43 14 20,00 6 8,57 Posavski 18 12 66,67 6 33,33 0 0,00 Tuzlanski 239 163 68,20 57 23,85 19 7,95 Zeničko-dobojski 193 139 72,02 48 24,87 6 3,11 Bosansko-podrinjski 12 11 91,67 1 8,33 0 0,00 Srednjobosanski 164 124 75,61 29 17,68 11 6,71 Hercegovačko-neretvanski 168 92 54,76 59 35,12 17 10,12 Zapadnohercegovački 28 22 78,57 4 14,29 2 7,14 Sarajevo 298 149 50,00 123 41,28 26 8,72 Federacija BiH 2016 1190 742 62,35 341 28,66 87 7,31 Na nivou kantona/županija, najveći finansijski rast su imali poslodavci u Bosansko-podrinjskom kantonu (91,67%), dok rast iznad 70% navode poslodavci u Zapadnohercegovačkom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu/županiji. Finansijski rast iznad 65% su ostvarili poslodavci u Tuzlanskom i Posavskom kantonu. Rast iznad 50%, ali i najveću finansijsku stagnaciju i opadanje procjenjuju poslodavci u Kantonu Sarajevo (41,28% i 8,72%) i Hercegovačkom-neretvanskom kantonu/županiji (35,12% i 10,12%). 11
4.2. Promjene u broju zaposlenih 2016. godine U 2016. godini poslodavci su naveli 10.150 promjena u vezi sa brojem zaposlenih radnika, od čega se najviše promjena odnosi na novo zapošljavanje (65,12%), te na otpuštanje radnika (19,6%). Tabela 9. Struktura promjene u broju zaposlenih za 2016. godinu Kanton / županija Novozaposleni Prestanak ugovora o radu Otpušteni Penzionisani Ostalo Unsko-sanski 531 90 9 136 Posavski 97 20 0 28 Tuzlanski 1.615 561 62 192 Zeničko-dobojski 1.481 393 117 240 Bosansko-podrinjski 190 54 17 9 Srednjobosanski 1.541 475 63 114 Hercegovačko-neretvanski 407 125 27 31 Zapadnohercegovački 150 15 8 28 Sarajevo 568 256 290 178 Kanton 10 30 0 0 2 Federacija BiH 6.610 1.989 593 958 % 65,12 19,6 5,84 9,44 Također, poslodavci su naveli višak od 78 zaposlenika, što je znatno manje u odnosu na prethodne godine. Najveći procenat poslodavaca (45,43%) je navelo da zaposlenike ne otpušta, već problem viška radnika rješava raspoređivanjem na drugo radno mjesto ili u drugu organizacionu jedinicu. Tabela 10. Načini rješavanja viška zaposlenih Kanton / županija A B C D E F Unsko-sanski 3 45 11 2 39 10 Posavski 0 11 2 1 4 0 Tuzlanski 2 102 29 22 73 18 Zeničko-dobojski 4 89 49 10 39 11 Bosansko-podrinjski 0 9 4 0 3 2 Srednjobosanski 0 77 18 9 32 2 Hercegovačko-neretvanski 1 26 12 5 31 3 Zapadnohercegovački 0 9 5 2 12 3 Sarajevo 5 124 38 11 38 25 Kanton 10 1 3 1 0 4 1 F BiH - 2016 16 497 8 169 62 275 75 % 1,46 45,43 15,45 5,67 25,14 6,86 A Otpuštanje B Raspored na drugo mjesto kod istog poslodavca ili u drugu organizacionu jednicu C Obukom, dokvalifikacijom, prekvalifikacijom D Skraćivanjem radnog vremena E Saradnja sa kantonalnom službom za zapošljavanje F Ostalo Najmanji procenat poslodavaca (1,46%), kao način rješavanja viška zaposlenih, navodi otpuštanje. Za saradnju sa kantonalnom/županijskom službom za zapošljavanje opredijelilo se 25,14%, dok 15,45% poslodavaca, kao način prevazilaženja problema viška zaposlenika, na određenim radnim mjestima, navodi obuku i dokvalifikaciju zaposlenih. Najbrojnija zanimanja koje su poslodavci naveli kao višak su: prodavač, pravnik i radnici za jednostavne poslove. 8 Podaci o jednom upitniku nisu dostupni te su izuzeti iz izvještajne kolone. 12
5. POTREBE ZA ZAPOŠLJAVANJEM U 2017. GODINI Potrebu za zapošljavanjem u 2017. godini je iskazalo 818 anketiranih poslodavaca, odnosno 53,36% uzorka. Poslodavci su iskazali potrebu za zapošljavanjem novih 6.117 radnika, što je smanjenje za 7,46% u odnosu na 2016. godinu kada je broj novozaposlenih iznosio 6.610. 5.1. Iskazane potrebe za zapošljavanjem u 2017. godini Najveći broj poslodavaca sa iskazanim potrebama za novim zapošljavanjem je u Bosanskopodrinjskom kantonu (78,95%) i iznosi u prosjeku 15 osoba po poslodavcu. Slijede poslodavci u Posavskom, Srednjobosanskom, Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Unsko-sanskom kantonu. Manje od 50% poslodavaca u Kantonu Sarajevo (41,71%), Zapadnohercegovačkom (41,71%) i Kantonu 10 (14,29%) ima potrebu za novim zapošljavanjem. Tabela 11. Broj poslodavaca sa iskazanim potrebama za novim zapošljavanjem u 2017.godini Poslodavci sa Kanton / županija Broj poslodavaca iskazanim potrebama % Broj potrebnih radnika Unsko-sanski 150 79 52,67 354 Posavski 31 24 77,42 219 Tuzlanski 272 158 58,09 1200 Zeničko-dobojski 243 139 57,20 1377 Bosansko-podrinjski 19 15 78,95 232 Srednjobosanski 210 128 60,95 1230 Hercegovačko-neretvanski 172 97 56,40 540 Zapadnohercegovački 36 15 41,67 71 Sarajevo 386 161 41,71 844 Kanton 10 14 2 14,29 50 Federacija BiH 2016 1533 818 53,36 6117 Poslodavci su za 1.907 (31,77 %) traženih radnika naveli područje djelatnosti. Prema dostupnim podacima, najveće potrebe za novim zapošljavanjem od 56,58% iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji i 10,54% u građevinarstvu. Tabela 12. Potrebe za novim zaposlenicima prema područjima djelatnosti Kanton / županija 0 A C D F G H I J K L M N O Ukupno Unsko-sanski 236 7 37 46 12 2 0 7 7 118 Posavski 200 10 7 2 19 Tuzlanski 1191 4 5 9 Zeničko-dobojski 1377 0 Bosansko-podrinjski 0 224 8 232 Srednjobosanski 375 1 47 587 48 38 3 26 100 5 855 Hercegovačko-neretvanski 22 35 2 178 78 66 126 8 11 4 5 5 518 Zapadnohercegovački 27 1 20 8 12 3 44 Sarajevo 732 38 2 18 14 6 16 9 1 7 1 112 Kanton 10 50 0 Federacija BiH - 2017 6117 43 49 1079 201 142 159 27 16 56 1 111 10 13 1907 % 2,25 2,57 56,58 10,54 7,45 8,34 1,42 0,84 2,94 0,05 5,82 0,52 0,68 100 O - Nije navedeno područje djelatnosti A Poljoprivreda, lov i šumarstvo C Rudarstvo D Prerađivačka industrija F Građevinarstvo G - Trgovina H Ugostiteljstvo I Saobraćaj, skladištenje i veze J Finansijsko poslovanje K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge L Javna uprava, obavezno socijalno osiguranje M - Obrazovanje N Zdravstvena i socijalna zaštita O ostale javne, društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 13
5.2. Iskazane potrebe za zapošljavanjem prema stručnoj spremi i zanimanjima Prema stručnoj spremi, poslodavci u Federaciji BiH su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom IV stepena (SSS), i to 44,84%. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme III stepena (KV) 28,59%, te za radnike za jednostavne poslove bez kvalifikacija 11,88%. Od ukupne potrebe, 11% se odnosi na radnike sa visokom stručnom spremom (VSS-1,VSS-2,VSS). Tabela 13. Iskazane potrebe prema stručnoj spremi radnika Kanton / županija NK, NSS, PKV KV VKV SSS VŠS VSS Ukupno Unsko-sanski 46 81 0 187 1 39 354 Posavski 4 0 0 200 0 15 219 Tuzlanski 244 339 16 513 6 82 1200 Zeničko-dobojski 121 325 5 790 5 131 1377 Bosansko-podrinjski 0 78 0 149 0 5 232 Srednjobosanski 77 592 31 482 1 47 1230 Hercegovačko-neretvanski 157 240 41 57 3 42 540 Zapadnohercegovački 20 23 0 26 0 2 71 Sarajevo 58 71 68 339 4 304 844 K10 0 0 44 0 0 6 50 Federacija BiH - 2017 727 1749 205 2743 20 673 6117 % 11,88 28,59 3,35 44,84 0,33 11,00 100 Kao i prethodnih godina, nastavljen je trend tražnje radnika sa srednjom školskom spremom III i IV stepena, naročito stručnih zanimanja (KV). Prema procjenama ispitanih poslodavaca šivači i krojači će biti najtraženija zanimanja u 2017. godini, slijede prodavači, stolari, obućari i konobari. Najtraženija zanimanja (KV,SSS) u 2017.godini Ukupno 1. Šivači i krojači 693 2. Prodavač 204 3. Stolar 199 4. Obućar 192 5. Konobar 183 6. Zavarivač 152 7. Bravar 133 8. Kuhar 131 9. Mašinski tehničar 116 10.Čuvar 101 Najtraženija zanimanja (VSS) u 2017.godini Zanimanja (VSS) 9 Ukupno 1. Ekonomista 55 2. Mašinski inžinjer 43 3. Menadžer 36 4. Informatičar 25 5. Pravnici 23 6. Doktori medicine 15 Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem najveća iskazana potražnja je za ekonomistima, mašinskim inžinjerima, menadžerima, informatičarima i pravnicima. S obzirom da su poslodavci naveli veliki broj zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, ali sa nižom frekvencijom po zanimanju, prikazani su podaci za frekvencijom 15 i više. Potražnja za doktorima medicine se odnosi na Zeničko dobojski i Tuzlanski kanton. 9 Prikazana su potrebna zanimanja visoke stručne spreme sa frekvencijom odgovora 15 i više. 14
6. NEDOSTATAK ODREĐENIH PROFILA ZAPOSLENIKA I POTREBE ZA OBUKOM I pored evidentno visoke evidentirane nezaposlenosti, poslodavci naglašavaju probleme prilikom pronalaska novih zaposlenika. U ovom poglavlju ćemo prikazati odgovore poslodavaca o razlozima koji doprinose ovom segmentu neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage na tržištu rada. Na pitanje koji su razlozi nedostatka zaposlenika određenog profila, odgovorilo je 699 poslodavaca. Radilo se o pitanju sa višestrukim izborom ponuđenih odgovora, koja su bila podijeljena u dvije kategorije: faktore koji se odnose na društvo i faktore vezane za pojedinca. Najveći broj poslodavaca navodi nedostatak potrebnih kvalifikacija (58,37%) radnika kao razlog trenutnog nedostatka zaposlenika. Tabela 14. Najznačajniji razlozi nedostatka određenih profila zaposlenika Faktori koji se odnose na društvo Faktori koji se odnose na pojedinca Kanton / županija A B C D E F G H I J K Unsko-sanski 34 33 5 19 38 9 4 24 7 14 1 Posavski 9 7 3 6 11 2 1 7 1 2 0 Tuzlanski 47 71 10 13 83 29 12 77 7 11 2 Zeničko-dobojski 51 64 11 25 77 31 9 51 8 14 2 Bosansko-podrinjski 1 4 0 4 6 2 1 0 0 1 0 Srednjobosanski 38 43 9 22 76 18 9 42 12 8 1 Hercegovačko-neretvanski 24 29 5 19 45 11 2 17 2 6 0 Zapadnohercegovački 6 5 0 4 7 0 1 4 3 4 0 Sarajevo 54 61 17 5 57 21 16 43 7 9 0 Kanton 10 0 2 0 2 8 1 0 2 0 0 0 Federacija BiH 264 319 60 119 408 124 55 267 47 69 6 % 37,77 45,64 8,58 17,02 58,37 17,74 7,87 38,20 6,72 9,87 0,86 A Nedostatak podsticajnih sredstava za obuku B Poreska politika C Nedovoljno obavještavanje o radnoj snazi D Odgovarajuće radno iskustvo E Nedostatak potrebnih kvalifikacija F Opće karakteristike (dob,opća kultura ponašanja,interesi) G Visina plaće H Radno vrijeme I Udaljenost radnog mjesta (mobilnost radne snage) J Nedostatak informatičkog obrazovanja K Nepoznavanje stranih jezika Kada je riječ o društvenim faktorima, poslodavci kao značajan razlog vide visoka izdvajanja za poreze i doprinose (45,64%), nedostatak poticajnih sredstava za obuku (37,77%), kao i nedostatak odgovarajućeg radnog iskustva (17,02%). Pored nedostatka potrebnih kvalifikacija, poslodavci kao ograničavajuće faktore pojedinaca navode: neprihvatanje radnog vremena poslodavca (38,20%), opće karakteristike kao što su dob, opća kultura ponašanja i interesi (17,74%), te nedostatak informatičkog obrazovanja (9,87%). Nezadovoljstvo kvalitetom kvalifikacije, stručnog znanja i vještinama kandidata za zapošljavanje iskazalo je 584 poslodavca. Pitanje imalo višestruki izbor ponuđenih odgovora. Poslodavci su najveće nezadovoljstvo iskazali nedostatkom praktičnog rada u toku obrazovanja (75%), odnosno 42,47% poslodavaca smatra da stečene kvalifikacije ne odgovaraju realnim potrebama tržišta rada. Pored navedenog, 37,84% poslodavaca smatra da kandidatima za posao nedostaje opće znanje, kao i socijalne i organizacijske vještine (30,65%). Nezadovoljstvo IT vještinama, poznavanjem stranih jezika i upravljanja projektima iskazalo je 22,09% poslodavaca, dok 19,86% poslodavaca ističe i nedostatak znanja iz poduzetništva. 15
Tabela 15. Razlozi nezadovoljstva kvalitetom kvalifikacija, stručnog znanja i vještina kandidata Kanton / županija A B C D E F G Unsko-sanski 30 49 19 11 14 18 3 Posavski 5 14 8 3 3 5 0 Tuzlanski 64 96 34 23 18 39 6 Zeničko-dobojski 22 71 65 29 34 31 1 Bosansko-podrinjski 3 5 2 1 2 0 0 Srednjobosanski 32 61 35 16 17 22 0 Hercegovačko-neretvanski 31 46 18 10 14 18 1 Zapadnohercegovački 2 7 4 3 3 3 1 Sarajevo 55 85 36 19 23 40 6 Kanton 10 3 3 0 1 1 2 1 Federacija BiH 248 10 438 11 221 116 129 179 12 19 % 42,47 75,00 37,84 19,86 22,09 30,65 3,25 A Stečena kvalifikacija ne odgovara realnim potrebama tržišta rad B Nedostatak praktičnog rada u toku obrazovanja C Nedostatak općeg znanja D Nedostatak znanja iz poduzetništva E Posebne vještine (IT, strani jezici, upravljanje projektima) F Socijalne i organizacijske vještine G Ostalo Ukupno 484 poslodavaca je u skladu sa svojim planovima uvođenja promjena u tehnologiji i organizaciji rada navelo potrebe za dodatnim osposobljavanjem zaposlenika. Tabela 16. Potrebe za dodatnom obukom i osposobljavanjem zaposlenika Kanton / županija A B C D Unsko-sanski 37 15 12 9 Posavski 14 5 2 1 Tuzlanski 43 67 35 5 Zeničko-dobojski 40 91 29 3 Bosansko-podrinjski 0 2 0 10 Srednjobosanski 1 1 0 2 Hercegovačko-neretvanski 47 25 6 1 Zapadnohercegovački 13 8 0 0 Sarajevo 47 41 18 65 Kanton 10 0 1 0 0 Federacija BiH - 2017 242 256 102 96 % 50,00 52,89 21,07 19,83 A Uža strukovna i tehnička znanja C Socijalne i poslovne vještine (t. rad, vještine ophođenja sa klijentima, komunikacija i sl.) B Dodatne vještine (IT, strani jezici i sl.) D Ostalo Na prvom mjestu su dodatne vještine (IT, strani jezici i sl.), i to 52,89%, slijede uža strukovna i tehnička znanja (50%), te socijalne i poslovne vještine (21,07%). 10 Podaci iz jednog upitnika nisu dostupni u bazi, pa nisu uvršteni u izvještajnu kolonu. 11 Podaci iz jednog upitnika nisu dostupni u bazi, pa nisu uvršteni u izvještajnu kolonu. 12 Podaci iz jednog upitnika nisu dostupni u bazi, pa nisu uvršteni u izvještajnu kolonu. 16
7. SARADNJA SA JAVNIM SLUŽBAMA ZA ZAPOŠLJAVANJE U FEDERACIJI BIH Poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata (39,02%), dok 34,9% koristi usluge javnih službi za zapošljavanje u vidu posredovanja u zapošljavanju. Kao način na koji pronalaze nove zaposlenike, 18,6% poslodavaca navodi oglašavanje u medijima. Tabela 17. Načini traženja novih zaposlenika Kanton / županija A B C D E F G Unsko-sanski 82 96 31 1 2 2 4 Posavski 17 20 10 1 2 1 2 Tuzlanski 159 216 58 0 4 7 11 Zeničko-dobojski 146 166 65 6 9 12 10 Bosansko-podrinjski 18 13 1 1 1 1 0 Srednjobosanski 145 147 48 2 3 2 1 Hercegovačko-neretvanski 92 122 59 2 7 2 2 Zapadnohercegovački 14 22 14 1 0 1 2 Sarajevo 207 178 179 3 22 29 33 Kanton 10 4 8 7 0 0 1 0 Federacija BiH - 2016 885 990 472 17 50 58 65 % 34,9 39,02 18,6 0,67 1,97 2,29 2,56 A Posredovanjem biroa za zapošljavanje B Ličnim kontaktima C Oglašavanjem u medijima (internet, novine, radio...) D Uvidom u vlastitu bazu podataka o biografijama E Posredstvom privatnih agencija za zapošljavanje F Posredstvom obrazovnih institucija G Ostalo Usluge privatnih agencija za zapošljavanje koristi 1,97% poslodavaca, a saradnju sa obrazovnim institucijama navodi 2,29% poslodavca. Najmanje poslodavaca (0,67%) ima vlastitu bazu podataka sa biografijama. Kada je u pitanju oblik saradnje koju poslodavci ostvaruju sa kantonalnim/županijskim službama za zapošljavanje, najveća frekvencija odgovora (716) se odnosi na učešće u programima sufinansiranja zapošljavanja. Usluge informiranja o ponudi radne snage koristi 309 poslodavaca, dok je usluge posredovanja u zapošljavanju potrebnog profila radne snage koristilo 290 poslodavaca. 17
Tabela 18. Oblik saradnje ostvaren sa kantonalnim/županijskim službama za zapošljavanje Kanton / županija A B C D E F G H I J K Unsko-sanski 30 23 28 60 6 1 0 2 9 0 1 Posavski 1 5 8 25 0 0 1 0 0 0 1 Tuzlanski 37 49 66 159 3 1 3 5 3 0 2 Zeničko-dobojski 24 37 47 141 12 4 16 5 5 0 2 Bosansko-podrinjski 6 9 8 14 0 1 0 0 0 0 0 Srednjobosanski 53 72 43 92 6 4 18 9 6 0 0 Hercegovačko-neretvanski 39 54 27 60 4 0 0 5 6 0 1 Zapadnohercegovački 4 5 6 29 1 0 0 4 0 0 2 Sarajevo 60 53 57 130 3 2 10 6 1 0 4 Kanton 10 2 2 0 6 1 0 0 0 1 0 0 Federacija BiH 256 309 290 716 36 13 48 36 31 0 13 A Oglašavanje slobodnih radnih mjesta B Informiranje o ponudi radne snage C Posredovanje u zapošljavanju potrebnog profila radne snage D Učešće u programima sufinansiranja E Dodatne obuke, dokvalifikacije, prekvalifikacije F Selekcija radne snage G Učešće na sajmu zapošljavanja H Pravna pomoć I Rješavanje problema viška zaposlenih J Međunarodna saradnja K Ostalo Oglašavanje slobodnih radnih mjesta putem službi za zapošljavanje koristi 256 poslodavaca. Ostale usluge (učešće u sajmovima zapošljavanja, pravna pomoć, pomoć pri rješavanju viška zaposlenika, i sl.) poslodavci su koristili u značajno manjem obimu. Poslodavci (111) su najmanje zadovoljni informiranjem o uslugama koje mogu koristiti putem službi za zapošljavanje. U poređenju sa brojem poslodavaca koji su odgovorili na ovo pitanje, znatan broj poslodavaca (96) je nezadovoljan ažurnošću službi za zapošljavanje u ispunjavanju preuzetih obaveza, kao i ponudom mjera / programa aktivne politike zapošljavanja (63). Tabela 19. Razlozi nezadovoljstva saradnjom ostvarenom sa kantonalnim / županijskim službama za zapošljavanje Kanton / županija A B C D E F G H I J K Unsko-sanski 16 8 3 3 2 0 7 1 1 1 2 Posavski 3 7 1 1 1 2 0 0 0 1 1 Tuzlanski 19 35 6 6 7 5 7 4 6 6 5 Zeničko-dobojski 16 15 3 3 13 4 3 1 1 3 5 Bosansko-podrinjski 0 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 Srednjobosanski 20 12 4 4 17 6 8 5 1 2 0 Hercegovačko-neretvanski 12 4 3 3 3 1 1 0 4 2 1 Zapadnohercegovački 0 0 0 0 2 1 1 0 0 0 0 Sarajevo 25 12 3 3 17 5 3 1 1 2 4 Kanton 10 0 2 0 0 1 0 0 0 0 0 1 Federacija BiH 111 96 23 23 63 25 30 12 14 17 19 % 25,64 22,17 5,31 5,31 14,6 5,77 6,93 2,77 3,23 3,9 4,39 A Informiranje o uslugama B Ažurnost u ispunjavanju preuzetih obaveza C Oglašavanje slobodnih radnih mjesta D Obezbjeđenje traženog profila radne snage E Ponuda mjera/programa aktivne politike zapošljavanja F Obuka, dokvalifikacije, prekvalifikacija G Učešće na sajmu zapošljavanja H Pravna pomoć I Podrška u rješavanje problema viška zaposlenih J Međunarodna saradnja K Ostalo 18
8. OPĆA ZAPAŽANJA Ispitivanjem potreba poslodavaca obuhvaćeno 1.533 poslodavaca sa pet i više zaposlenih, od kojih je 818 iskazalo potrebu za zapošljavanjem; Poslodavci zapošljavaju 91.944 radnika, od čega su 33.424 žene ili 36,35%; Prema obliku vlasništva obuhvaćeno je najviše privatnih subjekata (84,00%). Najveći broj poslodavaca su društva sa ograničenom odgovornošću (72,04%); Evidentan je rast poslovanja kod većine ispitanih poslodavaca (66,37%), kao i rast finansijskih efekata (62,35%); Od 10.150 promjena u vezi sa brojem zaposlenih radnika, najviše promjena se odnosi na novo zapošljavanje (65,12%); Najveći broj poslodavaca (45,43%) problem viška radnika rješava raspoređivanjem istih na drugo radno mjesto ili drugu organizacionu jedinicu. Najmanji procenat (1,46%) se odlučuje na otpuštanje radnika; Poslodavci su procijenili i iskazali potrebu za zapošljavanjem 6.117 radnika u 2017. godini; Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom IV stepena (SSS), i to 44,84%, slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme III stepena (KV) 28,59%, te za radnike za jednostavne poslove bez kvalifikacija 11,88%. Od ukupne potrebe za novim zapošljavanjem 11% se odnosi na radnike sa visokom stručnom spremom; Najtraženija zanimanja III i IV stepena u 2017.godinu su: šivač i krojač, prodavač, stolar, obućar, konobar, zavarivač, bravar, kuhar, mašinski tehničar i čuvar; Najtraženija zanimanja visoke stručne spreme su: ekonomista, mašinski inžinjer, menadžer, informatičar, pravnik; Kao razloge nedostatka određenih profila zanimanja, poslodavci navode nedostatak potrebnih kvalifikacija (58,37%), visoka izdvajanja za poreze i doprinose (45,64%), da kandidati ne prihvataju radno vrijeme poslodavca (38,20%), te nedostatak poticajnih sredstava za obuku (37,77%); Poslodavci su najveće nezadovoljstvo iskazali nedostatkom praktičnog rada u toku obrazovanja (75%), odnosno 42,47% poslodavaca smatra da stečene kvalifikacije ne odgovaraju realnim potrebama tržišta rada. Pored navedenog, 37,84% poslodavaca smatra da kandidatima za posao nedostaje opće znanje, kao i socijalne i organizacijske vještine (30,65%). Nezadovoljstvo IT vještinama, poznavanjem stranih jezika i upravljanja projektima iskazalo je 22,09% poslodavaca, dok 19,86% poslodavaca ističe i nedostatak znanja iz poduzetništva. Poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata (39,02%), dok 34,9% koristi usluge javnih službi za zapošljavanje u vidu posredovanja u zapošljavanju; Poslodavci su najmanje zadovoljni informiranjem o uslugama koje mogu koristiti putem službi za zapošljavanje, ažurnošću službi za zapošljavanje u ispunjavanju preuzetih obaveza, kao i ponudom mjera / programa aktivne politike zpošljavanja. 19