Ekonomska diplomatija izazov visokog prioriteta za Bosnu i Hercegovinu

Politička analiza Analiza 1/13 Ekonomska diplomatija izazov visokog prioriteta za Bosnu i Hercegovinu Non nova sed nove (Ne nova, već na novi način) Sarajevo, august 2013. Autori: dr. sc. Mile Sadžak, M. A., Mirza Pašić

Priprema i štampa: Arch Design Tiraž: 300 kom Ovu nezavisnu analizu je pripremila Vanjskopolitička Inicijativa BH (VPI BH) uz finansijsku pomoć Friedrich Ebert Fondacije. Pogledi izneseni u ovoj analizi su stoga pogledi VPI BH i ni u kojem slučaju ne oslikavaju poglede Friedrich Ebert Fondacije. Kontakt: info@vpi.ba www.vpi.ba Uz podršku:

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU 1 Ekonomska diplomatija izazov visokog prioriteta za Bosnu i Hercegovinu - Non nova sed nove (Ne nova, već na novi način) - Rješavanje ekonomskih pitanja u međunarodnim odnosima postalo je kroz historiju neodvojivi dio diplomatske teorije i prakse. Posljedica najnovijeg ubrzanja globalizacije i liberalizacije trgovine porast je konkurencije i na domaćem i na stranim tržištima, tako da države koje nemaju izgrađen koncept ekonomske diplomatije ne mogu imati proaktivnu ulogu u odnosima s drugim državama, već postaju objekt ekonomskih diplomatija drugih država. Nakon rata, perioda primanja pomoći i djelimične obnove zemlje, izgradnja jakog koncepta ekonomske diplomatije nameće se kao najviše rangirani prioritet bh. vanjske politike. Bosna i Hercegovina ima koncept ekonomske diplomatije koji do sada nije dao dovoljno dobre rezultate, o čemu najviše govori veliki trgovinski deficit. Da bi koncept ekonomske diplomatije BiH bio efikasniji, aktivnosti se moraju provoditi kontinuirano, a tehnike ekonomske diplomatije treba da budu izgrađene i primjerene trenutku i mjestu. I pored niza poteškoća koje ga kontinuirano prate, koncept ekonomske diplomatije u Bosni i Hercegovini ipak dobiva jasan oblik i ima realnu šansu da preraste u jaku polugu razvoja domaće ekonomije. 1. Ekonomija je neodvojivi dio diplomatske prakse na početku 21. stoljeća novo ubrzanje globalizacije kreira u ekonomskom smislu kvalitativno novu realnost u međunarodnim odnosima. najnovije ubrzanje globalizacije smanjuje razdaljinu između država, reducirajući vrijeme putovanja ili transporta, transakcijske i transportne troškove i tako omogućava putem interneta ili telefona direktnu komunikaciju s business partnerom bez obzira na kojem dijelu planete se on nalazio. Ekonomije država sve se jače integriraju, obim svjetske trgovine raste sve brže, investicije se planiraju širom svijeta, a novac slobodno teče zemaljskom kuglom. Sve je manje resursa, jer se s porastom stanovništva i širenjem vrijednosti potrošačkog društva oni sve brže troše. Klasično shvaćanje suvereniteta države neprestano se suočava s porastom međuzavisnosti država, što, uz liberalizaciju trgovine, omogućava da se uspostavljaju mreže unutarregionalnoga i međuregionalnog povezivanja koje slabe državne granice i trgovačke barijere. U uslovima stalnog povećanja slobodnog protoka ljudi, dobara, kapitala i usluga, čiji je rezultat enormna konkurencija, ne samo na stranim nego i na domaćim tržištima, najviši je prioritet diplomatije ekonomski prosperitet vlastite zemlje, tako da geoekonomija uzima primat geopolitici. 2. Izgrađen koncept ekonomske diplomatije prioritet je vanjske politike u modernom dobu Odgovorne vlade na promjene izazvane recentnim globalizacijskim procesima odgovaraju izgradnjom efikasnog koncepta ekonomske diplomatije koji je sposoban odgovoriti na izazove s kojima se suočavaju. Izgradnja koncepta ekonomske diplomatije najbolji je način uspješnog vođenja vanjske politike u uslovima kada je neophodno stalno tražiti kvalitetne strane investitore i nova tržišta za domaće proizvode, jer se time osigurava ekonomski razvoj vlastite zemlje i smanjenje nezaposlenosti. Ekonomska diplomatija označava diplomatske aktivnosti usmjerene na unapređenje i zaštitu ekonomskih interesa zemlje, a njezin koncept treba osigurati da aktivnosti takve diplomatije budu efikasne i uspješne. Koncept ekonomske diplomatije treba da bude strateški osmišljen, u praksi dobro koordiniran i koherentan. Izgradnji toga koncepta mora prethoditi politička odluka i kontinuirano ga mora pratiti politička podrška zasnovana na volji da se postignu rezultati. Politička volja i politička odluka da ekonomska diplomatija bude prioritet podrazumijevaju da se na unutrašnjem političkom planu kreira business friendly atmosfera. U zemlji se moraju riješiti unutrašnja pitanja koja utiču na njezinu reputaciju u međunarodnoj zajednici. način poslovanja u zemlji je vrlo važan i on treba da se odvija po svjetskim normama i standardima. Strani investitori treba da budu zaštićeni u mjeri u kojoj su zaštićeni u drugim državama, a opća poslovna klima mora biti takva da se osjećaju dobrodošlima. moraju se identificirati

2 EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU najatraktivniji sektori i istraživati ekonomski procesi u konkretnom okruženju kako bi se prepoznali benefiti / prednosti što se nude investitorima i poslovnim ljudima iz inostranstva koji treba da dođu i naprave profit, što je njihov osnovni motiv. Ekonomska diplomatija mora napraviti link između planova i želja u pogledu ekonomskog razvoja zemlje te vanjske politike i diplomatije kao instrumenta te politike. Koncept ekonomske diplomatije u inostranstvu se prvenstveno zasniva na radu diplomatskih misija i konzularnih predstavništava, ali veliku pomoć mogu pružiti i predstavništva vanjskotrgovinske ili privredne komore te specijaliziranih agencija za promociju izvoza i privlačenje stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu, kao i počasni konzuli. 3. Ekonomska diplomatija u vanjskoj politici BiH nakon rata, perioda primanja pomoći i djelimične obnove zemlje, izgradnja kompetentnog koncepta ekonomske diplomatije nameće se kao najviše rangirani prioritet vanjske politike Bosne i Hercegovine, uz punopravno članstvo u nato-u i Evropskoj uniji, koje treba da joj osigura održivi mir i neophodan stepen sigurnosti, te je učini privlačnijom za poslovne ljude izvana i iz zemlje. 3.1. Zašto je BiH potreban efikasan koncept ekonomske diplomatije 3.1.1. Trgovinski deficit Da bi ostvarila ekonomsku stabilnost i ekonomski razvoj, Bosna i Hercegovina mora smanjiti trgovinski deficit, koji svake godine iznosi oko sedam milijardi eura. to je moguće napraviti ukoliko se poveća ukupan izvoz i smanji uvoz, te osigura konstantan priliv direktnih stranih investicija, posebno u proizvodne kapacitete. Da bi bio povećan ukupan obim izvoza, bosanskohercegovačka ekonomska diplomatija mora tragati za partnerima širom svijeta, a proizvodi i usluge iz BiH treba da budu prisutni na tržištima na kojima će ostvariti najbolju zaradu, bilo da su to tržišta susjednih ili najudaljenijih zemalja. zato je potrebno ojačati poziciju bh. kompanija na tržištima na kojima su već prisutni njihovi proizvodi i uvoditi ih na tržišta na kojima ih do sada nije bilo. Kompanije iz Bosne i Hercegovine koje još nisu izvozile treba ohrabriti i podržati da počnu izvoziti ukoliko imaju proizvode i usluge koje mogu ponuditi na stranim tržištima, jer da bismo povećali izvoz, potrebno je povećati i broj bh. izvoznika. U BiH oko 70% izvoza ostvaruje samo 100 kompanija i ovaj broj je konstantan niz godina. U 40% od tih 100 kompanija je strani kapital. U Evropskoj uniji 8% preduzeća su izvoznici. Ako bi se ovaj kriteriji slijedio, to znači da bi u BiH oko 12.000 malih i srednjih preduzeća trebalo da budu izvoznici. 1 U Tabeli 2 je dat broj izvoznika u Sloveniji i Austriji. tabela 1 Trgovinski deficit u milijardama eura Izvor: Centralna banka BiH tabela 2 Broj izvoznika u Sloveniji i Republici Austriji Izvori: za Austriju Advantage Austria za Sloveniju Statistical Office of the Republic of Slovenia 1 Nacrt Strategije rasta izvoza BiH od 2012. do 2015. godine, Izvozno vijeće BiH, novembar 2011. godine, http://komorabih.ba/wp-content/uploads/2013/05/6nacrt-strategije-rasta-izvoza-nov-11.pdf, posjećeno 20. 6. 2013., str. 23.

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU 3 Da bi se izvoz iz Bosne i Hercegovine unaprijedio, bh. ekonomska diplomatija može pomoći pri analizi i davanju kvalitetnih informacija o stranim tržištima, brendiranju i promociji BiH, uklanjanju trgovinskih barijera, kao i uspostavljanju direktnih kontakata, ali ne može svojim radom nadomjestiti niz mjera koje se moraju provesti da bi se ojačao izvoz iz zemlje a tiču se ekonomske politike: uvođenje podsticaja izvoznicima; pojednostavljenje izvoznih procedura; osnivanje izvozne banke koja bi pratila izvoznike i finansijski podržavala njihove aktivnosti; kreiranje domaće firme koja bi posjedovala lanac tržnih centara i garantirala otkup poljoprivrednih proizvoda; iniciranje pravljenja konzorcija domaćih firmi, ali i konzorcija sa stranim firmama radi nastupa na trećim tržištima; povećanje kvaliteta domaćih proizvoda; certifikacija proizvoda; osnivanje udruženja bh. izvoznika, povoljnije cijene energenata i usluga telefona i interneta za izvoznike i sl. Osnovna strategija smanjenja trgovinskog deficita treba da bude strategija povećanja izvoza, dok se kreiranje strategije uvoza ne može smatrati ispravnim pristupom, jer bi takva strategija bila u suprotnosti s uslovima slobodne trgovine i važećim pravilima trgovine WtO-a kao i drugim multilateralnim i bilateralnim sporazumima. Ipak bi trebalo provesti niz mjera, kao što su kontrola kvaliteta uvoznih proizvoda, afirmacija domaćih proizvoda i mjere za stabilan uvoz onih proizvoda koji su neophodni bh. ekonomiji, a Bosna i Hercegovina ih ne posjeduje. 3.1.2. Privlačenje stranih investicija Da bi se otvorila nova radna mjesta i smanjio procent nezaposlenosti u BiH, potrebno je omogućiti stabilan priliv direktnih stranih investicija, posebno u proizvodne kapacitete i uslužne djelatnosti. Pored smanjenja stope nezaposlenosti i plasmana roba i usluga na bh. tržište, strane investicije proizvode i artikle za izvoz, pa na taj način utiču i na povećanje ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine, čime utiču na smanjenje trgovinskog deficita. tabela 3 Priliv direktnih stranih investicija u zemljama regije u milionima eura Izvori: za BiH Centralna banka BiH, FIPA za Albaniju Bank of Albania za crnu goru Montenegrin Investment Promotion Agency( MIPA) za Hrvatsku Agencija za investicije i konkurentnost, Državni zavod za statistiku za Srbiju Ministarstvo finansija Srbije Napomena: Za neke zemlje nisu pronađeni podaci za 2005. i 2012. godinu. Iz navedene tabele se vidi da su najveći priliv stranih investicija ostvarile Hrvatska i Srbija, dok Albanija ima stabilan rast priliva stranih investicija. Bosna i Hercegovina od 2009. godine ima stabilan rast priliva stranih investicija i aktivnost ekonomske diplomatije treba biti usmjerena da se ovaj trend održi, a ukupan obim stranih investicija poveća. Podaci centralne banke BiH o tokovima i stanju direktnih stranih ulaganja revidirani su prema preporukama međunarodnoga monetarnog fonda (International Monetary Funda ImF) i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (Organization for Economic Cooperation and Development OEcD). U skladu sa statističkim principima izvršene su revizije iznosa za tokove i stanja direktnih stranih ulaganja i za prethodne godine. U 2007. godini, zahvaljujući privatizaciji velikih državnih preduzeća, Bosna i Hercegovina je imala priliv direktnih stranih ulaganja (DSU) od 1,3 milijarde eura, najveći godišnji iznos zabilježen u posljednjih petnaest godina. U 2007. godini je realizirana i najveća direktna strana investicija u BiH, a to je prodaja kompanije Telekomunikacije Republike Srpske. U 2008. godini priliv DSU-a od 684 miliona eura, bez očekivane privatizacije, može se smatrati zadovoljavajućim, naročito ako se uzme u obzir njegova pozitivna struktura (ulaganje u proizvodni sektor i visoko učešće greenfield ulaganja). U 2009. godini uticaj svjetske ekonomske krize odrazio se na priliv DSU-a. Ohrabruje postepeno povećanje priliva u posljednje dvije godine, ali su oni još uvijek značajno niži nego u razdoblju prije početka globalne

4 EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU krize. Bez obzira na nižu vrijednost DSU-a, priliv u 2011. je porastao za 31,6% u odnosu na 2010. godinu. Očekuje se nastavak pozitivnog trenda rasta, naročito prema informacijama o aktuelnim i najavljenim investicijskim projektima. 2 Ekonomska bh. diplomatija treba da brendira Bosnu i Hercegovinu, promovira pozitivan poslovni ambijent u našoj zemlji za direktne strane investicije, daje podršku poslovnim kontaktima, ostvaruje direktne kontakte s potencijalnim stranim investitorima u inostranstvu i pomaže im da pronađu partnere u BiH. Da bi se povećao priliv stranih investicija, potrebno je, međutim, napraviti i niz mjera koje nisu u domenu ekonomske diplomatije: investiranje u infrastrukturu, dobar sistem obrazovanja, jednostavnije administrativne procedure, izgradnja prijateljskog okruženja prema stranim investitorima u BiH, olakšice pri izdavanju viza za potencijalne i postojeće strane investitore, usavršavanje koncepta bescarinskih zona, izgradnja koncepta poslovnih zona, gdje usluge i troškovi energije i telekomunikacijskih usluga treba da budu niži, a ne viši u odnosu na fizička lica i sl. 3.2. Kakve mjere treba preduzeti da bi koncept bh. ekonomske diplomatije bio efikasniji 3.2.1. Organizacija ekonomske diplomatije u Ministarstvu vanjskih poslova BiH Od 2002. godine ekonomska diplomatija je promovirana kao prioritet vanjske politike Bosne i Hercegovine. Iz ministarstva vanjskih poslova BiH upućuje se u Washington D.c. grupa od dvadesetak diplomata, ranga ministara-savjetnika i savjetnika, koji su stekli specijalistička znanja u oblasti ekonomske diplomatije. nakon toga je dio diplomata iz ove grupe raspoređen na mjesta ekonomskih savjetnika u bh. ambasadama, a dvoje diplomata je počelo raditi u Odsjeku za ekonomsku diplomatiju mvp-a BiH koji je osnovan 2003. godine. trenutno u ministarstvu vanjskih poslova BiH postoje dva odsjeka koja se bave ekonomskom diplomatijom. Odsjek za ekonomsku diplomatiju organizacijski pripada Sektoru za bilateralne odnose i ima osam diplomata. U svom radu kombinira regionalni i funkcionalni pristup u praćenju, analizi i promociji bilateralnih ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Odsjek vrlo blisko sarađuje s diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima i koordinira njihove aktivnosti. Bilateralna dimenzija je sukus ekonomske diplomatije većine zemlja poput BiH, jer je to njihov realni doseg. najvažnije su aktivnosti bilateralno orijentirane ekonomske diplomatije fokusiranje na konkretna tržišta i situacije na njima, uspostavljanje bilateralne ekonomske saradnje i usredotočenje na B2B situacije, odnosno na konkretne projekte, kompanije, proizvode i usluge, kao i pojedinačne investitore. Ovakav 2 Direktna strana ulaganja (DSU) stanje i performanse, FIPA, 2013, http://www.fipa.gov.ba/informacije/statistike/investicije/default.aspx?id=180&langtag=bs-ba, preuzeto 27. juna 2013.

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU 5 pristup zahtijeva angažman resursa u znatno manjem obimu, a pripreme za određene poslovne aktivnosti i događaje su znatno kraće jer su manje kompleksne. također je i kontrola cjelokupnog procesa znatno jednostavnija. U praksi to podrazumijeva: rad na izgradnji alijanse bh. institucija, organiziranje privrednih foruma, investicijskih konferencija, podršku učešću domaćih privrednika na sajmovima, privrednim konferencijama i drugim privrednim manifestacijama u svijetu, obuku kadrova, davanje kvalitetnih instrukcija i informacija diplomatskim i konzularnim predstavništvima u oblasti ekonomske diplomatije i usmjeravanje njihovog djelovanja u zemljama prijema, pa sve do rješavanja konkretnih problema u praksi. Odsjek za ekonomsku multilateralnu saradnju i rekonstrukciju ima sedam diplomata i zadužen je za koordinaciju aktivnosti s multilateralnim finansijskim organizacijama, ekonomskim forumima, međunarodnim organizacijama i specijaliziranim agencijama. Odsjek mobilizira strane donatore i koordinira međunarodnu pomoć Bosni i Hercegovini. Da bi koncept ekonomske diplomatije bolje funkcionirao, dobro bi bilo da se ova dva odsjeka objedine u jedan sektor za ekonomsku diplomatiju kojim bi rukovodio pomoćnik ministra za ekonomsku diplomatiju, čime bi ekonomska diplomatija i organizacijski bila podržana kao prioritet vanjske politike BiH. Iako se zbog postojanja Agencije za promociju izvoza BiH i FIPA-e može javiti dilema u pogledu preklapanja nadležnosti, pažljivim postavljanjem nadležnosti Odsjeka za promociju izvoza i Odsjeka za privlačenje stranih investicija ta će dilema biti otklonjena jer je osnovna zadaća ovih odsjeka da koordiniraju rad u navedenim oblastima između bh. institucija, prvenstveno Agencije za unapređenje izvoza BiH i FIPA-e te diplomatskih misija i konzularnih predstavništava. Od polovine 2012. godine u ministarstvu vanjskih poslova BiH napravljena su nova kadrovska rješenja, nakon čega se čine intenzivni napori da ekonomska diplomatija ne bude samo deklarativni, nego i stvarni prioritet vanjske politike BiH. Proaktivnom pristupu u radu daje se prednost u odnosu na dotadašnji reaktivni pristup, komunikacija se značajno ubrzava efikasnijim korištenjem informacijskih tehnologija, a koncept ekonomske diplomatije i teoretski se osmišljava. U novim uslovima diplomatske misije i konzularna predstavništva BiH dobivaju odgovarajuće instrukcije i podršku iz centrale (mvp-a BiH) u skladu s novim konceptom i načinom njegove implementacije. I pored otežavajućih okolnosti, a na osnovu čvrste odluke da se dā realan doprinos izgradnji efikasnog koncepta ekonomske diplomatije u Bosni i Hercegovini, te uz punu političku podršku, teoretski je osmišljen i u praksi provođen koncept ekonomske diplomatije. taj koncept nije potpuna novina u poređenju s onim što se radi u regiji i svijetu, ali je napravljen na novi način i prilagođen uslovima u BiH. Promijenjen je način rada Odsjeka, tako da se iz reaktivnoga prešlo u fazu proaktivnog pristupa, a napravljen je i niz aktivnosti čija je realizacija ekonomsku diplomatiju od deklarativnoga transformirala u stvarni prioritet vanjske bh. politike. napravljen je zaokret prema sistemskom pristupu ovoj problematici, jer se ekonomska diplomatija do tada svodila na pojedinačne uspjehe bh. diplomata koji su imali dovoljno sklonosti, želje, inicijative i snage da naprave ozbiljne aktivnosti u ovoj oblasti. Primjer takvog iskoraka je angažman ambasadora Ferhata Šete u libiji, koji se sa stanovišta ekonomske diplomatije može ocijeniti vrlo uspješnim.

6 EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU Da bi u budućnosti koncept ekonomske diplomatije istinski zaživio, potrebno je voditi brigu o kadrovskim rješenjima i uvažavati mišljenje šefa Odsjeka pri izboru kadrova koji će raditi u njemu. također je potrebno mnogo više pažnje posvetiti njegovoj tehničkoj opremljenosti. U sljedećim fazama bit će potrebno izgraditi čvršće veze s poslovnim sektorom, čime će ekonomska diplomatija postati više orijentirana na biznis. 3.2.2. Organizacija bh. ekonomske diplomatije u inostranstvu Koncept konomske diplomatije u inostranstvu prvenstveno se temelji na radu diplomatskih misija i konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine podržanih radom počasnih konzula i poslovnih klubova ili poslovnih savjeta, kao i predstavništava Vanjskotrgovinske komore BiH koja tek treba da budu osnovana. Diplomatske misije i konzularna predstavništva bez sumnje imaju najvažniju ulogu u konceptu ekonomske diplomatije u inostranstvu. U najvažnijim bh. ambasadama, sa stanovišta ekonomske diplomatije, treba da rješenjem budu postavljeni ekonomski savjetnici čiji će posao biti isključivo bavljenje ekonomskom diplomatijom. Oni treba da imaju dobar uvid u ekonomsku situaciju u zemlji prijema, dobro izgrađene kontakte i u središtu njihovog zanimanja treba da budu informacije o privrednim sektorima interesantnim za bh. izvoz, kontakti s potencijalnim investitorima, pravne norme koje se odnose na poslovanje u zemlji prijema, eventualne trgovinske barijere itd. Diplomatske misije i konzularna predstavništva treba da budu u stanju dati praktične savjete o načinu poslovanja domaćih kompanija u zemlji domaćinu. također treba da budu u mogućnosti davati prijedloge u vezi s tim koji proizvodi i na koji način mogu pronaći kupca na tržištu zemlje prijema. Izvještavanje o privrednom sektoru zemlje prijema, koji je interesantan za izvoz iz BiH, treba da bude fokusirano na opis tržišta samo za taj specifičan privredni sektor, proizvodnju i potražnju proizvoda u okviru toga sektora, informacije o politici zemlje prijema u tome sektoru, procjenu šansi bh. privrednika u spomenutom sektoru, uslove i načine plaćanja, podatke i procjene o konkurenciji, specifične ili ciljne sajmove, tendere i projekte koji treba da budu realizirani u tome specifičnom sektoru. Većina diplomatskih i konzularnih predstavništava BiH ima dvije-tri osobe s diplomatskim statusom. zato je takvim uslovima teško organizirati specijaliste koji bi kao diplomati bili posvećeni samo poslovima ekonomske diplomatije. U svakom slučaju, rješenjem o radnom mjestu mora se odrediti koja je osoba u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu zadužena za poslove ekonomske diplomatije, kako bi se postigao kvalitet putem odgovornosti i mjerljivosti učinka. također je vrlo bitno da se za ove poslove diplomatskoj misiji i konzularnom predstavništvu odobri odgovarajući budžet, jer ekonomska diplomatija koja nije podržana budžetom postaje zmaj od papira. Procjena mogućnosti ekonomske saradnje s nekom zemljom ne treba da bude presudna, ali bi morala biti jedan od važnih faktora u donošenju odluke o otvaranju ili zatvaranju diplomatskoga ili konzularnog predstavništva zemlje slanja u zemlji prijema. glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Filipina raul Hernandez, prilikom zatvaranja 10 filipinskih ambasada u svijetu tokom 2012. godine, rekao je da se odluka o zatvaranju ambasada donosi na osnovu tri stupa filipinske vanjske politike: osiguranja nacionalne sigurnosti, promocije ekonomske diplomatije i zaštite prava i prosperiteta Filipinaca koji žive u inostranstvu. Hernandez je naveo da na odluku o zatvaranju diplomatske misije, pored troškova ambasade i osoblja, utiču faktori kao što su obim trgovine sa zemljom prijema, investicije te Filipinci koji tu žive. 3 Radio Netherlands Worldwide (rnw) donosi 8. aprila 2011. godine vijest da će nizozemska zatvoriti devet ambasada vodeći se prvenstveno redizajnom prioriteta vlastite vanjske politike. Ekonomski interesi Nizozemske sada imaju prioritet u odnosu na pomoć zemljama u razvoju, rekao je tadašnji nizozemski ministar vanjskih poslova Uri rosenthal. tada su zatvorene ambasade nizozemske u četiri afričke zemlje (Burkini Faso, Kamerunu, Eritreji i zambiji) i u pet 3 tina g. Santos, 10 PH embassies, consulates to be closed, 25. januar 2012. http://globalnation.inquirer.net/23935/10- ph-embassies-consulates-to-be-closed-palau-appeals, posjećeno 20. juna 2013.

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU 7 zemalja latinske Amerike (Boliviji, Ekvadoru, gvatemali, nikaragvi i Urugvaju). Istovremeno je nizozemska otvorila dvije nove diplomatske misije, i to u Panami i kineskom gradu chengduu, dok je u tanzaniji ambasada reorganizirana u ekonomsko predstavništvo. 4 Posebnu podršku poslovnom lobiranju i umrežavanju mogu pružiti počasni konzuli. Do sada je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenovalo 17 počasnih konzula u 13 zemalja, a imenovanje 46 počasnih konzula u proceduri je. Predsjedništvo BiH je u 2013. godini preuzelo imenovanje počasnih konzula. Da bi ostvarili rezultate u svome radu, počasni konzuli bi trebali proći obuku u trajanju od najmanje sedam dana u ministarstvu vanjskih poslova BiH, posebno u Odsjeku za ekonomsku diplomatiju, a potrebno je izgraditi sistem i način izvještavanja o njihovim aktivnostima, posebno u ekonomskoj oblasti. Prema postojećoj praksi, počasni konzuli jednom godišnje podnose izvještaj mvp-u BiH. Ponovno imenovanje počasnog konzula treba biti uslovljeno kvalitetom rada i izvještavanja. Pored partnerstva u okviru strateške alijanse bh. institucija, potrebno je graditi još jedno značajno partnerstvo partnerstvo s bh. dijasporom u svijetu. niko bolje ne poznaje zemlju od onoga ko u njoj živi i svakodnevno se bori za svoju egzistenciju i napredak svoje porodice. Diplomati dođu i odu, a dijaspora ostaje da dijeli sudbinu sa svojim domaćinima. U principu su iskustva s bh. dijasporom veoma pozitivna, ali je potrebno popravljati stare i graditi nove odnose s njom. Bosanskohercegovačka dijaspora je po strukturi heterogena. Postoje bh. državljani u inostranstvu koji su postigli veliki uspjeh u businessu, nauci i umjetnosti. Isključivo su svojim radom i ponašanjem zaslužili poštovanje u zemlji domaćinu, a mnogi od njih tamo su i nagrađivani. zbog toga posebnu pažnju treba posvetiti pri razvoju bilateralnih odnosa sa zemljama u kojima živi brojna bh. dijaspora, prije svega da se zaštite interesi bh. građana u tim zemljama, unapređuju kulturne veze, ali i da se dijaspora uključuje i u bilateralne ekonomske odnose. U tome je smislu jako dobar pristup da koncept ekonomske diplomatije u inostranstvu bude podržan putem organiziranja mreže poslovnih klubova ili poslovnih vijeća. Poslovni klubovi treba da budu mjesto okupljanja poslovnih ljudi, ostvarivanja businessa te poslovnih kontakata (B2B), brzo organiziranih poslovnih sastanaka i mjesto gdje će se poslovni ljudi družiti i razmjenjivati informacije. Posebno treba njegovati kontakte između poslovnih ljudi iz Bosne i Hercegovine koji žive i rade u državi prijema i bh. privrednika koji namjeravaju početi poslovati u zemlji prijema. 3.2.3. Strateška alijansa bh. institucija Odsjek za ekonomsku diplomatiju inicirao je formiranje strateške alijanse bh. institucija koja djeluje kao neformalna grupa, a čine je ministarstvo vanjskih poslova BiH, ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencija za unapređenje i zaštitu investicija (FIPA) i Vanjskotrgovinska komora BiH (VtKBiH). temeljna je intencija formiranja strateške alijanse bh. institucija da se stvori kompetitivna sinergija institucija koje su njezine članice. na taj način je poboljšana komunikacija u oblasti ekonomske diplomatije. Sve druge državne i entitetske institucije i komore koje žele i mogu pomoći u unapređenju izvoza bh. proizvoda u inostranstvo i privlačenju stranih investicija u BiH dobrodošle su u stratešku alijansu bh. institucija koja ostaje otvorena. 3.2.4. Uslovi djelovanja ekonomske diplomatije Koncept ekonomske diplomatije ne može lebdjeti u sferi ideja, već egzistirati u vrlo realnom okruženju u kojem su u toku procesi čiji su subjekti stvarni ljudi. zato se u izgradnji jakog koncepta ekonomske diplomatije aktivnosti moraju provoditi kontinuirano, a tehnike biti izgrađene i primjerene trenutku i mjestu. Okruženje u kome trenutno djeluje ekonomska diplomatija BiH izuzetno je kompleksno. Kretanje BiH na putu prema Evropskoj uniji i nato-u značajno je usporeno, naša zemlja još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WtO); vrlo važan trgovinski partner BiH republika Hrvatska izlazi iz cefta-e, 1. jula 2013. godine postala je punopravna članica EU-a; izvoz bh. proizvoda otežava jaka valuta, 4 john tyler, Netherlands to close nine embassies, radio netherlands Worldwide, 8. aprila 2011., http://www.rnw.nl/english/article/netherlands-close-nine-embassies, posjećeno 24. juna 2013.

8 EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU koja je istovremeno važna za privlačenje stranih investicija; evidentno je nepostojanje odgovarajućih propisa u BiH, posebno onih što se odnose na certificiranje domaćih proizvoda koji se žele izvoziti; budžeti su sve manji, a potreba za finansiranjem aktivnosti ekonomske diplomatije sve je veća, jer se dobar marketing mora dobro i platiti. također se moraju imati u vidu i uslovi na stranim tržištima: oštra konkurencija, prezasićenost tržišta robom različite kvalitete, jako jeftina roba, kao i stanje ekonomske krize u današnjem globaliziranom svijetu. Ipak, i u takvim uslovima ekonomska diplomatija BiH realizira aktivnosti i čine se napori da i bh. privrednici nađu svoje mjesto na svjetskom tržištu. zavaljujući realizaciji aktivnosti i ekonomske diplomatije, Bosna i Hercegovina je danas članica cefta-e i ima Sporazum o slobodnoj trgovini s turskom, što broj stanovnika naše zemlje od četiri miliona proširuje na oko 100 miliona potrošača, a u planu je i članstvo u EFtA-i, čime će ovaj broj potrošača biti dodatno povećan. Ekonomska diplomatija ima i šire implikacije jer kvalitetna ekonomska saradnja djeluje kao stabilizirajući faktor u regiji. logičan put ka obnovi povjerenja u regiji je realizacija velikih ekonomskih projekata regionalnog značaja. 3.2.5. Strateška tržišta za BiH tržišta koja su strateška za ekonomiju BiH, a time i za ekonomsku diplomatiju, susjedne su zemlje, ostale zemlje regije zapadnog Balkana, tržište EU-a, zemlje mediterana, zemlje Bliskog Istoka te velika tržišta u ekspanziji kao što su Indija i Kina. U aktuelnoj situaciji tzv. treća tržišta čine se najperspektivnijima jer BiH odranije s njima ima pozitivne ekonomske memorije i realizirane značajne poslovne projekte, a imajući u vidu globalnu recesiju, ta tržišta su upravo tržišta koja se najdinamičnije razvijaju jer su još neizgrađena ili nezasićena te objektivno daju dosta prostora za poslovne aktivnosti. Istina i na njima svakoga dana konkurencija postaje sve veća, tako da je vrijeme jedan od odlučujućih faktora, pa je stoga veoma bitno da se na njima počne djelovati što prije. 3.2.6. Lokalne zajednice u konceptu ekonomske diplomatije nedovoljno iskorišten potencijal za privlačenje stranih investitora u Bosni i Hercegovini su lokalne zajednice, od općine do kantona ili regije, koje mogu biti najbolji akceptori / primaoci stranih investicija u našoj zemlji. Ukoliko lokalna zajednica ima dobro urađene razvojne projekte po svjetskim standardima, ona je vrlo atraktivna za strana ulaganja i bh. ekonomska diplomatija u budućnosti puno više treba koristiti ovaj potencijal. S druge strane, vlasti u lokalnoj zajednici mogu riješiti većinu pitanja s kojima se strani investitori susreću. 3.4. Poslovni forum pozitivan primjer efikasnog koncepta bh. ekonomske diplomatije Efikasna organizacija ekonomske diplomatije u inostranstvu podrazumijeva sistemski pristup s tačno definiranim aktivnostima. Organizacija poslovnog foruma vani predstavlja proaktivan pristup ekonomskoj diplomatiji, jer bh. diplomatija preuzima inicijativu analizom i preciznim lociranjem zemalja s potencijalom za daljnji razvoj ekonomske saradnje. Poslovni forumi se zasnivaju na ideji da se povećanje izvoza i povećanje obima priliva stranih investicija može realizirati ostvarivanjem neposrednih kontakata između poslovnih ljudi. na taj način se stvara i prijateljsko okruženje za poslovne ljude iz obje zemlje. U prvoj polovini 2013. godine ministarstvo vanjskih poslova BiH je u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i FIPA-om organiziralo šest poslovnih foruma u inostranstvu, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Indiji, Austriji, Velikoj Britaniji i rusiji. Imajući u vidu visoku

EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU 9 cijenu nafte, prepoznati su potencijali investiranja u zemljama koje je prodaju i time ostvaruju veliki priliv novca. S obzirom na to da BiH sa zemljama zaliva ima i jako dobre političke odnose, onda je vrlo logično da su UAE i Katar bile i prve zemlje u kojima su 2013. godine održani privredni forumi. Slijedili su privredni forumi u Indiji i rusiji, zemljama koje imaju velika tržišta. O intenziviranju aktivnosti bh. ekonomske diplomatije govori podatak da je broj privrednih foruma organiziranih u inostranstvu u prvoj polovini 2013. godine veći od broja privrednih foruma održanih u prethodne tri godine. za svaki poslovni forum Vanjskotrgovinska komora BiH, u saradnji sa ministarstvom vanjskih poslova BiH, objavljuje javni poziv, što praktično znači da svaka bh. kompanija koja je članica ove komore može biti članica državne delegacije, što je svojevrsna inovacija u odnosu na raniju praksu. Firme iz BiH idu na osnovu iskazanoga vlastitog interesa i svaka sama snosi troškove putovanja i boravka svojih predstavnika u zemlji u kojoj se održava poslovni forum. Diplomatska i konzularna predstavništva, zajedno s domaćinom, dakle institucijama zemlje prijema, na poslovni forum nastoje dovesti respektabilne partnere iz zemlje prijema, tako da su bh. kompanije u poziciji da ostvare kvalitetne kontakte. Organizacija poslovnog foruma se veže za posjetu visokoga i najvišeg nivoa, tako da se ostvaruje sinergija politike i ekonomije. tokom svake posjete u koju je uključena i organizacija poslovnog foruma predviđa se i potpisivanje sporazuma sa zemljom prijema kako bi se otklonile eventualne prepreke privrednoj saradnji i privlačenju stranih investitora. Poslovni forum počinje uvodnim obraćanjem visokih dužnosnika, najčešće ministra vanjskih poslova BiH, zatim slijede prezentacije dotadašnje trgovinske saradnje i mogućnosti ulaganja u našu zemlju. Važan dio poslovnog foruma je vrijeme za B2B kontakte i okrugli sto. na kraju bude upriličen prijem na kojem poslovni ljudi, u neformalnoj atmosferi, mogu razmijeniti informacije i produbiti već uspostavljene kontakte. nakon održavanja poslovnog foruma diplomatske misije i konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine daju podršku bh. kompanijama za daljnji angažman na tržištu države prijema. 4. Zaključak Bosna i Hercegovina je već godinama suočena s nizom izazova, a jedan od njih je traganje za uspješnim ekonomskim razvojem. Ona je zemlja koja ima velike potencijale. Sintagma karakteristična za zemlje koje se hvališu svojim neiskorištenim potencijalima kaže da su to bogate zemlje siromašnih ljudi... Da bi u bogatoj zemlji živjeli bogati ili bar ljudi koji nisu na granici siromaštva, potrebno je uspješno liderstvo i još bolja organizacija. radi se, dakle, o tome da se potencijali pretoče u ekonomski atraktivne i ekološki prihvatljive projekte koji se mogu ponuditi domaćim i stranim investitorima. mnogo je više od aktivnosti koja se odnosi na kreiranje ovakvih projekata izgradnja efikasnog koncepta ekonomske diplomatije koji, pored ove, uključuje i niz drugih aktivnosti. za izgradnju takvog koncepta potreban je multidisciplinarni pristup i u pogledu oblasti koje se njime bave, ali i u pogledu bh. institucija koje su dio ovog koncepta. Ekonomska diplomatija kao krajnji cilj mora imati ekonomski razvoj zemlje; zato je takav koncept imperativ svake odgovorne vlasti koja želi dobro zemlji kojom vlada. I pored niza poteškoća koje ga kontinuirano prate, koncept ekonomske diplomatije u Bosni i Hercegovini ipak dobiva jasan oblik i ima vrlo realnu šansu da preraste u jaku polugu razvoja domaće ekonomije. Prazne političke parole i apatija neće riješiti ekonomske probleme i probleme masovne nezaposlenosti u BiH, nego će samo uporan svakodnevni rad (nulla dies sine linea) na izgradnji i razvoju ekonomije naše zemlje pokrenuti stvari naprijed, pri čemu treba iskoristiti pružene šanse, a one uvijek postoje. Dobar i efikasan koncept ekonomske diplomatije može sigurno doprinijeti otklonu od siromaštva u pravcu blagostanja, ali samo ako je podržan proaktivnom politikom, politikom koja će angažirati institucije ove zemlje na svim nivoima, ali isto tako i civilni i nevladin sektor.

10 EKOnOmSKA DIPlOmAtIjA IzAzOV VISOKOg PrIOrItEtA za BOSnU I HErcEgOVInU Literatura Adriano, m., Hrvatska gospodarska diplomacija priprema ofenzivu na nova tržišta, Hrvatski vjesnik, br. 3438, 6. 11. 2006. Aso, t., Global Management and the Mission for Japanese Diplomacy, svibanj 2007. Bayne, n. and Woolcock, S., The new economic diplomacy: decision-making and nagotiation in international economic relations, london: Ashgate Publishing limited, 2003. coolsaet, r., Historical Patterns in Economic Diplomacy, From Protection to Globalisa tion-the case of Belgium, chichago, 2001, http://isanet.ccit.arizona.edu/archive/coolsaet.html, posjećeno 2013. Domazet, A.; jović, m.; rakita, B. i Sinanagić, m., Međunarodni marketing, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, II. izdanje, 2002. End H., Erneuerung der Diplomatie, neuwied und Berlin: luchterhand, 1969. grønnegaard, j. c, Petersen, n.: Managing Foreign Affairs: A Comparative Perspective, prosinac 2005. Harrop, W., The infrastructure of American Diplomacy, American Diplomacy Publishers, 2000. Kissinger, H., Diplomatija, Verzalpress, Beograd 1999. Kostecki, m., naray, O., Commercial Diplomacy and International Business, netherlands Institute of International relations clingendael, travanj 2007. medeiros, E. S., Fravel, m. t., The changing face of Chinese diplomacy, Asian Wall Street journal, 25. 11. 2003. mellisen, j., Innovation in Diplomatic Practice, macmillan Press, london 1999. menzel U. und Varga K., Theorie und Geschichte der Lehre von den Internationalen Beziehungen, Hamburg: Schriften des Deutschen Übersee-Instituts, 1999. mesić, S., Hrvatska gospodarska diplomacija, izvoz i ekonomski rast, predavanje predsjednika Hrvatske u mvp-u, srpanj 2003. nicolson, H., Diplomacy, london new York toronto: Oxford University Press, 1963. Ogütcü, m., Balancing commercial interests with geopolitical goals, turkish daily news, 12. 12. 2001. Pašić, m., Ekonomska diplomatija izazov na početku 21. stoljeća, Pravni savjetnik, prosinac 2002. Pašić, m., Diplomatija, Šahinpašić, Sarajevo, 2008. Prvulović, V., Ekonomska diplomatija, megatrend, Beograd, 2002. Sadžak, m., Europski menadžment u kontekstu europskog kulturnog heterogeniteta, Hrvatska misao, matica hrvatska, 13/99, zagreb-sarajevo, 1999. Sadžak, m., Europsko poduzeće, Synopsis, Sarajevo, 2000. Sadžak, m., Europski menadžment Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji, Synopsis, zagreb- Sarajevo, 2006. Sadžak, m.; mujanović, E. i tutnjević, m., Ekonomska diplomacija menadžerski pristup, Synopsis, zagreb-sarajevo, 2008 Sadžak, m., Ekonomska diplomacija kroskulturalni pristup, Synopsis, Sarajevo, 2011. Šunje, A., Top-menadžer, Vizionar i Strateg, tirada d.o.o., Sarajevo, 2002.