Izvještaj o trenutnom stanju i potencijalu u BiH za izgradnju kogeneracijskih postrojenja i elektrana na biomasu februar 2016.godine Stavovi izraženi u ovom izvještaju ne odražavaju nužno stavove Američke agencije za međunarodni razvoj ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Sadržaj Izvršni sažetak... 4 1. Postojeća i planirana postrojenja na biomasu u Bosni i Hercegovini... 5 1.1 Postojeća postrojenja na biomasu... 6 1.2 Planirana postrojenja na biomasu... 6 2. Potencijal biomase u BiH... 8 2.1 Biomasa iz drvno-prerađivačke industrije i šumska drvna biomasa... 11 2.2 Biomasa iz poljoprivrede... 13 3. Zaključci... 18 4. Reference... 20 2
Lista akronima BD FBIH FERK ŠDS kwe DTM KČO MWe Nm 3 OIE RS RERS PJ Brčko Distrikt Federacija Bosne i Hercegovine Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH šumski drvni sortiment kilovat električne snage donja toplotna moć komunalni čvrsti otpad megavat električne snage normalni kubni metar obnovljivi izvori energije Republika Srpska Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske petadžul 3
Izvršni sažetak Trenutno u BiH ne postoje elektrane na biomasu koja isporučuju električnu energiju u mrežu. Jedino operativno postrojenje na biomasu je pilot postrojenje na biogas zemljoradničke zadruge Livač u Republici Srpskoj (RS) kapaciteta 37kWe. Postrojenje na biogas koje je u izgradnji, kapaciteta 1 MWe, nalazi se na stočnoj farmi u Donjim Žabarima u RS-u, vlasništvo firme MG Gold. Očekuje se da će postrojenje početi sa radom u toku 2016.godine. U Livnu se nalazi postrojenje za daljinko grijanje koje koristi sječku, u vlasništvu Esco Eco Energija Company. Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) je 2012. godine izdala prethodnu dozvolu firmi Esco Eco Energija Company iz Livna, za izgradnju kogeneracijskog postrojenja na biomasu. Planirani kapacitet postrojenja je 1.250 kwe. Firma planira da nastavi sa izgradnjom postrojenja na biomasu u bližoj budućnosti. Postoji veliki energetski potencijal u ostacima iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije. Primarni tehnički energetski potencijal je procijenjen na 13,75 PJ ili 3.820 GWh. Ako se ovi ostaci koriste u elektranama i kogeneracijskim postrojenjima sa neto električnom efikasnošću od 28%, godišnje se može proizvesti približno 1.070 GWh električne energije. Ova vrijednost predstavlja skoro 7% od ukupne godišnje proizvodnje električne energije u BiH u 2014.godini. 4
1. Postojeća i planirana postrojenja na biomasu u Bosni i Hercegovini Elektrane na biomasu 1 električnu energiju proizvode obradom otpada iz raznih industrija (drvne industrije, poljoprivrede, stočnih farmi i drugih). Elektrane na biomasu proizvode samo struju, dok kogeneracijska postrojenja proizvode i struju i toplotu. Postupak ishođenja dozvola za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije u BiH je prilično kompleksan, mnoga odobrenja i dozvole se izdaju na više nivoa vlasti, uzrokujući zabunu i preklapanje u nadležnostima, što rezultira pravnom nesigurnošću za investitore. Ključne dozvole koje se moraju ishoditi za izgradnju postrojenja za proizvodnju energije u BiH, navedene po redoslijedu izdavanja, su: - Urbanistička saglasnost - Energetska dozvola - Vodna dozvola - Odobrenje za građenje - Sticanje statusa potencijalno kvalificiranog proizvođača - Početni ugovor za otkup električne energije od Operatora za obnovljive izvore energije i efikasne kogeneracije - Dozvola za rad - Ugovor o kupoprodaji električne energije Analiza postupka ishođenja dozvola u Bosni i Hercegovini (BiH) pokazuje da postrojenje na biomasu mora da ima najmanje Urbanističku saglasnost da bi se smatralo da je postrojenje planirano. Nakon što je ishođeno odobrenje za građenje, a prije nego što građenje počne, od Operatora za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju se može dobiti garancija za otkup električne energije prema određenim garantovanim otkupnim cijenama (feed-in-tarifama) 2. Feed-in-tarife određuje Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) i Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS). Trenutno u BiH ne postoje postrojenja na biomasu koja isporučuju električnu energiju u mrežu. Jedino operativno postrojenje na biomasu je pilot postrojenje na biogas zemljoradničke zadruge Livač u Republici Srpskoj (RS) kapaciteta 37kWe, koja je u januaru 2015.godine aplicirala za dozvolu za prodaju proizvedene električne energije prema feed-in tarifi (poglavlje 1.1), a čija je aplikacija odbijena u junu 2015.godine. Postrojenje na biogas koje je u izgradnji, kapaciteta 1 MWe, nalazi se u Donjim Žabarima u RS-u, u vlasništvu firme MG Gold. Očekuje se da će postrojenje početi sa radom tokom 2016. godine (poglavlje 1.2). 1 Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog porijekla iz poljoprivrede, šumarstva i srodnih industrija, uključujući ribarstvo i akvakulturu, kao i biorazgradivi dio industrijskog i komunalnog otpada (EU direktiva 2009/28/EC o korištenju obnovljivih izvora energije). 2 Garantovana otkupna cijena koja se koristi kao poticaj za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. 5
Očekuje se da će u 2015/2016.godini samo ova dva postrojenja biti puštena u rad. Esco Eco Energija Company iz Livna (FBiH) je obezbjedila Urbanističku dozvolu za izgradnju postrojenja na biomasu u Livnu; međutim, kompanija još nije počela sa izgradnjom (poglavlje 1.2). 1.1 Postojeća postrojenja na biomasu 1. Livač zemljoradnička zadruga Aleksandrovac, Općina Laktaši, RS. Zemljoradnička zadruga Livač je farma za proizvodnju mlijeka i jedino kogeneracijsko postrojenje na biogas u BiH, a koje radi od 2011.godine, kapaciteta 37kWe. Troškovi izgradnje su bili približno EUR 220.000 (USD 250.000) rezultirajući u specifičnoj cijeni investicije od EUR 5.946 po kw. Visoka specifična cijena je rezultat činjenice da je ovo prvo kogeneracijsko postrojenje na biogas u BiH, pa je čak i izgradnja okruglog digestora predstavljala problem, budući da kompanije u BiH ne posjeduju odgovarajuću opremu. Proizvedena toplota i električna energija se koriste na farmi i u tvornici sira koja se nalazi na farmi. Kompanija trenutno ne prodaje električnu energiju; međutim, u 2014.godini zemljoradnička zadruga Livač je pokrenula postupak kako bi postala neovisni proizvođač električne energije i prodala svu proizvedenu električnu energiju. U januaru 2015.godine kompanija je RERS-u predala aplikaciju za dozvolu proizvodnje električne energije. U junu 2015.godine aplikacija je odbijena na osnovu toga da je bila nekompletna (nije sadržavala svu potrebnu dokumentaciju). EIA projekat će razmotriti mogućnost pružanja tehničke asistencije kompaniji u ishođenju potrebne dokumentacije, kako bi postala prva elektrana na biomasu koja bi dostavljala električnu energiju u mrežu. 1.2 Planirana postrojenja na biomasu 1. MG Gold BH Donji Žabar, Općina Donji Žabar, RS. MG Gold BH je prvo postrojenje na biogas u BiH koje je dobilo garanciju za otkup električne energije po određenim feed-in-tarifama, nakon što postrojenje počne sa radom (trenutno je u izgradnji). Postrojenje će biti kapaciteta 989 kwe sa planiranom godišnjom proizvodnjom od 8.275 MWh električne energije. Procijenjena cijena izgradnje postrojenja na biogas je 3 miliona EUR (3.4 miliona USD) rezultirajući tako specifičnom cijenom investicije od 3.033 EUR/kW. Ovako niska cijena je rezultat činjenice da investitor nije kupio tehnologiju i ekspertizu od firme iz inostranstva koja je specijalizirana za biogas, nego je, u saradnji sa lokalnim firmama, razvio sopstveni dizajn. MG GOLD posjeduje farmu sa kravama, svinjama i kokoškama i preko 250 hektara navodnjavanog zemljišta. Sirovine za rad postrojenja na biogas će biti đubrivo sa farme i kukuruzna silaža. Sistem navodnjavanja će se koristiti kako bi se raspršilo tečno đubrivo (digestat) proizvedeno tokom proizvodnje biogasa, što značajno smanjuje troškove đubrenja 6
zemljišta. Firma posjeduje dovoljne količine sirovina za rad postrojenja, čineći je time nezavisnom od snabdijevanja izvana. 2. Livno, Esco Eco Energija d.o.o. U 2012.godini FERK je kompaniji Esco Eco Energija Company iz Livna izdao prethodnu dozvolu za izgradnju kogeneracijskog postrojenja u firmi Centralno grijanje Livno. Planirani kapacitet postrojenja je 1.250 kwe i procijenjena godišnja proizvodnja električne energije bi bila oko 10.3 GWh. ESCO Eco Energija Company planira da nastavi sa izgradnjom postrojenja na biomasu u bližoj budućnosti. 7
2. Potencijal biomase u BiH Biomasa je izvor energije iz obnovljivih organskih materijala kao što su drvo, poljoprivredne kulture ili otpad i biorazgradivi komunalni ili industrijski otpad. Biomasa se može direktno spaljivati ili preraditi u bio-goriva. Potencijal biomase u BiH je, za svrhu ovog izvještaja, ograničen na biomasu koja se dobiva iz prerade drveta (ostaci i otpad) i poljoprivrednih sektora (ostaci iz stočarstva i ostaci od usjeva). Razlog je to što je jedna od aktivnosti EIA projekta pružanje podrške malim i srednjim preduzećima iz ova dva sektora da koriste biomasu iz svoje proizvodnje za proizvodnju električne energije i toplote. Cilj ovih aktivnosti je da se poveća korištenje dostupne biomase, poveća udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije i da se osigura dodatni prihod za firme. Prihodi su osigurani kroz prodaju proizvedene električne energije po feed-in-tarifama koje su odredile entitetske regulatorne agencije (FERK i RERS). Primarna proizvodnja električne energije u BiH u 2013.godini je bila oko 270 PJ [4], a proizvedeno je 15.029,84 GWh ili 54.1 PJ [9] električne energije. Ovaj izvještaj će procijeniti koliko se od ovih vrijednosti energije može obezbjediti iz drvnog i poljoprivrednog sektora. Postoji nekoliko nivoa energetskog potencijala: resursni, tehnički, ekonomski i tržišni. Na slijedećoj slici prikazane su ključne pretpostavke (razmatranja) korištene pri procijenjivanju svakog nivoa potencijala. Resursni ili teoretski potencijal je jednak ukupnoj dostupnoj količini resursa. Tehnički potencijal je manji od resursnog potencijala jer uzima u obzir tehnička ograničenja pri korištenju tog resursa. Ekonomski potencijal uzima u obzir ekonomsku isplativost korištenja resursa. Tržišni potencijal razmatra druga ograničenja, kao što su regulatorna ograničenja i mogućnost finansiranja. Samo dva nivoa potencijala biomase će biti razmatrana u ovom izvještaju: resursni/teoretski potencijal i tehnički potencijal. Da bi se odredio ekonomski i tržišni potencijal potrebno je uraditi detaljniju studiju nego što je ova, a koja bi uključivala i određivanje geografske distribucije resursa i potrošnju energije (postojeću i potencijalnu), podatke od representativnih uzoraka sa stočnih farmi, iz drvno prerađivačke industrije i firmi koje se bave eksploatacijom šume, kao i analizu zakonskog i regulatornog okvira i raspoloživih sredstava finansiranja. 8
Slika 1 Nivoi potencijala [1] Posljednja studija o potencijalu biomase u BiH je urađena 2008. godine kao dio Synenergy projekta, finansiranog od strane USAID-a i Hellenic Aid [2]. U ovom izvještaju će procjena Synenergy biti ažurirana koristeći postojeće statističke podatke i kroz kritičku analizu metodologije korištene u Synenergy studiji. Procijenjeni primarni energetski potencijal tehničke biomase iz Synenergy studije je prikazan u 9
Tabela 1. 10
Tabela 1 Procijenjeni primarni energetski potencijal tehničke biomase u Bosni i Hercegovini u 2008[2] Vrsta biomase Tehnički potencijal Tehnički potencijal (PJ) (GWh) Energetski usjevi 15.33 4.258,3 Šumska drvna biomasa 28.04 7.788,9 Ostaci iz usjeva 6.63 1.841,7 Ostaci iz voćarstva 0.84 233,3 Stočni ostaci 1.3 361,1 Komunalni čvrsti otpad 4.28 1.188,9 TOTAL 56.41 15.672,2 Energetski usjevi su, u Synenergy studiji, bili uključeni u procjenu potencijala biomase uzimajući kao pretpostavku da se dio postojećeg zemljišta za ispašu i nekultivisanog zemljišta može koristiti za uzgajanje energetskih usjeva (energetski usjevi su usjevi koji se isključivo uzgajaju za korištenje u vidu goriva i daju visoke prinose po hektaru uz niska ulaganja). Rezultati pokazuju da bi veoma značajan izvor energije bio dostupan (27% ukupnog potencijala biomase), čak i ako se samo mali dijelovi zemljišta koriste za uzgajanje energetskih usjeva. Mada je ova pretpostavka razumna, činjenica da se ove vrste usjeva ne uzgajaju u BiH može voditi prevelikoj projeni potencijala biomase. Prema tome, energetski usjevi se ne razmatraju u ovom izvještaju. Ostaci iz voćarstva (voće, vinova loza) se također ne razmatraju, jer je njihov potencijal samo oko jedne osmine potencijala ratarskih usjeva. Komunalni čvrsti otpad ne spada pod oblasti koje se razmatraju i prema tome se također ne razmatra u ovom izvještaju. Postoji nedostatak statističkih podataka koji se odnose na snabdijevanje i potrošnju energije iz obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini: postoje statistički podaci o snabdjevanju električnom energijom, grijanju i snabdijevanju fosilnim gorivima, izdatim od Agencije za statistiku BiH i entitetskih agencija za statistiku ali ne postoje izvještaji o obnovljivim izvorima energije, uključujući biomasu. Iz tog razloga, podaci iz drugih studija su korišteni za ovaj izvještaj. U slijedećim poglavljima je izvršena analiza potencijala biomase, koja se odnosi na biomasu iz drvno prerađivačkog i poljoprivrednog sektora u BiH. 11
2.1 Biomasa iz drvno-prerađivačke industrije i šumska drvna biomasa BiH je veoma bogata šumama i šumskim zemljištima, koje pokrivaju više od 50% teritorije i jedan su od najznačajnijih prirodnih resursa. Bez obzira na značajnu resorsnu osnovu, do sada ne postoji strateški plan za značajno povećanje korištenja biomase za proizvodnju energije ili za proizvodnju bio-goriva. Procjena šumske drvne biomase prikazane u Tabela 2 je uzeta iz Studije UNDP-a od oktobra 2014 [3], a zasnovana je na obimu šumske proizvodnje iz 2012.godine. Obim proizvodnje šumske drvne biomase se nije mnogo promijenio u zadnje dvije godine tako da nema potrebe da se procjene za šumsku drvnu biomasu ažuriraju. Slijedeći procenti ukupnih količina posječenog drveta su korišteni u studiji UNDP-a kako bi se procijenile dostupne količine drvne biomase u BiH: - Ostaci poslije sječe i izrade šumskog drvnog sortimenta 16.3% za četinare i 11.7% za lišćare - Procenat sitne granjevine (ostaci od sječe drveta) - 15% za četinare i 18% za lišćare - Procenat panjevine 15% od ukupnih količina drveta - Procenat ostataka i otpadaka iz proizvodnje rezane građe, furnira i namještaja 30% za četinare i 35% za lišćare Kako je ova studija napisana u saradnji sa stručnjacima iz šumarske industrije i nedavno objavljena (2014. godine), podaci iz studije će se koristiti u procjeni drvne biomase iz proizvodnje rezane građe i šumske biomase. Tabela 2 Teoretski potencijal drvne biomase u BiH [3] Četinari (m 3 ) Lišćari (m 3 ) Teoretski Izvori drvne biomase dostupne količine (m 3 ) Ogrijevno drvo 1.711 1.228.441 1.230.152 Šumski ostaci 342.181 261.154 603.334 Sitna granjevina 314.848 401.432 716.280 Panjevina 354.857 200.843 649.375 Ostaci iz drvno-prerađivačke industrije 314.848 334.527 555.701 UKUPNO 1.328.446 2.426.396 3.754.842 Ogrijevno drvo je najveći izvor šumske biomase u BiH, kao što se jasno može vidjeti u Tabeli 2. U 2012.godini, ukupne količine ove vrste biomase je iznosila oko 1.23 miliona m 3. Ogrijevno drvo se obično koristi za zagrijavanje domaćinstava i koristi se u pećima niske energetske efikasnosti. Uprkos niskoj efikasnosti, korištenje ogrijevnog drveta za zagrijavanje domaćinstava je u porastu u urbanim 12
sredinama jer su cijene drugih izvora energije u porastu. Kako će proći dosta godina prije nego što se desi značajan pomak na tržištu, sa ogrijevnog drveta na pelete i brikete, u bliskoj budućnosti neće biti neiskorištenog ogrijevnog drveta pogodnog za upotrebu u elektranama i neće se uračunati u procjenu potencijala biomase. Panjevina, sitna granjevina i drugi drvni ostaci ostaju u šumi poslije sječe i izrade ŠDS, te se ne prikupljaju. Ovi ostaci su najveći izvor potencijala drvne biomase i kombinovane količine iznose više od 1.9 miliona m 3, kako je prikazano u Tabela 2. Određene količine sitne granjevine i drvnog ostatka moraju ostati u šumi kako bi se zemljište snadbjelo hranjivim materijama. Panjevina je jako bitna za stabilnost šumskih eko-sistema i ne smije se potpuno odstraniti iz šume. Minimalna količina investicija je potrebna za prikupljanje sitne granjevine i ostataka poslije sječe drveta na lokacijama koje imaju dobru pristupačnost. Međutim, za lokacije koje imaju teži pristup za mašineriju, troškovi prikupljanja drvnog ostatka mogu biti vrlo visoki. Procijenjeno je da 1/3 panjevine, sitne granjevine i drugog drvnog ostatka mora biti ostavljena u šumi; a od preostale 2/3, samo je pola dostupno za prikupljanje. Korištenje ovih ostataka za zagrijavanje, umjesto ogrijevnog drveta, će također obezbjediti dodatne količine drveta za drvno-prerađivačku industriju. U drvno-prerađivačkoj industriji postoje značajne količine drvnog ostatka od proizvodnje furnira, rezane građe i namještaja. Kako je prikazano u Tabela 2 ovi drvni ostaci iznose skoro 0.55 miliona m 3. Međutim, većina drvno-prerađivačkih firmi u BiH koriste drvne ostatke za zagrijavanje svojih prostorija i/ili za sušenje drveta. Ako ostane imalo drvnih ostataka, ona se prodaje firmama koje proizvode pelete i brikete. Ali umjesto korištenja ovih ostataka samo za zagrijavanje, ili za pelete i brikete, ostaci se mogu koristiti u kogenerativnim postrojenjima za proizvodnju potrebne toplote za proces proizvodnje, a također za proizvodnju električne energije. Procjenjuje se da se 80% postojećih ostataka može iskoristiti u kogenerativnim postrojenjima. Panjevina, sitna granjevina i ostali drvni ostaci predstavljaju neiskorištenu šumsku biomasu. Da bi se izračunala donja toplotna moć šumske biomase 3 procjenjuje se da je sadržaj vlage 50%. Četinari sa 50% vlažnosti imaju gustoću od oko 810 kg/m 3, dok lišćari sa istim procentom vlažnosti imaju gustoću od oko 1140 kg/m 3. Obje vrste drveća imaju u prosjeku istu donju toplotnu moć, a za 50% sadržaja vlage toplotna moć je oko 8 GJ/t. Mada drvno-prerađivački ostaci imaju manje od 50% sadržaja vlage, ista vrijednost od 8 GJ/t će se koristiti kao konzervativna procjena. Uzimajući u obzir argumente i procjene iz prethodnih poglavlja, dostupna drvna biomasa iznosi 7,44PJ kako je prikazano u Tabela 3. 3 Postoje dvije vrste toplotne moći: niža i viša. Viša toplotna moć (energija) goriva se može postići samo u posebnim kotlovima (kondenzacijskim) tako da je prikladno da se koristi niža toplotna moć kada se izračunava ekvivalentna energija. 13
Izvori drvne biomase Tabela 3 Tehnički potencijal drvne biomase u BiH Četinari (m 3 ) Četinari (PJ) Lišćari (m 3 ) Lišćari (PJ) Procenat dostupnosti (%) Tehnički potencijal (PJ) Ogrijevno drvo 1.711 0.01 1.228.441 11.20 0% - Šumski ostaci 342.181 2.22 261.154 2.38 33% 1.53 Sitna granjevina 314.848 2.04 401.432 3.66 33% 1.22 Panjevina 354.857 2.30 200.843 1.83 33% 0.61 Ostaci iz drvnoprerađivačke 314.848 2.04 334.527 3.05 80% 4.07 industrije UKUPNO 1.328.445 8.61 2.426.397 22.13 7.44 2.2 Biomasa iz poljoprivrede U poljoprivrednom sektoru, male porodične farme su najčešći tip farme, proizvodeći uglavnom za sopstvenu potrošnju. Procijenjeno je da preko 50% poljoprivrednih farmi ima površinu manju od 2 hektara [6]. Državne farme su veće; ali radi nezavršene privatizacije imaju veoma limitiran rad. Potencijal biomase iz poljoprivrede je analizirano u dva poglavlja: Biomasa iz ostataka od usjeva i biomasa iz stočarstva. Ostaci od usjeva Mogu se definisati dvije velike kategorije poljskih poljoprivrednih ostataka: ostaci od usjeva i ostaci iz voćarstva. Ostaci od usjeva su ostaci koji ostaju na polju poslije žetve. Sačinjeni su od različitih dijelova biljaka (stabljike, grane, listovi, pljeva i koštice), različitog sastava, sadržaja vlage i energetskog potencijala. Ostaci iz voćarstva su ostaci koji ostaju na terenu poslije kultivisanja višegodišnjih usjeva (npr. obrezivanja vinograda i drveća). Kako je ranije rečeno, energetski potencijal ostataka iz voćarstva je dosta manji od energetskog potencijala ostataka od usjeva i neće se dalje obrađivati. Podaci u izvještajima Statističke agencije BiH pokazuju da kukuruz, pšenica i ječam čine preko 95% usjeva u BiH [5] (kukuruz proizveden kao hrana za stoku se ne uračunava u ove vrijednosti jer se u potpunosti koristi i nema značajnih ostataka). Na osnovu ove analize, procjena potencijala biomase iz ostataka od usjeva u BiH se računa na osnovu proizvodnje ova tri glavna usjeva. 14
Kao što se može vidjeti u 15
Tabela 1, proizvodnja tri glavna usjeva značajno varira od godine do godine. Radi toga se procjena potencijala biomase iz ostataka od usjeva u BiH računa na osnovu prosječne proizvodnje u zadnjih pet godina. Tabela 4 Proizvodnja glavnih usjeva u BiH od 2010.-2014.godine [5] Godišnja proizvodnja u tonama Usjev 2010 2011 2012 2013 2014 Prosjek Kukuruz 853.376 764.119 539.432 798.500 798.487 750.783 Pšenica 145.412 210.004 225.137 265.152 170.055 203.152 Ječam 50.183 65.667 65.337 70.844 48.649 60.136 U Synergy studiji [2] količine ostataka su se računale koristeći fiksne vrijednosti ostataka po hektaru za svaku vrstu usjeva. U ovom izvještaju količine ostataka će biti zasnovane na vrijednostima iz proizvodnje, što bi trebalo dati tačniju procjenu. Procijenjeno je da je odnos usjeva naspram ostataka iz proizvodnje oko 1:1, za sva tri glavna usjeva, što znači da se za jednu požnjevenu tonu usjeva proizvede jedna tona ostataka. Može se zaključiti da se od žetve ova tri usjeva može proizvesti 95% ostataka od usjeva. Procijenjeno je da se oko 1/3 ostataka od usjeva može koristiti za proizvodnju energije (toplotne i električne). Druge 2/3 ostataka od usjeva se koriste na stočnim farmama kao prostirka za stoku ili se ostavlja na zemljištu kao đubrivo. Niža toplotna moć ostataka od ova tri usjeva je približno ista, i njena vrijednost je procijenjena na 14 GJ/t (15% sadržaj vlage). U Tabeli 3 prikazan je tehnički potencijal najznačajnijih ostataka od usjeva. Ostaci od kukuruza čine oko 74% energetskog potencijala ostataka od usjeva, a ostaci od pšenice su 20% i ječma 6%. Kako je prikazano u Tabeli 3, procjenjuje se da se 1.014.071 t ostataka od usjeva može godišnje koristiti za proizvodnju energije. Ovo je jednako 4.69 PJ ili 1.7 % ukupnog snabdijevanja energijom u 2013.godini. 16
Tabela 5 Proizvodnja i ostaci od glavnih usjeva u BiH Ostaci dostupni za proizvodnju energije Usjev Proizvodnja (t) Ostatak (t) Procenat dostupnosti (%) Količina (t) Niža toplotna moć (GJ/t) Tehnički potencijal (PJ) Kukuruz 750.783 750.783 33% 247.758 14 3.47 Pšenica 203.152 203.152 33% 67.040 14 0.94 Ječam 60.136 60.136 33% 19.845 14 0.28 UKUPNO 1.014.071 1.014.071 334.643 4.69 Ostaci sa stočnih farmi Sektor stočarstva u BiH je prošao kroz poslijeratni tranzicijski period, rezultirajući u većem broju manjih porodičnih farmi koje su uglavnom fokusirane na zadovoljavanje svojih potreba, a broj stoke na biološkom minimumu. Stočni otpad (đubrivo) je izvanredan izvor energije ako se prikuplja u odgovarajućim bazenima ili velikim rezervoarima. Međutim, stočni otpad se može prikupljati i koristiti samo kod intenzivnog uzgoja stoke (u boksovima), a koje se u BiH koristi za uzgajanje goveda, svinja i peradi. Životinjski otpad se anaerobno razgrađuje u digesteru, proizvodeći pritom biogas koji se može koristiti za proizvodnju toplote i električne energije. Potencijal za uzgoj stoke u BiH je odličan, jer postoje velika područja sa pogodnim zemljištem koji se ne koristi ili koje je nenaseljeno i blizu gradova; međutim, postoji veliki broj tržišnih ograničenja. Jedan od najvažnijih ograničenja je da se veliki udio mesnih i mliječnih proizvoda u BiH uvoze iz Srbije i Hrvatske. Također, subvencije za poljoprivredu u BiH su male i ne baš dobro iskorištene jer puno malih porodičnih (nekomercijalnih) farmi prima subvencije. Mada broj stoke može biti puno veći, energetski potencijal postojećih stočnih ostataka je veoma značajan. Broj goveda i svinja se ne mijenja mnogo iz godine u godinu, kao što je to slučaj sa proizvodnjom usjeva; stoga je najbolje koristiti najnovije dostupne podatke. Veća godišnja odstupanja se vide u broju peradi, ali energetski potencijal od peradi je najmanji i ne utiče značajno na ukupnu procjenu. Količina biogasa koji se može proizvesti od stočnog otpada (đubriva) varira, zaviseći najviše od vrste i težine životinje. Težina stoke značajno varira i to je razlog zašto se koristi stočna jedinica (SJ) kako 17
bi se olakšala agregacija stoke. Stočna jedinica (SJ) je životinja ili grupa životinja koje su teške 500 kg. Koeficijenti stočnih jedinica, bazirani na njihovoj prosječnoj težini, su prikazani u Tabela 6. Tabela 6 Koeficijenti jedinica osnovnog stada (8) Vrsta Opis Koeficijent SJ Ispod 1 godine starosti 0.4 Goveda Između 1 i 2 godine starosti 0.7 Mužjaci, stari 2 godine i više 0.8 Krave muzare 1.00 Prasad težine ispod 20 kg 0.027 Svinje Krmače težine 50 kg i više 0.5 Ostale svinje 0.3 Perad Brojleri 0.007 Koke nosilje 0.014 Proizvodnja biogasa po životinjskoj SJ također varira u zavisnosti od rase životinje (npr. za krave, Holstein ili Guernsey) i po stočnoj hrani kojom se životinje hrane. Tačne vrijednosti se mogu odrediti samo na osnovu analize đubriva. Za potrebe ovog izvještaja koristit će se vrijednosti date u Tabela 7. Vrsta Tabela 7 Godišnja proizvodnja biogasa po životinji Koeficijent SJ po životinji Godišnja proizvodnja biogasa po SJ (Nm 3 /SJ) Godišnja proizvodnja biogasa po životinji (Nm 3 /po glavi) Goveda 0.8 440 352 Svinje 0.15 700 105 Perad 0.01 800 8 Broj životinja je uzet iz izvještaja koje je objavila Agencija za statistiku BiH [7]. Prema zvaničnim statistikama, u 2014.godini je bilo 444.000 goveda, 53.000 svinja i 20.6 miliona peradi. Količine biogasa koji se može teoretski proizvesti je procijenjen na približno 273 miliona Nm 3. Niža toplotna vrijednost biogasa je procijenjena na 6 kwh/nm 3 ili 21.6 MJ/Nm 3 što odgovara sadržaju metana od približno 60%. Korištenje stočnog otpada za proizvodnju energije kroz anaerobnu razgradnju je moguće samo za intenzivni uzgoj stoke srednjih ili velikih razmjera. U statističkim dokumentima nisu dati podaci o veličini stočnih farmi, da se može odrediti koliko njih su dovoljno velike za tehnički izvodljivu proizvodnju biogasa. Na osnovu činjenice da je većina stočnih farmi mala, procijenjeno je da je samo 20% farmi dovoljno veliko i prema tome je tehnički potencijal stočnih ostataka 20% od svoje 18
teoretske vrijednosti. Dostupni stočni ostaci za proizvodnju energije iznose do 1.18 PJ, ili 0.4% od ukupno proizvedene energije u državi, u 2013.godini. Tabela 8 Energetski potencijal životinjskog otpada u BiH Goveda Svinje Pilad Broj životinja (po glavi) 444.000 533.000 20.664.000 Godišnja proizvodnja biogasa po životinji (Nm 3 /po glavi) 352 105 8 Potencijal biogasa (milion Nm 3 ) 156.3 55.97 165.3 Teoretski potencijal (PJ) 3.37 1.21 3.56 Stepen dostupnosti (%) 20 20 20 Tehnički potencijal (PJ) 0.67 0.24 0.71 Ukupni tehnički potencijal (PJ) 1.62 19
3. Zaključci Procjena potencijala tehničke biomase koja se može koristiti za proizvodnju električne energije ili kogeneraciju u drvno-prerađivačkom i poljoprivrednom sektoru je prikazan u Tabela 9. Tabela 9 Procijenjeni primarni energetski potencijal tehničke biomase u drvno-prerađivačkom i poljoprivrednom sektoru u BiH u 2014.godini Vrsta biomase Tehnički potencijal Tehnički potencijal (PJ) (GWh) Drvna biomasa 7.44 2.066,7 Ostaci od usjeva 4.69 1.302,8 Stočni ostaci 1.62 450,0 UKUPNO 13.75 3.819,5 Tehnički potencijal primarne energije od 13.75 PJ je jednak približno 5.1% ukupne državne primarne proizvodnje energije u 2013.godini od 270PJ. Drvna biomasa je dominantni neiskorišteni izvor biomase i to čini 56% neiskorištenog tehničkog potencijala, zatim ostaci od usjeva (35%) i stočni ostaci (9%). Godišnja stopa konverzije za električnu energiju za postrojenja na biomasu i kogeneracijska postrojenja varira u zavisnosti od toga koja se tehnologija koristi i koji je instalirani kapacitet; kreće se u rasponu od oko 12% [10] do 36% [11]. Ako pretpostavimo da je prosječna godišnja stopa konverzije primarne energije u električnu energiju u elektranama i kogeneracijskim postrojenjima, koja se mogu izgraditi u BiH, iznosi 28%, onda se od 13.75 PJ ili 3.820 GWh energetskog potencijala iz dostupne biomase u BiH godišnje može proizvesti 1.070 GWh električne energije. Kako je proizvodnja električne energije u 2014.godini bila 15.029,84 GWh, oko 7% električne energije se može dobiti iz dostupne biomase. U Akcionom planu za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH planirana godišnja proizvodnja električne energije iz biomase do 2020.godine je 30 GWh, a u Akcionom planu Republike Srpske je 44.56 GWh [12, 13]. Procijenjeni tehnički potencijal od 1.070 GWh je 15 puta veći nego godišnja proizvodnja električne energije iz biomase, prema entitetskim akcionim planovima. Razlog za tako veliku razliku može biti činjenica da je pokazani interes investitora za izgradnju elektrana bio jedan od elemenata koji se koristio za pisanje akcionih planova; u vrijeme kada su pisani akcioni planovi investitori nisu nadležnim ministarstvima pokazivali interes za izgradnju postrojenja na biomasu. 20
Značajne količine drvnog otpada u drvno-prerađivačkim firmama se koristi za sušenje drveta. One mogu zadovoljavati sve ili dio svojih potreba za toplotnom energijom iz otpadne topline koji se dobiva proizvodnjom električne energije; što čini investiranje u proizvodnju električne energije isplativijom. USAID EIA će se fokusirati na mala i srednja preduzeća koja imaju na raspolaganju najveće količine biomase i radit će sa njima na razvijanju projekata izgradnje postrojenja na biomasu. U poljoprivrednom sektoru, analiza stočnog otpada i otpada od usjeva pokazuje veliki neiskorišteni potencijal za proizvodnju energije; međutim, većina farmi je mala i nemaju na raspolaganju dovoljne količine biomase da bi se isplatila investicija u postrojenje na biomasu. Teoretski, ovo otvara mogućnost za firmu da prikuplja sirovinu za biomasu sa više farmi po relativno niskoj cijeni. Investitor u postrojenje na biomasu treba da osigura dugoročno i sigurno snabdijevanje biomasom, a što zahtijeva dugoročne ugovore sa malim farmama (na 10-20 godina). Kako je pravosuđe u BiH sporo i parnice mogu trajati godinama, ovo nije realna opcija u BiH. Samo mala i srednja preduzeća koja imaju dovoljne količine biomase na svojim farmama trebaju razmatrati investiranje u postrojenja na biomasu. Kao i za mala i srednja preduzeća u drvno-prerađivačkom sektoru, USAID EIA će se fokusirati na mala i srednja preduzeća sa najvećim količinama biomase na raspolaganju i radit će sa njima na razvijanju projekata izgradnje postrojenja na biomasu. 21
4. Reference 1. U.S. Renewable Energy Technical Potentials: A GIS-Based Analysis, NREL, 2012. 2. Biomass Potential in BIH Study, USAID/HELLENIC AID, SYNENERGY Project, 2008. 3. Possibilities of using biomass in BiH, UNDP, October 2014. 4. Key World Energy Statistics, International Energy Agency, 1992-2015. 5. Požnjevena površina i proizvodnja po usjevima, Agencija za statistiku, 2010-2014. 6. Gvero P. et al., Biomass as Potential Sustainable Development Driver Case of Bosnia and Herzegovina in Biomass Now - Sustainable Growth and Use, uredio Miodrag Darko Matović, InTech, 2013. 7. Brojno stanje stoke i peradi i stočna proizvodnja u 2014, Agencija za statistiku BiH, 2015. 8. Commission Regulation (EC) No 1200/2009 of 30 November 2009 implementing Regulation (EC) No 1166/2008 of the European Parliament and of the Council on farm structure surveys and the survey on agricultural production methods, as regards livestock unit coefficients and definitions of the characteristics, European Commission, 2009. 9. Godišnji izvještaj, Državna regulatorna komisija za električnu energiju, 2014. 10. Turboden ORC turbines, Technical data sheet - Standard 200/300 kw units, 2016. 11. Costs of Low-Carbon Generation Technologies, Committee on Climate Change, Mott MacDonald, London, 2011. 12. Akcioni plan Federacije BiH za korištenje obnovljivih izvora energije - APOEF, Službeni list FBiH, 48/14, 2014. 13. Akcioni plan Republike Srpske za korišćenje obnovljivih izvora energije, Službeni glasnik RS 45/14, 2014. 22