Zbornik radova, pp 166-176. UTICAJ RAZLIČITIH KONCENTRACIJA MINERALNIH ĐUBRIVA NA KLIJANJE I NICANJE SALATE (Lactuca sativa L.) Azra Hadžić Poljoprivredni institut Sarajevo Naučni rad-scientific paper Primljeno-Received Augustt 24. IZVOD U ogledima je ispitivan uticaj mineralnih đubriva : KAN 27% N (kalcijum amonijum nitrat), Ureja 46% N (karbamid), Super fosfat 18% P 2 O 5 i Kalijeva so % K 2 O, u pet koncentracija: 1%, 3%, 5%, 1% i 2%, na sjeme salate Lactuca sativa L.. Promjene na sjemenu i poniku su praćene evidentiranjem: energije klijanja, ukupne klijavosti, procenta nicanja, visine i mase ponika. Na ovaj način su evidentirane koncentracije pojedinih mineralnih đubriva koja ne ometaju normalno klijanje i nicanje sjemena salate, odnosno njihove granične koncentracije za pojedine ispitivane osobine. Povećanjem koncentracije pojedinog mineralnog đubriva, povećava se i intenzitet negativnog djelovanja na pojedine ispitivane osobine salate. Ključne riječi: energija klijanja, Lactuca sativa L, mineralna đubriva, masa ponika, nicanje,. sjeme, ukupna klijavost, visina ponika, UVOD Osnovna karakteristika svakog sjemena je sposobnost klijanja. U poljoprivrednoj proizvodnji ova osobina je od velikog značaja, jer prvenstveno od toga zavisi i visina prinosa. U cilju unapređenja tehnologije proizvodnje pojedinih vrsta kulturnog bilja, u prvom redu primjene mineralnog đubriva, nekada se desi da se time negativno utiče na klijanje i nicanje usjeva. U takvim uslovima kvalitetno sjeme, koje ima visoku laboratorijsku klijavost, ne proklije i ne iznikne kada dođe u nepovoljne uslove, između ostalog, visokih koncentacija zemljišnih rastvora. Velike količine mineralnih đubriva u poljoprivrednoj proizvodnji uslovljavaju povećanje koncentracije zemljišnog rastvora. Visoka koncentracija đubriva u zoni sjemena i klice u zemljištu znatno se povećava polaganjem đubriva u blizini sjemena startnim đubrenjem, prihranjivanjem u redove i slično. Takav način primjene đubriva sve se češće praktikuje, jer je njihovo iskorištavanje znatno veće nego pri površinskom rasturanju. Nasuprot tome, što takvi načini primjene treba da daju bolje efekte na visinu prinosa, a i smanjenje troškova proizvodnje (smanjen broj operacija), često polaganje đubriva u blizinu sjemena može imati i neželjene posljedice po njegovu klijavost kada koncentacije rastvora u tlu pređu određene kritične granice. Ovim radom obuhvaćena su istraživanja sjemena salate Lactuca sativa L što predstavlja doprinos unapređenju tehnologije proizvodnje pri uzgoju kulturnih biljaka. Osnovni cilj istraživanja u okviru ovog rada je iznalaženje toksičnih granica koncentracije đubriva u zemljištu, koje smanjuju ili potpuno onemogućavaju klijanje i nicanje sjemena salate i razvoja klijanaca. ------------------ * Dr. Azra Hadžić, Poljoprivredni institut Sarajevo, Butmirska cesta, Ilidža. Bosna i Hercegovina. E-mail:azrah24@yahoo.com VIII Naučno-stručni simpozijum BIOTEHNOLOGIJA I AGROINDUSTRIJA, Velika Plana, Srbija. 166
MATERIJAL I METODE Ogledi su izvedeni u petrijevkama, u četiri ponavljanja (4 x 1 zrna) na sobnoj temperaturi. U petrijevke je stavljen filter papir, na njega sjeme koje je pokriveno još jednim slojem filter papira, a zatim zasipano slojem zemlje (1 cm) uzete sa parcele oglednog polja u Butmiru, iz sloja tla dubine do 25 cm. Pedološkim analizama su utvrđene osnovne karakteristike tla: ph u H 2 O je 5,, ima,86% humusa, 8,1 mg P 2 O 5 i 9,2 mg K 2 O u 1 grama zemlje. Po teksturnom sastavu je ilovača sa dominantnom frakcijom pijeska. Zemlja u petrijevim posudama je zalijevana određenom količinom vodenog rastvora đubriva različite koncentracije, da bi se postigla vlažnost 6% od maksimalnog vodnog kapaciteta zemlje. U ogledima gdje je ispitivan utjecaj mineralnih đubriva, korištene su četiri vrste đubriva: KAN 27% N (kalcijum amonijum nitrat), Ureja 46% N (karbamid), Super fosfat 18% P 2 O 5 i Kalijeva so % K 2 O, u pet koncentracija: 1%, 3%, 5%, 1% i 2%. 1%-tna koncentracija mineralnih đubriva u vodenom rastvoru je indentična primjeni 6.75 kg đubriva po hektaru zamljišta dubine 2 cm. U svim ogledima određivana je: energija klijanja, ukupna klijavost, procenat nicanja, visina ponika i masa ponika. Nakon određenog broja dana propisanog za svaku kulturnu biljnu vrstu (Pravilnik o kvalitetu sjemena poljoprivrednog bilja) određivana je energija klijanja, zatim ukupna klijavost uz testiranje latitudom dozvoljenog odstupanja. Poslije toga, a da bi se mogao odrediti procent nicanja i ostale praćene osobine, odstranjivan je filter papir iznad sjemena, tako da je sjeme došlo direktno pod zemlju, odnosno u uslove slične kao u polju. Procent nicanja je određivan nakon 1 dana od određivanja ukupne klijavosti, a tada i visina i masa ponika. Pri određivanju visine ponika, mjerene su visine po 1 biljaka vizualno odabranih kao tipičan primjerak, a srednja vrijednost tih visina je uzeta kao visina biljaka u toj repeticiji. Na istom uzorku određivana je i masa ponika. Svi dobiveni podaci su statistički obrađeni analizom varijanse, kao polifaktorijalni ogledi, a rezultati su izraženi kao apsolutne vrijednosti. REZULTATI Djelovanje različitih koncentracija mineralnih đubriva na sjeme salate ispitivano je za vrijeme trajanja dana od 15 sati i noći od devet sati. Energija klijanja je određivana nakon tri dana, ukupna klijavost nakon sedam dana, a nicanje i ostale osobine sjemena poslije 17 dana od postavljanja ogleda. U tabeli 1., kroz dobijene rezultate ispitivanja, prikazani su uticaji pojedinih koncentracija, pojedinačno za svaku vrstu đubriva. Super fosfat u svim varijantama ogleda, osim pri koncentraciji od 2% kod energije klijanja, nema toliko inhibitoran uticaj da potpuno zaustavlja životnu sposobnost sjemena salate. Sjeme salate pri koncentraciji super fosfata od 1% ne mijenja ni jedno ispitivano svojstvo, pri koncentraciji od 3% ne mijenja energiju klijanja i ukupnu klijavost, dok ta koncentracija značajno snižava procent nicanja, visinu i masu ponika. U svim ostalim većim koncentracijama i super fosfat djeluje inhibitorno na sve ispitivane osobine. Inhibitorno svojstvo ureje, kana i kalijeve soli počinje već kod koncentracije 1%. Ureja pri najnižoj koncentraciji inhibira sve ispitivane osobine sjemena salate i to energiju klijanja snižava za 88,7%, ukupnu klijavost za 5%, procent nicanja za 9%, visinu ponika za 75% i masu ponika za 86,7%. Već kod koncentracije 3% sve ispitivane osobine su potpuno inhibirane (za 1%). Kan, slično ureji, već pri koncentraciji od 1% značajno snižava sve osobine sjemena, ali njegovo manje inhibitorno svojstvo u odnosu na ureju, je u tome što i pri koncentraciji 3% kana sjeme salate je niklo, dok se energija klijanja i ukupna klijavost nisu mogli evidentirati u određenom roku. 167
Kod uticaja kalijeve soli na sjeme salate, uočava se značajno umanjenje energije klijanja (za 75,5%), ukupne klijavosti (za 72,9%), visine ponika (za 3,5%)I mase ponika (za 41,8%), dok ova vrsta đubriva u koncentraciji 1% ne mijenja procent nicanja. Kalijeva so u koncentraciji od 3% potpuno zaustavlja energiju klijanja, a procent nicanja kod 5,2% sjemenki se mogao evidentirati nakon sedam dana. Pri ovoj koncentraciji izniklo je 52,5% klijavih sjemenki salate u odnosu na kontrolu, dok je visina klijanaca snižena za 49,3%, a masa ponika za 82,7%. U periodu određivanja ukupne klijavosti sjeme salate, mogle su se uočiti i vizualne razlike, pod utjecajem različitih koncentracija i vrsta đubriva. Na kontrolnoj varijanti klijanci su visoki 1-2 cm sa svjetlozelenim kotiledonima i korijenom dugim do 3 cm. U varijantama sa super fosfatom, razlike pod utjecajem različitih koncentracija su vidljive kroz diferenciran stupanj razvoja klijanaca. Pri koncentraciji od 1% formirani su kotiledoni i klicin korijenak dug od,5 1,5 cm, dok sa povećanjem koncentracije do 1% tek se uočava početak razvoja kotiledona. Kod 2%-tnog super fosfata, tek je mali broj klijavih sjemenki. Kod kana u ovoj fazi, sjemenke tek počinju da klijaju, kod kalijeve soli samo je razvijen klicin korijenak, a kod ureje evidentiran je početak klijanja sa tamnim vrhovima klica. U fazi nicanja salate u cijelom ogledu, biljke su svjetlozelene u svim varijantama osim kod kan gdje su kotiledoni tamnozeleni. U kontrolnoj varijanti razvija se prvi list kao i u varijanti sa 1% super fosfata, kalijeve soli i kana, korijen je dug do 6 cm sa početkom bočnog grananja. U ostalim koncentracijama đubriva razlike su izražene kroz manju visinu klijanaca bez formiranog pravog lista. Iz prethodno navedenih podataka, a i na osnovu rezultata istraživanja sagledanih kroz prosječne vrijednosti svih koncentracija za pojedina đubriva (grafikon 1.), vidljivo je da sjeme salate spada medu izrazito osjetljive biljne vrste. Najviše negativno, na sjeme salate, djeluje ureja, iako na ukupnu klijavost djeluje manje inhibitorno (9%) nego kan (92,5%) i kalijeva so (95,8%). Ureja inhibira energiju klijanja za 97,7%, nicanje za 98%, visinu za 95,5% i masu ponika za 97,4%. Kan inhibira energiju klijanja za 86,8%, nicanje za 91%, visinu za 88,3% i masu ponika za 95,4%. Kalijeva so inhibira više od kana energiju klijanja (za 95,1%) i ukupnu klijavost (za 93,5%), a manje nicanje (71,5%), visinu (75,9%) i masu ponika (84,9%). Super fosfat, kao i kod ostalih vrsta sjemena (Hadžić, 2, 21, 23.), najmanje inhibira energiju klijanja (za 37%), ukupnu klijavost (za 25,9%), nicanje (za 54,5%), visinu (za 38,3%) i masu ponika (za 62,7%) u odnosu na kontrolnu varijantu. DISKUSIJA Na složenost utvrđivanja faktora koji uslovljavaju početak i tok klijanja pojedinog sjemena svake biljne vrste, slikovito na pristupačan način upućuju i navodi Popovića (1987) : Razviće biljke iz zametka, klice sjemena je vrlo složeno i u njegovom ostvarenju učestvuje razgranat sistem koji obuhvata čitav niz podsticaja. Svi ti podsticaji predstavljaju cjelinu i događanja koja se odigravaju u razviću klice počinju jednim događanjem, do koga dolazi potsticajem spolja što ima ulogu okidača. U sjemenu mehanizam za okidanje nastaje u vrijeme njegovog obrazovanja. Zbog toga je bitno govoriti i o uticaju spoljnih faktora kojima pri klijanju sjemena stvaramo povoljne uslove za početak i nastavak razvoja klice i biljke. Međutim, u eksperimentima obavljenim u okviru ovog rada, sa visokim koncentracijama mineralnih đubriva stvoreni su ekstremni utjecaji na sjeme ispitivane biljne vrste, te su očekivani izraženi poremećaji kroz sve proučavane osobine sjemena i ponika, ali različitog intenziteta vezano za koncentraciju i vrstu đubriva. Proučavanje više pokazatelja razvoja mlade biljke salate u okviru ovih istraživanja: energije klijanja, ukupne klijavosti, nicanja, visine i mase ponika, pa i vizualnih opažanja, daje mogućnost sagledavanja nivoa abnormalnosti u ograničenom vremenskom periodu izvođenja ogleda. 168
Iz rezultata istraživanja je vidljivo da se ti poremećaji različito manifestiraju zavisno od vrste đubriva i koncentracije. Imajući u vidu, između ostalih i navode Popovića, onda je očekivano da nisu jednako promijenjeni svi proučavani pokazatelji životne sposobnosti sjemena i kod iste biljne vrste, te da su granične koncentracije različite. Pri ovakvom sagledavanju rezultata istraživanja postaju logični dobiveni rezultati, koji u normalnim uslovima ne predstavljaju adekvatne korelacije, tj. nelogični su. O tome, prethodno citirani autor (Popović, 1987), navodi da u normalnim uslovima razvoja mlade biljke iz sjemena svi činioci koji utiču na rastenje biljaka, utiču istovremeno na direktan ili indirektan način na razviće, pa se kao rezultat svih tih uzajamnih utjecaja obrazuje biljni organizam koji ima približno određene razmjere između pojedinih dijelova. Zato između rastenja postoji određeni odnos, što se pokazuje skladnom građom biljnog organizma. U slučaju da rastenje jednog organa ne protiče određenim tempom u odnosu na rastenje drugih organa, obrazuje se organizam sa manjom ili većom normalnošču. Prema tome mora se pretpostaviti da se rastenje jednog organa reguliše rastenjem drugih i obratno. Svaki organ ili ćelija djeluje na rastenje drugih jedinica. Ti uzajamni odnosi između pojedinih dijelova biljke za vrijeme trajanja procesa rastenja se nazivaju korelacije koje mogu biti fiziološke ili genetske. Među fiziološke spadaju: hranidbene, kompenzativne, stimulativne i inhibitorne. Genetski, tj. u normalnim uslovima korelacija je konstantnost relativnog rastenja pojedinih organa, kao npr. između korijena i nadzemnih dijelova postoji određeni odnos, ali se na to može uticati uslovima gajenja biljaka. Isti autor navodi, a što je bitno za objašnjenje dobijenih rezultata mojih istraživanja, da se prema koncentraciji hranjivog rastvora, promjenama snabdijevanja vodom, oblika azota i dr. mijenja težinski odnos između nadzemnih dijelova i korijena. Na to ukazuju i dobiveni rezultati utjecaja koncentracija pojedinih vrsta đubriva i na sjeme salate. Osnovni cilj mojih istraživanja je utvrditi granične štetne koncentracije vodenih rastvora mineralnih đubriva i na ovu vrstu sjemena kulturne njivske vrste. Na ispitivane koncentracije s u p e r f o s f a t a sjeme salate različito reagira: umanjujući neke od ispitivanih osobina, ne mijenjajući osobine sjemena i izniklih biljaka ili ih stimuliraju. Koncentracija super fosfata od 3% umanjuje nicanje, visinu i masu ponika, a od 5% i energiju klijanja i ukupnu klijavost sjemena salate. U literaturi postoje podaci o sličnim istraživanjima Stojanovića (1959) sa sjemenom raži i dvije sorte pšenice, ali samo na njihovu klijavost u uslovima različitih koncentracija superfosfata (,25%,,5%,,75%, 1%, 2%, 4%, 5%, 6%, 7%, 8%, 9% i 1%) na filter papiru. I ovaj autor je potvrdio da klijavost sjemena zavisi od jačine koncentracije, tako što povećanje koncentracije umanjuje klijavost sjemena, a ta podnosivost zavisi od vrste i sorte. Isti autor je ispitivao uticaje superfosfata koncentracija,25%,,5%,,75%, 1%, 2%,3%, 4%, 5% i 6% u klijalištu sa zemljom, sa sjemenima navedenih vrsta i sa ječmom. Slabije koncentracije superfosfata u zemlji djeluju stimulativno (raž pri,5% i 1%). Takođe opada podnosivost sjemena povećanjem koncentracija, ali manje nego pri ispitivanju klijavosti sjemena u samom vodenom rastvoru đubriva. Biltenau i sar. (1966) su utvrdili da visoke koncentracije P, i u zemljišnom rastvoru, nisu uticale na klijavost graška, graha, soje i lucerke. Izme u ostalog, i Niborg (1961) je utvrdio da amonijum fosfat, položen u blizini (2,5 cm) sjemena zobi, ječma, pšenice, uljane repice i lana, usporava nicanje žita, a smanjuje nicanje uljane repice i lana. Mali je broj naučnih radova koji iznose podatke o ranijim istraživanjima utjecaja super fosfata na klijavost sjemena kulturnih biljaka, a posebno onih sa sličnom metodikom rada. Zbog toga je teško tražiti potvrdu dobivenih rezultata mojih istraživanja u potpunosti. Šarić i Borić (197) su ukazali i na različite granične vrijednosti ovog đubriva kod različitih sjemena, a u većoj mjeri je izraženo i kroz pojedine osobine sjemena. Isti autori navode da koncentracije đubriva djeluju više na energiju klijanja nego na klijanje, te da je kritična koncentracija super fosfata koja se u praksi može primijeniti bez velikog sniženja klijavosti 2%. Kod sjemena salate u mojim istraživanjima, super fosfat djeluje više negativno na energiju klijanja nego na klijavost, ali su granične vrijednosti u laboratorijskim uslovima daleko niže od navedene (5%). Iako k a n u visokim koncentracijama općenito inhibira klijanje i nicanje sjemena kulturnih biljaka (Hadžić, 2, 23.), i kod ove vrste mineralnog đubriva su izražene razlike kod pojedinih koncentracija, te pojedinih ispitivanih osobina sjemena. 169
I pored toga što Popović (1987) navodi da nitrat predstavlja vrlo efikasan stimulator klijanja, mora se imati na umu da se to odnosi na odgovarajuće koncentracije primijenjene u određenim uslovima i na određene vrste sjemena. Zbog toga su i efekti dobiveni u mojim ogledima takvi, da sve ispitivane koncentracije inhibiraju ispitivane osobine sjemena salate. Sem navedenog, još jedan nivo inhibiranog djelovanja kana možemo naglasiti pri izražavanju veće ili manje osjetljivosti sjemena. To je potpuno zaustavljanje klijanja i nicanje pri određenim koncentracijama ovog đubriva. Kod sjemena salate, sve ispitivane osobine su inhibrane sa 1% pri koncentraciji od 5%, a od 3% energija klijanja i klijavost. Slično ovome, Stojanović (1959.) ispituje uticaj kalcijum amonijum nitrata različite koncentracije vodenog rastvora:,25%,,5%,,75%,1%, 2%, 4%, 6% i 8% na sjemena dvije sorte pšenice, ječma i raži. Najbolja podnosivost kana je kod sjemena pšenice, manja kod ječma, a najmanja kod raži. Pri najvećoj koncentraciji vodenog rastvora superfosfata u ogledu od 8%, nije potpuno prekinuta klijavost ni jednog sjemena, dok je to evidentirano u samom vodenom rastvoru, pri 4%-tnoj koncentraciji kana. Ovaj autor navodi da je kod raži umanjena klijavost pri koncentraciji,75%. Za sjeme salate u rezultatima mojih istraživanja kritična koncentracija ovog đubriva za sve ispitivane osobine je 1%. Inhibitorno svojstvo visokih koncentracija u r e j e je najizražajnije od svih ispitivanih mineralnih đubriva. Negativno djelovanje je prisutno od najniže ispitivane koncentracije, tako da se kritične koncentracije kod salate nalaze ispod 1%, za sve ispitivane osobine. Kod salate, koncentracija 3%-tne ureje potpuno zaustavlja sve ispitivane osobine sjemena i ponika. I k a l i j e v a s o u visokim koncentracijama ispoljava negativna djelovanja na energiju klijanja i klijavost, te visinu i masu ponika salate i pri najnižoj ispitivanoj koncentraciji (1%). Jedino je nicanje salate pri navedenoj koncentraciji, ne promijenjeno. Štetnost koncentracija kalijeve soli na pojedine vrste sjemena istiću i Šarić i Borić (197). Ovi autori navode da je kalijeva so štetna za pšenicu pri koncentraciji 5%, a pri 1% klijavosti više nije bilo. Granica tolerantnosti prema koncentraciji kalijeve soli za sjeme ječma je iznad 1%, a za lucerku iznad 3%, dok su ove granice za kukuruz 3%, raž 1% i grahoricu 3%. Prema mojim istraživanjima, granična koncentracija kalijeve soli za energiju klijanja, ukupnu klijavost, visinu i masu ponika salate je 1%, dok je nicanje ostalo ne promijenjeno do koncentracije 3%. Da visoka koncentracija soli u tlu, usljed gnojidbe mineralnim đubrivima reducira energiju klijanja, utvrdili su i Gray i Joyce Stackel (1974). Na osnovu izvođenja eksperimenata u okviru ovog rada moguće je sagledati rezultate ispitivanja i sa aspekta utjecaja pojedinih đubriva u prosjeku za sve ispitivane koncentracije, uz napomenu da se radi o veoma visokim koncentracijama. Te su koncentracije za sva ispitivana đubriva 7,8% vodenog rastvora, što je identično primijenjenim količinama superfosfata od 9.72 kg/ha, kana 14.58 kg/ha, ureje 24.8 kg/ha i kalijeve soli 21.6 kg/ha. Vrste ispitivanih mineralnih đubriva (kan, ureja, super fosfat i kalijeva so) su od velikog utjecaja na ispitivane osobine kulturnih biljaka, kao što su utvrdili Šarić i Borićeva (197) za klijavost sjemena pšenice, ječma i lucerke, te Borićeva i Šarić (197) za sjemena kukuruza, raži i grahorice. Razlike se javljaju u načinima ispitivanja, pa su takvi i rezultati istraživanja pojedinih autora. Za objašnjenje dobijenih rezultata bitna su ranija istraživanja (Milošević,1996) koja uz ukazivanje da nedostatak hranivih elemenata u toku vegetacije može da dovede do umanjenja kvaliteta sjemena, tvrdi da sadržaj kalcijuma je u pozitivnoj korelaciji sa klijavošću sjemena, dok fosfor, cink i željezo pokazuju negativnu korelaciju u odnosu na procenat klijavosti. I Stojanović, (1959.), na osnovu svojih istraživanja navodi da najveću podnosivost imaju ispitivana žita prema koncentracijama super fosfata, zatim kalcijum amonijum nitrata, pa kalijeve soli. Ali i ovaj autor ističe da slabije podnosivosti sjemena žita prema jačini koncentracija đubriva ne pokazuje zakonitosti koja bi se ispoljila tako što bi se pri povećanju jačine koncentracije đubriva za određeni stepen klijavosti sjemena smanjila takođe, za određeni procenat. Ispitivana mineralna đubriva djeluju različito na pojedine ispitivane osobine sjemena salate, a sve vrste đubriva su za sve ispitivane osobine inhibitorne, u većem ili manjem procentu. 17
Kod super fosfata su uočena manja umanjenja svih praćenih svojstava sjemena salate u odnosu na kan, ureju i kalijevu so. Na štetnost kana za energiju klijanja i ukupnu klijavost ukazali su i Šarić i Borić (197), te Borić i Šarić (197) za sjeme pšenice, ječma, lucerke, kukuruza, raži i grahorice, a moji rezultati i na štetnost visokih koncentracija ovog đubriva na sve ispitivane osobine salate. Istraživanja Galana (1982) o utjecaju azotnih đubriva na prinos zelene mase i drugih parametara sirka (Sorghum bicolor L.), su utvrdila da azot ima veliki uticaj na klijanje, brzinu klijanja i visinu biljaka, a povećava i zelenu masu. Ove tvrdnje su vezane za primjenu 12 kg N po hektaru tako da se ne mogu porediti sa mojim rezultatima dobivenim pod utjecajem visokih koncentracija azota, a teško je predvidjeti da bi u navedenim relacijama primjene N kao kod Galana, ti efekti bili pozitivni. Jekić i Šaćiragić (199) ističu zahtjeve prema azotu pri uzgoju, između ostalih i salate. Međutim, nerealno je tražiti identične relacije zbog karaktera i sadržaja istraživanja u okviru ovog rada i uzgoja pojedinih vrsta u prirodnim uslovima. Tim više što su navedene potrebe N u praksi date u prvom redu za postizanje visokih prinosa i određenog kvaliteta roda uzgajanih biljnih vrsta. Sa aspekta primjene ureje u zemljište u pred sjetvenom periodu (što se praktikuje) ne postoje naučno-istraživački radovi koji navode rezultate vezano za uticaj ove vrste azotnog đubriva na sjemena uzgajanih biljnih vrsta. Rezultati dobiveni u okviru ovog rada ispitivanjem utjecaja različitih koncentracija mineralnih đubriva na klijanje i nicanje salate, općenito ukazuju na veoma štetno djelovanje ureje, jer sve proučavane osobine pod utjecajem ove vrste đubriva, visoko statistički značajno umanjene. U prosjeku za sjeme salate, ureja sa najvećim procentom umanjuje nicanje i energiju klijanja, masu ponika, pa visinu, a najmanje ukupnu klijavost. Prema Grayu i Joyce Steckelu (1974), visoka koncentracija soli u tlu (usljed gnojidbe mineralnim đubrivima) reducira energiju klijanja. U raznim koncentracijama amonijum nitrata reducirana je klijavost pri visokoj temperaturi. Popović (1987) objašnjava zašto se negativni uticaji velike koncentracije soli pokazuje već pri klijanju sjemena. Ako je osmotski pritisak zemljišnog rastvora veći nego što je apsorpciona moć sjemena sa vodom, bubrenje je usporeno i jako otežano i sjeme u ovim uslovima nema dovoljno vode. Isti autor navodi da pri visokoj koncentraciji soli se smanjuje rastenje u dužinu, a povećava se rastenje u debljinu, kako izdanaka, tako i korijena. Prema ranije navedenom, ako uporedimo negativne efekte ova četiri mineralna đubriva na sjeme salate i njegove životne sposobnosti, uočava se da najveće negativne uticaje ima ureja, zatim kan i kalijeva so, a najmanje superfosfat, iako Hinteri i Rasonan (1966) tvrde da ureja nije štetnija za klijanje od drugih azotnih đubriva i da kontakt sjemena sa NH 4 OH mnogo umanjuje klijavost, ali proklijala sjemena daju normalne biljke. Iz tih razloga se ni negativni efekti na klijavost nekih sjemena izraženi u mojim ispitivanjima (Hadžić, 2.,21.,23. ), ne manifestiraju istim intenzitetom umanjenja u kasnim fazama razvoja. Sva ova istraživanja i rezultati ranijih ispitivanja drugih autora, upućuju na potrebu još kompleksijih ispitivanja navedene problematike i to kroz više nižih koncentracija ovih i ostalih vrsta mineralnih đubriva, više osobina sjemena i izniklih biljaka, a posebno u domenu iznalaženja graničnih vrijednosti u poljskim uslovima u odnosu na laboratorijska ispitivanja. Razlike između ovih i laboratorijskih ispitivanja su sigurno prisutne, iako je metodikom rada pokušano približiti ove uslove klijanja i nicanja sjemena kulturnih biljaka, ali je veoma bitno utvrditi i kolika su odstupanja rezultata između ovako izvođenih ogleda i uzgoja na otvorenom staništu. I vizualna zapažanja uz izvođenje ogleda u okviru ovog rada, navode na postojanje utjecaja visokih koncentracija mineralnih đubriva i na razvoj korijena i mladih biljaka, što je svakako jedan od uzroka daljeg manifestiranja negativnih utjecaja, a što je u mojim istraživanjima evidentirano kroz povećanje, odnosno umanjenje vrijednosti visine i mase ponika. Ako se zna da se proces klijanja završava kad izbije korjenčić i tada počinje rastenje (Sarić, 1987), onda je logično očekivati manji porast ponika u varijanti sa oštećenim korijenom. I Kamel (1986) je utvrdio da,4% kalijum nitrata povećava klijavost i primarni i sekundarni rast korijena, dok doze kalijum i amonijum nitrata veće od 2% reduciraju klijavost i uništavaju 171
korijenje, a Jalal (1968.) da visok nivo N utiče značajno na procent klijanja sjemena ječma i dužinu korijenka. Sarić je (1979) ukazao da broj primarnih korjenova zavisi od niza faktora (veličine i težine sjemena, fiziološkog stanja sjemena, odnosno zrelosti i spoljnih faktora: temperature, vlage, a između ostalih i mineralnih đubriva. Sve ovo je veoma važno, jer sva naučna istraživanja u poljoprivredi moraju biti u službi primarne poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga je neophodno razgraničiti pojmove laboratorijske klijavosti i klijavosti u polju i naći razlike između ovih relacija klijavosti, jer uz energiju klijavosti, probojnu snagu klica, robusnije klice i veći broj seminalnih korijenčića, te ispitivanje klijavosti u uslovima sličnim poljskim dobije se slika sjetvene kvalitete (Šatović,1985., Martin i Leonard, 1969., Edelštajn, 195., Lešić, 1984., i drugi). Rezultati ovih isptraživanja su značajni i primjenjivi pri uzgoju salate, ali je bitno naglasiti da se ovakve koncentracije kao u ogledima, u normalnim uslovima ne postižu. 1%-tna koncentracija mineralnih đubriva u vodenom rastvoru je indentična primjeni 6.75 kg đubriva po hektaru zemljišta dubine 2 cm, a takve i slične koncentracije se postižu jedino ako se đubrivo u tlo unosi lokalizirano, blizu sjemena, čime se smanjuje zona njegovog rasprostiranja u zemljištu, a time povećava koncentracija u blizini sjemena. Zbog toga i Šarić (1983) preporučuje da se pri startnom đubrenju ili prihrani u redove koristi najviše 2% potrebnih količina đubriva i da đubrivo mora biti odvojeno od sjemena slojem zemlje. ZAKLJUČCI Na osnovu dobivenih rezultata ispitivanja može se zaključiti da je sjeme salate osjetljivo na visoke koncentracije svih ispitivanih mineralnih đubriva. Ni jedna ispitivana koncentracija đubriva ne stimuliše ni jedno ispitivano svojstvo salate. Superfosfat jedino ne mijenja energiju klijanja i ukupnu klijavost do koncentracije 5%, a nicanje, visinu i masu ponika do 3%-tne koncentracije. Granične koncentracije kana i ureje za sve ispitivane osobine su ispod 1%, kao i kalijeve soli, sem za procenat nicanja za koji je granična vrijednost 3%. Ureja potpuno zaustavlja procese klijanja sjemena salate od koncentracije 3%. Kan od koncentracije 3% potpuno zaustavlja energiju klijanja i ukupnu klijavost, kalijeva so samo energiju klijanja, a ostale osobine od koncentracija 5%. Superfosfat najmanje, a ureja najviše inhibira sve ispitivane osobine sjemena salate sem ukupne klijavosti, koju procentualno više umanjuju kan i kalijeva so. LITERATURA Biltenau, G., Radoi, A., Nica,O., 1966: Influence of the nitrogen, phosphorus and potassium content of the soil an seed germination of leguminous plants, Lucr. scunt. Inst. agron. N. Balescu, Bucuresti, Ser. A, 631. Borić,Rajna, Šarić, T. 197: Uticaj koncentracije đubriva na klijavost sjemena kukuruza, raži i grahorice. Zbornik radova Poljoprivrednog instituta, Sarajevo. Edelštajn, V.I., 195: Povrtarstvo, Narodna knjiga. Beograd. Galan, J.M., Pava, H.M., Fonollera, V.C., 1982: The effect of nitrogen fertilization and seed deterioration on grain yield and other agronomic parameters of grain sorghum, Sorghum bicolor (L.) CMU. Journal of Agriculture, Food and Nutrition, Oct Dec 1981, v. 3 (4) p. 318 339. Philippines. Gray, D. and Yoyce, R.A. Stockel., 1974: Salt induced inhibition of lattuce seedling emergence. Annual Report. Hadžić, A. (2): Uticaj različitih koncentracija mineralnih đubriva na klijanje i nicanje raži. Radovi Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu. God.XLV, 49/ 2., 65-78. 172
Hadžić, A.(21): The germination of certain field crops in of hight concentration superphosphate (18% P 2 O 5 ).At The ISTA 26 th Congres, Seed Symposium, Angers, France. Hadžić, A.(23.): Uticaj različitih koncentracija mineralnih đubriva na klijanje i nicanje zobi. Radovi Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu. God.XLVIII, 52/ 23. Hunter, A.S., Rosenau, W.A., (1966): The effect of urea, biuret and ammonia on germination and early growth of corn (Zea mays L.) Proc. Soil. Sci. An. 3, No. 1: 77 81. Jalal, T.K., 1986: Effect of nitrogen and potassium on leaf spot disease development of barley caused by Helminthosporium sativum (In Iraq). Salohadin Univ. Arbil (Iraq). Coll. of Science. Thesis. Jekić, M., Šaćiragić, B.,(199): Đubriva i đubrenje. NIP Zadrugar Sarajevo. Lešić, R., 1984: Sjemenarstvo graška. Grašak. Beograd. Martin, H.John, Leonard, H. Leonard, (1969): Ratarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Milošević,M.,Mihaljev,I.,Ćirović,M.,Dokić,P.,1996: Opšte semenarstvo, Novi Sad. Nyborg, M., 1961.: The effect of fertilizers on emergence of cereal grains, flax and rape. Canad. J. Soil Sci. 41, 1 : 89 98. Popović Ž., (1987): Fiziologija bilja, rastenje i razviće. Naučna knjiga. Sarić, M., (1979): Morfologija i fiziologija pšenice. Pšenica. Zadružna knjiga. Beograd. Stojanović, M.,(1959):Uticaj koncentracije mineralnih dubriva na razviće i prinos žita. Doktorska disertacija. Hemizacij poljopriv rede, br. 26 28. Beograd. Šarić T., Borić, Rajna,(197): Zavisnost klijavosti sjemena pšenice, ječma i lucerke od koncentracija mineralnih dubriva. Agrohemija br. 7-8 Beograd. Šatović, F., (1985): Neki faktori kvaliteta sjemena pšenice. Semenarstvo, Glasilo društva sjemenarstva Jugoslavije, br. 7 8. THE EFFECT OF VARIOUS CONCENTRATIONS OF MINERAL FERTILIZERS ON GERMINATION AND GROWTH OF LATTUCE Azra Hadžić * ABSTRACT In experiments where mineral fertilizers were applied, four kinds of fertilizers were used: kan 27% N (calcium ammonium nitrate), urea 46% N (carbamide), super-phosphate 18% P 2 O 5 and potassium salt % K 2 O in five concentration: 1%, 3%, 5%, 1%, 2%. In all experiments, the tested properties were: germination energy, total germination, percentage of the plant emergence its height and weight. Established harmful solution tresholds of concentration of mineral fertilizers are different for specific developing phases in seed germination and plant development of lattuce Keywords seeds, mineral fertilizers, germination energy, total germination, percentage of the plant emergence its height and weight, Lactuca sativa L.. 173
Tabela 1. Utjecaj koncentracija pojedinih vrsta đubriva na sjeme salate (apsolutne vrijednosti) The effect of various concentrations of mineral fertilizers on seeds of lattuce Vrsta Đubriva Fertilizer Kan Kalcium amonijum nitrat Ureja Karbamid Superfostaf Superphosphate Kalijeva so Potassium salt Konc. đubriva Concentracio % 1 3 5 1 2 1 3 5 1 2 1 3 5 1 2 1 3 5 1 2 Energija klijanja Germinati on energy 53 1 53 6- - 53 58 56 34- - 19- - 53 13- - Ukupna klijavost Total ger mination 96 36- - 96 48- - 96 94 93 8 67- - 22- - 96 26- - 5- - Nicanje Sprouting 15- - 3- - 4- - 36 27- - 2 6- - 2- - 36 21- - Visina ponika Seedling height cm 2,25 1,7- -,25- -,,, 2,25,56- -,,,, 2,25 2,35 1,92- - 1,66- -,88- -,13- - 2,25 1,57- - 1,14- -,,, Masa ponika Seedling weight g.,98,18- -,5- -,,,,98,13- -,,,,,98,89,59- -,22- -,12- - Prosjek 17, 35,6 13,8,86,28 LSD 5% 1% 5,16 6,88 4,88 6,48 5,8 7,72,24,31,1- -,98,57- -,17- -,,,,16,24 12 1 8 6 Bez đubriva Kan 2 Ureja Superfosfat Kalijeva so Energija klijanja Klijavost Nicanje Visina ponika Masa ponika Grafikon 1. Uticaj prosječnih koncentracija pojedinih đubriva na salate repice (The effect of average concentracion fertilizer on seeds of lattuce 174