UŠTEDE U TELEKOMUNIKACIJAMA ZVATI I ŠTEDITI Iva Delač iva.delac@ericsson.com Zvonimir Delač zvonimir.delac@dictus.hr SAŽETAK: Razvoj širokopojasnog pristupa internetu i njegova dostupnost i masovnost korištenja, utjecala je na na sve vidove informatičkih komunikacija. Došlo je do promjena u našim životima, privatnim, poslovnim i društvenim. U radu će biti opisana tri slučaja korištenja IP telefonije koja su rezultirala uštedama svojim korisnicima i nove poslovne mogućnosti koji su proistekle iz tehnoloških mogućnosti novih tehnologija. Ključne riječi : osobno računalo, internet, intranet, širokopojasni pristup, IP telefonija, ušteda 1. UVOD Prihodi telekomunikacijskih kompanija koje pružaju usluge u fiksnoj telefoniji stalno padaju. Koliko točno, neće nikada otkriti, ali će za to okriviti ekspanziju mobilne telefonije, njenu dostupnost i broj korisnika. Dali je mobilna telefonija jedini uzrok smanjenja korištenja fiksne telefonije u pretplatničkom dijelu? Naravno da ne, jer veliki dio zarade sada otimaju VoIP operatori, odnosno pružatelji usluga u IP telefoniji. Postoje predviđanja da će fiksna telefonija uskoro izdahnuti jer će svi koristiti mobilne telefone, nitko ili gotovo nitko fiksne. To se neće dogoditi jer mobilna telefonija ustvari samo mjenja način uključenja korisnika u mrežu, jučer su to bili korisnici spojeni bakrenom žicom, danas su to korisnici uključeni radio vezom. Glavna struktura telekomunikacijske mreže, čvorne, tranzitne i međunarodne centrale još su uvijek u rukama fiksnih opreatora, mada međunarodni promet već duže vrijeme zaobilazi takvu telefonsku strukturu. Prijenos glasa internetom dobio je snažni zamah u zadnjih nekoliko godina. Radi se o tehnologiji prijenosa glasa internetskim protokolom (engl. Voice over Internet Protocol - VoIP), koja se temelji na tome da glas pretvori u brojke i tako digitaliziran govor, sada već u obliku podataka, rastavi na pakete koje zatim šalju na odredište internetom, kao što njime putuju i svi drugi podaci.tvrtke i pojedinci koji se služe VoIP-om ili nekim od oblika internetske telefonije, ali i velike korporacije, uz pomoć takvog načina komuniciranja ostvaruju značajne uštede. Pojava Skype-a, na početku za glasovnu, a sada i za videokomunikaciju, osigurala mu je milijune korisnika i poklonika jer je besplatan i omogućava besplatne ili gotovo besplatne razgovore putem interneta. Naravno, internet nije besplatan čak ni kad ga plaćate u paušalnom iznosu, bez obzira na potrošnju, što bi se hrvatski reklo flat-rate. Na to će Skypeovi korisnici reći da je jeftinije razgovarati njime nego telefonom, posebice na veće udaljenosti. U čemu je tajna? U tome da razgovarate li digitalno, plaćate impulse od svog računala do ulaza u internet spajate li se na njega još uz pomoć modema, odnosno plaćate internetski promet, ali lokalno, spajate li se na internet putem ISDN ili ADSL usmjernika. Ušteda se sastoji u tome da međunarodni telefonski razgovor naplaćuju svi telekomi u lancu, pa će osim telekoma čiji ste pretplatnik cestarinu za vaš razgovor do, primjerice, Švicarske naplatiti i telekomi u Sloveniji, Austriji i Švicarskoj. Plaćate li pak flat-rate promet prema internetu, štedite još više. Skype nije jedini način kako jeftinije telefonirati. Postoji značajan broj virtualnih operatora koji koriste SIP kao protokol za internetsko telefoniranje. Freecall, VoipBuster, Voipstunt, Voipcheap, Voipdiscount samo su neki od pružatelja usluga internetskog telefoniranja. Njihove cijene se mogu provjeriti na internetu. 2. UŠTEDE 2.1 Primjer 1, kuća Većina korisnika interneta preko žice ima fiksni telefon kod kuće, jer je korištenje interneta povezano sa tom linijom, nije moguće biti mali korisnik interneta bez telefonske linije. Dakle u startu plaćamo najam linije, telefonski broj, ADSL modem i internet promet, svaki mjesec. Internet se uglavnom koristi za pregledavanje internet sadržaja i slanje/primanje elektroničke pošte. Dosta korisnika plaća i kupuje robu preko interneta. Broj korisnika koji koriste internet kao medij za telefoniranje u stalnom je rastu. Postoje dva načina kako telefonirati preko
interneta, direktnim i indirektnim načinom. Ako imamo rođaka u Americi sa javnom IP adresom, koju moramo imati i sami, zahvaljujući servisu DynDns, dovoljno je u IP telefon utipkati njegovu IP adresu i veza će se ostvariti i moći ćemo razgovarati. Ovo je poznato pod nazivom Direct IP call ili direktan poziv korištenjem IP adrese. Zašto nam onda trebaju operatori? Telefonske linije oduvjek imaju svoj način numeracije i adresiranja. Po telefonskom broju jasno je iz koje zemlje, grada i područja grada je korisnik. Teško je zamisliti da umjesto telefonskih brojeva počnemo pamtiti IP adrese telefona koje se ionako stalno mjenjaju. Postoji i simbolički način adresiranja koji se koristi i sličan je e-mail adresama, SIP:broj_ili_nativ_telefona@adresa_servera. No, kako nemamo stalne IP adrese, još uvjek nam trebaju poslužitelji koji će telefonski broj pretvoriti u IP adresu. To je indirektan način korištenja telefoniranja preko interneta. Kako je u ostvarenju te usluge potrebno koristiti usluge i opremu drugih, ovaj način internetske telefonije nije besplatan. Gore navedeni SIP servisi funkcioniraju na prepaid način plaćanja. Kupite određenu vrijednost kredita i telefonirate tako dugo dok ga ne potrošite. Ovi servisi često nude besplatne pozive prema određenim destinacijama, dok su pozivi prema onima koje se plaćaju osjetno niži, primjer cjena na dan 01.04.2010 : www.freecall.com Croatia (Landline) 0.010 0.012 Croatia (Mobile) 0.140 0.167 Bosnia-herzegovina (Landline) 0.090 0.107 Bosnia-herzegovina (Mobile) 0.200 0.238 www.skype.com Croatia 0,043 0,049 Croatia - Mobile 0,179 0,206 Bosnia and Herzegovina 0,165 0,190 Bosnia and Herzegovina (Mobile) 0,246 0,283 Iz gore iskazanih cijena vidljivo je da su SIP servisi jeftiniji nego Skype a ako se preračunaju cijene za pozive prema hrvatskim brojevima ispada da minuta potiva u fiksnu mrežu košta 0,09 HRK a u mobilnu 1,2 HRK. Ušteda kod mobilnih poziva nije značajna u odnosu na pozive u fiksnu (FreeCall 0,09 HRK/min, Metronet 0,15 HRK+PDV/min, t-com netphone 0,18 HRK+PDV, t-com 0,23 HRK+PDV/min. Važno je napomenuti da se prilikom korištenja SIP usluga, zvanjem ostvaruju bonus minute koje je poslije lako pretvoriti u besplatne pozive prema destinacijama koje su u tom trenutku besplatne. Primjer za FreeCall: Argentina Australia Austria Belgium Czech Republic Denmark France Germany Hong Kong (+mobile) Hungary Ireland Italy Luxembourg Malaysia Što nam je potrebno da bi koristili internetski način telefoniranja? Osnovno je imati otvoren račun kod operatora, korisničko ime, lozinku i adresu njihovog servera. Također je potrebno imati internet pristup i računalo sa zvučnom karticom, mikrofonom i slušalicom te soft phone aplikacijom što je dovoljno za početak. Druga mogućnost je imati IP telefon koji je spojen na internet i prijavljen na server IP operatora. Biranje brojeva se ostvaruje na način kao u klasičnoj telefoniji, birani broj je u standardnom formatu. Jedino je uputno nakon odbiranog broja pritisnuti tipku #,jer to znači da smo odbirali sve znamenke koje smo trebali, inače telefon čeka 5 sekundi prija početka ostvarivanja veze. Valja napomenuti da se radi o odlaznim pozivima. Jasno postoji mogućnost i posjedovanja vlastitog telefonskog broja. Ako kojim slučajem imate kod kuće instaliranu IP centralu ili samo FXS uređaj (pretvarač analogne linije u IP) možete zvati i primate pozive od bilo kuda. Što to znači? Prvo, da ne postoji zemljopisno ograničenje za poziciju s koje se usluga koristi, potreban je samo internet. VoIP Operator može biti bilo gdje na Zemlji. Drugo, format broja više ne garantira da ste tamo gdje to telefonski broj sugerira. Na svoj račun možete zvati od susjeda, preko neke WiFi mreže, čak i preko GSM mreže koristeći njihovu mrežu za prijenos podataka. 2.2 Primjer 2, kompanija na više lokacija Zbog međusobne komunikacije preko javne telefonske mreže između službi smještenih na više lokacija,, svaki mjesec je lokalni davatelj telefonskih usluga redovito isporučivao razmjerno velike račune na adresu kompanije (4.000,00 do 6.000,00 HRK po lokaciji). Računi su bili obračunavani po broju impulsa, spajanju na Internet preko dialup-a i ISDN-a. Pozivi prema pokretnim mrežama i nepokretnim mrežama u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, te pozivi prema europskim zemljama bili su glavni uzroci enormno visokih računa za telekomunikacijeske usluge. Zbog širenja opsega posla, razvijanja kompanije u svim aspektima, ljudskim resursima, mehanizacijom te nezaustavljivim širenjem na teritorije izvan matične države, prvenstveno otvaranjem glavnog ureda za Hrvatsku i poslovnice u Zagrebu, bili su razlozi radi čega se pristupilo izgradnji intranet mreže i uvođenju IP telefonije. Svaka lokacija imala bi iznajmljen vod od 2 Mbps do najbližeg TK čvora, te po jedan CISCO 2811 usmjerenik. Lokacije su povezane VPN-om (virtualna privatna mreža). Iza Cisco usmjerivača nalaze se Ciscovi preklopnici serije 3650. Za implementaciju VoIP-a nabavljena su dva nova servera, jedan u lokaciji Ljubuški, drugi u lokaciji Dugopolje te 100 IP telefona Linksys.
Slika br. 1 Povezivanje lokacija Uštede su bile značajne i opravdale su ulaganja odmah nakon početka rada nove mreže. Povezivanjem lokacija Ljubuški i Dugopolje, svi pozivi između lokacija postali su interni, znači besplatni. Pozivi iz BiH u Hrvatsku postali su nacionalni izlaskom u HT mrežu preko Dugopolja. Isto pravilo vrijedi za pozive iz RH u BiH. Ušteda na pozivima u GSM mrežu omogućila je ugradnja GSM Gateway-a, za svakog operatora posebno i korištenjem njihove usluge VPN total. Međunarodni pozivi ostvaruju se preko SIP servisa firme Betamax. Jedino povećanje troška bilo je u sferi prijenosa podataka, odnosno stalne internetske veze. IP telefonija je pomoću platform otvorenog koda Asterisk, dakle trošak central bio je 0. Slika 2. Usporedba troškova nakon uvođenja IP telefonije
Slika broj 3: Reklamiranje usluge 2.3 Primjer 3, nove poslovne mogućnosti Mladić reklamira zubarske usluge u Ljubljani, broj koji treba nazvati je besplatni telefon 080 7 55555 radi dogovora. Osim što ovakav način reklamiranja izgleda staromodno, što je tu čudno? Zašto bi to bilo vrijedno naše pažnje? Jednostavno zato jer je broj slovenski, poruka dobrodošlice je na slovenskom, IP PBX je u Zagrebu, jedan operator se javlja prije podne u Zagrebu, drugi poslijepodne u Ljubljani i obratno. Operator koji je osigurao broj je u Velenju. Komunikacija sa dotičnom firmom moguća je i besplatno preko Skype veze. info@adriahealth.com You can also give us a call TOLL FREE SLOVENIAN NUMBER 080 7 55555 Ljubljana regular number 01 777 0150 Reach us with Skype SKYPE: adriahealth.com You can arrange a meeting with our staff in Ljubljana or visit our main office in Zagreb: Adriahealth.com Miramarska 26 10 000 Zagreb Croatia Da bi se ovako nešto ostvarilo na standardan način, pomoću klasičnih sredstava komunikacije bilo bi to vrlo skupo. Troškovi su u ovom slučaju zanemarivi. Ured može biti bilo gdje gdje postoji Mreža. Ne treba biti veleban, može biti i kod kuće. Nužan je samo internet. Jedan do dva IP broja, običan PC i to je sve. Prije svega ipak je potrebna dobra ideja. Klijenti zube ionako popravljaju kod zubara. Ipak treba napomenuti da PC osim što služi kaa telefonska centrala, ima i bazu korisnika (CRM), email i web server. Služi i kao fax server. Na izradi CRM aplikacije rade stručnjaci iz Indije a cijeli sustav održava firma iz Zagreba. fax: 00 385 1 6154 092
3. Zaključak Početkom 80-tih godina prošlog stoljeća i pojavom jeftinih osobnih računala, počela je era informatike i informatiziranja, što je utjecalo na sve vidove ljuskog društva i dramatično ga promijenilo. Niti razvoj TV-medija nije toliko utjecao kao razvoj informatike, pogotovo primjena interneta i njegova mogućnost korištenja gotovo svagdje. Nekad je prekomjerno gledanje TV-programa utjecalo na razvoj djece, no taj primat je preuzeo internet, sa svim pozitivnim i negativnim učincima. Razvoj interneta i pristupnih tehnologija nije se razvijao strelovito i bez problema. Trebale su proteći godine da bi internet doživio svoju punu funkciju. Danas je upravo takav slučaj. Internet je dostupan skoro u svim urbanim sredinama, koristi se za posao i razonodu. Plaćamo i kupujemo, čitamo i pišemo, učimo i učimo druge. Štedimo novac i vrijeme. Korištenje interneta za telefoniranje nije baš ideja od jučer. Vrlo rano je inženjerima palo na pamet da bi se prijenos podataka i tehnike prijenosa mogle upotrijebiti i za prijenos govora. No na žalost, prijenos govora se odvija u realnom vremenu pa svako kašnjenje donosi degradaciju informacije, pogotovo ako mreže nisu dovoljnog kapaciteta i čvorovi brojni. Prvi pokušaj implementacije IP-telefonije za masovno korištenje neslavno je završio tako da se još dugo na spominanje IP-telefonije odmahivalo rukom. No tada nikome nije palo na pamet da na taj način prenosti TV-sliku što je danas normalno pa čak i kod nas (npr. MaxTV). Bakrena parica je bila zamišljena samo za prijenos govora, prvi modemi su bili užasno spori, 1200 baud-a je nekad ne tako davno bila u odnosu na 300 baud-a značajna brzina. Tek kada je dosegnutaa brzina od 56kbit/s u dial-up načinu, postalo je jasno da je svijet gladan većih brzina. Došao je ISDN sa svoja dva 64kbit/s koja su se mogla spojiti u jedan i razvoj interneta je krenuo. Razne xdsl-tehnike su postale dostupne korisnicima. Brzine koje su se time mogle ostvariti postale su značajne i mogućnosti su se počele otvarati. Prenos govora nije zahtjevna aplikacija. Dugo godina je 64kbit-ni kanal bio standard u telefoniji. No došao je GSM i stavio četiri svoja kanala u 64kbita, dakle 16kbita po razgovoru. Iako se koristi samo ¼ kapaciteta, kvaliteta je ostala prihvatljiva. To je otvorilo put drugačijem tretiranju načina prijenosa govora i tehničkih zahtjeva pri tome pa su razvijeni različiti načini kodiranja signala u IP-telefoniji. Obzirom da IP kao transportni mehanizam radi s paketima u kojem su informacije raznih vrsta, koji imaju na sebi adresu pošiljatelja i primatelja, važna je jasno i veličina tih paketa. Pritom treba imati u vidu činjenicu da manji paketi ako se izgube i ne stignu, ipak ne utječu bitno na razumijevanje sadržaja, ali imaju manju korisnost (troše više adresnog prostora). Kod većih paketa je obratno. Iz ovog je vidljivo da je potrebno govor spremiti u pakete, to radi IP-telefon, poslati u IP-mrežu i u odnosu na adresu, isporučiti. Na isti način funkcionira i prijenos podataka po mreži, koristi se ista oprema i vrijede iste zakonitosti. Prijenos govora postao je samo jedna od usluga koja koristi IT mrežu. Ono što svi gorljivi zagovornici IP telefonije nikada neće spomenuti i nerado će priznati je da se IP telefonija nikada neće po svojoj kvaliteti izjednačiti sa fiksnom telefonijom, no težiti da se toj kvaliteti što više približiti. Radi uštede i kompromisa u kvaliteti, ipak je ponekad potrebno je ponoviti neku riječ, ako nas nisu razumjeli, jer se paket izgubio. IP telefonija omogućava i više kvaliteta prijenosa govora, koji ovise o načinu kodiranja. Mogućnost uštede postoji, ako se odlučimo za korištenje IP telefonije, trebamo unaprijed znati za prednosti i mane koje takav način komuniciranja donosi pri upotrebi. 4. Literatura 1) Igor Škevin, Kako Glas pretvoren u brojke pojeftinio telefoniranje, Liderpress.hr, 2009 3) Ivan Markić, Izgradnja korporacijske ICT mreže, EIS2008, Šibenik, 2008 3) Zvonimir Delač, IP telefonija, istina i zablude, EIS2008, Šibenik, 2008