Ljudske prednosti i ograničenja
Ograničenja ljudskog učinka mogu se podijeliti u dvije grupe: Fizičke Mentalne Fizičke: Poremećaj spavanja Umor Motivacija Morska bolest Brzina i kretanje Droga i alkohol Glad i žeđ Fizička nelagoda i bol Bolesti i zaraze
Mentalna Trenutni i situacijski stres Promjena u percepciji vremena Nemogućnost precepcije Zabrinutost i ljutnja Gubitak sjećanja Motivacija
Morska bolest može biti opasna za pomorce jer uzrokuje pomanjkanje pažnje. Prevencija: ograničenja kretanja, izbjegavanje nikotina i alkohola, kofeina i soli. Ne razgovaraj s osobom koja ima morsku bolest.
FILM Who dunnit About intuition
Stres Jedno od težih psihičkih stanja organizma Potrebno ga je prepoznati. Simptomi: Nesanica Isprekidan san Noćne more Pretjerano spavanje Pomanjkanje energije Umor Hiperaktivnost Promjena raspoloženja Zabrinutost Depresija Stres umanjuje učinak rad i onemogućuje prosuđivanje
Iscrpljenost, umor, pospanost Na njih djeluje: Tjelesni ritam, Ljudski sat omogućuje budnost za dana i dobar san odnosno nedostatak pažnje noću. Problemi na brodu: Adaptacija na noćni posao ili ranojutarnji posao Izmjena dana i noći za vrijeme smjene Biološki ritam većine ljudi se obnavlja 1-2 sata po danu Ljudsko tijelo je najosjetljivije na svjetlo oko 05.00 sati Smjene u smjeru kazaljke na satu: Jutro Poslijepodne Lakše se naviknuti na noćne smjene nego na miješane
Činjenice: Spavanje Relaksacijski period organizma Smanjenje metabolizma: opadaju tlak, puls i disanje ublažuje se napetost mišića. Odmaranje u snu je intenzivnije na početku, a slabije pri kraju. Međutim probudimo li se prije vremena, odmor nije završen. Postoji 5 faza sna. Period odmaranja za odrasle je prosječno 7 sati i 23 minute radnim danom, a neradnim jedan sat dulje.
Faze spavanja Faza 1: Prelazak iz budnosti u spavanje Faza 2: Spavanje s opuštanjem u manjoj mjeri Faza 3 i 4: Spavanje s većim opuštanjem, buđenje otežano REM faza = Sanjamo, a mozak je aktivan. REM nije važan za kratkoročnu, ali je važan za dugoročnu memoriju Nespavanje Pretjerani rad Duga budnost Mogući poremećaji dan prije Noćni rad
Jutarnji rad Spavanje prekida sat u zadnjim fazama sna Period spavanja je često 5 sati Povećana pospanost za dana, posebice poslije podne. Povećan rizik od nezgode Večernji rad Nema pospanosti pa se rad drži sigurnijim Problem može biti ako se započne ranije slijedeći tjedan (promjena smjene) Ostali čimbenici Duga radna smjena (dulja od 10 sati) Kratak period odmaranja (manji od 11 sati) Monoton, težak, stresan rad Droga (zlouporaba) Oko 45 godine javljaju se problemi sa spavanjem
Protumjere Nespavanje se kompenzira povećanim spavanjem Propuštena noć za spavanje se može nadomjestiti drugom Odmor od 30 minuta je obvezan, pogotovo ako postoje neuredne smjene Tehnike rasporeda Noćne smjene ne smiju biti dulje od 4 uzastopce Rotacija u smjeru kazaljke na satu Najviše 8 sati rada, 11 sati odmora Ako radiš noćnu smjenu Imaj mir za spavanje Planiraj spavanje Odrijemaj prije smjene Izbjegavaj teška jela, posebice karbo hidratnu i vlaknastu hranu Uzimanje tekučine prije savanja izbjegavatai Mjere protiv umora Promjeni posao koji radiš Sjedi u neudoban položaj Ustani Prošetaj Udahni svježi zrak Izloži se buci Pojačaj svjetlo Razgovaraj s kolegama Kava Pjesma Ove kmjeredaju kratkoročni učinak, najbolji učinak daje odmor.
Kofein je stimulator budnosti(coca-cola, čaj sadrži 1/3 kofeina od regularne kave). Normalna doza kave daje budnost. Učinak traje 6 sati, a najveći učinak je od prve šalice Nikotin je stimulant. Pušači su lošiji spavači od nepušača Alkohol povećava pospanost Tablete za spavanje i protiv morske bolesti povećavaju pospanost Potiskivanje dubokog sna djeluje negativno
Stavovi i vrijednosti
Opasne misli
Exon Valdez FILM
Pravila organizacije 3 istine: More je opasno Ne možeš promijeniti pravila prirode Čovjek griješi
Zapovjednik ne koristi pravilno ljudske resurse, samo je jedan čovjek na mostu
Svijest o događanju na brodu Važno ju je imati kako bi se odlučili za radnje, stoga treba sagledati: Vrijeme (proteklo ili potrebno) Pozicija Brzina Automatizam Resursi Osobnost, zdravlje, stav
Najčešća pitanja Situacijska svjesnost Prikupljaj informacije- Što se događa? Odgovori-Što to znači za brod i tebe? Predviđanje- Što se može dogoditi? Primjeri: nitko ne upravlja brodom, zanošenje broda, kvaliteta informacije, podložnost
Literatura MCRM, Oxford Aviation Academy, OAA, Gattwick, UK Nikolić, N., Elaborat o postojanju uvjeta za ponovno priznavanje instituta računanja staža osiguranja sa povećanim trajanjem za zanimanje pomorac, ukrcanom osobkjuna brodovima koji plove u području kategorije 2-7, Zdravstvena ustanova za medicinu rada Rijeka, dostupno na: www.sph.hr/docs/sphhr/documents/35/original.pdf Parker, Tony W., Hubinger, Lyle M., Green, S., Sargent, Leisa, & Boyd, Bob A Survey of the Health, Stress, and Fatigue of Australian Seafarers(1997) Reason, J. (1990). Human error. New York: Cambridge University Press. STCW konvencija WHO/ILO, Technical and ethical guidlines for workers health surveilance, Geneva, 1997: 2 www.mastermariners.ca/newfoundland/10conf/16laura.pdf