07-05-01-4/10 Slu ba in enjeringa i konzaltinga sigurnosti IZVJE E O SIGURNOSTI SKLADI TE SOLIN ZA LOKACIJE SVETI KAJO I VRANJI KO BLATO VERZIJA NAKON OCJENE MINISTARSTVA ZA TITE OKOLI A I PRIRODE Zagreb, travanj 2012.. 07.05.01- Ovaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 2/87 PODACI O IZRA IVA UIZVJE A Ovla teno trgova ko dru tvo: SINACO d.o.o. Rje enje Ministarstva za tite okoli a, prostornog ure enja i graditeljstva broj: 531-14-1-1-06-10-2. 07.05.01- Ovaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 3/87 Suradnici od strane operatera pri izradi Izvje a: Dragan po ara panovi, dipl.ing., Glavniin.za tite na radu i od Fabijan Moskatelo, dipl.ing., Ruk. PJ terminal Solin mr.sc. Ilijana Brkanovi, Sektor OR ZZSO Odgovorna osoba operatera za usvajanje Izvje a o sigurnosti za Skldi te Solin: M. P. Direktor Sektora logistike Nikoli Stjepan, dipl. ing. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 4/87 PRESLIKA RJE ENJA MINISTARSTVA ZA TITE OKOLI A, PROSTORNOG URE ENJA I GRADITELJSTVA: 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 5/87 ODLUKA O IMENOVANJU RADNOG TIMA ZA IZRADU IZVJE A O SIGURNOSTI: 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 6/87 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 7/87 SADR AJ: 1 POPIS PRILOGA 2 KRATICE 3 POJMOVI 4 OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U POSTROJENJU.. 5 OPIS LOKACIJE POSTROJENJA 5.1. GAUSS-KRÜGEROVE KOORDINATE POSTROJENJA 6. TEHNOLO KI OPIS POSTROJENJA 6.1 POSTROJENJE V.Blato 6.2 POSTROJENJE Sv. Kajo 6.3. LISTA OPASNIH TVARI.. 7 UTVR IVANJE OPASNOSTI I ANALIZA PREOSTALOG RIZIKA.. 7.1 UVOD 7.2 PROCJENA RIZIKA 7.2.1 Definicija rizika 7.3 VRSTE PROCJENA RIZIKA 7.4 POSTUPAK KVANTITATIVNE PROCJENE RIZIKA 7.5 IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI 7.6 OBUHVAT PROCJENE 7.7 IZVORI OPASNOSTI 7.8 NE ELJENI SCENARIJI 7.10 PROCJENA POSLJEDICA 7.10.1 Ra unalni alati 7.11 ANALIZA NAJGOREG SLU AJA SV. KAJO.. 7.12 ANALIZA NAJGOREG SLU AJA V. BLATO 7.13 RIZIK ZA LJUDSKO ZDRAVLJE 7.13.1 Procjena opasnosti za radna mjesta 7.14. PROCJENA OPASNOSTI ZA POGONE I POSTROJENJA 7.14.1 Procjena opasnosti za pogone i postrojenja V. Blato 7.14.1 Procjena opasnosti za pogone i postrojenja Sv. Kajo 7.15 PROCJENA POSLJEDICA ZA OKOLI 7.16 PROCJENA UGRO ENOSTI OD PO ARA I TEHNOLO KIH EKSPLOZIJA 7.16.1 Procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija V. Blato 7.16.2 Procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija Sv. Kajo 7.17 KLASUFIKACIJA PROSTORA UGRO ENIH EKSPLOZIVNIM ATNOSFERAMA 8 MJEREZA TITE I INTERVENTNEMJERE ZAOGRANI AVANJE POSLJEDICA.. NESRE E 8.1 OPIS OPREME U POSTROJENJU KORI TENE ZA OGRANI AVANJE.. POSLJEDICA VELIKIH NESRE A 8.2 ORGANIZACIJA UZBUNJIVANJAIINTERVENCIJA.. 8.2.1 Popis telefonskih brojeva.. 8.3 OPIS VANJSKIHI UNUTRA NJIHRASPOLO IVIHSREDSTAVA.. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 8/87 1 POPIS PRILOGA 1. Procjena opasnosti za radna mjesta u Slu bi dopreme, otpreme i skladi tenja, oznaka: 5226-1-09. izdanje, izdanje: 29.02.29. 2. Procjena opasnosti za pogone i postrojenja-skladi te Solin, lokacija Vranji ko Blato, oznaka: 5226-5-09. izdanje, izdanje: 24.08.29. 3. Procjena opasnosti za pogone i postrojenja-skladi te Solin, lokacija Sveti Kajo, oznaka: 5226-6-09. izdanje, izdanje: 25.09.29. 4. Procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija- Instalacija 02, Skladi te SV. Kajo i Vranji ko Blato 5. Nalaz o stanju protueksplozijske za tite, oznaka: TN-KL 04642 6. Nalaz o stanju protueksplozijske za tite, oznaka: TN-KL 04637 7. Uputa o osposobljavanju iz za tite na radu u Sektoru logistike, Sektoru komercijalnih poslova i Sektoru za upravljanje lancem opskrbe :oznaka 2571-8- 06, izdanje: 8. Uputa o obavje tavanju i izvje tavanju iz za tite na radu u Sektoru za dobavu nafte i logistiku, sektoru veleprodaje i sektoru za upravljanje lancem opskrbe: oznaka: 2571-010-06, izdanje: 9. Uputa o poslovima i radnim mjestima s posebnim uvjetima rada u Sektoru za dobavu nafte i logistiku I Sektoru veleprodaje, oznaka: 2571-015-06. izdanje: 10. Uputaopru anju prve i medicinske pomo i u Sektoru za dobavu nafte, Sektoru veleprodaje i Sektoru za upravljanje lancem opskrbe, oznaka: 2571-011-06, izdanje: 11. Plan za tite od po ara i tehnolo ke eksplozije za lokaciju Vranji ko Blato, oznaka: TD 47/02 od 22. 12. Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 13. Uputa o radu i odr avanju objekata za odvodnju i ure ajazaobradu otpadnih voda u Skladi tu Solin, 14. Uputa o gospodarenju otpadom u Skladi tu Solin, lokacija Sveti Kajo i Vranji ko Blato, oznaka: 501062-010-07 izdanje 15. Plan evakuacije i spa avanja za skladi te Solin, oznaka: 17-065-22/08, revizija: 01. 16. Uputa o pripravnosti i odzivu kod izvanrednih doga aja u Sektoru logistike, oznaka,: 5226-9-08. izdanje: 17. Operativni plan intervencija u za titi okoli a za Skladi te Solin, Lokacija Sveti Kajo, oznaka,: 1156-5-06. izdanje: 18. Operativni plan intervencija uza titi okoli a za Skladi te Solin, Lokacija Vranji ko Blato, oznaka,: 501062-6-06. izdanje:01 19. Operativni plan inteventnih mjera u slu aju iznenadnog one i enja/zaga enja voda ili mora u Skladi tu Solin, Lokacija Sveti Kajo, oznaka,: 501156-8-06. izdanje: 20. Sigurnosni-tehni ki list za Dizelsko gorivo DG plavi i LUS II STL 02-015-04 21. Sigurnosni-tehni ki list za Gorivo za mlazne avione JET A1 STL 02-3 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 9/87 2 KRATICE ALOHA -(Areal Locations of Hazardous Atmospheres), ra unalni program razvijen u suradnji Uprave za oceane i atmosferu SAD i Agencije za za titu okoli a(u.s. Environmental Protection Agency's - EPA) DHMZ -Dr avni hidrometeorolo ki zavod ETA - (Event Tree Analysis), analiza stabla doga aja GVI (stari naziv MDK) - grani na vrijednost izlo enosti (maksimalno dopustiva koncentracija) KGVI (stari naziv KDK) - kratkotrajna grani na vrijednost izlo enosti (kratkotrajno dopustiva koncentracija) 'worst case' - najgori mogu islu aj 3 POJMOVI Cjelovito upravljanje za titom okoli a je skup povezanih i uskla enih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene za tite okoli a, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoli te pobolj avanje i ostvarivanje u inkovite za tite okoli a. Domino efekt je niz povezanih u inakakojizbogme usobnog razmje taja i blizine postrojenja odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koli ina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima pove avaju mogu nost izbijanja velike nesre e ili pogor avaju posljedice nastale nesre e. Emisija je ispu tanje ili istjecanje tvari u teku em, plinovitom ili vrstom stanju, i/ili ispu tanje energije (toplina, zra enje, buka, vibracije, svjetlost) te ispu tanje organizama, iz pojedinog izvora uokoli, nastalo kao rezultat ovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiolo ko one i ivanje okoli a. Evakuacijski put iz gra evine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje to ke u gra evini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u gra evini, ije zna ajke (otpornost i reakcija na po ar, irina, visina, ozna avanje, protupani na rasvjeta, i dr.) omogu uju da osobe zate ene u po aru mogu sigurno (samostalno ili uz pomo spasitelja) napustiti gra evinu. Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, naj e e s kisikom iz zraka u kojoj nastaju produkti gorenja te se osloba a toplina, plamen i svjetlost. Grani na vrijednost emisija je propisana vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije, izra ena u posebnim pokazateljima, koja u jednom ili tijekom vi e vremenskih razdoblja ne smije biti prekora ena. Industrijska nesre a je doga aj koji je posljedica nekontroliranog slijeda doga anja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladi tenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada. Informacija o okoli u je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slu nom, elektroni kom ili drugom materijalnom obliku, koji se odnose na okoli, njegove sastavnice i optere enja, a posebice o optere ivanju okoli a: emisijama, imisijama, otpadu, biolo koj i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj ba tini, prirodnim pojavama, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na dono enje propisa, op ih i pojedina nihakatauvezisazatitom okoli a, i/ili koji se odnose na dono enje strategija, planova, programa i izvje a o okoli u, sastavnicama okoli ai optere enjima, te informacija o stanju i mjerama i na inima odr avanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na one i ivanje okoli a i sastavnica okoli a, odnosno koji bi mogli utjecati na sokoli em povezana optere enja i/ili postupke. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 10/87 Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okoli ukojesuuposjedutijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila. Informacija o okoli u je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slu nom, elektroni kom ili drugom Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okoli u koje uvaju osobe-ovla tenici u ime tijela javne vlasti. Izvan cestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugra en motor s unutarnjim izgaranjem. Javni interes je interes u pitanjima za tite okoli a koji iskazuje Dr ava, ili jedinica lokalne odnosno podru ne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu Javnost je jedna ili vi efizi kih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi. Kakvo a okoli a je stanje okoli a i/ili sastavnica okoli a, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izra eno morfolo kim, fizikalnim, kemijskim, biolo kim, estetskim i drugim pokazateljima Nadle na tijela javne vlasti su: Ministarstvo, sve nadle ne inspekcije sukladno zakonu i Dr avna uprava za za titu i spa avanje. Najbolja raspolo iva tehnika je naju inkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj djelatnosti i s njome povezanih na ina proizvodnje i odr avanja postrojenja koji je dostupan operateru i koji mo ebiti primjerena osnova za odre ivanje grani nih vrijednosti emisija kojima se posti esprjeavanje, odnosno smanjivanje utjecaja na okoli. Najnovija dostignu a sigurnosne tehnike podrazumijevaju stupanj razvoja modernih postupaka, opreme i operativnih metoda koje pouzdano indiciraju izvodljivu primjenjivost mjera za spre avanje velikih nesre a ili ograni avanje njihovih u inaka. Neposredna opasnost je stanje visokog po arnog rizika, koje mo eubliskojbudu nosti dovesti do po ara. Okoli je prirodno okru enje organizama i njihovih zajednica uklju ivo i ovjeka, koje omogu uje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna ba tina kao dio okru enja kojeg je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja. One i iva je svaka fizi ka i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propu tanjem djelovanja uzrokuje one i enje okoli a. One i enje okoli a je promjena stanja okoli a koja je posljedica nedozvoljene emisije i/ili drugog tetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji mo e promijeniti kakvo uokoli a. One i uju atvarje tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, koli ine i uno enja u okoli, odnosno u pojedine sastavnice okoli a, mogu tetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili ivotinjski svijet, odnosno biolo ku i krajobraznu raznolikost. Opasna tvar je propisom odre ena tvar, mje avina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili me u proizvod, uklju uju iionetvarizakojesemoe pretpostaviti da mogu nastati u slu aju nesre e Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar mo ezate i, a kojima se mo e ugroziti ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli, Operater je uprava tvrtke (fizi ka osoba, tijelo ili pravna osoba) koja prema posebnim propisima upravlja tvrtkom ili nadzire rad tvrtke. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 11/87 Optere enja su: emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biolo ki initelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugro avaju ili bi mogle ugro avati sastavnice okoli a, Optere ivanje okoli a je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoli, ili utjecaj na okoli odre ene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, mo e izazvati ili je mogla izazvati one i ivanje okoli a, smanjenje kakvo e okoli a, tetu u okoli u, rizik po okoli ili kori tenje okoli a, Otpornost na po ar je sposobnost dijela gra evine da kroz odre eno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo o ekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na po ar. Ozbiljna opasnost je svaka opasnost koja: 1. ugro ava ljudski ivot ili mo e imati tetne posljedice po ljudsko zdravlje 2. mo enaru iti zdravlje velikog broja ljudi i 3. mo ena tetiti okoli u, posebice flori i fauni, tlu, vodi, atmosferi i kulturnim dobrima. Pogon je jedna ili vi erazliito lociranih radnih jedinica tvrtke, koja se sastoji od ure aja, a u kojima se obavlja neka od djelatnosti ili dio djelatnosti tvrtke. Po arni rizik je vjerojatnost nastanka po ara u danim procesima ili stanjima. Podru je u inka je podru je koje neposredno okru uje mjesto velike nesre e koja uklju uje opasne tvari, a koje se rasprostire do granica unutar kojih svojstva opasnih tvari mogu imati tetan utjecaj na okoli, odnosno prirodno okru enje organizama i njihovih zajednica, uklju uju i ovjeka. Postoje e postrojenje jest postrojenje koje je zapo elo je s radom prije stupanja na snagu ovoga Zakona Postrojenje je tehni ka, organizacijska cjelina koju za obavljanje djelatnosti koristi tvrtka kojom upravlja ili ju nadzire operater, uklju uju iure aje, opremu, strukture, cijevi, strojeve, alate i druge dijelove koji se koriste za rad. Postrojenje se mo e sastojati od nekoliko samostalnih cjelina na istoj lokaciji pogona Podru je utjecaja je podru je na kojem se prostire zna ajan utjecaj zahvata u okoli, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoli ili sinergijom s postoje im ili planiranim zahvatima u okoli. Po ar je samo podr avaju i proces gorenja koji se nekontrolirano iri u prostoru. Pra enje stanja okoli a (monitoring) je niz aktivnosti koje uklju uju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, pra enje prirodnih i drugih pojava u okoli uusvrhuzatite okoli a Prijete a opasnost od tete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budu nosti mo e dogoditi teta u okoli u Prirodna pojava je fizikalno-kemijski proces, zra enje, geolo ka pojava, hidrografski i biolo ki uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utje u na promjene okoli a Prirodno dobro je dio prirode koje je isklju ivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili pro irenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoli Reakcija na po ar je doprinos materijala razvoju po ara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala odre enim ispitnim uvjetima Rizikpookoli je veli inakojasemjerivjerojatno u pojavljivanja doga aja i potencijalom tete za okoli koji taj doga aj mo e uzrokovati 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 12/87 Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomje ta stanje okoli a koje je bilo prije nastanka tete, odnosno one i enja okoli a Sastavnice okoli a su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i ivotinjski svijet te zemljina kamena kora Standard kakvo e okoli a je propisana kakvo a okoli a ili pojedine sastavnice okoli a na odre enom podru ju teta u okoli u je svaka teta nanesena: biljnim i/ili ivotinjskim vrstama i njihovim stani tima te krajobraznim strukturama, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili odr avanje povoljnog stanja vrste ili stani nog tipa i kakvo e krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimaju iu obzir mjerila propisana posebnim propisima vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekolo ko, kemijsko i/ili koli insko, u skladu s posebnim propisima moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na o uvanje i postizanje dobrog ekolo kog stanja mora sukladno posebnim propisima tlu, ije one i enje odnosno o te enje je dovelo do rizika za njegove ekolo ke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima zemljinoj kamenoj kori ije one i enje odnosno o te enje je dovelo do rizika za njene ekolo ke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima teta u smislu odgovornosti za tetu uzrokovanu u okoli u zna i mjerljiv tetni u inak odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poreme aj u funkcioniranju prirodnih dobara tetna tvar je tvar tetna za ljudsko zdravlje ili okoli, s dokazanim akutnim i kroni nim toksi nim u incima, vrlo nadra uju a, kancerogena, mutagena, nagrizaju a, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvarkojauodre enoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Tehnolo ka eksplozija je naglo irenje plinova uslijed gorenja ili druge kemijske reakcije. Tvrtka je pravna ili fizi ka osoba koja u skladu s posebnim zakonom obavlja gospodarsku djelatnost koriste i postrojenje. Tvrtkom upravlja ili nadzire rad tvrtke operater. U inci industrijske i velike nesre e su sve neposredne ili posredne, trenuta ne ili odgo ene nepovoljne posljedice izazvane tim nesre ama na zdravlje i ivot ljudi, materijalna dobra i okoli. Ugro enost od po ara je potencijalna opasnost od po ara za zdravlje ili ivot ljudi i materijalnih dobara. Velika nesre a je doga aj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, po arom ili eksplozijom i sli no, koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom doga anja tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili vi e tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed doga aja odnosno nekontrolirane pojave dovode u ozbiljnu trenuta nu ili odgo enu - naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i/ili okoli, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja. Zainteresirana javnost je javnost na koju utje e ili bi moglo utjecati odlu ivanje o okoli u, te koja ivi odnosno radi u podru ju mogu ih negativnih utjecaja na okoli ili u podru ju koje e vjerojatno biti pod negativnim utjecajem. Udruge civilnog dru tva koje djeluju na podru ju za tite okoli ai ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat e zainteresiranima. Za tita okoli a je skup odgovaraju ih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprje avanje opasnosti za okoli, sprje avanje nastanka teta i/ili one i ivanja okoli a, smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoli utepovratokoli a u stanje prije nastanka tete. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 13/87 Prisutnost opasnih tvari zna i: stvarnu prisutnost opasnih tvari u postoje em postrojenju u vrijeme podno enja propisanih obavijesti Ministarstvu o ekivanu procijenjenu prisutnost opasnih tvari u postoje em postrojenju koje mogu nastati kao posljedica velike nesre e o ekivanu procijenjenu prisutnost opasnih tvari u novom postrojenju nakon njegove izgradnje i pu tanjaurad o ekivanu procijenjenu prisutnost opasnih tvari u postoje em postrojenju nakon njegove rekonstrukcije o ekivanu procijenjenu prisutnost opasnih tvari u postrojenjima navedenim u alinejama od 1. do 4. ove to ke, koje mogu nastati zbog gubitka kontrole nad industrijskim kemijskim procesom, a ije koli ine mogu dosegnuti ili prekora iti grani ne koli ine. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 14/87 4. OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U POSTROJENJU 1. OP I PODACI O TVRTKI 1.1 Naziv tvrtke: INA Industrija nafte d.d. Zagreb 1.2 Mati ni broj: 3586243 1.3 Sjedi te: Ulica i broj: Po tanski broj: Grad: Avenija V. Holjevca 10 10 0 Zagreb 1.4 ifra djelatnosti / podskupina: 1.5 Opis u e djelatnosti: 23.20 (NKD-27) Proizvodnja naftnih derivata 2. PODACI O LOKACIJI POSTROJENJA (Ukoliko imate vi e lokacija, za svaku lokaciju potrebno je pojedina no popuniti ovaj dio.vidi Prilog 1.) 2.1 Naziv lokacije: 2.2 Adresa (Ulica i broj): Po tanski broj: Skladi te Solin, lokacija Vrnji ko Blato Grad: Kre imirova 37 21 211 Vranjic 2.3 Gauss-Krügerove koordinate rizi nog ure aja u postrojenju odnosno postrojenja: x=4 822 012 y=5 619 935 2.4 Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog doga aja: Telefon: Fax: e-po ta: Fabijan Moskatelo ( 021/493 701) (021/211 081 ) fabijan.moskatelo@ina.hr 2.5 Kratki opis okru enja postrojenja (polo aj prometnica, stambenih i poslovnih objekata u odnosu na postrojenje): Skladi te naftnih derivata Solin, lokacija Vranji ko Blato nalazi se u ju nom dijelu grada Solina. Sa sjeverne strana Skladi ta nalazi se rijeka Jadro. S ju ne i isto ne strane skladi ta nalazi se javna prometnica Solin-Vranjic i stambeno naselje, a sa zapadne strane Ka telanski zaljev. Skladi te Solin, lokacija Vranji ko Blato je povr ine cca 70.0 m 2. Organizacijski Skladi te pripada Sektoru logistike, Slu ba skladi tenja, PJ terminal Solin. Namijenjeno je za skladi tenje i manipulaciju naftnim derivatima. Skladi te je u tehnolo kom smislu zaokru ena cjelina a sastoji se od: skladi nog prostora (nadzemni spremnici), sustava za manipulaciju naftnim derivatima (auto pretakali te, pumpaonica i instalacija za manipulaciju naftnim derivatima). pomo nih objekata objekata (zgrada za obavljanje administrativnih poslova, vatrogasnica, kotlovnica) 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 15/87 3. MJERE ZA SPRJE AVANJE I UBLA AVANJE POSLJEDICA IZNENADNOG DOGA AJA 3.1 Mjere za sprje avanje posljedica iznenadnog doga aja: 3.2 Sredstva i oprema za sprje avanje nastanka i uklanjanje posljedica iznenadnog doga aja u postrojenju: Uputa o pripravnosti i odzivu kod izvanrednih doga aja u Sektoru logistike Operativni plan intervencija u za titi okloi azaskladi te Solin, lokacija Vranji ko Blato Operativni plan interventih mjera u slu aju iznenadnog one i enja/zaga enja voda ili mora u Skladi tu Solin, lokacija Vranji ko Blato Procjene opasnosti za postrojenja i skladi ni prostor izra ene po to-ako metodi. Procjena ugro enosti od po ara po DOW i TRVB-1 metodi Plan za tite od po ara Pravilnik o za titi od po ara Pravilnik oza titi na radu Uputa o pripravnosti i odzivu u slu ajui zvanrednog doga aja u Sektoru logistike 28. Prosudba ugro enosti objekata na lokaciji Skladi ta Solin Plan za tite objekata od posebne va nosti za obranu zemlje Ugra ena je polustabilna, stabilna i mobilna oprema za ga enje po ara, vatrodojavni sustavi, stabilna plinodetekcija. Operateri su osposobljeni za postupanje kod iznenadnih doga aja. 3.3 Postoji li u sastavu postrojenja vatrogasna postrojba? X Da Ne 3.4 Vanjska tvrtka koja e biti pozvana radi ograni avanja i sanacije posljedica iznenadnog doga aja (ako opseg aktivnosti nadilazi mogu nost tvrtke odnosno postrojenja) Naziv vanjske tvrtke: Telefon: Fax: e-po ta: Crosco, d.o.o. Zagreb, Vukovarska 18 CIAN, d.o.o. Vara dinska 51. Split Javna vatrogasna postrojba grada Splita 01/ 2381-305 021/540-190 93 3.5 Kad je izra ena posljednja Obavijest odnosno Unutarnji plan za sprje avanje velikih nesre a, odnosno Izvje e o sigurnosti? 3.6 Postoji li izra en Operativni plan za tite i spa avanja? Postoje planovi: Plan ZOP, Plan evakuacije i spa avanja, Plan intervenciji u za titi okoli a. 3.7 Da li se provodi sustavna edukacija djelatnika s ciljem upoznavanja opasnosti i pona anja u slu aju iznenadnog doga aja? X Da Ne X Da Ne 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 16/87 4. PODACI O OPASNIM TVARIMA KOJIH JE PRISUTNOST UTVR ENA U POSTROJENJU (Umno ite ovaj dio obrazac ukoliko je potrebno. Vidi Prilog 1) 4.1 Vrste (naziv) opasnih tvari u postrojenju (prema Prilogu I. Uredbe): 4.2 Koli ina (maksimalna) pojedine opasne tvari u postrojenju (u tonama) Super 95 DG dizel Euro 95 228 Euro 95 NS Dg-euro NS 10.4 10.4 9.560 5.7 5.7 4.3 Na in skladi tenja opasnih tvari (Odaberite od ponu enoga.) podzemni spremnik X nadzemni spremnik podzemni spremnik X nadzemni spremnik podzemni spremnik X nadzemni spremnik podzemni spremnik X nadzemni spremnik podzemni spremnik X nadzemni spremnik procesna oprema procesna oprema procesna oprema procesna oprema procesna oprema cjevovod cjevovod cjevovod cjevovod cjevovod ostalo ostalo ostalo ostalo ostalo Opis: Opis: Opis: Opis: Opis: 4.4 Da li postoji stalni nadzor spremnika s opasnim tvarima? X Da Ne X Da Ne X Da Ne X Da Ne X Da Ne 4.5 Vrsta opasnosti (Odaberite jedno ili vi e od ponu enoga.) Xpo ar X eksplozija Xpo ar eksplozija Xpo ar X eksplozija Xpo ar X eksplozija Xpo ar eksplozija oblak toksi nog plina Xispu tanje /emisija opasnih tvari oblak toksi nog plina X ispu tanje /emisija opasnih tvari oblak toksi nog plina X ispu tanje /emisija opasnih tvari oblak toksi nog plina X ispu tanje /emisija opasnih tvari oblak toksi nog plina X ispu tanje /emisija opasnih tvari 4.6 Postoji li opasnost od domino efekta u slu aju iznenadnog doga aja? Da X Ne Da X Ne Da X Ne Da X Ne Da X Ne 4.7 Naziv lokacije na kojoj se nalazi opasna tvar: Vranji ko Blato Vranji ko Blato Vranji ko Blato Vranji ko Blato Vranji ko Blato 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 17/87 4.8 Veli ina zone ugro enost u najgorem slu aju (end point) maksimalni doseg u inka iznenadnog doga aja (u metrima) 198 198 198 198 198 4.9Daliuinci»najgoreg slu aja«izlaze izvan granica postrojenja? Da X Ne Da X Ne Da X Ne Da X Ne Da X Ne 4.10 Vjerojatnost doga aja: mala mala mala mala mala 4.11 Procjena broja rtava: Bez rtava Bez rtava Bez rtava Bez rtava Bez rtava 5. TAJNOST PODATAKA O POSTROJENJU 5.1. Popis podataka iz obrasca koji predstavlja tajnu 5. 2. Popis prilo enih dokumenata kojima se dokazuje tajnost podataka -Prosudbaugro enosti objekata na lokaciji Vranji ko Blato -Planza tite objekata od posebne va nosti za obranu zemlje - Zakon tajnosti podataka (NN 79/07) - Pravilnik o tajnosti podataka obrane (NN 39/08) Izjavljujem da su svi podaci i informacije u ovom obrascu istiniti i ispravni te snosim materijalnu i krivi nu odgovornost za neto nost i neispravnost podataka. Potpis i pe at odgovorne osobe: ulinovi Sre ko Direktor Slu be skladi tenja Mjesto: Zagreb Datum: 17.11.2010. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 18/87 1. OP I PODACI O TVRTKI 1.1 Naziv tvrtke: INA Industrija nafte d.d. Zagreb 1.2 Mati ni broj: 3586243 1.3 Sjedi te: Ulica i broj: Po tanski broj: Grad: Avenija V. Holjevca 10 10 0 Zagreb 1.4 ifra djelatnosti / podskupina: 1.5 Opis u e djelatnosti: 23.20 (NKD-27) Proizvodnja naftnih derivata 2. PODACI O LOKACIJI POSTROJENJA (Ukoliko imate vi e lokacija, za svaku lokaciju potrebno je pojedina no popuniti ovaj dio.vidi Prilog 1.) 2.1 Naziv lokacije: 2.2 Adresa (Ulica i broj): Po tanski broj: Skladi te Solin, lokacija Sv. Kajo Grad: Dra kovi eva 3 21210 Solin 2.3 Gauss-Krügerove koordinate rizi nog ure aja u postrojenju odnosno postrojenja: x = 4 822 597 y = 5 619 284 2.4 Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog doga aja: Telefon: Fax: e-po ta: Fabijan Moskatelo ( 021/493 701) (021/211 081 ) fabijan.moskatelo@ina.hr 2.5 Kratki opis okru enja postrojenja (polo aj prometnica, stambenih i poslovnih objekata u odnosu na postrojenje): Skladi te naftnih derivata Solin, lokacija Sveti Kajo nalazi se u zapadnom dijelu grada Solina. Sa sjeverne strana skladi ta nalazi se javna prometnica Ka tela-solin i Trogir-Split. S ju ne strane skladi ta nalazi se Ka telanski zaljev, a s isto ne strane industrijska zona te s zapadne strane industrijsko-stambena zona. Skladi te Solin, lokacija Sveti Kajo je povr ine cca 28.0 m 2 Organizacijski Skladi te pripada Sektoru logistike, Slu ba skladi tenja, PJ terminal Solin. Namijenjeno je za skladi tenje i manipulaciju naftnim derivatima. Skladi te je u tehnolo kom smislu zaokru ena cjelina a sastoji se od: skladi nog prostora (nadzemni spremnici) pretakali ta naftnih derivata iz transportnih sredstava (autocisterne, vagoncisterne, tankeri), instalacija za manipulaciju naftnim derivatima. zidanih objekata (upravna zgrada, kotlovnica). 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 19/87 3. MJERE ZA SPRJE AVANJE I UBLA AVANJE POSLJEDICA IZNENADNOG DOGA AJA 3.1 Mjere za sprje avanje posljedica iznenadnog doga aja: 3.2 Sredstva i oprema za sprje avanje nastanka i uklanjanje posljedica iznenadnog doga aja u postrojenju: Uputa o pripravnosti i odzivu kod izvanrednih doga aja u Sektoru logistike Operativni plan intervencija u za titi okloi azaskladi te Solin, lokacija Sveti Kajo Operativni plan interventih mjera u slu aju iznenadnog one i enja/zaga enja voda ili mora u Skladi tu Solin, lokacija Sveti Kajo Procjene opasnosti za postrojenja i skladi ni prostor izra ene po to-ako metodi. Procjena ugro enosti od po ara po DOW i TRVB-1 metodi Plan za tite od po ara Pravilnik o za titi od po ara Pravilnik oza titi na radu Uputa o pripravnosti i odzivu u slu ajui zvanrednog doga aja u Sektoru logistike 28. Prosudba ugro enosti objekata na lokaciji Skladi ta Solin Plan za tite objekata od posebne va nosti za obranu zemlje Ugra ena je polustabilna, stabilna i mobilna oprema za ga enje po ara, vatrodojavni sustavi, stabilna plinodetekcija. Operateri su osposobljeni za postupanje kod iznenadnih doga aja. 3.3 Postoji li u sastavu postrojenja vatrogasna postrojba? X Da Ne 3.4 Vanjska tvrtka koja e biti pozvana radi ograni avanja i sanacije posljedica iznenadnog doga aja (ako opseg aktivnosti nadilazi mogu nost tvrtke odnosno postrojenja) Naziv vanjske tvrtke: Telefon: Fax: e-po ta: Crosco, d.o.o. Zagreb, Vukovarska 18 CIAN, d.o.o. Vara dinska 51. Split Javna vatrogasna postrojba grada Splita 01/ 2381-305 021/540-190 93 3.5 Kad je izra ena posljednja Obavijest odnosno Unutarnji plan za sprje avanje velikih nesre a, odnosno Izvje e o sigurnosti? 3.6 Postoji li izra en Operativni plan za tite i spa avanja? Postoje planovi: Plan ZOP, Plan evakuacije i spa avanja, Plan intervenciji u za titi okoli a. 3.7 Da li se provodi sustavna edukacija djelatnika s ciljem upoznavanja opasnosti i pona anja u slu aju iznenadnog doga aja? X Da Ne X Da Ne 07.05.01- Ovaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 20/87 4. PODACI O OPASNIM TVARIMA KOJIH JE PRISUTNOST UTVR ENA U POSTROJENJU (Umno ite ovaj dio obrazac ukoliko je potrebno. Vidi Prilog 1) 4.1 Vrste (naziv) opasnih tvari u postrojenju (prema Prilogu I. Uredbe): Lo ulje ekstra lako JET Lo ulje srednje II (mazut) 4.2 Koli ina (maksimalna) pojedine opasne tvari u postrojenju (u tonama) 5.240 2.940 12.490 4.3 Na in skladi tenja opasnih tvari (Odaberite od ponu enoga.) podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik X nadzemni spremnik X nadzemni spremnik X nadzemni spremnik procesna oprema procesna oprema procesna oprema cjevovod cjevovod cjevovod ostalo ostalo ostalo Opis: Opis: Opis: 4.4 Da li postoji stalni nadzor spremnika s opasnim tvarima? X Da Ne X Da Ne X Da Ne 4.5 Vrsta opasnosti (Odaberite jedno ili vi eod ponu enoga.) Xpo ar eksplozija Xpo ar eksplozija Xpo ar eksplozija oblak toksi nog plina X ispu tanje /emisija opasnih tvari oblak toksi nog plina X ispu tanje /emisija opasnih tvari oblak toksi nog plina X ispu tanje /emisija opasnih tvari 4.6 Postoji li opasnost od domino efekta u slu aju iznenadnog doga aja? Da X Ne Da X Ne Da X Ne 4.7 Naziv lokacije na kojoj se nalazi opasna tvar: 4.8 Veli ina zone ugro enost u najgorem slu aju (end point) maksimalni doseg u inka iznenadnog doga aja (u metrima) Sveti Kajo Sveti Kajo Sveti Kajo 187 187 187 07.05.01- Ovaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 21/87 4.9Daliu inci»najgoreg slu aja«izlaze izvan granica postrojenja? Da X Ne Da X Ne Da X Ne 4.10 Vjerojatnost doga aja: mala mala mala 4.11 Procjena broja rtava: Bez rtava Bez rtava Bez rtava 5. TAJNOST PODATAKA O POSTROJENJU 5.1. Popis podataka iz obrasca koji predstavlja tajnu 5. 2. Popis prilo enih dokumenata kojima se dokazuje tajnost podataka -Prosudbaugro enosti objekata na lokaciji Vranji ko Blato -Planza tite objekata od posebne va nosti za obranu zemlje - Zakon tajnosti podataka (NN 79/07) - Pravilnik o tajnosti podataka obrane (NN 39/08) Izjavljujem da su svi podaci i informacije u ovom obrascu istiniti i ispravni te snosim materijalnu i krivi nu odgovornost za neto nost i neispravnost podataka. Potpis i pe at odgovorne osobe: ulinovi Sre ko Direktor Slu be skladi tenja Mjesto: Zagreb Datum: 17.11.2010. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 22/87 5. OPIS LOKACIJE POSTROJENJA LOKACIJA VRANJI KO BLATO Skladi te je smje teno u ju nom dijelu Grada Solina. Sa sjeverne strane terminala na udaljenosti 3 do 10 metara od ograde terminala nalazi se Rijeka Jadro. S ju ne i isto ne strane se na udaljenosti 30 do 1 metara nalazi se javna prometnica Solin Vranjic,uz koji se nalazi stambeno naselje. S zapadne strane nalazi ka telanski zaljev na udaljenosti od 2 metara Terminal je smje ten tako da sa stanovi ta opasnosti od po ara i tehnolo kih eksplozija ne ugro ava okolne objekte LOKACIJA SVETI KAJO Skladi te je smje ten u zapadnom dijelu Grada Solina. Sa sjeverne strane terminala na udaljenosti od ograde 5 do 10 metara se nalazi se javna prometnica Ka tela Solin te na udaljenosti 20 do 50 metara javna prometnica Trogir - Split. Sju ne strane nalazi se eljezni ka pruga s pripadaju im infrastrukturnin objektima eljezni ke stanice stanice Solin (pruga razdvaja Terminal na dva dijela). Iza eljezni ke pruge nalazi seka telanski zaljev (na udaljenosti od terminala cca 50 metara). S isto ne strane nalazi se industrijska zona. S zapadne strane se nalazi industrijsko stambena zona (stambena zona je uz samu ogradu spremni kog dijela Terminala) Slika 1. Smje taj Skladi ta Solin u odnosu na okolinu, prikazan snimkom iz zraka 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 23/87 5.1 GAUSS KRÜGEROVE KOORDINATE SKLADI TA SOLIN 5.2 LOKACIJA VRANJI KO BLATO NAZIV TO KE Y X Napomena centroid tehnolo ke jedinice 5.619.921 4.822.023 ulaz 5.619.935 4.822.012 autopunili te 5.619.888 4.822.071 ispust 1-separator biodisk 5.619.922 4.822.111 5.3 LOKACIJA SVETI KAJO NAZIV TO KE Y X Napomena centroid tehnolo ke jedinice 5.619.227 4.822.527 ulaz 5.619.284 4.822.597 kotlovnica 1 dimnjak kotlovnica 2 dimnjak 5.619.203 4.822.522 5.619.252 4.822.555 ispust 1 kod R4 5.619.346 4.822.462 ispust 2 kod R11 5.619.052 4.822.521 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 24/87 Slika 2. Smje taj Skladi ta Solin lokacija Sv. Kajo i Vranji ko Blato, prikazan snimkom iz zraka 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 25/87 6. TEHNOLO KI OPIS PROCESA 6.1 LOKACIJA VRANJI KO BLATO Namjena instalacije Vranji koblatojedopremanaftnihdrerivatauspremniker12-r16te otprema preko auto punili ata za kupce na kopnu i brodovima preko Male obale na otoke. Nakon vezivanja broda iskrcaj naftnih derivata se vr i pomo u brodskih pumpi slijede ih karakteristika. TIP TRANSPORTA BMB 95 DG EDG LUEL LUS II PROSJE NA RATA MT KIJAC (t/h) 2 3 2 3 PROSJE NA RATA MT SEPEN (t/h) 2 3 2 3 t/dan 48 72 48 72 NEMA PODATAKA NEMA PODATAKA Podaci o magistralnim cjevovodima koji slu e za dopremu naftnih derrivata preko Velike obale i otpremu naftnih derivata preko Male obale: OBALA SPREMNIK O m R-12 250 1410+36 R-13 250 1535+53 R-14 250 1535+43 R-15 2 1535+53 R-16 2 1535+65 Otprema naftnih derivata na Malu obalu obavlja se magistralnim cjevovodima iz svih spremnika osim R15. Otprema naftnih derivata se obavlja pumpama smje etenih u Zapadnoj i Isto noj pumpaonici. Manipulacija izme u spremnika je mogu a ali se ne primjenjuje radi organizacijskih propisa o kvaliteti naftnih derivata. Otprema naftnih derivata mo e se obaviti pomo u svih pumpi bez obzira na vrstu derivata i to zatvaranjem i otvaranjem blok armatura u pumpaonicama. (ova mogu nost se koristi u slu aju kvara pojedine pumpe. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 26/87 Podaci o manipulativnim cjevovodima izme u spremnika i autopunili ta SPREMNIK-A/P O m R-12 USIS 3 TLAK AP 250+1 36/260+12 R-13 USIS 3 TLAK AP 250+1 53/260+12 R-14 USIS 3+3 TLAK AP 250+1 43+132 260+12 R-15 USIS 250 TLAK AP 250+1 53/260+10 R-16 USIS 250 TLAK AP 2+1 65/260+12 Otprema roba obavlja se na punili te AC iz svih spremnika preko cjevovoda navedenih u prethodnoj tablici. Punjenje autocisterni je pod nadzorom procesnih radnika odnosno kada su ispunjeni svi uvjeti ugra eni u sustav mo e se obaviti punjenje. Upravljanje sustavom manipulacije obavlja se daljinskim uklju ivanjem pumpi te po potrebi ru no dok se blok armature otvaraju i zatvaraju ru no. Na svim spremnicima su ugra eni radari za beskontaktno mjerenje razine roba. NAPOMENA: Nije mogu e vr iti istovremeni iskrcaj vi e roba iz MT, odnosno mogu nosti istovara su: u pravilu "roba po roba" ili " brod po brod". uvjetovane kapacitetima pumpi instaliranih na M/T. tehni ke mogu nosti i stanje magistralnih cjevovoda i spremnika. SPREMNI KI KAPACITETI Red. br. Oznaka Spremnik Volumen (lit) Naziv tetne tvari Koli ine (lit) Maks. Minim. Prosj. 1. R 12 11.3,0 LUEL 10.4.0 1.261.2 5.0.0 2. R 13 11.3,0 Dizel DG 10.4.0 1.261.2 5.0.0 3. R 14 10.6,0 Euro super 95 9.560.0 876.0 4.5.0 4. R 15 5.9,0 Euro super 95 5.7.0 934.0 2.2.0 5. R 16 5.9,0 Eurodizel DG 5.7.0 329.0 2.2.0 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 27/87 6.2 LOKACIJA SVETI KAJO Namjena instalacije Sveti Kajo je prihvat naftnih drerivata u spremnike R 3, 6, 7, 9, 10. i 11 preko Velijke obale i vagonistakali ta, te otprema preko autopunili ata za kupce na kopnu i brodovima preko Male obale na otoke. Nakon vezivanja broda iskrcaj naftnih derivata vr i se pomo u brodskih pumpi slijede ih karakteristika. TIP TRANSPORTA JET A1 LUS II DGP PROSJE NA RATA MT KIJAC (t/h) 130 3 PROSJE NA RATA MT SEPEN (t/h) 130 C preko vagon istakali ta 130 t/h Podaci o magistralnim cjevovodima koji slu e za dopremu naftnih derrivata preko Velike obale ( vidi shemu ): R-1 LUEL OBALA SPREMNIK O m 250 608 17 R-2 2 608 +21 R-3 150 519 +21 R-4 2 608 +6 R-5 2 608 +15 R-6 DG PLAVI 2 608 +41 R-7 250 608 +15 R-8 2 608 +15 R-9 250 608 +12 R-10 250 608 +12 R-11 250 608 +12 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 28/87 Otprema naftnih derivata na Malu obalu obavlja se magistralnim cjevovodima iz svih spremnika osim R3. JET A 1 se kupcima otprema autocisternama. (vidi shemu u to ki 6.6.) Otprema naftnih derivata na Malu obalu obavlja se pmo u centrifugalnih pumpi smje etnih uz svaki spremnik a preko auto punili ta pomo u pumpi smje etenih uz AC. Manipulacija izme u spremnika je mogu a ali se ne primjenjuje radi organizacijskih propisa o kvaliteti naftnih derivata. Otprema naftnih derivata mo e se obaviti pomo u svih pumpi bez obzira na vrstu derivata i to zatvaranjem i otvaranjem blok armatura u pumpaonicama. (ova mogu nost se koristi u slu aju kvara pojedine pumpe. R-1 LUEL SPREMNIK-A/P O USIS 250 +novi usis 150 R-2 Usis 2 Kolektor 3+1 R-3 Usis2 Usis 150 Tlak AP R-4 USIS 2 USIS150 TLAK AP R-5 USIS 2 USIS 150 TLAK AP 1 R-6 DG PLAVI USIS 2 TLAK AP 150 TLAK AP 1 R-7 USIS 250 TLAK AP 1 m 27 180 25 45+60 30 1 40 8 65 40 15 50 40 46 150 40 160 40 R-8 USIS 250 16 R-9 USIS 250 160 R-10 USIS 250 160 R-11 USIS 250 160 Podaci o manipulativnim cjevovodima izme u spremnika i autopunili ta Otprema roba obavlja se na punili te AC iz svih spremnika (vidi shemu u to ki 6.6.) preko cjevovoda navedenih u prethodnoj tablici. Punjenje autocisterni je pod nadzorom procesnih radnika odnosno kada su ispunjeni svi uvjeti ugra eni u sustav mo e se obaviti punjenje. Upravljanje sustavom manipulacije obavlja se daljinskim uklju ivanjem pumpi te po potrebi ru no dok se blok armature otvaraju i zatvaraju ru no. Na svim spremnicima su ugra eni radari za beskontaktno mjerenje razine roba. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 29/87 SPREMNI KI KAPACITETI Red. br. Oznaka Spremnik Volumen lit) Naziv tetne tvari Koli ine (lit) Maks. Minim. Prosj. 1. R 1 5.5,0 Lo ulje ekstra lako 5.240,0 225,9 2.7,0 2. R 2 5.0,0 Nije u funkciju 3. R 3 3.0,0 JET 2.940,0 282,4 1.5,0 4. R 4 1.2,0 Nije u funkciji 5. R 5 1.2,0 Nije u funkciji 6. R 6 1.2,0 Plavi-DG 1.2,0 60,3 550,0 7. R 7 2.6,0 Lo ulje srednje II (mazut) 2.2,0 106,890 1.1,0 8. R 8 1.330,0 Nije u funkciji 9. R 9 5.5,0 Lo ulje srednje II (mazut) 5.440,0 135,510 1.7,0 10. R 10 2.6,0 Lo ulje srednje II (mazut) 2.440,0 76,020 1.4,0 11. R 11 2.6,0 Lo ulje srednje II (mazut) 2.410, 75,960 1.050,0 NAPOMENA: Nije mogu evr iti istovremeni iskrcaj vi e roba iz MT, odnosno mogu nosti istovara su: u pravilu "roba po roba" ili " brod po brod". (vidi shemu). uvjetovane kapacitetima pumpi instaliranih na M/T. tehni ke mogu nosti i stanje magistralnih cjevovoda i spremnika. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 30/87 6.3 LISTA OPASNIH TVARI Karakteristike naftnih derivata navedenih u u to ki 6.4.1.2. i 6.4.2.2. prikazane su u sigurnosno - tehni kom listu koji su prilog ovog izvje a. Sigurnosno tehni ki list obuhva a: (1) identifikaciju proizvoda i proizvo a a (2) sastav/podaci o sastojcima (3) identifikacija opasnosti (4) mjere prve pomo i (5) mjere za suzbijanje po ara (6) mjere kod slu ajnog ispu tanja (7) rukovanje i skladi tenje (8) nadzor nad izlo eno u/osobna za tita (9) fizikalna i kemijska svojstva (10) stabilnost i reaktivnost (11) podaci o toksi nosti (12) ekolo ki podaci (13) postupanje s otpadom (14) podaci o prijevozu (15) podaci o propisima (16) ostali podaci 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 31/87 Lista opasnih tvari Opasne tvari su prikazane tabli no. Potpune STL za svaku pojedinu opasnu tvar s njezinim kemijsko-tehnolo kim, ekolo kim i toksikolo kim opisima nalaze seuprilozimaizvje u. Br. Naziv opasne tvari 1. 2. Avio benzin AB 1 LL Kemijsko ime (kemijski sastav) CAS broj Oznaka opasnosti (skupina otrova) Benzin bezolovni 3 3. Diesel gorivo 5 4. Mlazno gorivo JET A-1 MDK KDK 3 3 Oznaka obavijesti S R12; R36; R20/21; S38; S39; S45; R52/53; S53; S62 R12; R20/21; R36/38; S39; S45; R51/53; S53; S62; S36/37/39 R10; R20; R36; S36; S37; S39; R51/53; S62 R10; R20; R21; R36; S36; S37; R51/53; S62 Ostali u inci IR-K IR-K IR-K; IR-D IR-K 5. Lo ulje srednje te ko 5 R20; R21; R36; S36; S37; S39 IR-K; IR-D 6. LO IVO ULJE EKSTRA LAKO 5 R20; R21; R36; S36; S37; S39; R51/53 IR-K; IR-D 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 32/87 7. UTVR IVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESRE A TE NA IN SPRE AVANJA 7.1 Uvod Procjene posljedica i rizika razli itih vrsta vrlo se esto provode na tehnolo kim sustavima u kojima se proizvode, prera uju ili skladi te potencijalno opasne tvari. U odre enom se broju slu ajeva takve procjene provode temeljem zakonskih zahtjeva, dok u drugim prilikamaprovedbuinicira sam vlasnik tehnolo kog sustava, lokalna zajednica, nevladine udruge i dr. Rezultati procjena koriste se u svrhu podizanja razine pogonske sigurnosti, planiranja postupaka za slu aj nesre eiprostornog planiranja, amoguimati i neke specifi ne namjene (osnova za utvr ivanje premije osiguranja, odre ivanje tr i te vrijednosti, i sl). Skladi te Solin se ubraja u tehnolo ke sustave koji su potencijalno opasni ne samo za zaposlenike nego izaui, pa i iri okoli. Razlog tome su znatne koli ine zapaljivih i eksplozivnih tvari koje se na skladi tima prekrcavaju i privremeno pohranjuju. Skladi te Solin predstavljaju dvije zaokru ene tehnolo ke cjeline, lokacija Sveti Kajo i Lokacija Vranji ko Blato. Namijenjeno je za skladi tenje i manipulaciju naftnim derivatima. Lokacija Vranji ko Blato nalazi se u ju nom dijelu grada Solina. Sa sjeverne strana skladi ta nalazi se rijeka Jadro. S ju ne i isto ne strane skladi ta nalazi se javna prometnica Solin- Vranjic i stambeno naselje, a sa zapadne strane Ka telanski zaljev. Namjena instalacije Vranji ko Blato je doprema naftnih drerivata u spremnike R12 do R16, te otprema preko auto punili ata za kupce na kopnu i brodovima preko Male obale na otoke. Lokacija Sveti Kajo nalazi se u zapadnom dijelu grada Solina. S sjeverne strana skladi ta nalazi se javna prometnica Ka tela-solin i Trogir-Split. S ju ne strane skladi ta nalazi se Ka telanski zaljev, s isto ne strane industrijska zona te s zapadne strane industrijskostambena zona. Lokacija Vranji ko Blato je povr ine cca 70.0 m 2., dok je lokacija Sveti Kajo povr ine cca 28.0 m 2 Skladi te se sastoji se od: skladi nog prostora (nadzemni spremnici) pretakali ta naftnih derivata iz transportnih sredstava (autocisterne, vagoncisterne, tankeri), instalacija za manipulaciju naftnim derivatima. zidanih objekata (upravna zgrada, kotlovnica). 07.05.01- Ovaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 33/87 SHEMA MANIPULACIJE NAFTNIM DERIVATIMA VELIKA OBALA - DOPREMA IZ RNR VAGON ISTAKALI TE- SVETI KAJO R-1 PRAZAN SANACIJA R-12 LUEL R-2 PRAZAN SANACIJA P-8 R-3 JET A-1 R-13 DG R-4 PRAZAN AUTO-PUNILI TE VRANJI KO BLATO R-5 PRAZAN R-14 EUROSUPER 95 R-6 EDP R-7 LUS II R-15 EUROSUPER 95 R-8 SLOP P-41 P-53 R-9 LUS II R-16 EDG R-10 LUS II AUTO-PUNILI TE SV. KAJO R-11 LUS II 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 34/87 7.2 PROCJENA RIZIKA UTVR IVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESRE A TE NA IN SPRJE AVANJA Utvr ivanje (procjena) opasnosti propisana je: 1. Pravilnikom o izradi procjene opasnosti NN 48/97 i 114/02. Pravilnikom je utvr ena obveza izrade procjene opasnosti za radna mjesta te za pogone i postrojenja u kojima se proizvode, prera uju, koriste ili skladi te opasne tvari u koli inama ve im od onih utvr enih u Prilogu 1. navedenog Pravilnika. 2. Uredbom o sprje avanju velikih nesre akojeuklju uju opasne tvari, NN 114/08 3. Pravilnikom o izradi procjene ugro enosti od po ara i tehnolo ke eksplozije, NN 35/94 i 111/05. Temeljem procjene ugro enosti odre uju se mjere za sprje avanje nastanka i irenje po ara (preventivne mjere) te mjere za u inkovito ga enje. Izrada procjena opasnosti je nu an uvjet za ustrojavanje djelotvornog sustava sigurnosti i upravljanja rizicima. Podloga za izradu izvje asuposluile: Procjena opasnosti za radna mjesta u Slu bi skladi tenja, te Procjena opasnosti za pogone i postrojenja Skladi te Solin, lokaicija Sveti Kajo IVranji ko Blato. Procjene posljedica i rizika razli itih vrsta vrlo se esto provode na tehnolo kim sustavima u kojima se proizvode, prera uju ili skladi te potencijalno opasne tvari. U odre enom se broju slu ajeva takve procjene provode temeljem zakonskih zahtjeva, dok u drugim prilikama provedbu inicira sam vlasnik tehnolo kog sustava, lokalna zajednica, nevladine udruge i dr. Rezultati procjena koriste se u svrhu podizanja razine pogonske sigurnosti, planiranja postupaka za slu aj nesre eiprostornog planiranja, a mogu imati i neke specifi ne namjene (osnova za utvr ivanje premije osiguranja, odre ivanje tr i te vrijednosti, i sl). Skladi te Solin se ubraja u tehnolo ke sustave koji su potencijalno opasni ne samo za zaposlenike nego i za u i, pa i iri okoli. Razlog tome su znatne koli ine zapaljivih i eksplozivnih tvari koje se na Pogonu prera uju i privremeno pohranjuju. Od pu tanja u rad pa do danas za Skladi te Solin izra ene su slijede e procjene: 1. "Procjena ugro enosti proizvodnih objekata Osnovni je cilj bio procijeniti u inke najte ih akcidenata koji bi se teoretski mogli dogoditi. U inci su se odnosili na postrojenje i zaposlenike, ali i na okolno stanovni tvo i objekte. Rezultati procjene imali su poslu iti kao jedna od osnova za reviziju postoje ih planova djelovanja u slu aju nesre e, odnosno za izradu novih. 2. "Procjena opasnosti "Procjena posljedica od izvanrednog doga aja Prema zonama potencijalne ugro enosti izra uju se planovi intervencija za stanovni tvo nastanjeno na podru jima oko tehnolo kih objekata ili postrojenja. Procjena rizika opisana u ovom elaborate razlikuje se od dosad provedenih po vrsti, primijenjenoj metodologiji i ciljevima provedbe. Rije je o kvantitativnoj procjeni koja obuhva a identifikaciju potencijalnih opasnosti, analizu posljedica i frekvencija pojave akcidenata, te prora un i prezentaciju rizika. Primijenjene metode i modeli bitno su detaljniji, sveobuhvatniji i sistemati niji od onih iz tri navedene procjene. Tako su u procjeni posljedica akcidenata kori teni sofisticirani modeli atmosferske disperzije razvijeni od strane EPA-e. Visoka razina sistemati nosti procjene frekvencija 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 35/87 osiguranajeprimjenometa.osnovniciljprovedbeprocjenebiojeste i uvid u razinu rizika kojem je izlo eno stanovni tvo naseljeno na prostorima uz Skladi ta Solin. Osim toga, procijenjeni rizici za ljudsko zdravlje i rizici od materijalnih teta uspore eni su s kriterijima prihvatljivosti preuzetim iz svjetske prakse. Uz nu an oprez vezan za neodre enosti procjene, rezultati tih usporedbi mo i e se koristiti kao jedna od osnova za budu e prostorno planiranje. Svaki tehnolo ki sustav generira stanovite rizike za zdravlje ljudi i za okoli.zbog toga se nastoji razli itim tehni kim, organizacijskim i administrativnim rje enjima rizike tehnolo kih sustava svesti na prihvatljivu razinu. Porast dru tvene uloge tehnologije prouzro io je izme u ostaloga i porast kapaciteta i slo enosti tehnolo kih sustava. Time je pove an broj potencijalnih izvora opasnosti i ne eljenih scenarija, kao i raspon mogu ih posljedica. Iako su jo uvijek bitno ni i od ostalih rizika s kojima se ovjek suo ava, rizici koji nastaju u tehnolo kim sustavima pobu uju sve ve i interes. Stoga ne udi to su tijekom druge polovine dvadesetog stolje a upravo teorija pouzdanosti, odnosno njezine discipline analiza pouzdanosti, raspolo ivosti, sigurnosti i rizika do ivjele ubrzani razvoj. 7.2.1 Definicija rizika U analizama i istra ivanjima rizika prisutna je poprili na terminolo ka nedosljednost. Tako se pojmovi kao to su opasnost, hazard, rizik, havarija i katastrofa ponekad pojavljuju kao sinonimi, dok su u drugim slu ajevima istra iva i skloni me u njima nalaziti ve u ili manju razliku. Osim toga, metodologija procjene rizika primjenjuje se u velikom broju znanstvenih disciplina (epidemiologa, toksikologija, psihologija, sociologija, in enjerstvo, bankarstvo itd.), pa se za pojam rizika u literaturi mo e prona i razmjerno veliki broj razli itih definicija. Me utim, svim definicijama rizika zajedni ko je to da povezuju vjerojatnost pojave ne eljenog scenarija i mogu e posljedice njegove realizacije. Stoga jedna od najop enitijih definicija i ka eda rizik predstavlja kompozitnu mjeru vjerojatnosti pojave nekog ne eljenog scenarija i intenziteta posljedica koje takav scenarij mo e uzrokovati. Kompozitnost o kojoj je ovdje rije se u procjenama rizika, zbog pojednostavljenja prora una, naj e e interpretira kao matemati ki produkt. U ovoj se procjeni koristi upravo navedena definicija rizika. 7.3 Vrste procjena rizika Sasvim op enito, procjena rizika mo e biti kvalitativna i kvantitativna. Kvantitativne procjene rizika mo e se podijeliti na direktne, indirektne ili kombinirane. U direktnim procjenama koriste se statisti ki podaci o ne eljenim scenarijima prikupljeni u pro losti. Na temelju takvih podataka procjenjuje se vjerojatnost pojave pojedinog scenarija, kao i posljedice koje scenarij mo e uzrokovati. Indirektne procjene se primjenjuju kada ne postoje nikakvi podaci o ne eljenim scenarijima, odnosno kada su postoje i podaci nedostatni. U slijede a dva slu aja ne preostaje drugo nego primijeniti indirektnu procjenu rizika: Podaci o ne eljenim scenarijima koji su se u tehnolo kom objektu doga ali nisu prikupljani na sistemati an na in. Scenariji od interesa za analizu se jo nikada nisu dogodili, pa nikakvih podataka o njima niti ne mo e biti. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 36/87 Bez obzira da li se radi o direktnim procjenama, indirektnim procjenama ili njihovoj kombinaciji, one mogu biti optimisti ne, realisti ne ili pesimisti ne (konzervativne). Podjela se zasniva na na inu odabira ulaznih podataka. Ako se provodi optimisti na procjena, iz raspona vrijednosti pojedinog ulaznog podatka odabiru se one koje e rezultirati povoljnijim kona nim rezultatima, odnosno rizikom koji je gotovo sigurno manji od stvarnog. Suprotno tome, pri provo enju pesimisti nih procjena odabiru se vrijednosti koje e gotovo sigurno rezultirati rizicima ve im od stvarnih. Realisti ne procjene se provode na na in da se odabiru one vrijednosti ulaznih parametara za koje se smatra da su najbli e stvarnim( best-estimate ). Rizici dobiveni realisti nim procjenama najmanje odstupaju od stvarnih rizika, ali nije mogu e ustvrditi jesu li precijenjeni ili podcijenjeni. Procjena rizika za Skladi ta Solin ubraja se u kvantitativne umjereno pesimisti ne procjene. Ona je kvantitativna zbog toga to se u postupku procjene i u prikazu frekvencija, posljedica i rizika barata s broj anim vrijednostima. Procjena je umjereno pesimisti na jer su vrijednosti ulaznih podataka birane s ciljem da se rizik ne podcijeni, ali da istovremeno odstupanja od stvarnih vrijednosti budu to manja. Naposljetku, provedena procjena se mo e smatrati kombinacijom direktne i indirektne, jer je analiza frekvencije temeljena na statisti kim podacima, dok je analiza posljedica provedena modeliranjem ne eljenih scenarija. 7.4 POSTUPAK KVANTITATIVNE PROCJENE RIZIKA Kvantitativna procjena rizika za tehnolo ki sustav je formalni postupak kojim se nastoji odgovoriti na sljede a tri temeljna pitanja: 1. Koji su to ne eljeni scenariji koji se mogu pojaviti u tehnolo kom sustavu? 2. Koliko je izgledna njihova pojava? 3. Kakve su i kolike posljedice njihove realizacije? Na prvo se pitanje tra i odgovor unutar kvalitativnog dijela procjene rizika koji se naziva identifikacija potencijalnih opasnosti. Izraditi popis svih ne eljenih scenarija koji se u tehnolo kom sustavu mogu pojaviti nije mogu e, jer bi takva lista morala sadr avati neizmjerno veliki broj zapisa. Zbog toga se za potrebe procjene izdvajaju samo relevantni scenariji, odnosno oni koji su logi no vjerojatni. Odgovor na drugo pitanje tra iseprovoenjem procjene vjerojatnosti (frekvencije, u estalosti) pojave ne eljenih scenarija. Procjena vjerojatnosti je kvantitativni dio procjene rizika koji upu uje na to da je rizik vjerojatna kategorija. U ovom dijelu procjene rizika potrebno je odrediti vjerojatnosti pojave svakog ne eljenog scenarija koji je izdvojen u postupku identifikacije opasnosti. Procjena vjerojatnosti se u manjoj ili ve oj mjeri temelji na statisti kim podacima o nezgodama i nesre ama koje su se ve doga ale u tehnolo kom sustavu koji se analizira, odnosno na statisti kim podacima koji se odnose na sli ne sustave. Zbog toga se analiti ari, u namjeri da objektiviziraju procjenu rizika, to je mogu evie koriste pojmom frekvencije (u estalosti). Frekvencija (to nije relativna frekvencija) je objektivna i mjerljiva veli ina, koja u ve ini slu ajeva predstavlja sasvim dobru aproksimaciju za vjerojatnost. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 37/87 7.5 IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI Prvi korak u procjeni rizika podrazumijeva postupak identifikacije opasnosti. Me utim, da bi se moglo odrediti relevantne izvore opasnosti i ne eljene scenarije, nu no je precizno definirati obuhvat procjene. To zna i ne samo utvrditi koji e segmenti tehnolo kog sustava biti obuhva eni procjenom, nego i koje e se vrste rizika i za koga procjenjivati. 7.6 OBUHVAT PROCJENE Procjenom su obuhva eni svi spremnici i autopunili ta na obje lokacije koji su u trenutku njene provedbe bili u upotrebi, vagonistakali te na lokaciji Sveti Kajo i tankerski privez (Velika i Mala obala ) na lokaciji Sveti Kajo. Valja naglasiti da provedenom procjenom nisu obuhva eni dopremni i otpremni cjevovodi. Rizici koje u svom radu generira tehnolo ko postrojenje uobi ajeno se, prema pogonskom stanju, dijele na rizike normalnog pogona i rizike akcidentalnih situacija. Ova je procjena ograni ena na rizike od akcidenata. Dakle rizici normalnog pogona nisu bili predmet analize. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 38/87 Rizici tehnolo kog sustava obuhva eni procjenom 7.7 IZVORI OPASNOSTI Iako je na Skladi tu Solin, lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo mogu e zamisliti najrazli itija akcidentalna stanja, glavni izvor opasnosti valja tra iti u velikim koli inama zapaljivih tvari koje se dopremaju, privremeno skladi te te otpremaju kupcima U slu ajevima kada se provode procjene rizika za pogone i postrojenja u kojima se u raznim vidovina pojavljuju opasne tvari u pravilu se analiziraju sljede a akcidentalna stanja (FEMA, 1988): 1. Zapaljenje oblaka pare (Vapour Cloud Fire) - nastaje prilikom ispu tanja plina pod tlakom. Ukoliko ne do e do trenutnog zapaljenja, ispu teni plin formira oblak pare koji se iri atmosferom u smjeru vjetra. Ako oblak pare dospije do izvora odnosno inicijatora zapaljenja, te ukoliko je koncentracija zapaljive tvari u oblaku iznad donje i ispod gornje grani ne vrijednosti, mo e do i do zapaljenja. Vatra se mo e pro iriti unatrag, sve do izvora ispu tanja (Flash Fire). 2. Zapaljenje lokve (Pool Fire) - nastaje izlijevanjem zapaljive kapljevine ili ukapljenog plina, prilikom ega se formira lokva koja se mo e zapaliti. Dodatne komplikacije mogu nastupiti ukoliko, zbog neravnog, tj. nagnutog terena, plin iz lokve otpo ne otjecati. Ve su registrirani slu ajevi u kojima je vatra iz zapaljene lokve zahvatila i druge zapaljive tvari u njenoj okolini i na taj se na in po ar pro irio. 3. Eksplozija ekspandiraju ih para kipu e teku ine (BLEVE-Boiling Liquid Expanding Vapour Explosion) - nastaje pod utjecajem visokih temperatura (po ar u blizini rezervoara). U takvim uvjetima mo e do i do prsnu a rezervoara, nagle ekspanzije zapaljive tvari i intenzivnog ispu tanja. Zapaljenjem ispusta stvara se vatrena kugla (Fireball). 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 39/87 4. Eksplozija oblaka pare (Vapour Cloud Explosion) - nastaje u sli nim uvjetima kao i ve opisano zapaljenje oblaka pare. Ho elido i do zapaljenja ili eksplozije ovisi o karakteristikama zapaljive tvari, vrsti ispu tanja, karakteristikama izvora zapaljenja, konfiguraciji terena i dr. 5. Mlazni plamen (Jet Fire) - mo e nastati uslijed pukotinskog o te enja spremnika ili cjevovoda u kojem se nalazi komprimirani ili ukapljeni plin. Ispu tanjem plina kroz pukotinu stvara se mlaz, a zbog velike brzine strujanja lako dolazi do zapaljenja. Valja primijetiti da svih pet akcidentalnih stanja uklju uju ispu tanje zapaljive tvari u okoli, stvaranje smjese odgovaraju ih karakteristika, te zapaljenje ili eksploziju. Nabrojani akcidenti mogu rezultirati s tri vrste u inaka: u incima toplinskog zra enja, u incima udarnog vala mehani kim u incima udara krhotina. Koji euinak biti dominantan ovisi o tipu akcidenta. Toplinsko zra enjesemoesmatrati najzna ajnijim u inkom prilikom zapaljenja oblaka pare, zapaljenja lokve, stvaranja vatrene kugle i pojave mlaznog plamena. U inci udarnog vala su dominantni prilikom eksplozije oblaka pare, a mogu biti zna ajni i prilikom eksplozije ekspandiraju ih para kipu eteku ine. Za akcidente koji uklju uju eksploziju nisu zanemarivi niti mehani ki u inci udara projektila. 7.8 NE ELJENI SCENARIJI Uzimaju i u obzir tehnolo ki proces te mogu e akcidente s posljedicama na okoli zaklju iti slijede e: mo e se Vjerojatnost zapaljenja naftnih derivata mo e se modelirati kao funkcija dva faktora. Prvi faktor, koji se naziva i faktorom prisutnosti izvora, upu uje na to koliko je esto izvor zapaljenja aktivan. Izvor mo e biti aktivan konstantno ili u kra im vremenskim intervalima. Drugi faktor pod nazivom faktor jakosti izvora predstavlja vjerojatnost da e izvor zaista izazvati zapaljenje smjese. Odrediti faktor jakosti nije jednostavno, jer on ovisi o minimalnoj energiji potrebnoj za zapaljenje ispu tene tvari i toplinskoj energiji samog izvora. Okvirne vrijednosti faktora jakosti izvora za ugljikovodike (CCPS,20) date su tablici kako slijedi: Faktori jakosti izvora zapaljenja za ugljikovodike Izvor zapaljenja Faktor jakosti Otvoreni plamen 1,0 Pe i, kotlovi, grija i 0,9-1,0 Trafostanice 0,1-0,3 Upravna zgrada 0,1-0,2 Utovar iistovar kamiona 0,1-0,5 Automobili 0,2-0,4 Gra evinski radovi, radionice 0,1-0,5 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 40/87 Jedan od kvalitativnih pristupa za procjenu vjerojatnosti zapaljenja ispusta razvijen je od strane Agencije za zdravlje i sigurnost Velike Britanije (U.K. Health and Safety Executive HSE) (CCPS, 20). Prema ovom se pristupu vjerojatnost zapaljenja utvr uje na osnovi broja izvora koji su u pojedinom trenutku zahva eni zapaljivim oblakom. Odnos izme u broja izvora i vjerojatnosti zapaljenja predo en je u tablici kako slijedi: Vjerojatnosti zapaljenja prema pristupu HSE Broj izvora zapaljenja Vjerojatnost zapaljenja Nema 0,1 Malo 0,2 Nekoliko 0,5 Puno 0,9 Prema podacima navedenih u tablicama mogu e je procijeniti i vjerojatnost zapaljenja ispusta do kojeg bi do lo na pojedinom objektu skladi ta. Kako je unutar i oko skladi nih instalacija koncentriran velik broj potencijalnih izvora, gotovo je sigurno da bi u slu aju ispu tanja zapaljive tvari do lo do njenog brzog zapaljenja. Sasvim je jasno da brzo zapaljenje isklju uje mogu nost odgo enog zapaljenja ili odgo ene eksplozije. Osim toga, brzo zapaljenje zna ajno umanjuje vjerojatnost eksplozije na samom mjestu ispu tanja. Naime, prema CCPS, (20) minimalna masa potrebna za eksploziju ugljikovodika na otvorenom prostoru kre e se od 1 do 15 t. Do e li do zapaljenja prije no to je ispu tena minimalna masa, do eksplozije ne mo e do i. Iz podataka u tablicama proizlazi da bi se vjerojatnost zapaljenja ispusta na punili tima auto i vagon-cisterni mogla kretati u rasponu od 0,2 do 0,5. Na spremni kom prostoru je broj izvora zapaljenja koji se mogu identificirati zasigurno najmanji, pa se mo e ustvrditi da je i vjerojatnost zapaljenja ispusta najni a. Mora se naglasiti da je niska vjerojatnost zapaljenja ispusta na lokaciji ispu tanja povoljna za sigurnost radnika Skladi ta, ali nepovoljna za sigurnost okolnog stanovni tva. Naime, za okolno bi stanovni tvo najnepovoljnije bile nesre e pri kojima bi do lo do odmicanja zapaljivog oblaka od mjesta ispu tanja, te njegovog zapaljenja ili eksplozije na naseljenom podru ju. To zna i da bi za stanovni tvo najpovoljnija bila ispu tanja iz procesnih postrojenja, a najnepovoljnija iz rezervoarskog prostora. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 41/87 NE ELJENI SCENARIJ Oznaka A B C D E Glavne karakterisitike Brzo ispu tanje, brza eksplozija Brzo ispu tanje, odgo ena eksplozija Brzo ispu tanje, odgo eno zapaljenje Dugotrajno ispu tanje, odgo ena eksplozija Dugotrajno ispu tanje, odgo eno zapaljenje Opis Uslijed kvara, ljudske pogre ke ili prirodne nepogode dolazi do brzog ispu tanja zapaljive tvari. Ona naglo isparava i formira oblak pare. Mije anjem s okolnim zrakom stvara se zapaljiva smjesa. Oblak zahva a izvor zapaljenja i dolazi do eksplozije. Uslijed kvara, ljudske pogre ke ili prirodne nepogode dolazi do brzog ispu tanja zapaljive tvari. Tvari kojima je temperatura klju anja ni a od temperature okoline naglo isparavaju. Tvari kojima je temperatura klju anja vi a od temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno formiraju i lokvu na tlu. U oba slu aja formira se oblak pare koji se iri atmosferom. Nailaskom na izvor zapaljenja dolazi do eksplozije. Uslijed kvara, ljudske pogre ke ili prirodne nepogode dolazi do brzog ispu tanja zapaljive tvari. Tvari kojima je temperatura klju anja ni a od temperature okoline naglo isparavaju. Tvari kojima je temperatura klju anja vi a od temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno formiraju i lokvu na tlu. U oba slu aja formira se oblak pare koji se iri atmosferom. Nailaskom na izvor zapaljenja oblak se pali i izgara. Uslijed kvara, ljudske pogre ke ili prirodne nepogode dolazi do ispu tanja zapaljive tvari. Ispu tanje je dugotrajno, ali manjeg intenziteta. Tvari kojima je temperatura klju anja ni a od temperature okoline naglo isparavaju. Tvari kojima je temperatura klju anja vi a od temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno formiraju i lokvu na tlu. U oba slu aja formira se oblak pare koji se iri atmosferom. Nailaskom na izvor zapaljenja dolazi do eksplozije. Uslijed kvara, ljudske pogre ke ili prirodne nepogode dolazi do ispu tanja zapaljive tvari. Ispu tanje je dugotrajno, ali manjeg intenziteta. Tvari kojima je temperatura klju anja ni a od temperature okoline naglo isparavaju. Tvari kojima je temperatura klju anja vi a od temperature okoline, isparavaju sporije, prethodno formiraju i lokvu na tlu. U oba slu aja formira se oblak pare koji se iri atmosferom. Nailaskom na izvor zapaljenja oblak se pali i izgara. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 42/87 7.10 PROCJENA POSLJEDICA 7.10.1 RA UNALNI ALATI ALOHA (Areal Locations of Hazardous Atmospheres) RA UNALNI PROGRAM ALOHA (Areal Locations of Hazardous Atmospheres) je ra unalni program kojemu je osnovna namjena analiza ispu tanja i atmosferske disperzije opasnih tvari (EPA/NOAA, 24). Razvijen je u suradnji Uprave za oceane i atmosferu SAD (U.S. National Oceanic and Atmospheric Administration - NOAA) i Agencije za za titu okoli a (U.S. Environmental Protection Agency's - EPA). Programom ALOHA mogu e je procjenjivati brzinu ispu tanja opasne tvari iz o te enih cjevovoda i spremnika. Ovisno o karakteristikama ispu tene tvari, u inci atmosferske disperzije prora unavaju se standardnim Gaussovim modelom ili modelom za disperziju te kog plina. Dobiveni rezultati prikazuju se grafi ki (karakteristike ispusta, zone u kojima koncentracije prema uju zadane vrijednosti, ovisnost koncentacije o vremenu u zadanoj to ki), kao i tabli no (podaci o lokaciji ispu tanja, fizikalno-kemijske karakteristike opasne tvari, meteorolo ki podaci, podaci o cjevovodu ili spremniku, ukupna ispu tena masa i maksimalne koncentracije opasne tvari). Va no je naglasiti da je u cilju potpore korisnicima u ra unalni program ALOHA ugra ena i baza s fizikalno-kemijskim karakteristikama za pribli no 1.0 toksi nih ili zapaljivih tvari. NAPOMENA: Procjena posljedica po okloi usljed ispu tanja i atmosferske disperzije opasnih tvari nije provedena radi nedostatka podataka koji su neophodni pri primjeni ra unalnog programa ALOHA (metereolo ke karakteristike: smjer, brzina i u etalost vjetra; klase stabilnosti i njihova u estalost; povezanost brzine vjetra i klase stabilnosti TNT RA UNALNI PROGRAM TNT modeli omogu uju procjenu karakteristika udarnog vala, te udaljenosti na kojima se posti u zadane vrijednosti nadtlaka eksplozije (CCPS, 20). Ovim se modelima eksplozivni oblak zamjenjuje ekvivalentnom koli inom eksploziva TNT. Ta koli ina ovisi o masi eksplozivne tvari, toplini izgaranja i tzv. faktoru efikasnosti eksplozije. Nakon to se utvrdi ekvivalentna koli ina, u inci eksplozije (nadtlak, trenutak nailaska udarnog vala, impuls i trajanje) o itavaju se sa grafova ili iz tablica konstruiranih na osnovi eksperimentalnih podataka (podaci ouincima eksplozije TNT-a relativno su dobro poznati). Primjer grafa za procjenu u inka eksplozije prema TNT modelu. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 43/87 Prema smjernicama EPA General Guidance for Risk Management Programs najgori mogu i slu aj bio bi izlijevanje u okoli cjelokupnog sadr aja iz spremnika, vagoncisterni ili autocisterni, 10 minutno isparavanje, zapaljenje i eksplozija tako nastalog oblaka para. Metoda procjenjuje posljedice udarnog tla nog vala i ne uzima u obzir slabljenje i preusmjeravanje tlaka uslijed nailaska na eventualne prepreke (posljedice prema prora unu su drasti nije od stvarnih) 7.11 WORST CASE - analiza najgoreg slu aja - ZA LOKACIJU SVETI KAJO Kao najgori slu aj na Skladi tu Solin, lokacija Sveti Kajo obra en je slu aj izlijevanja diesel goriva (dizel plavi) iz vagoncisterne kapaciteta 60.0 lit. Istakanje se obavlja preko usisa centrifugalne pumpe i potrebno je prosje no 35 minuta da bi se kompletna koli ina isto ila u pripadaju i nadzemni spremnik. Iako se istakanje odvija pod nadzorom zamjenika vo e smjene pretpostavili smo da je uslijed pucanja na spojnici fleksibilne cijevi u vremenu od 5 minuta isteklo je 20 lit (1640 kg.) Tvar: Kategorija: Scenarij : Meterolo ki uvjeti; D krajnja to ka (m): Wf (kg): HCf (kj/kg) HCTNT (kj/kg) diesel plavi zapaljiva teku ina najgori slu aj- eksplozija oblaka pare brzina vjetra 1,5 m/s, klasa stabilnosti F, temperatura zraka 25 C udaljenost do krajnje to ke pretlaka od 1 psi 1640 -koli ina ispu tene zapaljive tvari HCf 1/3 D= 17 x (01 x Wf x --------------) =187 m 412 - toplina izgaranja zapaljive tvari 4680 - toplina eksplozije TNT-a HCTNT 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 44/87 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 45/87 7.12 WORST CASE - analiza najgoreg slu aja - ZA LOKACIJU VRANJI KO BLATO Prema smjernicama iz to ke 6.7.3. kao najgori slu aj na Skladi tu Solin, lokacija Vranji ko Blato obra eno je izlijevanja bezolovnog motornog benzina - eurosuper 95 iz autocisterne kapaciteta 30.0 lit. Iako se utakanje odvija pod nadzorom manipulanta zapaljivih teku ina ili voza a autocisterne, uslijed pucanja utaka ke cijevi (ruke) u vremenu od 5 minuta isteklo je 2250 lit. uz gusto u 860 kg/m3pri 15 C oko 1935 kg. Tvar: Euro super 95 Kategorija: Scenarij : Meterolo ki uvjeti; D krajnja to ka (m): Wf (kg): HCf (kj/kg) zapaljiva teku ina najgori slu aj- eksplozija oblaka pare brzina vjetra 1,5 m/s, klasa stabilnosti F, temperatura zraka 25 C udaljenost do krajnje to ke pretlaka od 1 psi 1935 -koli ina ispu tene zapaljive tvari 412 - toplina izgaranja zapaljive tvari HCTNT (kj/kg) 4680 - toplina eksplozije TNT-a HCf 1/3 D= 17 x (01 x Wf x --------------) =198 m HCTNT 07.05.01- Ovaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 46/87 7.13. RIZIK ZA LJUDSKO ZDRAVLJE 7.13.1 PROCJENA OPASNOSTI ZA RADNA MJESTA Procjena opasnosti za radna mjesta promatra vanjske utjecaje na jedini no radno mjesto, pri emu se definiraju vrste i inteziteti neposrednih opasnosti u njegovom okru enju, te se procjenjuju rizici i njihova prihvatljivost u odnosu na uo ene opasnosti. Za izradu procjene opasnosti za radna mjesta u Slu bi skladi tenja primijenjena je prilago ena SME metoda. Analizom pojedina nih radnih mjesta (vidi: Prilog 7.-ARMO obrasci) utvr ene su opasnosti kako slijedi: VRSTE OPASNOSTI U TEHNOLO KOM PROCESU Mehani ke opasnosti pri horizontalnom i vertikalnom transportu Opasnost od pada s visine ili u dubinu Opasnost od po ara i eksplozije Opasnost od plinova, para i aerosola Opasnost pri rukovanju opasnim tvarima Rad na otvorenom Mehani ke opasnosti od strojeva, alata, predmeta obrade, i dr. Opasnost od elektri ne struje Opasnost pri kretanju na radu Mikroklimatski parametri na radnom mjestu Rad u uvjetima u estalog stresa PRISUTNE DA / NE Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Da Kona ni rezultat procjene prema navedenoj metodologiji odnosi se na etiri podru ja: radnik, oprema, organizacija i okoli. Na osnovu dobivenih rezultata svako od tih podru ja svrstava se u jednu od slijede ih kategorija: I ocjena 75-1 % - stanje je jako dobro II ocjena 50-75 % - stanje je osrednje III ocjena 25-50 % - stanje je kriti no IV ocjena 0-25 % - treba odmah djelovati. Za Slu bu skladi tenja rezultat SME metode je slijede i: Podru je zaposlenik: ocjena = 65 % - II kategorija Podru je oprema: ocjena = 70 % - II kategorija Podru je organizacija: ocjena = 73 % - II kategorija Podru je okoli : ocjena = 63 % - II kategorija Vidljivo je da sva podru ja ulaze u II kategoriju - stanje je osrednje 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 47/87 Obzirom da u promatranom vremenskom intervalu nije bilo smrtnih i grupnih ozljeda i nije bilo po ara i tehnolo kih eksplozija odnosno nije bilo one i enja okoli amoesezakljuiti da je preostali rizik prihvatljiv. Provedbom manje zahtjevnih mjera uz minimalna materijalna ulaganja (vidi: Plan mjera u navedenoj procjeni) stanje bi se znatno popravilo. Vidi dokument: Procjena opasnosti za radna mjesta u Slu bi dopreme, otpreme i skladi tenja, oznaka: 5226-1-09. izdanje, izdanje: 29.02.29. 7.14 PROCJENA OPASNOSTI ZA POGONE I POSTROJENJA Kod procjene opasnosti za pogone i postrojenja u sredi tu pa nje je na in na koji postrojenje vojim opasnostima mo e utjecati na zaposlene, radni okoli i okoli izvan postojenja Procjene je izradila radna skupina imenovana odlukama Direktora Sektora logistike Vidi dokument: Odluka o imanovanju radne skupine za izradu procjene opasnosti za pogon i postrojenja, Skladi te Solin, lokacija Vranji ko Blato, oznaka: 5226-01355/09, od 11.08.29. Vidi dokument: Odluka o imanovanju radne skupine za izradu procjene opasnosti za pogon i postrojenja, Skladi te Solin, lokacija Sveti Kajo, oznaka: 5226-01488/09, od 21.09.29. Procjena opasnosti temeljila se na primjeni ra unalnog programa EncoRA, odnosno njegovom modulu koji sadr i to-ako metodu. Nastavno na navedeno za procjenu rizika na pogonima i postrojenjima Skladi ta Solin radna skupina je koristila 3X4 matricu rizika. 7.14 MATRICA RIZIKA Pored izgleda matrice rizika ( slika) daje se i opis pojedinih strukturnih kategorija (frekvencija ili u estalost doga aja, posljedice doga aja, te rizik kao odnoc prvih dviju kategorija) F R P O S LJ E D I C E E K 1 2 3 4 V E N C I 1 2 NP 1 P NP 2 NP 1 N NP 2 N N 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 48/87 J A 3 P P NP 1 NP 2 Matrica rizika za Skladi te Solin-lokacija Sveti Kajo i Vranji ko Blato Posljedice 1. Male -lak e ozljede radnika, manja materijalna teta, zanemarivo one i enje okoli a, bez one i enje okoli a 2. Srednje te e ozljede radnika, znatna materijalna teta, znatno one i enje okoli a, zanemarivo one i enje okoli a 3. Velike gubitak ivota radnika, velika materijalna teta, veliko one i enje okoli a, zna ajno one i enje okoli a 4. Katastrofalne gubitak ivota vi e radnika, nenadoknadiva materijalna teta, katastrofalno one i enje okoli a, veliko one i enje okoli a Frekvencije 1. esto o ekuje se jednom godi nje ili e e 2. Povremeno o ekuje se tijekom pogonskog vijeka 3. Rijetko -neoekuje se tijekom pogonskog vijeka postrojenja ali postoji mala vjerojatnost pojave Rizik N Neprihvatljiv nu no ga je reducirati NP1 Nepo eljan potrebno ga je reducirati provo enjem manje zahtjevnih mjera NP2 Nepo eljan potrebno ga je raducirati u to je mogu ekra em roku, provo enjem manje zahtjevnih ili zahtjevnijih mjera P Prihvatljiv osim provo enja propisanih procedura, dodatne aktivnosti nisu potrebne 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 49/87 7.14.1 PROCJENA OPASNOSTI ZA POGONE I POSTROJENJA - LOKACIJA VRANJI KO BLATO U okviru ove procjene opasnosti analizirana je doprema naftnih derivata u Skladi te Solin, lokacija Vranji ko Blato te otprema naftnih derivata kupcima preko punili ta autocisterni te Male obale kupcima na otoke. Procjenu je provela radna skupina od 8 lanova imenovana Odlukom Direktora Sektora logistike ( vidi poglavlje II lanovi radne skupine). lanovi Radne skupine su se dogovorili da e rad biti na zajedni kim sastancima o emu e se voditi evidencija. Ako bude potrebe komunikacija epoodre enim pitanjima biti obavljena telefonom (radi dislociranosti lanova Radne skupine) a prisutnost e biti naza ena napomenom (tel. ) (vidi poglavlje III Podaci o sastancima radne skupine. Procjena opasnosti e po Voditelju radne skupine biti objedinjena, odnosno na zavr nom sastanku biti eprihva ena. Procjena opasnosti je ra ena fazama kako slijedi: 1. Na uvodnom sastanku radne skupine koji je odr an 12.08.29. god u slu benim prostorijama Skladi ta Solin, Dra kovi eva 3. obavljeno je upoznavanje sa samom metodom te priprema materijala i dokumentacije i upoznavanje s tehnolo kim procesom.. 2. Dana 13. i 14.08.29. god. Radna skupina je obavila analizu tehnol kog procesa te temeljem zahtjeva koje postavlja to-ako metoda utvrdila je 5 sistema sa ukupno 14 vorova. Oznake, opis i parametri svakog sistema te pojedinog vora (vidi poglavlje V.- Sistemii orovi). 3. Sukladno metodi to ako obavljena je detaljna analiza po vorovima kako slijedi: Red. br. Oznaka sistema Broj Rizik vora P NP1 Ukupan broj pitanja Ukupan broj preporuka 1. Doprema 1. 1 2 3 3 2. naftnih 2. 2 2 2 3. derivata 3. 5 3 8 3 4. 4. 1 2 3 2 5. 5. 4 4 Otprema 6. 6. 1 1 2 1 naftnih 7. 7. 1 2 3 2 derivata 8. 8. 2 2 9. 9. 5 1 6 1 10. Ljudski faktor 10. 6 6 11. 11. 3 1 4 Pomo ni 12. 12. 5 5 sistemi 13. 13. 3 3 14. Zajedni ki doga aji 14. 3 1 4 Ukupno 5 14 40 15 55 14 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 50/87 U prethodnoj tablici je prikazan broj pitanja po svakom voru. Svakom pitanju pridru eni su kratki opisi opasnosti, posljedica i mjera za tite. Prema unaprijed definiranohj matrici rizika (vidi poglavlje IV Matrica rizika) procjenjene su kategorije posljedica, frekvencije (u estalosti) i rizika te kad je bilo nu no dane su i odgovaraju e preporuke. Ukoliko je bilo potrebno za detaljnijom argumentacijom uz preporuke su pridodane i napomene. Svi podaci su sistematizirani u posebnom poglavlju (vidi poglavlje VI Detaljnni podaci)j Analizom sustava dopreme i otpreme naftnih derivata iz Skladi ta Solin, lokacija Vranji ko Blato, ustanovilo se kako im se mogu pripisati: rizici kategorije P (Prihvatljiv rizik, to zna idaseosimprovoenja propisanih procedura ne preporu a poduzimanje nekih dodatnih aktivnosti za smanjenje rizika), rizici kategorije NP1 (Nepo eljan rizik, to zna idaseusvrhuredukcijerizika preporu a provedba manje zahtjevnih mjera za tite i sigurnosti). Procjena opasnosti rezultirala je izdvajanjem 14 preporuka (vidi poglavlje VII preporuke) primjenom kojih bi se mogla unaprijediti razina sigurnosti na dopremi i otpremi naftnih derivata iz Skladi te Solin, lokacija Vranji ko Blato. Prema navedenim preporukama izra en je plan mjera za otklanjanje opasnosti s utvr enim rokovima te odgovornim osobama za provedbu. (vidi poglavlje VIII Plan mjera za otklanjanje opasnoti) Vidi : Procjena opasnosti za pogone i postrojenja-skladi te Solin, lokacija Vranji ko Blato, oznaka: 5226-5-09. izdanje, izdanje: 24.08.29. 7.14.2 PROCJENA OPASNOSTI ZA POGONE I POSTROJENJA - LOKACIJA SVETI KAJO U okviru ove procjene opasnosti analizirana je doprema naftnih derivata u Skladi te Solin, Lokacija Sveti Kajo te otprema naftnih derivata kupcima preko autopunili ta cisterni te Male obale kupcima na otoke. Procjena opasnosti temeljila se na primjeni ra unalnog programa EncoRA, odnosno njegovom modulu koji sadr i to-ako metodu. Procjenu je provela radna skupina od 8 lanova imenovana Odlukom Direktora Sektora logistike ( vidi poglavlje II lanovi radne skupine). lanovi Radne skupine su se dogovorili da e rad biti na zajedni kim sastancima o emu e se voditi evidencija. Ako bude potrebe komunikacija epoodre enim pitanjima biti obavljena telefonom (radi dislociranosti lanova Radne skupine) a prisutnost e biti naza ena napomenom (tel. ) (vidi poglavlje III Podaci o sastancima radne skupine. Procjena opasnosti e po Voditelju radne skupine biti objedinjena, odnosno na zavr nom sastanku biti eprihva ena. Procjena opasnosti je ra ena fazama kako slijedi: 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 51/87 1. Kroz tri sastanka radna skupina ( Vidi zapisnike o sastancima) je u slu benim prostorijama Skladi ta Solin, Dra kovi eva 3. obavila je pripremu materijala i dokumentacije i upoznavanje s tehnolo kim procesom za Lokaciju Sveti Kajo.. 2. Radna skupina je obavila analizu tehnol kog procesa te temeljem zahtjeva koje postavlja to-ako metoda utvrdila je 5 sistema sa ukupno 14 vorova. Oznake, opis i parametri svakog sistema te pojedinog vora (vidi poglavlje V.- Sistemi i orovi). 3. Sukladno metodi to ako obavljena je detaljna analiza po vorovima kako slijedi: Red. br. Oznaka sistema Broj Rizik vora P NP1 Ukupan broj pitanja Ukupan broj preporuka 1. 1. 1 2 3 2 Doprema 2. 2. 1 2 3 2 naftnih 3. 3. 4 1 5 1 derivata 4. 4. 2 1 3 2 5. 5. 2 1 3 1 6. 6. 4 4 Otprema 7. 7. 2 1 3 naftnih 8. 8. 1 2 3 2 derivata 9. 9. 2 2 10. 10. 4 2 6 2 11. Ljudski faktor 11. 6 6 12. 12. 3 1 4 1 Pomo ni 13. 13. 5 5 sistemi 14. 14. 3 3 15. Zajedni ki doga aji 15.. 3 1 4 1 Ukupno 5 14 45 14 59 14 U prethodnoj tablicijeprikazanbrojpitanjaposvakom voru. Svakom pitanju pridru eni su kratki opisi opasnosti, posljedica i mjera za tite. Prema unaprijed definiranohj matrici rizika (vidi poglavlje IV Matrica rizika) procjenjene su kategorije posljedica, frekvencije (u estalosti) i rizika te kad je bilo nu no dane su i odgovaraju e preporuke. Ukoliko je bilo potrebno za detaljnijom argumentacijom uz preporuke su pridodane i napomene. Svi podaci su sistematizirani u posebnom poglavlju (vidi poglavlje VI Detaljnni podaci)j Analizom sustava dopreme i otpreme naftnih derivata iz Skladi ta Solin, lokacija Sveti Kajo, ustanovilo se kako im se mogu pripisati: rizici kategorije P (Prihvatljiv rizik, to zna idaseosimprovoenja propisanih procedura ne preporu a poduzimanje nekih dodatnih aktivnosti za smanjenje rizika), 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 52/87 rizici kategorije NP1 (Nepo eljan rizik, to zna idaseusvrhuredukcijerizika preporu a provedba manje zahtjevnih mjera za tite i sigurnosti). Procjena opasnosti rezultirala je izdvajanjem 14 preporuka (vidi poglavlje VII preporuke) primjenom kojih bi se mogla unaprijediti razina sigurnosti na dopremi i otpremi naftnih derivata iz Skladi ta Solin, lokacija Sveti Kajo. Prema navedenim preporukama izra en je plan mjera za otklanjanje opasnosti s utvr enim rokovima te odgovornim osobama za provedbu. (vidi poglavlje VIII Plan mjera za otklanjanje opasnosti) Vidi dokument: Procjena opasnosti za pogone i postrojenja-skladi te Solin, lokacija Vranji ko Blato, oznaka: 5226-6-09. izdanje, izdanje: 25.09.29. 7.15 PROCJENA POSLJEDICA ZA OKOLI Cilj procjene posljedica bio je utvrditi vrstu, intenzitet i prostornu raspodjelu u inaka koje bi na stanovni tvo nastanjeno oko Skladi ta Solin, lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo mogli prouzro iti ne eljeni scenariji. Budu i da za tehnolo ke sustave u Republici Hrvatskoj provo enje kvantitativne procjene rizika (jo ) ne predstavlja zakonsku obvezu, odnosno nije propisana metodologija prema kojoj bi takve procjene valjalo provoditi. U svrhu procjene posljedica potrebno je koristiti analiti ke (in enjerske) metode koje preporu uju EPA (Environmental Protection Agency), AIChE/CCPS (American Institute of Chemical Engineers/Center for Chemical Process Safety) ili druge relevantne institucije u svijetu. 7.16 PROCJENA UGRO ENOSTI OD PO ARA I TEHNOLO KE EKSPLOZIJE Procjena ugro enosti je provedena po postupku i sadr aju koji je definiran Pravilnikom. Procjena ugro enosti od po ara gra evinskih objekata Skladi ta Solin obavljena je prema austrijskoj metodi TVRB 1 uz upotrebu priloga TRVB- A124, A125 i A126. Procjena ugro enosti od po ara i eksplozije za vanjske objekte Skladi ta Solin je obavljena prema metodi Dow Chemicala (Fire&Explozion Index Corporate Safety$ Loss Prevention STUPANJ OPASNOSTI U OVISNOSTI OD F&E 1 60 mala 61-96 umjerena 97-127 srednja 128-158 velika > 159 Vrlo velika 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 53/87 7.16.1 PROCJENA UGRO ENOSTI OD PO ARA I TEHNOLO KE EKSPLOZIJE - LOKACIJA VRANJI KO BLATO Procjenom ugro enosti po TVRB-1 metodi na zidanim objektima skladi ta Solin, lokacija vranji ko Blato je utvr eno malo po arno optere enje a time su i opasnosti od po ara minimalne Prema procjeni ugro enosti od po ara za tehnolo ke cjeline u kojima se obavlja postupak pretakanja i skladi tenja zapaljivih teku ina na otvorenom prostoru metodom Dow Chemicala (Fire & Explosion Index Corporate Safety & Loss Prevention) 7 izdanje, utvr eno je da su neka postrojenja s srednjim i umjerenim stupnjem opasnosti od po ara i eksplozija. Opasnosti od po ara i/ili eksplozije te razaranja postrojenja podijeljene su u pet kategorija ovisno o veli ini vrijednosti F&EI kako je to prikazano u donjoj tablici. STUPANJ OPASNOSTI U OVISNOSTI OD F&E Raspon F&EI Stupanj opasnosti Postrojenja ili spremnici 1 60 mala R-12, R-13,R-15 i R16 61 96 umjerena R-14 97 127 srednja AP 128 158 velika >159 vrlo velika Zbog velikog indeksa opasnosti od po ara i eksplozija (102,5) te velikog indeksa procesne opasnosti (6,4) dobiveni su i veliki radijusi od 25,8m u kojima bi procesna i druga oprema nastradala. Ovako veliki radijus djelovanja po ara i eksplozije na procesnom postrojenju uzrokuje veliku povr inu odnosno volumen u kome bi procesne jedinice bile uni tene ili znatno o te ene. Tako er je za ovaj slu aj i veliki postotak uni tene opreme u definiranom radijusu odnosno na utvr enoj povr ini (volumenu) koji iznosi 62%. Zbog svega naprijed navedenog u slu aju po ara ili eksplozije na punili tu s zapaljivom teku inom ije je plami te <23 C nastale bi i znatne financijske tete te dulje vremena stajanja pogona za punjenje autocisterni Procjenu ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija je izradila firma Sinaco, d.o.o. od rujna 28. god. Vidi: Procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija- Instalacija 02, Skladi te Vranji ko Blato, 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 54/87 7.16.2 PROCJENA UGRO ENOSTI OD PO ARA I TEHNOLO KE EKSPLOZIJE - LOKACIJA SVETI KAJO Procjenom ugro enosti po TVRB-1 metodi na zidanim objektima skladi ta Solin, lokacija Sveti Kajo je utvr eno malo po arno optere enje a time su i opasnosti od po ara minimalne Prema procjeni ugro enosti od po ara za tehnolo ke cjeline u kojima se obavlja postupak pretakanja i skladi tenja zapaljivih teku ina na otvorenom prostoru metodom Dow Chemicala (Fire & Explosion Index Corporate Safety & Loss Prevention) 7 izdanje, utvr eno je da su neka postrojenja s srednjim i umjerenim stupnjem opasnosti od po ara i eksplozija. Opasnosti od po ara i/ili eksplozije te razaranja postrojenja podijeljene su u pet kategorija ovisno o veli ini vrijednosti F&EI kako je to prikazano u donjoj tablici. STUPANJ OPASNOSTI U OVISNOSTI OD F&E Raspon F&EI Stupanj opasnosti Postrojenja ili spremnici 1 60 mala R-1, R-6, R-7, R-9, R-10, R-11 61 96 umjerena R-3, VP 97 127 srednja AP, TV 128 158 velika >159 vrlo velika Iz prora una kao dijela procjene ugro enosti najugro eniji po arni sektor, po arni sektor koji ima srednji stupanj opasnosti i on definira cjelokupnu instalaciju tj. mo e se re i da su vanjski pogoni Instalacije 01 definirani na osnovi prora una indeksa po arne i eksplozivne opasnosti kao srednje opasni. Zbog srednjeg indeksa opasnosti od po ara i eksplozija (124,2) te velikog indeksa procesne opasnosti (7,7) dobiveni su i veliki radijusi od 31,7m (tablica B9.) u kojima bi procesna i druga oprema nastradala. Ovako veliki radijus djelovanja po ara i eksplozija na procesno postrojenje uzrokuje veliku povr inu odnosno volumen u kome bi procesne jedinice bile uni tene ili znatno o te ene. Tako er je za ovaj slu aj i veliki postotak uni tene opreme u definiranom radijusu odnosno na utvorenoj povr ini (volumenu) koji iznosi 66%. Zbog svega naprijed navedenog u slu aju po ara ili eksplozije na vezu s zapaljivom teku inom ije je plami te <23 C nastale bi i znatne financijske tete te dulje vremena stajanja pogona za istakanje tankera. Procjenu ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija je izradila firma Sinaco, d.o.o. od rujna 28. god. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 55/87 Vidi: Procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija- Instalacija 02, Skladi te Sveti Kajo, 7.17 KLASIFIKACIJA PROSTORA UGRO ENIH EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM Na grafi kim nacrtima prikazana je klasifikacija prostora (zone opasnosti od eksplozija) u prostorima ugro enim eksplozivnom atmosferama. Mo e se zaklju iti da postoji opasnost od eksplozija, odnosno pare koje mogu stvoriti eksplozivnu atmosferu op enito su svrstane u skupinu plinova IIA i temperaturni razred T3, 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 56/87 Vidi: Nalaz o stanju protueksplozijske za tite, oznaka: TN-KL 04642 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 57/87 Vidi: Nalaz o stanju protueksplozijske za tite, oznaka: TN-KL 04642 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 58/87 Vidi: Nalaz o stanju protueksplozijske za tite, oznaka: TN-KL 04637 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 59/87 Vidi: Nalaz o stanju protueksplozijske za tite, oznaka: TN-KL 04637 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 60/87 Vidi: Nalaz o stanju protueksplozijske za tite, oznaka: TN-KL 04637 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 61/87 8. MJERE ZA TITE I INTERVENTNE MJERE ZA OGRANI AVANJE POSLJEDICA NESRE A 8.1 OPIS OPREME U POSTROJENJU KORI TENE ZA OGRANI AVANJE POSLJEDICA VELIKIH NESRE A Vatrogasno vozilo karakteristike: VATROGASNA VOZILA KOMBINIRANO VATROGASNO VOZILO MERCEDES ROSENBAUER / IM METAL 3344 Volumni protok centrifugalne pumpe: 30 l/min. (kod 8 bara); 4 i/min (kod 40 bar) Kapacitet spremnika za vodu: 78 l vode Kapacitet spremnika za pjenilo: 10 l pjenila Volumni protok baca a voda/pjena na krovu: 25 l/min. (kod 8 bara) Vitlo za brzu navalu: 60 m. Godina proizvodnje: 24. Stabilni sustavi opskrbe vodom Opskrba vodom vanjske protupo arne mre e, koja obuhva a prostore smje taja spremnika, instalacije za ga enje ihlanenje vanjskih pla teva i krovova spremnika, te sustava s instalacijama za ga enje po ara s pjenom unutarspremnika, sabirnih prostora i okolnog terena osigurana je iz ka telanskog vodovoda, apomo u crpnog postrojenja se distribuira do potro a a tj. na mjesto ga enja po ara. Napajanje vodom crpnestanice vr i se iz ka telanskog cjevovoda NO3 mm s priklju cima 2x NO150 mm. Uvatrogasnoj pumpaonici su smje tene tri vatrogasne centrifugalne pumpe pogonjene elektromotorima, spremnik pjenila obujma 3,0 m3, kao i pri uva pjenila vrste FP-70 plus u ukupnoj koli ini od 6.8 litara. Karakteristike vatrogasnih pumpi su sljede e: CP1 Q=3.6 l/min H = 0,45 MPa n=1.470 o/min N=45 kw CP2 Q=2.3 l/min H = 1,50 MPa n=1.8 o/min N=45 kw CP3 Q=3.333,3l/min H= 0,50MPan=1.450 o/min N=40 kw U slu aju nestanka mre nog napona, u roku od 22 sekunde uklju uje se kao rezervni izvor energije diesel-elektri ni agregat. Za vanjsku hidrantsku mre u i instalaciju ga enja i hlanenja spremnika s vodom predvinene su dvije centrifugalne crpke kapaciteta 60 l/s i 38,3 l/s. Instalacija je tako izvedena da se tla ne centrifugalne crpke sustava za pjenu (2 kom.) mogu koristiti za vanjsku hidrantsku mre uihlanenje te ga enje s raspr enom vodom. Za ga enje po ara pjenom predvinen je jedan sustav sa dvije tla ne crpke od kojih je jedna glavna, kapaciteta39 l/s,pritlakuod15x10 5 Pa. Pumpa CP3 slu i kao rezervna. Jedna mre a vezana je sa ubacivanjem pjene u 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 62/87 spremnike, a druga vanjska tipa hidrantske mre e za ubacivanje pjene pomo u mobilne opreme (cijevi i mlaznica) u sabirne prostore i za ti enje okolnog terena. Pu tanje u rad centrifugalnih crpki i oba sustava(voda i pjena) obavlja se ru no prema dojavi po ara bilo pojedina no ili oba sustava zajedno Vatrogasni aparati Broj vatrogasnih aparata na lokaciji Vranji koblato potipuje slijede i: -prijevoznivatrogasni aparat tipa S 50 6 kom; -prijevoznivatrogasni aparat tipa S 9 10 kom. Broj vatrogasnih aparata na lokaciji Sveti Kajo postavljena je sljede a mobilna vatrogasna oprema: 1. 2. prijevozni vatrogasni aparati S-50 prijenosni vatrogasni aparati S-9 10 kom. 27 kom. 3. prijenosni vatrogasni aparatis-6 3 kom. 4. prijevozni vatrogasni aparatico2-5 1 kom. Stabilne instalacije: Sustav vatrodojave sastoji se od vatrodojavne centrale tipa NOTIFIER CFP- 12/24 smje tene u prizemlju poslovnog objekta, neposredno do portirnice u kojoj je uspostavljeno stalno 24-satno de urstvo.i ru nih I automatskih javlja a Vatrodojavna centrala napaja svoje potro a e (javlja i, signalizatori, akumulatori), prima i obranuje informacije primljene od javlja a po ara, kao i promjene u napajanjima el.energijom. Ona razlikuje pojavu smetnje napajanja, prekid linije, kratki spoj linije, zemni spoj tepojavu dima i vatre. Zvu nom isvjetlosnom signalizacijom upozorava de urnu(e) osobe na promjenu stanja u vatrodojavnom sustavu, a u slu aju po ara ako su zadovoljeni svi postavljeni uvjeti, uklju uje se uzbunjivanje sirenom. VDC se normalno napaja elektri nom energijom iz mre e, a u slu aju nestanka napona iz mre e, napajanje se vr iiz akumulatorskih baterija (2 x DSC 12V, 17Ah) smje tenih u ku i tu VDC. Alarm dobiven od ru nih javlja a po ara smatra se sigurnom dojavom po ara, pa treba odmah pristupiti radnjama predvinenim Planom ga enja po ara. Po provjeri alarma ru nog javljaa, de urna osoba tasterom uklju uje alarmnu sirenu smje tenu na vrhu zgrade, jer se ti ene zone preklapaju sa javnom povr inom, tj. cestom koja vodi na eljezni ku stanicu Solin. Alarm automatskih javlja a treba provjeriti, zbog mogu nosti da se radi o alarmu izazvanim pu enjem, zavarivanjem, bru enjem i sl. radovima. Ukoliko osoba koja ide u izvinanje utvrdi da se radi opoaru, pritiskom na najbli i ru ni javlja aktivira zonu ru nih javlja a kao potvrdu da se radi opo aru i tada se opet postupa prema Planu gaenja po ara. Vatrodojavni sustav je podjeljena u 10 zona a ti eni prostor je pokriven sa 7 termodiferencijalnihjavlja a, 4ionizacijska javlja a i 13 ru nih javlja a. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 63/87 Prikaz prostora Sv. Kajo prekrivenog dojavom s javlja ima: Zona Prostor ti enja Tip Broj javlja Z-1 D-1 Vagon istakali te i eljezni ka stanica ru ni 4 Z-2 D-2 Auto punili te ru ni 1 Z-3 D-3 Pumpe za R-5 ru ni 1 Z-4 D-4 Instalacija zapad : spremnik br. ru ni 4 operativna obala i stra arska ku ica 1 i 2 Z-5 Podrum, laboratorij termi ki 2 Z-6 Podrum, telefonska centrala ionizacijki 1 Z-7 Podrum, kuhinja i hodnik termi ki 4 Z-8 Stubi te ru ni 3 Z-9 1. kat, uredi Ionizacijski ni 2 Z-10 2.kat, hodnik 2.kat, ajna kuhinja ionizacijski 1 termi ki 1 Ukupno 24 Na prostoru skladi ta Vranji ko blato instalirani su ru ni javlja i po ara, a njihova lokacija je slijede a: - Pored zgrade vatrogasne pumpaone; - Kod glavnog ulazau upravu pogona; - Kod spremnika R-13 sa ju ne strane - Kod spremnika R-15 sa ju ne stranei - Kod spremnika R-16 sa isto ne strane. Hidrantska mre a U smislu za tite od po ara na lokaciji skladi ta Vranji ko blato izgra en je sustav za tite koji se sastoji od: - vanjske hidrantske mre e sa nadzemnim hidrantima; - stabilnog sustava za ga enje po ara u spremnicima i stabilnog sustava ga enje po ara u tankvanama sa nadzemnim spremnicima - stabilni sustav za ga enje po ara raspr enomvodomnaauto punili tu; - stabilni sustav za hla enje spremnika; - vatrogasnih aparata za po etno ga enje po ara Stabilna instalacija za ga enje, te za titu od nastanka i Kajo sastoji se od: -instalacije za hlanenje krovova i pla teva spremnika, -instalacije za ga enje spremnika pjenom, -vanjske hidrantske mre eza ga enje po ara vodom, -vanjske hidrantske mre eza ga enje po ara pjenom, -instalacije za ga enje na auto-pretakali tu,te - baca a voda-pjena na tankerskom privezu. irenja po ara, na lokaciji Sveti Cijevna razvodna mre aizvedena je od eli nih cijevi u kombinaciji O 150 mm i O 1 mm,a priklju ci za nadzemne hidrante, od istih cijevi, su O 80 mm. Na svakom hidrantu ugraneni 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 64/87 su priklju ci za prenosnu vatrogasnu opremu i ventil za otvaranje vode, aantikorozivno su za ti eni zelenom bojom. Hidranti su rasporeneni oko objekata na propisanim udaljenostima. Hidrantima se posti e menusobnopokrivanje izatita svih objekata. Vanjski hidranti su od razvodnog cjevovoda odvojeni ventilima. Cjevovodi su na prirubni kim spojevima galvanski povezani i ispravno uzemljeni. Dreniranje cjevovoda je izvedeno iuispravnom jestanju.uz nadzemne hidranate nalaze se vanjski hidrantski ormari i spropisnom opremom. Prikaz rasporeda nadzemnih hidranata: Mjesto postavljanja nadzemnoghidranta Broj postavljenih hidranata Spremnici R1doR6 4 Spremnici R7doR11 4 Istakali te vagon cisterni 6 Punili te autocisterni 3 Obala - luka za istovar naftnih derivata 6 UKUPNO NH 23 Svi nadzemni hidranti su ozna eni, propisana oprema za ga enje po ara nalazi se u pripadaju im ormari ima. Pristup do svih hidranata mogu je i s vatrogasnim vozilima. INSTALACIJA ZA GA ENJE PO ARA SPREMNIKA Stabilni sustav za ga enje na spremnicima: Stabilni sustav za ga enje po ara pjenom izveden je na spremnicima R-1, R-2, R-3, R4, R-5, R-6, R-8, R-9, R-10 i R-11, podijeljeni su u tri grupe. Stabilni sustavza ga enje sastoji se od: Sistema za opskrbuvodom Spremnik pjenila Q=3m 3 Dva mje a atipa Around-the-Pump Sistema za opskrbumje avinomvoda/pjenilo Razvodnih ventila Cjevovoda koji zavr avaju komorama za ubacivanje pjene uunutra njost spremnika. Osim ga enja preko sistema za opskrbu mje avinom voda/pjenilo, ga enje se mo e izvesti ipreko vatrogasnih vozila kaopolu-stabilnogsustava. Na sistemu za opskrbu mje avinom voda/pjenilo nalazese zasebni zasuni, koji se otvaraju kad je potrebno ga enje spremnika. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 65/87 Podaci o ugra enojopremi za ga enje prikazani su tabelarno: Spremnik Kapacitet Broj m 3 Tip komora komora Tip krova R 1 50 AF 15 4 fiksni R 2 50 AF 15 4 fiksni R 3 30 AF 15 2 fiksni R 4 1250 AF 7 2 fiksni R 5 1250 AF 7 2 fiksni R 6 1250 AF 7 2 fiksni R 7 13 AF 15 2 fiksni R 8 26 AF 15 2 fiksni R 9 50 AF 15+AF 30 2+1 fiksni R 10 2650 AF 15 2 fiksni R 11 2650 AF 15 2 fiksni R 12 2650 AF 15 2 fiksni R 13 2650 AF 15 2 fiksni R 14 50 AF 15+AF 30 2+1 fiksni R 15 50 AF 15+AF 30 2+1 fiksni R 16 50 AF 15+AF 30 2+1 fiksni Ostala vatrogasna oprema za potrebe za tite od po ara na lokaciji se nalazi u hidrantskim ormarima i u zgradi vatrogasne pumpaone a razmje taj iste je naveden u Procjeenama ugro enossti od po ara i Planovima za tite od po ara za Skladi te Solin. 8.1.1 MJEREZA TITE NA RADU Kako radi specifi nosti u obavljanju poslova i radnih zadataka u Skladi tu Solin lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo, primjenom osnovnih pravila za tite na radu nije mogu e osigurati uvjete za rad na siguran na in, Pravilnikom o za titi na radu u Sektoru logistike, Sektoru komercijalnih poslova i Sektoru za upravljanje lancem opskrbe utvr uje se obveza primjene posebnih i priznatih pravila za tite na radu kroz postupke: 1. osposobljavanja iz podru ja za titenaradu, Osposobljavanja se obavljaju po verificiranim programima i provode ih ovla tene pravne ili fizi ke osobe. Provjera osposobljenosti obavlja se u propisanim rokovima o emu se vode zapisi (evidencija). 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 66/87 Vidi: Uputa o osposobljavanju iz za tite na radu u Sektoru logistike, Sektoru komercijalnih poslova i Sektoru za upravljanje lancem opskrbe :oznaka 2571-8-06, izdanje: 2. obavje tavanja, izvje ivanja, Na temelju izra enih procjena opasnosti za radna mjesta i radni okoli,utvr ivanja i ocjene preostalog rizika, radi za tite radnika na radu i drugih osoba koji borave u prostorijama i prostorima Skladi ta Solin, provodi se odgovaraju e obavje tavanje o opasnostima i tetnostima. Postupci obavje tavanja i izvje tavanja provode se interno (INA, d.d.), te eksterno zainteresirane strane Vidi: Uputa o obavje tavanju i izvje tavanju iz za tite na radu u Sektoru za dobavu nafte i logistiku, sektoru veleprodaje i sektoru za upravljanje lancem opskrbe: oznaka: 2571-010- 06, izdanje: 3. poslova s posebnim uvjetima rada, Procjenom opasnosti u radna mjesta identificirane su opasnosti za svako radno mjesto te nastavno na navedeno primjenjuju se posebna pravila za tite na radu koja se odnose na radnike i na in obavljanja poslova.. Uputom su utvr eni poslovi i radna mjesta s posebnim uvjetima, te posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje tih poslova. Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje mogu obavljati radnici koji osim op ih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete radi sprje avanja tetnog utjecaja rada na njihov ivot i zdravlje. Posebni uvjeti su: dob ivota, spol, stru na sposobnost, zdravstveno, tjelesno ili psihi ko stanje (zdravstveno stanje) i psihofiziolo ke i psihi ke sposobnosti ( psihi ka sposobnost) Zdravstveno stanje i psihi ka sposobnost se periodi ki provjerava sukladno Pravilniku o posebnim uvjetima rada Vidi: Uputa o poslovima i radnim mjestima s posebnim uvjetima rada u Sektoru za dobavu nafte i logistiku I Sektoru veleprodaje, oznaka: 2571-015-06. izdanje: 4. sredstava rada i radnog okoli a, Procjenom opasnosti za radna mjesta utvr ena su sredstva rada koja se koriste u procesu rada kao i radni prostori i prostorije. Nastavno su identificirane opasnosti koje iz istih proizilaze te vrsta i rokovi periodi kih ispitivanja. Vidi: Procjena opasnosti za radna mjesta u Slu bi dopreme,otpreme i skladi tenja, oznaka:5226-01-09. izdanje:, Prilog 3. i 4. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 67/87 Red. RADNO MJESTO broj 1 direktor Slu be rukovoditelj PJ ekspert za upravljanje zalihama vi i referent za upravljanje zalihama rukovoditelj I VRSTA OSOBNOG ZA TITNOG SREDSTVA Hla eljetnemu ke Hla e zimske mu ke Jaknaljetnamu ka Jakna zimska Kabanica Cipele ljetne niske ROKOVI ZAMJENE (mj) 24 36 24 48 48 36 2 glavni skladi tar i i ii skladi tar i, skladi tar ii, voza vili ara, manipulant, pomo ni skladi tar, disponent manipulant zapaljivih roba, 3 ef skladi ta I i II voditelj poslova I 4 elektri ar, strojobravar, zavariva, kovinotokar lo a kotla 5. osobnih za titnih sredstava i opreme, Polo maja ljetna mu ka Polo maja zimska mu ka Hla eljetnemu ke Hla e zimske mu ke Jaknaljetnamu ka Jakna zimska Ki na kabanica Ko ulja zimska mu ka Ko ulja ljetna mu ka Kapa ljetna Kapa zimska Cipele ljetne niske Cipele zimske visoke izme gumene Rukavice ko ne Rukavice gumene Jakna zimska Kuta Cipele ljetne niske Cipele zimske visoke Polo maja ljetna mu ka Polo maja zimska mu ka Hla eljetnemu ke Hla e zimske mu ke Jakna ljetna mu ka Jakna zimska Ko ulja zimska Ko ulja ljetna Rukavice za titne Kapa ljetna Kapa zimska Za tine nao ale Cipele ljetne niske Cipele zimske visoke 12 12 12 12 12 24 48 6 6 12 24 12 24 prema potrebi po potrebi 36 24 12 24 12 12 12 12 12 36 12 12 po potrebi 24 36 po potrebi 12 36 Procjenom opasnosti za radna mjesta utvr ena su osobna za titna sredstva koja se koriste u radu Vidi: Procjena opasnosti za radna mjesta u S Vidi: Procjena opasnosti za radna mjesta dopreme,otpreme i skladi tenja, oznaka:5226-01-09. izdanje:, Prilog 5. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 68/87 6. rada s opasnim radnim tvarima, Procjenom opasnosti za radna mjesta utvr ene su opasne tvari koje se pojavljaju u tehnolo kom procesu na Skladi tu Solin. Utvr ene su opasnosti (R oznaka) i mjere za tite koje se primjenjuju za vrijeme radnog procesa. Vidi: Procjena opasnosti za radna mjesta u Slu bi dopreme,otpreme i skladi tenja, oznaka:5226-01-09. izdanje:, Prilog 2. 8.1.2 MJERE ZA TITE OD PO ARA Sukladno zakonskim propisima iz za tite od po ara, temeljem procjene ugro enosti od po ara i tehnolo ke eksplozije, nastavno i kategorizacije s osnove po ara i eksplozije objekata Skladi ta Solin, lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo definirane su mjere za otklanjanje opasnosti od po ara i eksplozija. Mjere podrazumjevju ispravnost stabilnih i mobilnih sustava za hla enje, ga enje po ara kao i sustava za komunikaciju odnosno dojavu Red. PREDMET br ISPITIVANJA ROK 1 elektri ne instalacije 1 god 2 gromobrani 2 god 3 otpor izolacije 5 god 4 stati ki elektricitet 6 mjeseci 5 Hidrantska mre a - unutarnja 1 god 6 Hidrantska me a - vanjska 1 god 7 stabilni sustav za hla enje I ga enje 1 god 8 vatrogasni aparati 1 god. 9 dimnjak - i enje 1 god 10 ex ure aji - nadzor 3 god 11 odzra ni ventili 2 god 12. vatrodojava 1 god. Kontrola se obavlja periodi ki i to: DATUM ISPITIVANJA Napomena Periodi ka ispitivanja obavlja ovla tena pravna ili fizi ka osoba o koja se pak nalazi u arhivi Skladi ta Solin. emusevodiposebnaeidencija 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 69/87 8.1.2.1 ZA TITA OD PO ARA NA LOKACIJI VRANJI KO BLATO SHEMA SUSTAV ZA GA ENJE PO ARA Vidi: Plan za tite od po ara i tehnolo ke eksplozije za lokaciju Vranji ko Blato, oznaka: TD 47/02 od 22. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 70/87 SHEMA VATROGASNE PUMPAONICE LOKACIJA VRANJI KO BLATO Vidi: Plan za tite od po ara i tehnolo ke eksplozije za lokaciju Vranji ko Blato, oznaka: TD 47/02 od 22. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 71/87 8.1.2.2 ZA TITA OD PO ARA NA LOKACIJI SVETI KAJO SHEMA SUSTAVA ZA GA ENJE PO ARA Vidi: Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 72/87 Vidi: Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 73/87 Vidi: Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 SHEMA SUSTAVA ZA GA ENJE PO ARA U POSLOVNOM OBJEKTU 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 74/87 Vidi: Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 75/87 Vidi: Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 76/87 Vidi: Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 77/87 Vidi: Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 78/87 SHEMA SUSTAVA ZA GA ENJE PO ARA U KOTLOVNICI Vidi: Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 79/87 VATROGASNICA NA LOKACIJI SVETI KAJO SHEMA SUSTAVA ZA PRIPREMU ZRA NE PJENE ZA GA ENJE PO ARA SHEMATSKI PRIKAZ SPAJANJA TDP-a na postoje u instalaciju Skladi ta naftnih derivata Solin-vanjske instalacije i tankerski privez DN1 ZELENI DN150 CRVENI DN150 MONITOR OBALA 11 SPREMNIKA + MRE A ZA MJE AVINU MONITOR + MRE A ZA OTOPINU NA TANKERSKOM PRIVEZU DN150 DN150 TDP 60 TDP 25 VATRO CRPKE TANKERSKI PRIVEZ Z.BURNA 8.1.3 MJERE ZA TITE OKOLI A Uz mjere za tite na radu i za tite od po ara koje se odnose na za titu okoli a unutar skladi ta, u velikom obimu tite i radni i vanjski okoli. Kako u Skladi tu Solin, lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo nema velikih stacionarnih one i iva a do ugro avanja okoli amo edo i samo u slu aju izvanrednih doga aja (po ar, eksplozija, elementarne nepogode, sabota a). Radnom uputom utvr ene su mjere da sustav odvodnje bude u funkcionalnom stanju Vidi: Uputa o radu i odr avanju objekata za odvodnju i ure aja za obradu otpadnih voda u Skladi tu Solin, lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo oznaka: 501062-9-07, izdanje Sukladno zakonskim propisima o gospodarenju otpadom za Skladi te Solin lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo izra en je plan gospodarenja otpadom. Isti postupak biti e primjenjen i u slu aju izvanrenog doga ajaprikojemsemoestvoriti otpad a koji treba sakupiti te po pravilima struke zbrinuti. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 80/87 POPIS SPECIJALIZIRANIH FIRMI ZA SANACIJU OKOLI A Naziv tvrtke CROSCO d.o.o. Zagreb CIAN, d.o.o. Split Javna vatrogasna postrojba grada Splita Sjedi te tvrtke Zagreb, Vukovarska 18 Vara dinska 51. Split Ime i prezime osobe za kontakt Robert Mori Broj telefona 01/ 2381-305 098/ 277-461 Dogovorena suradnja DA P. Boji 021/540-194 DA 93 Vidi: Uputa o gospodarenju otpadom u Skladi tu Solin, lokacija Sveti Kajo i Vranji ko Blato, oznaka: 501062-010-07 izdanje 8.1.4 MJERE ZA SPRJE AVANJE I OGRANI AVANJE POSLJEDICA NESRE A Kako su u ranijim to kama navedene mjere za sprje avanje nesre a na Skladi tu Solin, lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo u ovom dijelu vi epanjejeposveeno ograni avanju posljedica. Kako bi posljedice po zdravlje radnika, objekte, radni i vanjski okoli bile to manje kontinuirano treba provoditi aktivnosti navdene uranijimto kama. Ali ako se ipak dogodi slu aj koji se ne smatra redovitim poduzimaju se mjere za ograni avanje posljedica sukladno: Uputi o pripravnosti i odzivu u slu aju izvanrednih doga aja u Sektoru logistike, oznaka: 5226-9-08, izdanje Nastavno na navedeno detalje razra uju: 8.1.4.1 Uputa o prvoj i medicinskoj pomo i Usluaju izvanrednog doga aja koji je za posljedicu imao ozljedu ili bolest radnika na radu te drugih osoba koje su se zatekle u radnom okoli u Sektora logistike do predaje na lije enje u zdravstvenu ustanovu, postupa se prema nazna enom dokumentu. Vidi: Uputa o pru anju prve i medicinske pomo i u Sektoru logistike, Sektoru komercijalnih poslova i Sektoru za upravljanje lancem opskrbe, 2571-011-06, izdanje:- 8.1.4.2 Plan evakacije i spa avanja Plan evakuacije i spa avanja primjenjuje se u slu aju izvanrednog doga aja prema shemi u nastavku. Vje be se provode najmanje svake dvije godine u okviru mjeseca za tite od po ara. Vidi: Plan evakuacije i spa avanja za skladi te Solin, oznaka: 17-065-22/08, revizija: 01. 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 81/87 8.1.4.3 Plan za tite od po ara, Temeljem procjene ugro enosti o po ara i tehnolo kih eksplozija po nadle nom ministarstvu obavljeno je razvrstavanje objekata u kategoriju ugro enosti. Nastavno na navedeno izra eni su planovi za tite od po ara za Skladi te Solin, lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo. Vidi: Plan za tite od po ara i tehnolo ke eksplozije za lokaciju Vranji ko Blato, oznaka: TD 47/02 od 22. Vidi: Plan za tite od po ara Instalacija 1.- lokacija Sveti Kajo: oznaka 09-25, od lipanj 25 8.2 ORGANIZACIJA UZBUNJIVANJA I INTERVENCIJA a. Uputa o pripravnosti i odzivu kod izvanrednih doga aja u Sektoru logistike, oznaka,: 5226-9-08. izdanje: b. Plan evakuacije i spa avanja za skladi te Solin, oznaka: 17-065-22/08, revizija: 01. c. Operativni plan inteventnih mjera u slu aju iznenadnog one i enja/zaga enja voda lokacija Vranji ko Blato i Sveti Kajo oznaka: 501062-9-07, izdanje d. Operativni plan inteventnih mjera u slu aju iznenadnog one i enja/zaga enja voda ili mora u Skladi tu Solin, Lokacija Sveti Kajo, oznaka,: 501156-8-06. izdanje: e. Operativni plan intervencija uza titi okoli a za Skladi te Solin, Lokacija Sveti Kajo, oznaka,: 1156-5-06. izdanje: f. Operativni plan intervencija u za titi okoli a za Skladi te Solin, Lokacija Vranji ko Blato, oznaka,: 501062-6-06. izdanje:01 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.
07-05-01-4/10 82/87 8.2.1 ORGANIZACIJA SUKLADNO PLANU EVAKUACIJE I SPA AVANJA 07.05.01- vaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.