TERAKOTNA GLAVA BOGINJE IZ NINA

Similar documents
CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

I Vetri Del Museo Archeologico Di Tripoli (Archaeopress Roman Archaeology) (Italian Edition) By Sofia Cingolani

BENCHMARKING HOSTELA

GROMA. documenting archaeology dept. of history and cultures, university of bologna

A TI,DIOS (You Are God) œ œ. œ œ œ œ. œ. œ. œ. Dios, Dios, God, we ac -

Podešavanje za eduroam ios

A TI,DIOS (You Are God) INTRO South American Dance (q = ca. 80) Dm. œ œ. œ # œ œ œ œ. œ. œ. œ œ. j J œ. œ œ œ œ œ œ œ. ba - mos; you; All

Piazza Armerina Villa Romana Del Casale Enna Morgantina (Italian Edition) [Kindle Edition] By Edizioni Enjoy

PROJEKTNI PRORAČUN 1

Tacchini Review Milan Design Week Tacchini. Review

Commissioned by Paul and Joyce Riedesel in honor of their 45th wedding anniversary. Lux. œ œ œ - œ - œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ.

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

Contents. List of illustrations Acknowledgements Abbreviations. Conclusion: space and society in the Greek and Roman worlds 159

La Tinkerbelle Delle Terme (Italian Edition) [Kindle Edition] By John G Fainella

Giovanni Gabrieli (c ) Ego dixi, Domine. à 7. Transcribed and edited by Lewis Jones

DEUS CARITAS EST SATB Choir, Soloist, Organ. œ œ. œœœœœ. œ œœœ œ œ œ

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Nejednakosti s faktorijelima

All Of Egypt : From Cairo To Abu Sinbel, Sinai By Giovanna Magi

Digital Resources for Aegean languages

Ecce dies venit desideratus

MEETINGS & INCENTIVES

Greece. Decorated vases: from geometric to red figure, humanism, strategies of visual story-telling, Exekias

GLOBAL PERSPECTIVE - Life of Buddha frieze from Gandhara

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

Halina, Hesus. (Advent) œ N œ œ œ. œ œ œ œ œ. œ. œ œ œ œ. œ œ. C F G7sus4. œ. # œ œ J œ œ œ J. œ œ. J œ. # œ. # œ œ œ

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

Istria- Pula (Slovenia) 1:100K (English, Spanish, French, Italian And German Edition) By Freytag-Berndt

Ekaterine Kobakhidze (Tbilisi) HEGELEUS THE TYRSENIAN IN CORINTH AND DEMARATUS

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

COME RAGGIUNGERCI HOW TO REACH US. Stazione / Railway station Km 0,3 Autostrada / Highway Km 25 Aeroporto / Airport Fiumicino Km 35

SERVIZI ECOSISTEMICI Sessione 4 Corso di Formazione IMPRINT+

NUMANA AND ITS ANCIENT TERRITORY: NEW DATA AND RESEARCH PERSPECTIVES

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

La Nubia E Il Sudan: Geografia, Geologia, Idrografia, Atmosferologia, Morfologia, Antropologia (Italian Edition) By Elia Rossi

ITE TOSI and INVICTA GRAMMAR SCHOOL Busto Arsizio, 9 October-14 October 2015

a suite of three songs about childhood, for SATB chorus and piano

Splendid SICILY & Sublime SOUTHERN ITALY

Grand Tour of Sicily

Aquileia: Problems about the Theatre. Contributions of the New Technologies

EVENTS LIVE CARNIA from 11/12/2017 to 17/12/2017

DOWNLOAD 1 ARRONDISSEMENT PARIS LOUVRE BANQUE DE FRANCE QUARTIER DES HALLES ST EUSTACHE DE PARIS ST ROCH MUSEE DE LORANGERIE

CAMPIONATO ITALIANO JUNIORES 2017 FISW SURFING. - Point Break Trophy Junior Cup 20 maggio Quiksilver Junior Cup 7 giugno 2017

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

COLLEZIONE ACCADEMIA ITALIANA

Translation and Pronunciation Guide. Preview Only

Chapter 12 Phone Reservations Dialogue

Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1.

Saule, Saule, quid me persequeris?

E X C E L L E N C E I N S A C R E D C H O R A L M U S I C. Puer Natus in Bethlehem. A Child Is Born in Bethlehem. Arranged by Robert G.

Claudio Merulo ( ) Ave gratia plena. Transcribed and edited by Lewis Jones

PORTUALITY XXI Logistics Landscapes and Active Heritage of the Urban-Port Dynamic Threshold Coexistence Strategies for Planning the City with the Port

Tegea II. of Athena Alea and 2004

10 Good reasons. to choose Ca Sagredo

ANNEX 10 AUDITING COMPANY S REPORT ON THE FINANCIAL STATEMENTS AND THE PRO-FORMA DATA

Settembre in Italia A private, small group tour of Italy 18 Days 17 Nights

Cascata Del Niagara In America. By N.A. -

CONCEPT DESIGN DETAILED DESIGN. BIM services Feasibility. Architectural Structural MEP. Architectural Structural MEP. Integrated.

J. P. MEĐUNARODNI AERODROM "SARAJEVO" D.O.O.

Greek Study Charts FEMALE freestanding Sculpture 1 January 2, Summary of Greek Female Sculpture

CALL 2017 KA107 Higher education student and staff mobility within PARTNER countries Candidature ricevute

Angele Dei. Music by Christopher J. Hoh. Traditional text attributed to Reginald of Canterbury. ~ prayer to the guardian angel

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

COLLEZIONE 2014 COIN COLLECTION 2014

Nicosia - Cyprus, 20 th September Matteo Beghelli, Research Department, Unioncamere Emilia-Romagna - Italy

The Italians: Cristiano, Vittorio And Dario: Once A Ferrara Wife... / A Dark Sicilian Secret / Blackmailed Bride, Innocent Wife (Mills & Boon M&B) By

Keynote Intervention

DOWNLOAD OR READ : WALKING WITH DINOSAURS PDF EBOOK EPUB MOBI

Thomas Tallis Mass for 4 voices

CITTA DIATRIPALDA ESTRATTODIDELIBERAZIONEDELLAGIUNTACOMUNALE. N.116del OGGETTO

What to do in Cagliari? Day 1. Cagliari

Reproduction Permission

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

EUR A DISTRICT WITH A WIDE RANGE OF SERVICES

My favourite place is Toledo in Spain. I went there when I was seventeen years old.i went to the Cathedral in the city

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

Measuring the wellbeing at urban level: the project UrBES. Adolfo Morrone

OLD WORLD. NEW SHIP. NEW SAILINGS.

Ask Manu Italiano [Ep.011] What's the difference between CITTÀ, PAESE, VILLAGGIO?

THIASOS. rivista di archeologia e architettura antica. 2018, n. 7.2

Guida per visitare la terra dei nostri antenati

DOWNLOAD OR READ : VILLA ELSA PDF EBOOK EPUB MOBI

International Youth Football tournament

Bear management in Croatia

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Capri, Amalfi Coast and Rome 08/30/15 09/07/15

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

List of the participating shops and services "Easy Card San Gimignano " On any minimum purchase of 20,00:

Serbian Mesopotamia in the South of the Great Hungarian (Pannonian) Plain. Tisza Tisa. Danube Dunav Duna V O J V O D I N A. Sava

ITALY BELLA ITALIA! EXCHANGE PROGRAM & CULTURAL VISIT OF ITALY MARCH 21-31, 2018* 11 DAYS / 9 NIGHTS *Travel dates to be confirmed upon flight booking

Siracusa By Delia Ephron

Greek Art. Greek Architecture 15/09/2017. Architecture: or, the Art of Man St. Lawrence, 9/15/2017. Architecture: or, the Art of Man

Discovering ancient Metapontum:

Greek Art. Periods Pottery Sculpture Architecture. Malaspina Great Books

Alma Nemes. Transcribed from several period publications. - ma Ne - mes. w œ w. Ne - mes. w w w w. - mes, quae di - ce - re Cy - pris

CRNA GORA

ITINERARY CENTRAL COMMUNITY COLLEGE SPECTRUM ITALY JOHN DICKSON ARTISTIC DIRECTOR JUNE Your World of Music

Meetings & Events Brochure

Transcription:

Kornelija A. GIUNIO TERAKOTNA GLAVA BOGINJE IZ NINA UDK 904 (497.5) 652 Primljeno/Received: 1999. 10. 5. Prihva}eno/Accepted: 1999. 11. 12. Kornelija A. Giunio HR-23000 Zadar Arheolo{ki muzej Trg opatice ^ike 1 U privatnom vlasni{tvu u [ibeniku nalazi se prekrasna, polovi~no sa~uvana terakotna glava boginje iz Nina. Ova studija je rezultat stru~ne obrade autorice, koja je nalaz podvrgla stilskoj i tipolo{koj analizi. Autorica smatra da se radi o glavi boginje Here, o radu kasnogr~ke - helenisti~ke umjetnosti 3. st. prije Kr. Klju~ne rije~i: terakota, Gr~ka, Italija, helenizam, Nin. U privatnom vlasni{tvu u [ibeniku nalazi se polovi~no sa~uvana terakotna glava ene - boginje. Pretpostavljeno mjesto nalaza je Nin kod Zadra (liburnsko-rimska Aenona). 1 Sa~uvano je ne{to vi{e od polovice glave glinene pune skulpture, o{te}enog je nosa i brade, te mjestimice o{te}ene (otu~ene) povr{ine (visina glave 16,8 cm, {irina 12,6 cm, debljine od 1,7 do 2,9 cm: sl. 1 i 2, 3 i 4). 2 Glina od koje je izra ena nije sasvim pro~i{}ena, a crvenkasto-sme a boja znak je racionalnog pe~enja. Mjestimice se mogu zapaziti tragovi bijelog laganog premaza, {to pokazuje da je glava (skulptura) prije pe~enja bila prevu~ena tankim slojem pro~i{}ene gline. O~ito je glava, odnosno cijela skulptura, bila napravljena iz savr{enog kalupa, ali su detalji frizure popravljeni tako velikom precizno{}u i brigom, kojom je izbjegnuta monotonija i strogost linije. Kosa razdijeljena po sredini uokviruje lice u mekim valovitim pramenovima, ne pokrivaju}i u{i (vidljivo samo desno uho). Kosa je na zatiljku vjerojatno bila skupljena u pun u. Kosu dr i vrpca koja se na prednjoj strani vezuje u ~vor, tzv. Heraklov ~vor, u upotrebi od polovice 5. st. prije Kr. Otvoreno ravno ~elo direktno je povezano s linijom profila pravilnog ravnog nosa. Arkade obrva su dosta duge, o~i blago izdu ene i omek{ane na krajevima. Zjenice nisu nazna~ene. Obrazi su blago zaobljeni, usne zatvorene, brada izra ajna. Talijanska rije~ terracotta (pe~ena zemlja) upotrebljava se od renesansnog razdoblja i na raznim jezicima ozna~ava proizvode od vi{e ili manje pro~i{}ene kompaktne gline, pe~ene do dobivanja crvenkaste ili u}kaste boje, bez glazure ili ocakljivanja. U mediteranskom svijetu u svim razdobljima od neolitika dalje, terakota se upotrebljava za izradu figura bo anstava, ljudi, ivotinja, figura koje se postavljaju u sveti{tima kao votivni darovi ili u grobove, ili se upotrebljavaju kao idoli i amuleti. Brojnim tipovima figurica pridru uju se i votivne ili funeralne reprodukcije hramova, mjesta rtvovanja, ku}a, brodova i sl. Takvi su nam proizvodi ~esto od iznimnog zna~enja za upoznavanje sakralne i profane arhitekture, kultova i religija, pogrebnih obi~aja itd. 1 Glavu je vlasnik pred vi{e godina kupio u Zadru za dvije kino ulaznice. Prodava~i su bili iz Nina, koji su naveli i kao mjesto nalaza, bez navoda o pobli im okolnostima nalaza. Velika hvala dr. Zdenku Brusi}u koji mi je skrenuo pa nju na ovaj nalaz i omogu}io objavu. 2 Crte e je izradio prijatelj i kolega prof. Ivan ^ondi} Begov. Fotografije je izradio aps. arheologije Filozofskog fakulteta u Zadru Jakov Vu~i}. Obojici se od srca zahvaljujem. 389

sl. 1 sl. 2 Tipi~na je za gr~ki i italski svijet, a nepoznata gotovo svim drugim anti~kim mediteranskim civilizacijama, upotreba terakote i za izradu skulptura ve}eg formata i za oplatu svetih zdanja. Plinije nam prenosi da je gr~ki kerami~ar Butades iz Sikiona jo{ u 7. st. prije Kr. u Korintu izveo glineni reljefni portret mladi}a nadnaravne veli~ine, koji je postojao jo{ u 2. st. prije Kr. (Plin., Nat. hist. XXXV, 151 i d.). U vezi s tim reljefom nastala je legenda da je Butades izumitelj glinene plastike, da je prvi upotrebljavao crveno obojanu glinu i prvi ukra{avao reljefnim maskama prednje dijelove antefiksa. Po drugoj se tradiciji, koju nam tako er prenosti Plinije (Plin., Nat. hist. XXXV, 151 i d.), izum modeliranja gline pripisuje Roikosu i Teodorosu (sa Samosa, otac i sin?, 6. st. prije Kr.), koji se op}enito smatraju i izumiteljima tehnike lijevanja bronce. Ta je tehnika, me utim, poznata na Istoku ve} otprije, a u Gr~ku je prenesena vjerojatno iz Egipta (Melucco Vaccaro 1990: 52-103). Me utim, ove nam tradicije osvjetljavaju dvije zna~ajne ~injenice: dominantan polo aj, potvr en arheolo{ki, korintske proizvodnje keramike i arhitektonske terakote tijekom 7. i 6. st. prije Kr., te temeljnu va nost koju je imala umjetnost modeliranja gline za tehniku lijevanja velikih bron~anih skulptura. Svaka je bron~ana skulptura izra ena tehnikom lijevanog voska, reprodukcija glinene skulpture istih dimenzija. I mramorne su skulpture posezale za glinenim modelima. Opet nam Plinije prenosi (Plin., Nat. hist. XXXIV, 35; XXXV, 153 i d.) da su modeli od gline (proplàsmata) gr~kog kipara iz Priene Arhelaja (1. st. prije Kr.) prodavani za ve}u cijenu od njegovih gotovih skulptura, dok ~uveni Pasitel nije nikada izradio skulpturu bez glinenog modela, nazivaju}i glinenu skulpturu majkom skulptura od mramora i bronce. Arheolo{ki nam nalazi pokazuju da su se Grci, majstori u izradi mramornih i bron~anih skulptura, glinom koristili samo iznimno i to za izradu pravih votivnih, te komemorativnih i kultnih skulptura. (Gavela 1982; Richter 1987; Pauzanija 1989; Smith 1995). Veliki centri izrade glinenih skulptura su otok Cipar 7. st. prije Kr. do helenizma (Déonna 1907) i najzad Italija. Glinene skulpture ~istog gr~kog stila nalazimo u 6. i 5. st. prije Kr. na Siciliji (lokaliteti Grammichele, Agrigento i dr.), a iz ju ne Italije poznate su monumentalne skulpture i vrlo ~esto biste od gline iz Paestuma, Taranta, Capue, Canose. 3 Sa Sardinije poznate su 3 Déonna 1908; Orsi 1897: 201-274; Orsi 1908: 121-174; Rizzo 1910: 63-86; Douglas van Buren 1921; Laviosa 1954: 217-250; 390

sl. 3 sl. 4 skulpture 5. i 4. st. prije Kr. punsko-gr~kog karaktera s lokaliteta Nora, S. Gilla, Padria (Moscati-Uberti- Bartoloni 1991; Moscati 1992; Galli 1991), a s paralelama i u [panjolskoj (San Nicolás Pedraz 1987). Me utim, u Etruriji i u regijama pod etrurskim utjecajem (Lacij, Kampanija, Umbrija, padska nizina), terakotna monumentalna skulptura i arhitektonska dekoracija, kao derivati gr~ke, imale su najsjajniji i najdu i razvoj, {to nam potvr uju i literarni izvori i arheolo{ki nalazi. 4 Arhitektonsku dekoraciju hramova bogatih terakotnom skulpturom preuzeo je i Rim, sa~uvao sve do kraja Republike (i dalje!), te pro{irio na cijelo podru~je Italije. 5 Skulptura iz Nina pripada ovom civilizacijskom krugu, idealima kasnogr~ke umjetnosti, odnosno op}enito prihva}enom pojmu helenisti~ke umjetnosti. Me utim, taj pojam helenisti~ke umjetnosti mo e dovesti i do stanovite zabune. Pojam helenizam potje~e iz povijesne znanosti 6 i obuhva}a vrijeme od smrti Aleksandra Velikog do Augustova preuzimanja vlasti (336.-31. god. prije Kr.). Izraz se oslanja samo na neka formalna mjerila koja ne odgovaraju bogatoj slici kasnogr~ke umjetnosti. Djelomi~no sa~uvana glava iz Nina pripadala je skulpturi koja je mogla biti visine do 120 cm, skulpturi kultnog ili votivnog karaktera. Po mom mi{ljenju nije se radilo samo o glavi boginje, a svakako ni o bisti, gdje su obi~no bo~ne strane lo{ije izvedene (Rizzo 1910: 53-86). Unutra{njost skulpture bila je {uplja. Manje figure izra ivale su se od pune gline, ali skulpture ne{to ve}ih dimenzija morale su imati {uplju unutra{njost, kako bi bile lak{e, 4 Kaschnitz-Weinberg 1924-1925: 335 i d.;poulsen 1932; Pallottino 1945; Andrén 940: 80 i d.; Rossi 1980: 67-84; 5 Primjerice Aquileia: Bertacchi 1974: 387-388; Cavalieri Manasse 1977: 145-164; Strazzulla Rusconi 1987: 75-87; Strazzula Rusconi 1990; 6 Uveo ga povjesni~ar J. G. Droysen 1836. god.: Droysen 1836-47; Kreissig 1987; Charbonneaux-Martin-Villard 1988. 391

kako bi se u{tedio materijal i kako bi se izbjeglo neravnomjerno pe~enje i stvaranje napuklina. Kao analogije mogu se navesti sljede}i primjeri: dvije glave, mramorna i terakotna, iz Taranta, obje iz 4. st. prije Kr. 7 Slijedi bista boginje Demetre iz Agrigenta s kraja 5. st. prije Kr., 8 potom dvije glave s lokaliteta S. Gilla na Sardiniji s kraja 3.-2. st. prije Kr. 9 Istom krugu pripada bista Demetre iz Ibize iz 5.-4. st. prije Kr. (San Nicolás Pedraz 1987; Bisi 1991: 88). S podru~ja etrurske kulture mo e se spomenuti glava boginje od bojane terakote s kraja 4. st. prije Kr. iz Civita Castellana. 10 Posebno bih spomenula jednu mramornu glavu boginje Here (Boston - Museum of Fine Arts), a koja pripada kasnoklasi~nom periodu i koju karakterizira nagla{en utjecaj praksitelove {kole. Nagla{avam ovu glavu, jer sam sklona definirati glavu iz Nina, kao glavu boginje Here, a zajedni~ko im je i vrijeme nastanka i skulptorski utjecaj. Bez obzira {to nema ikonografskih pokazatelja koji bi nam sa sigurno{}u mogli odrediti o kojem se liku radi (Hera, Afrodita, Demetra?), izraz veli~anstvene bo anske ljepote, dostojanstvo i plemenitost ovoga lica, vodi me k liku boginje Here, jednom od vode}ih bo anstava Olimpa. U klasi~no doba pojavljuje se kao k}i Krona i Reje, sestra i supruga Zeusa. Za{titnica je ena, poroda, braka i bra~ne vjernosti i sre}e. Izvorno je bila jedna od velikih prethelenskih bo ica prirode, simbol zemlje koja se spaja s nebom u sveti brak (ιερος γαµος) iz ~ega proizlazi ivot. Po tim osobinama odgovara osobinama autohtonih liburnskih izri~ito enskih kultova i s lako}om se uklapa na ovo podru~je (Medini 1984: 5-32). Njen smje{taj u okvirima liburnskog naselja, nadamo se, rasvijetlit }e budu}a istra ivanja. Glava iz Nina mo e se datirati u 3.-2. st. prije Kr. Polo aj glave, elegantno lice i razra ena frizura odgovaraju skulpturi klasi~nog doba. Sklona sam, stoga, dataciju u e vezati za 3. st. prije Kr., u svojevrsno prijelazno razdoblje iz klasi~ne u kasnoklasi~nu, odnosno helenisti~ku umjetnost. POPIS KRATICA AAAd Ach. Class. EAA - Antichità Altoadriatiche. Atti della Settimana di Studi Aquileiesi, Udine - Archeologia Classica, Roma - Enciclopedia dell arte antica, classica e orientale, Roma JÖAI Memorie Monumenti - Jahreshefte des Österreichischen archäologischen Institutes, Wien - Memorie dell Accademia Nazionale dei Lincei, Roma - Monumenti antichi dell Accademia dei Lincei, Roma POPIS LITERATURE Andrén 1940 A. Andrén, Architectural Terracottas from Etrusco-Italic Temples, Lund 1940. Andrén 1966 A. Andrén, Terracotta, EAA VII, Roma 1966, 732-743. Bertacchi 1974 L. Bertacchi, Un anno di scavi archeologici ad Aquileia, AAAd, V, Udine 1974, 385-399. Bisi 1991 A. M. Bisi, La Spagna prima di Roma, Archeo, 74, Roma 1991, 58-103. Cavalieri Manasse 1977 G. Cavalieri Manasse, Elementi ellenistici nell architettura tardorepubblicana di Aquileia, AAAd, XII, Udine 1977, 145-164. Charbonneaux-Martin-Villard 1988 J. Charbonneaux-R. Martin-F. Villard, La Grecia ellenistica, Milano 1988. Cristofani 1992 M. Cristofani, Gli dei di Falerii, Archeo, 87, Roma 1992, 44-51. Déonna 1907 W. Déonna, La statuaire céramique à Chypre, Geneve 1907. Déonna 1908 Douglas van Buren 1921 W. Déonna, Les statues de terre-cuite dans l antiquitè: Sicile, Grande-Grecè, Etrurie et Rome, Paris 1908. E. Douglas van Buren, Archaic Terracotta agalmata in Italy and Sicily, Journal of Hellenistic Studies, XLI, 1921. Droysen 1836-47 J. G. Droysen, Geschichte des Hellenismus I-III, Berlin 1836-47. Galli 1991 F. Galli, Padria. Il museo e il territorio, Sassari 1991. 7 Kansas City Museum of Fine Arts i Taranto Museo archeologico: Hafner: 132. 8 Siracusa Museo archeologico, inv. br. 16081: Rizzo 1910: 68-69, br. 1, sl. 42, tab. I. 9 Cagliari Museo archeologico: Moscati-Uberti-Bartoloni 1991; Moscati 1994: 70-71. 10 Falerii Veteres, lokalitet Tempio dello Scasato: Cristofani 1992: 44-51. 392

Gavela 1982 B. Gavela, Istorija umetnosti anti~ke Gr~ke, Beograd 1982. Hafner 1978 G. Hafner, Atena i Rim. Klasi~na razdoblja antike, Rijeka 1978. Kaschnitz-Weinberg 1924-25 G. Kaschnitz-Weinberg, Ritratti etruschi e romani dal secolo III al I a. C., Rendiconti della Pontificia Accademia, 3, Roma 1924-1925, 335 i d. Kreissig 1987 H. Kreissig, Povijest helenizma, Zagreb 1987. Laviosa 1954 C. Laviosa, Le antefisse fittili di Taranto, Arch. Class., 6, Roma 1954, 217-250. Medini 1984 J. Medini, Autohtoni kultovi u razvoju anti~kih religija u rimskoj provinciji Dalmaciji, Dometi, 5, Rijeka 1984, 5-32. Melucco Vaccaro 1990 A. Melucco Vaccaro, I grandi Bronzi, Archeo, 60, Roma 1990, 52-103. Moscati-Uberti-Bartoloni 1991 Moscati 1992 S. Moscati-M. L. Uberti-P. Bartoloni, Le terrecotte figurate di S. Gilla (Cagliari), Roma 1991. S. Moscati, Tra Cartaginesi e Romani. Artigianato in Sardegna dal IV secolo a. C. al II d. C., Roma 1992. Moscati 1994 S. Moscati, Il tramonto di Cartagine, Archeo, 110, Roma 1994, 62-95. Orsi 1897 P. Orsi, D una città greca a Terravechia presso Grammichele, Monumenti, VII, Roma 1897, 201-274. Orsi 1908 P. Orsi, Anathemata di una città siculo-greca a Terravecchia di Grammichele, Monumenti, XVIII, Roma 1908, 121-174. Poulsen 1932 V. Poulsen, Alt etruskische Grosskulptur in Terrakotta, Die Antike, 8, 1932. Richter 1987 G. M. A. Richter, A Handbook of Greek Art. A survey of the Visual Arts of Ancient Greece, London 1987. Rizzo 1910 G. E. Rizzo, Busti fittili di Agrigento, JÖAI, 13, Wien 1910, 63-86. Rossi 1980 F. Rossi, Un gruppo di terrecotte votive da Lucera, Arch. Class., 32, Roma 1980, 67-84. San Nicolás Pedraz 1987 M. P. San Nicolás Pedraz, Las terracotas figuradas de la Ibiza púnica, Roma 1987. Smith 1995 R. R. R. Smith, Hellenistic Sculpture, London 1995. Strazzulla Rusconi 1987 Strazzulla Rusconi 1990 M. J. Strazzulla Rusconi, Le terrecotte architettoniche della Venetia romana. Contributo alla produzione fittile nella Cisalpina (II a. C. - II d. C.), Milano 1987. M. J. Strazzulla Rusconi, L edilizia templare ed i programmi decorativi in età repubblicanba, Atti del Convegno La città nell Italia settentrionale, Trieste 1988. Collection de Ecole française de Rome, 130, Trieste-Roma 1990, 279-299. KORI[TENI IZVORI Pauzanija 1989 Pauzanija, Vodi~ po Heladi, Split 1989. Plin., Nat. hist. Caius Plinius Secundus, Naturalis historiae libri XXXVI, 3, 1669. SUMMARY TERRACOTTA HEAD OF A GODDESS FROM NIN Key words: terracotta, Greece, Italy, Hellenism, Nin. Under private ownership in [ibenik, there exists a well preserved, but incomplete terracotta head of a goddess from Nin. This paper is the result of the author s specialist study of the finding, placing it under stylistic and typological analysis. The author is of the opinion that the head is that of the goddess Hera, the product of late greek - hellenistic art from the 3rd century B.C. Translated by Anthony Demo 393