ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS

Poljoprivredni fakultet Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Faculty of Agriculture University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek 48. HRVATSKI I 8. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ AGRONOMA 48 th CROATIAN AND 8 th INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON AGRICULTURE 17. 22. veljače 2013. Dubrovnik Hrvatska 17 th 22 nd February 2013 Dubrovnik Croatia ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS Dubrovnik, Valamar Lacroma

Izdavač Published by Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Faculty of Agriculture, University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek Za izdavača Publisher Glavni urednici Editors in Chief Tehnički urednici Tehnical Editors Oblikovanje Design by prof. dr. sc. Vlado Guberac prof. dr. sc. Sonja Marić prof. dr. sc. Zdenko Lončarić prof. dr. sc. Tihomir Florijančić Darko Kerovec, dipl. ing. Željka Klir, mag. ing. agr. Boris Lukić, dipl. ing. Ras Lužaić, dipl. ing. Ras Lužaić, dipl. ing. Naklada Edition 600 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 130705083 ISBN 978-953-7871-08-6

Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, BiH Association for European Life Science Universities (ICA) Balkan Environmental Association (B.EN.A) Biotehniška fakulteta Univerze v Ljubljani, Slovenija European Society of Agricultural Engineers (EurAgEng) Hrvatsko agronomsko društvo Prehrambeno - tehnološki fakultet Osijek University of Agricultural Sciences and Vet. Medicine of Cluj-Napoca, Romania pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske Ministarstva zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske u suradnji s Bc Institutom za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, Zagreb Brodsko-posavskom županijom Društvom agronoma Osijek Dubrovačko-neretvanskom županijom Gradom Dubrovnikom Gradom Osijekom Hrvatskim lovačkim savezom, Zagreb Hrvatskom agencijom za hranu, Osijek Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Zagreb Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, Križevci Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, Split Institutom za poljoprivredu i turizam, Poreč Osječko-baranjskom županijom Poljoprivrednim institutom Osijek Poljoprivrednom savjetodavnom službom Sveučilištem u Dubrovniku Veleučilištem u Karlovcu Veleučilištem Marko Marulić u Kninu Veleučilištem u Požegi Veleučilištem u Slavonskom Brodu Virovitičko-podravskom županijom Visokim gospodarskim učilištem u Križevcima Vukovarsko-srijemskom županijom organiziraju 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma 17. do 22. veljače 2013., Dubrovnik, Hrvatska

Faculty of Agriculture, University Josip Juraj Strossmayer in Osijek and Faculty of Agriculture University of Zagreb Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Slovenia Association for European Life Science Universities (ICA) Balkan Environmental Association (B.EN.A) Croatian Society of Agronomy European Society of Agricultural Engineers (EurAgEng) Faculty of Food Technology Osijek, Croatia Faculty of Agriculture and Food Technology, University of Mostar, Bosnia and Herzegovina University of Agricultural Sciences and Veterinary Medicine of Cluj-Napoca, Romania under the auspices of the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia Ministry of Environmental and Nature Protection of the Republic of Croatia in collaboration with Agricultural Institute Osijek Bc Institute for Breeding and Production of Field Crops, Zagreb Institute for Adriatic Crops and Karsts Reclamation, Split Institute of Agriculture and Tourism, Poreč Society of Agronomy, Osijek Croatian Hunting Federation Croatian Food Agency, Osijek Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Zagreb Croatian Agricultural Agency, Križevci Agricultural Extension Service College of Agriculture in Križevci University of Applied Sciences in Karlovac University of Applied Sciences Marko Marulić in Knin University of Applied Sciences in Slavonski Brod University of Applied Sciences in Požega County of Virovitica-Podravina County of Brod-Posavina County of Dubrovnik-Neretva County of Vukovar-Srijem County of Osijek-Baranja City of Dubrovnik City of Osijek University of Dubrovnik organize 48 th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture February 17-22, 2013, Dubrovnik, Croatia

Organizacijski odbor Organizing Committee Predsjednik Chairman Vlado Guberac, Croatia Članovi Members Tajana Krička, Croatia Željko Jovanović, Croatia Tihomir Jakovina, Croatia Mihael Zmajlović, Croatia Drago Šubarić, Croatia Stanko Ivanković, Bosnia and Herzegovina Fokion Vosniakos, Greece Guido Van Huylenbroeck, Belgium Igor Potočnik, Slovenia David Tinker, United Kingdom Josip Haramija, Croatia Doru C. Pamfil, Romania Ivica Ikić, Croatia Danijel Marušić, Croatia Jasna Šoštarić, Croatia Nikola Dobroslavić, Croatia Andro Vlahušić, Croatia Krešimir Bubalo, Croatia Đuro Dečak, Croatia Zorica Jurković, Croatia Tatjana Masten Milek, Croatia Zdravko Barać, Croatia Slavko Perica, Croatia Dean Ban, Croatia Vladimir Šišljagić, Croatia Zvonimir Zdunić, Croatia Marina Mihić, Croatia Vesna Vrtiprah, Croatia Branko Waserbauer, Croatia Mirko Gugić, Croatia Domagoj Matijević, Croatia Antun Stoić, Croatia Tomislav Tolušić, Croatia Andrija Špoljar, Croatia Božo Galić, Croatia Znanstveni odbor Scientific Committee Predsjednici Chairmans Sonja Marić Zdenko Lončarić Članovi Members Zvonko Antunović Jasna Avdić Milutin Bede Snježana Bolarić Ante Ivanković Vlado Kovačević Ružica Lončarić Liviu Al. Marghitas Boro Mioč Mario Njavro Siniša Ozimec Nada Parađiković Sonja Petrović Ana Pospišil Milan Pospišil Domagoj Rastija Mario Sraka Aleksandar Stanisavljević Nina Toth Tajnik Secretary Tihomir Florijančić

Povrćarstvo, ukrasno, aromatično i ljekovito bilje PRETHODNO PRIOPĆENJE Kontrola roka i dinamike berbe lubenice korištenjem malčeva Josipa Perković 1, Dean Ban 1, Dragan Žnidarčić 2 1 Institut za poljoprivredu i turizam, Karla Huguesa 8, 52 440 Poreĉ, Hrvatska, (josipa@iptpo.hr) 2 Biotehniĉki fakultet Sveuĉilišta u Ljubljani, Jamnikarjeva 101, 1 000 Ljubljana, Slovenija Sažetak Trend u poljoprivrdi je uzgojiti kvalitetan proizvod, izaći s njime na tržište u traženo vrijeme, poštovati prirodne resurse, optimalno utrošiti inpute. Stoga je optimalna gnojidba i upotreba malčeva jedna od načina kako utjecati na neke potrebne faktore u proizvodnji. Rezultati uzgoja lubenice 2010. godine u dvofaktorijelnom pokusu s razinama N gnojidbe (0, 60, 120, 180 kg N ha -1 ) i malčevima (PE film crni, golo tlo i slama) pokazuju da niti razina prihrane niti odabrnanog mlača nije značajno mijenjala masu tržnih i netržnih plodova, te njihov broj. No promatranjem dinamike berbi (5) i djelovanja malčeva, dolazimo do rezultata koji potvrđuju dosadašnja istraživanja na drugim kulturama, da se malčevi koriste u različite svrhe i potrebe proizvodnje. Ranu berbu viskog prinosa dobivamo uporabom crnog PE malča, dok korišenjem biljnog malča imamo ujednačen prinos kroz gotovu sve berbe cijele vegetacijske sezone. Ključne riječi: Citrullus lanatus Thumb., PE crni film, slama, ranozrelost Uvod Lubenica (Citrullus lanatus Thumb.) je oranična kultura, a nalazi se samom vrhu svjetske proizvodnje. Površine pod lubenicom kao i potrebe za njom rastu iz godine u godinu (FAOSTAT, 2009.). To je kultura koja se uzgaja i konzumira isključivo u svježem stanju, a u nekim se zemljama (Amerika, Britanija, Kanada) njena kora dalje može prerađivati i iskorištavti kao ukiseljeni prehrambeni proizvod. Trend u poljoprivrednoj proizvodnji danas ističe visok prinos po jedinici površine uz poštivanje prirodnih resurasa, podzemnih voda i tla, adekvatno korištenje gnojiva, vode za navodnjavanje, sjemena, presadnica, zatim i visoku hranidbenu kvalitetu izlaznog proizvoda te sastav vrijednih funkcionalnih spojeva. Kontrola čimbenika proizvodnje, poput gnojidbe, odabira kultivara, roka sjetve i berbe, malčeva te manipulacija i poznavanje utjecaja inputa na ponašanje kulture, jedan je od načina kako održati visok prinos i kvalitetu uz izbjegavanje negativnih poslijedica za okoliš, poput ispiranja nitrata te visokih troškova inputa. Količina dušika potrebna za uspješan uzgoj i zadovoljavajući prinos lubenica kreće se od 115 do 300 kg N ha -1 (Hochmuth i Cordasco, 2000.; Goreta i sur., 2005.). Svako pedoklimatsko područje ima različite potrebe za dušikom u uzgoju lubenice, a veći učinak gnojidbe dušikom postiže se pravilnim doziranjem te rasporedom prihrana tijekom cijele vegetacije, prije nego povećanjem količine tog hranjiva (Goreta i sur., 2005.). Kao važna mjera kontrole vegetacije, prinosa i rokova berbe ističe se malčiranje, koristi se još od 1950-ih godina (Emmert, 1957.). U uzgoju većine povrćarskih kultura koriste se razni PE malčevi i filmovi, koji utvrđeno potiču ranije dozrijevanje i prinos lubenica (Brinen i sur., 1979.). U SAD-u, čak na 87% malčiranih površina koristi se crni PE malč, ali i u ostatku svijeta taj je trend jednak (Servise, 1992. u Roe i sur., 1994.). Osim polimernih materijala za malčiranje se mogu koristiti i organski materijali poput sijena, slame i ostalih ekološki prihvatljivijih materijala. Organski i sintetski malčevi različito utječu na rast, ranozrelost i dinamiku plodonošenja i prinos različitih kultura. Organski malčevi utječu na kasnije dozrijevanje i ulaženje u rodnost te kasniju berbu dok PE malčevi brzo zagriju tlo te biljka intenzivnije plodonosi (Teasedale i Abdul-Baki, 1997.; Abdul-Baki i sur., 1996.) 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 353

Vegetable Growing, Ornamental, Aromatic and Medicinal Plants Cilj ovog višegodišnjeg istraživnja je bio prikazati kako u pedoklimatskim uvjetima Istre, lubenica plodonosi obzirom na različite razine dušične prihrane. Zatim, kako je uporabom triju načina malčiranja moguće kontrolirati prinos te dinamiku berbe, a samim time i mogućnost da se na tržište, sa lubenicom, izađe u različito vrijeme. Materijal i metode Tijekom 2010. godine na površinama kaznionice Valtura, pored Pule, proveden je poljski pokus s lubenicom tijekom 2010. godine. Proizvodna je površina duboka crvenica, slabo kisele reakcije (ph 6.06 u KCl-u), slabo humusnoj (2.49%), dobo opskrbljenoj dušikom (0.26%), siromašnoj fosforom (11.2 mg P2O5 100 g tla-1) te dobro opskrbljenoj kalijem (37.5 mg K2O 100 g tla-1). Dvofaktorijelni pokus postavljen je u tri ponavljanja po split-plot shemi. Glavni faktor gnojidba (FERT) imao je četiri razine(0, 60, 120, 180 kg N ha -1 ), a podfaktor malč (MALC) imao je tri razine: golo tlo, tlo malčirano slamom (sloj debljine 10 cm), zatim crni PE film (širine 1,2 m i debljine 0.03 mm). U pokusu je korišten kultivar lubenice Farao F1 sjemenske kuše Syngenta S&G. Osnovna obrada na 30 cm dubine uz zaoravanje stajskog gnoja u količini od 40 t ha-1 provedena je u rano proljeće. Prilikom dopunske obrade tanjuračom, inkorporiran je mineralni gnoj NPK 7-14-21 u količini od 600 kg ha-1, dok je nakon toga, frezom unesen herbicid Treflan u količini od 2 L ha-1. Nakon dopunske obrade, ručno je postavljen sustav za navodnjavanje kapanjem te slama i crni PE film. Sadnja 50 dana starih presadnica u fazi 2-3 prava lista uz inkorporaciju zemljišnog insekticida Dursbana G-7.5 u sadne jame obavljena je 18. svibnja. Razmak između biljaka u redu iznosio je 1,0 m a između redova 1,5 m što čini sklop od 0,67 biljke m -2, odnosno 6700 biljaka po ha. Nakon obavljene osnovne gnojidbe, preostala količina, ovisno o tretmanima, dodana je u prihrani. Prihrana je provođena fertirigacijom 9 puta tijekom vegetacije s otopinom UREE (46% N) u relativnim količinama koja su odgovarale fenofazi biljke prema Hartzu i Hochmuthu (1996) i apsolutnim količinama koje su ovisile o tretmanu faktora gnojidbe. Berba lubenica obavljena je ručno, prema dinamici dozrijevanja plodova tijekom pet berbi (28.07.2010., 09.08.2010., 12.08.2010., 20.08.2010., 25.08.2010.). Zrelost ploda determinirana je na temelju vizualnog izgleda ploda i osušene prve vitice do ploda. Nakon berbe plodovi su skladišteni u vreće, zatim sortirani na tržne (neoštećeni, zdravi plodovi, mase > 3 kg) i netržne te izbrojani i vagani. Nakon toga su izračunate prosječne mase tržnih i netržnih plodova po hektaru, te broj tržnih i netržnih plodova po hektaru. Statistička obrada podataka napravljena je u programu R (verzija R-2.12.0, http://cran.rproject.org/, 22.studeni 2010.g.) open source statističkom software-u. Srednje vrijednosti uspoređene su Fisherovim LSD testom. Nakon što na razini signifikantnosti Pr 5%, nije utvrđen signifikantan utjecaj niti jedne promatrane varijable (gnojidba, malč ili njihova interakcija) na mjerne parametre (masa i broj tržnog i netržnog poloda) u analizu je uveden pod-pod faktor berba, te je korišten Tukey-Kramer test sa tipom korekcije Bonferroni za usporedbu utjecaja berbe te razina interakcije malč s berbom na mjerene parametre. Rezultati i rasprava Analizom te statističkom obradom podataka po modelu izrađenom za split-plot šemu (prvi faktor u četiri, drugi u tri razine), nije dokazan statistički opravdan utjecaj različite razine gnojidbe niti vrste korištenog malča na promatrane parametre: masu tržnog ploda (MPT), broj tržnog ploda (BPT) te broj netržnog ploda (BPN), dok je na masu netržnog ploda (MPN), interakcija gnojidbe i malča imala utjecaj na razini signifikantnosti Pr 5%. 354 48 th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

Povrćarstvo, ukrasno, aromatično i ljekovito bilje Tablica 1. Utjecaj gnojidbe, malča, berbi i interakcija na masu i broj tržnih i netržnih plodova MPT MPN BPT BPN Izvor varijabilnosti F value Pr(>F) F value Pr(>F ) F value Pr(>F) F value Pr(>F ) Repeticija 0,41 0,68 1,31 0,34 0,41 0,68 3,43 0,10 Gnojidba 0,30 0,83 1,18 0,39 0,30 0,83 1,23 0,28 Malč 0,87 0,44 0,15 0,86 0,87 0,44 0,38 0,61 Berba 15,91 ***5,1E- 09 6,73 *0,01 1 15,91 ***5,1E- 09 2,27 0,15 Gnoj+Malč 1,65 0,20 1,14 0,40 1,65 0,15 0,51 0,79 Gnoj+Berba 0,75 0,70 2,00 0,17 0,75 0,70 1,00 0,52 Malč+Berba 2,72 *0,012 1,55 0,28 2,72 *0,012 0,67 0,68 Gnoj+Malč+Ber ba 0,67 0,85 1,16 0,41 0,67 0,85 0,70 0,66 Fisherov LSD test, signif. na razini Pr 5%*, Pr 0,01%***, MPT-masa tržnog ploda; MPN-masa netržnog ploda; BPT-broj tržnih plodova;bpn-broj netržnih plodova Daljnom analizom uveden je podfaktor, rok berbe (Berba), te je nakon provedenog Fisherovog LSD testa utvrđen signifikantan utjecaj, te je zamijećen trend i dinamika prinosa kroz pet berbi za većinu promatranih parametara (Tablica 1). Rok berbe je utjecao na masu tržnog i netržnog ploda te na broj tržnih plodova lubenice uz visoku razinu signifikantnosti od Pr 0,01%, dok je interakcija malča i raoka berbe utjecala na masu i broj tržnog ploda uz razinu signifikantnosti od Pr 5%. Tablica 2. Uspodredba razina interakcije malča sa berbom MPT t value Pr(> t ) Razina signif. t value Pr(> t ) Razina signif. F:4 - F:2-5,855 3,91E-06 *** F:4 - F:2-5,317 4,74E-05 *** F:5 - F:2-6,209 7,08E-07 *** F:5 - F:2-5,001 0,000192 *** G:1 - F:2-5,277 5,65E-05 *** G:1 - F:2-5,151 9,91E-05 *** G:4 - F:2-6,483 1,83E-07 *** G:4 - F:2-5,702 8,06E-06 *** G:5 - F:2-6,124 1,08E-06 *** G:5 - F:2-5,346 4,16E-05 *** S:5 - F:2-5,264 5,99E-05 *** G:2 - F:4 5,209 7,66E-05 *** G:2 - F:4 5,239 6,71E-05 *** G:2 - F:5 4,902 0,000293 *** G:2 - F:5 5,647 1,04E-05 *** G:2 - G:1 5,04 0,000162 *** G:2 - G:1 4,64 0,000888 *** G:4 - G:2-5,587 1,37E-05 *** G:4 - G:2-5,826 4,50E-06 *** G:5 - G:2-5,242 6,61E-05 *** G:5 - G:2-5,532 1,77E-05 *** F:2 - F:1 4,191 0,005381 ** S:5 - G:2-4,626 0,000938 *** G:2 - F:1 4,076 0,008354 ** F:2 - F:1 4,246 0,004332 ** S:1 - F:2-4,076 0,008362 ** G:3 - F:2-4,096 0,00774 ** F:3 - F:2-3,723 0,030796 * S:1 - F:2-4,144 0,006449 ** G:3 - F:2-3,603 0,047079 * G:2 - F:1 3,589 0,049306 * S:5 - F:2-3,965 0,012683 * F:3 - F:2-3,982 0,011926 * G:2 - F:3 3,603 0,047079 * S:2 - F:2-3,727 0,030287 * S:1 - G:2-3,991 0,011525 * S:1 - G:2-3,657 0,03895 * S:5 - G:2-3,854 0,019135 * Tukey-Kramer test, korekcija Bonferroni, signif. na razini Pr 5%*, Pr 1%**, Pr 0,1%***, MPT-masa tržnog ploda; BPT-broj tržnih plodova. Utvrđene su točne razine utjecaja, kod mase i broja tržnog ploda statistički je opravdana razlika samo između pete (poslijednje) i druge (najbrojnije) berbe. Tako je iz tablice 2., na BPT 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 355

Vegetable Growing, Ornamental, Aromatic and Medicinal Plants primjeru mase tržnog ploda, vidljivo da se folija i golo tlo u 2. berbi (F2, G2) statistički opravdano razlikuju od F4, F5, G1, G4, G5 te S5 na razini Pr(> t ) 0,1%. Da se folija u 2. berbi (F2) razlikuje od F1, G3 i S1, pri razini Pr(> t ) 1%. Folija u 2. berbi (F2), statistički se opravdano razlikuje od F3 i S2 pri razini Pr(> t ) 5%. Golo tlo u 2. berbi (G2) se razlikuje od folije i slame u 1.berbi (F1 i S1) pri stat. opravdanoj razini Pr(> t ) 5%. Trendovi koje iščitavamo iz usporedbe prosjeka uzoraka mase tržnog ploda (Tablica 3.) za promatrane utjecaje roka berbe i interakcije istog sa malčem, govore o različitoj dinamici rasta na slami od one na foliji ili golome tlu. Kada pogledamao interakciju malča i berbe, folija u drugoj berbi postiže najviši prinos, zatim golo tlo, te ima najviši prinos prve berbe, dakle najsnažnije kreće. Ispod crnog PE malča tlo se brže zagrijava (Teasedale i Abdul- Baki, 1995.), stoga biljke ranije dolaze u generativnu fazu i intenzivnije plodonose. Rast prinosa od prve do druge berbe na foliji nagao je, također prinos naglo opada na foliji, te slično na golom tlu. Plodonošenje na slami je ujednačenije. Prosjek prinosa mase tržnog ploda na slami svoj maksimum dotiže u trećoj berbi, ali ga postiže polagano te nakon njega polagano opada prinos. Tlo ispod slame sporije se zagrijava pa biljke uzgajane na biljnom malču kasnije ulaze u rodnost (Abdul-Baki i Teasedale, 1993.), ali je ona konstantnija, imaju dulju vegetacijsku sezonu. Foliju možemo odabrati kao malč za postizanje rane berbe i berbe visokog prinosa, dok ćemo slamu odabrati kada bi na tržištu, sa lubenicom, željeli biti prisutni čitave sezone ujednačeno. Tablica 3. Uspodredba prosjeka uzoraka za rokove berbe i interakciju malča i berbe Berba 1 2 3 4 5 MPT 25,15 51,83 34,87 23,15 14,97 Br.plodova 23 35 36 28 22 Malč+Berba Berba 1 2 3 4 5 Malč Folija 28,12 62,18 34,12 17,48 8,92 Golo tlo 20,65 56,73 32,74 14,69 12,58 Slama 28,09 35,25 37,86 35,83 20,84 Zaključak Nakon statističke obrade podataka, možemo reći da je gnojidba i malč nemaju značajan utjecaj na masu tržnog ploda lubenice, broj tržnih i netržnih plodova, dok rok berbe te interakcija roka i malča berbe značajno utječu na isto svojstvo. Najbrojnija te berba uz najvišu postignutu masu ploda bila je druga berba sa folije, zatim na golome tlu. Rani prinos je viši na crnoj foliji, a malč od slame odgađa plodonošenje, koje je onda ujednačenije i dulje u vegetaciji od onog na foliji, gdje biljka vrlo brzo postiže maksimum rodnosti. Napomena Istraživanja prikazana u ovom radu dio su projekta 147-1782133-0453 kojeg financira MZOŠ RH i hrvatsko-slovenskog bilateralnog projekta Ekološki prihvatljiva i ekonomski profitabilna tehnologija uzgoja povrća. Literatura Abdul-Baki A., Stommel J.R., Watada A.E., Teasedale J.R, Morse R.D. (1996). Hairy vetch mulch favorably impacts yield of processing tomatoes. HortScience. 31 (3):338-340. 356 48 th Croatian & 8 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

Povrćarstvo, ukrasno, aromatično i ljekovito bilje Abdul-Baki A., Teasedale J.R.(1993). A No-tillage tomato production system using hairy vetch and subterranean clover mulches. HortScience. 28: 106-108. Brinen G. H., Locascio S. J., Elmstrom G. W. (1979). Plant and row spacing, mulch, and fertilizer rate effects on watermelon production. Journal of the American Society for Horticultural Science. 104 (6): 724 726. Emmert E. (1957). Black polyethylene for mulching vegetables. Proceedings, American Society of Horticultural Science. 69: 464-469. Goreta S., Perica S., Dumičić G., Bućan L., Žanić K. (2005). Growth and yield of watemelon on polyethylene mulch with different spacings and nitrogen rates. HortScience. 40 (2): 366-369. Hochmuth G.J., Cordasco K., (2000). A Summary of N and K research with muskmelon in Flo. Cooperative Extension Service. HS-754. April 2000. dostupno na: http://edis.ifas.ufl.edu. Hartz T.K., Hochmuth G.J. (1996). Fertility management of drip-irrigated vegetables. HortTechnology. 6:168-172. R (verzija R-2.12.0, dostupno sa: http://cran.r-project.org/, 22.studeni 2010.g.) Roe, N.E., Stoffella, P.J., Bryan, H.H. (1994.. Growth and yields of bell pepper and winter squash grown with organic and living mulches. Journal of the American Society for Horticultural Science. 119 (6): 1193-1199. Teasedale J.R., Abdul-Baki A. (1995). Soil temperature and tomato growth associated with black polyethylene and hairy vetch mulches. Journal of the American Society for Horticultural Science. 120 (5): 848-853. Teasedale J.R., Abdul-Baki A. (1997). Growth analysis of tomatoes in black polyethylene and hairy vetch production systems. HortScience. 32: 659-663. Harvest date and dynamics kontroled with different mulch usage Abstract In today agriculture it is necessary to produce a high quality product, in time for markets needs, with respect of natural resources, and to use inputs optimally. Usage of optimal fertilization and mulching is one way to influence those needed production factors. In the year 2010. watermelon production results from this two-factorial experiment with factor 1 nitrogen fertilization (0, 60, 120 and 180 kg ha -1 N), and factor 2 mulch ( bare ground, straw mulch, black PE mulch) resulted with no significant influence on the mass and number of watermelon marketable fruit. However when harvest (5) was taken into consideration, we can conclude that mulches could be used with different results. For the early yield we will use black PE film, but for more equable yield for whole year harvesting we will use straw or other vegetable mulch. Key words: Citrullus lanatus Thumb., black PF film, straw mulch, early yeald 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 357