DANI BRANIMIRA GUŠIĆA

DANI BRANIMIRA GUŠIĆA Mljet 2010 Anhijalini speleološki objekti na području otoka Mljeta Marijana CUKROV 1, Helena BILANDŽIJA 1,2, Neven CUKROV 1,2 i Branko JALŽIĆ 1,3 1 Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, 10000 Zagreb 2 Institut Ruđer Bošković, Bijenička 54, 10000 Zagreb 3 Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, 10000 Zagreb marijanacukrov@gmail.com Na oto ku Mlje tu do sada su pro na ena ova tri an hijali na spe leo lo{ka ob jek ta: Jama u {umi uva le Bje jaj ka i Jama na rtu Len ga na pod ru~ju NP Mljet te Jama Zag la vi ca kod Maranovi}a. Rad donosi njihove lokacije, nacrte, opise te arheolo{ke i paleonto lo{ke pro nalaske. Ključne riječi: Otok Mljet, an hijalini speleo lo{ki ob jek ti M. CUKROV, H. BILANDŽIJA, N. CUKROV and B. JALŽIĆ: Anchialine Speleological Structures on the Island of Mljet. Proceedings of the Symposium Branimir Gušić Days Mljet 2010, pp. 271 278. To da te, three an chia li ne ca ves ha ve been dis co ve red on the is la nd of Mljet: an un na med pit in the woo ds of Bje jaj ka Bay, an un na med pit on Ca pe Le ng wit hin Mljet Na tio nal Pa rk, and Zag la vi ca Pit near Ma ra no vi}i. This pa per gives an overview of their lo ca tion, sket ches, des crip tion and pa leon tological finds wit hin. Key words: Mljet is land, anchialine caves UVOD IN TRO DUC TION Spe leolo{ki objekti prirodno su formirane pod zem ne {up ljine du`e od pet metara u ko je mo`e u}i ~ov jek, a di men zi je su im ula za ma nje od du bi ne ili du`ine ob jek ta. Spe leolo{ke objekte koje karakterizira troslojni vodeni stupac sa slatkom vodom na po vr{ini, bo~atim me us lojem te mor skom vodom na dnu na zivamo anhijalinim. Vo da u nji ma obi~no je sla bo iz lo`ena vanj skim klimat skim ut je ca ji ma, ali uvi jek ima vi{e ili ma nje iz ra`enu pod zemnu, rijet ko iz rav nu, vezu s mo rem. 271

PROCEEDINGS OF THE SYMPOSIUM BRANIMIR GUŠIĆ DAYS MLJET 2010., pp. 271 278. M. CUKROV et al.: Anchialine Speleological Structures on the Island of Mljet Na ziv»an hijalin«pot je~e od gr~ke ri je~i»an chios«(agcí-ál ós) {to zna~i»bli zu mo ra«, a definiran je 1984. na Bermudima na Me unarodnom simpoziju o biologiji morskih {pilja. Nazivaju}i ih»randhoelen«, odnosno rubnim {piljama anhijaline speleolo{ke objekte prvi je istra`uju}i obale Mediterana opisao Riedl (1966). Od tada je taj jedinstveni biotop sa specifi~nom biocenozom predmet istra`ivanja brojnih znanstve nika {irom svijeta (Iliffe, 1987, 2000; Ilif fe and Sar bu, 1990; Sket, 1996). Pos ljednjih go di na sve su u~es talija istra`ivanja an hijali nih speleolo{kih obje ka ta i du` hrvat ske oba le (Kr{ini}, 2005 a, b; Jal`i} V., 2006., No vo sel et al., 2007, Got tstein et al., 2007, Got tstein i Jal`i}, 2007., Jal`i} B., 2007., Jal`i} et al., 2007. a, b, Cuk rov M., et al., 2006, 2010, Cuk rov N. et al., 2008, 2009, @ic et al., 2008, Bi la nd`ija et al., 2009, Cu cu li} et al., 2009, Kwo kal et al., 2009). Anhijalini speleolo{ki objekti u Republici Hrvatskoj prepoznati su kao jedinstveni, ri je tki i ug ro`eni sta ni{ni tip (NKS H 1.4.) te se ra di nji ho va o~uva nja upo zo ra va na prijeku potrebu njihove za{tite. KRATKI OPIS ISTRAŽIVANIH ANHIJALINIH SPELEOLOŠKIH OBJEKATA SHO RT DES CRIP TION OF THE EXA MI NED AN HIA LI NE CA VES Na pod ru~ju oto ka Mljeta do sa da su pro na ena i is tra`iva na tri an hijali na spe leo lo{ka objekta: Ja ma u {umi uva le Bje jaj ka, Ja ma na rtu Len ga na pod ru~ju NP Mljet te Ja ma Zag lavica kod Maranovi}a (slika 1.). Slika 1. Položaj istraživanih anhijalinih speleoloških objekata na otoku Mljetu Figure 1. Locations of investigated anchialine caves on the island of Mljet 272

ZBORNIK RADOVA SIMPOZIJA DANI BRANIMIRA GUŠIĆA MLJET 2010., str. 271 278. M. CUKROV et al.: Anhijalini speleološki objekti na području otoka Mljeta Ja ma u {umi uva le Bje jaj ka Sinonimi: Bjejajka, Jama Bje jajka, Jama u uva li Bje jajka Ulaz u ja mu na la zi se oko 100 m od oba le u uva li Bje jaj ka na sup rot mjes ta So li ne (sli ka 1.). Jama u {umi uvale Bjejajka prema speleolo{koj klasifikaciji podzemnih pros to ra na sa moj je gra ni ci iz me u ja me i {pi lje. Ulaz joj je go to vo oko mit (jam ski) do du bi ne oko 10 m, a nas tav lja se ko sim po top lje nim pros torom te je to {pi lja s jamskim ulazom (slika 2.). Nalazi se u kasno dijagenetskim dolomitima s proslojcima vap nenaca jur ske i kredne starosti. U njoj nalazimo troslojni vodeni stupac karakteristi~an za anhijali ne objekte. Procijenjeni volumen vode u Jami u {umi uvale Bjejajka iznosi oko 300 m 3, a najve}i volumen zauzima morska voda. Zidovi suhog i potop ljenoga dijela jame zasigani su, a o nekada{njoj, ve}oj dubini ulaznog, jamskog dijela svjedo~i ve lika polegnuta siga na sa mom ula zu (Jal`i} et al., 2007.b). Slika 2. Nacrt Jame u šumi uvale Bjejajka Figure 2. Sketch of the unnamed pit in the woods of Bjejajka Bay 273

PROCEEDINGS OF THE SYMPOSIUM BRANIMIR GUŠIĆ DAYS MLJET 2010., pp. 271 278. M. CUKROV et al.: Anchialine Speleological Structures on the Island of Mljet Ja ma na rtu Len ga Sinonim: Jama Len ga Sam na ziv ja me go vo ri o njezi nu po lo`aju na rtu Le nga ne da le ko od mjes ta Po la~e (sli ka 1.). Ulaz je smje{ten sa mo sto tinjak meta ra od oba le na ju gois to~noj stra ni rta. Jama na rtu Lenga nastala je u donjokrednim vapnencima. Jednostavne je forme, dubine oko dvadeset metara. Posljednjih sedam metara pod vodom je, a procijenjeni Slika 3. Nacrt Jame na rtu Lenga Figure 3. Sketch of the unnamed pit on Cape Leng 274

ZBORNIK RADOVA SIMPOZIJA DANI BRANIMIRA GUŠIĆA MLJET 2010., str. 271 278. M. CUKROV et al.: Anhijalini speleološki objekti na području otoka Mljeta volumen vode iznosi oko 90 m 3 (slika 3.). Jam sko jezero sasto ji se od slat kovodnog, bo~atog i mor skog sloja, a njihovi odnosi ovise o dobu godine i koli~ini padalina. Sigovina na zidovima jame u potopljenom dijelu upu}uje na nastanak ja me, odnos no na stva ranje sigovine u vrijeme ka da je ra zi na mo ra bi la ni`a od dana{nje, odnosno tijekom pleis toce na ili po~et kom ho lo cena (Jal`i} i sur., 2007.b). Ja ma Zag la vi ca Sinonim: Zaglavica jama Ja ma se na lazi nedaleko od mjesta Ma ranovi}i, a od mora je udaljena oko 50 m (sli ka 1.). Dno jame potop ljeno je morem na ko jem se nala zi sloj slat ke, od nos no bo~ate vode te je ja ma ti pi~an prim jer anhijalinoga speleolo{kog objekta (sli ka 4.). Ukup na je du bi na ja me 60 m, a pos ljed njih je 18 m po top lje no. Procijenjeni volumen vode iznosi oko 700 m 3. Ja ma je oval nog pres jeka, a na njezinim zi do vi ma mjes timi~no se na la zi tan ki ili de be li sloj sigovine, kao i jedan ve}i stalaktit na samom ulazu (Jal`i} et al., 2007.b). Slika 4. Nacrt Zaglavice jame Figure 4. Sketch of Zaglavica Pit OPAŽANJA OB SER VA TIONS U svim istra`ivanim anhijalinim objektima na otoku Mljetu nije zamije}en aktivni vodeni tok, nego povr{inski sloj slatke vode nastaje procje ivanjem ki{nice s povr{ine i njezinim za dr`ava njem na gu{}oj mor skoj vo di. Upra vo taj po vr{in ski slat ki sloj od dav nina se koristio kao izvor pitke vode. O tome nam svjedo~e prona eni ulomci kera mi~kih posuda na jezerskom dnu Jame u {umi uvale Bjejajka te bakrene posude i dno vjed ra na dnu Ja me na rtu Len ga. Najve}im dijelom godine vodeni sustavi anhijalinih objekata izrazito su stratificirani. Me utim, katkad zbog dotoka znatnih koli~ina oborinske slatke vode procje ivanjem 275

PROCEEDINGS OF THE SYMPOSIUM BRANIMIR GUŠIĆ DAYS MLJET 2010., pp. 271 278. M. CUKROV et al.: Anchialine Speleological Structures on the Island of Mljet s po vr{ine, mor ska vo da mo`e bi ti znat no is tis nuta, te se i na dnu ja me po jav lju je bo~ata vo da. Takav do ga aj za bi lje`en je u je ze ru Jame u {umi uvale Bje jaj ka u trav nju 2006. i sije~nju 2010. Neposrednim opa`anjem utvr ene su i oscilacije razine jezera u skladu s mor skim mi je na ma od nos no pli mom i ose kom okol nog mo ra, ali ma njeg intenziteta i s ka{njenjem od tridesetak minuta. U studenom 2006. zbog atmosferskih prilika (sna`ni ju`ni vje tar) ra zi na je ze ra u Ja mi na rtu Len ga poras la je dvade se tak centimetara vi{e od ra zine susjednog mora tijekom plimskog mak simuma. U Ja mi u {umi uva le Bje jaj ka pro na en je zub med vje da ko ji je pre ma pre li mi na rnom preg ledu pripadao vrsti Ursus spelaeus. Zanim ljiv je i na laz ri be je gu lje Anguilla anguil la (Lin naeus, 1758) u naj dub ljem mor skom di je lu je ze ra u Jami u {umi uvale Bjejaj ka ti je kom is tra`iva nja u si je~nju 2008. (sli ka 5.). Ta je gu lja pr vi je na laz kralje{nja ka u an hijali nim ob jek ti ma na pod ru~ju oto ka Mlje ta. Poz na to je da jegulja ina~e obi ta va u mljet skim bla tinama, gdje se i iz lov lja va. Bu du}i da u kas ni jim istra`iva njima jegulja nije primije}ena, mo`e se pret postaviti njezin odlazak iz jame, {to bi pot vrdilo pretpostavku o pukotinskoj povezanosti jeze ra s okol nim mo rem. Slika 5. Jegulja u jezeru Jame u šumi uvale Bjejajka, siječanj 2008. Figure 5. European eel in the cave pool of the unnamed pit in the woods at Bjejajka Bay, January 2008 ZAKLJUČAK CON CLU SION Istra`ivani anhi jalini speleolo{ki objekti na otoku Mlje tu relativno su lako dostupni i jednostavni za neposredna istra`ivanja. To su objekti manjih dimenzija (< 100 m du`ine) i bez aktivnog vodenoga toka. Povr{inski slatki sloj u jezerima nastaje procje iva njem oborinskih voda s povr{ine i kao takvi objekti su vrlo osjetljivi na svaki 276

ZBORNIK RADOVA SIMPOZIJA DANI BRANIMIRA GUŠIĆA MLJET 2010., str. 271 278. M. CUKROV et al.: Anhijalini speleološki objekti na području otoka Mljeta pa i najmanji antropogeni utjecaj. Budu}i da su jezera u mljetskim anhijalinim objektima karakterizirana odsutno{}u izravne sun~eve svjet losti, u njima je dominantan proces kemosinteze. Daljnja istra`ivanja fizikalno kemijskih parametara vode i biocenoza njihovih jezera pokazat }e jesu li sli~ne onima u dubljim dijelovima mora i ocea na (@ic et al., 2008). Osim iznimnog znanstvenog interesa, takvim istra`ivanjima upozorava se {ira javnost na va`no st o~uva nja {piljskih stani{ta i jedinstvenost faune koja se nepovratno gubi njihovim uni{tavanjem. LI TE RA TU RA RE FE REN CES BILAND@IJA, H., JAL@I], B., CUKROV, M. and CUKROV, N. 2009. An chia li ne ca ves in Croatian karst area. In: Humphreys, W. (Ed.), Abstract Anchialine ecosystems: Reflection and pros pec ts, 12 12, Pal ma de Mal lor ca, Spain. CUCULI], V. CUKROV, N. KWOKAL, @. and JAL@I], B. 2009b. Dis tri bu tion of Hg, Cd, Pb, Cu and Zn in wa ter co lum ns and se di men ts of two an chia li ne ca ves in Mljet Na tional Park Croatia. In: Humphreys, W. (Ed.), Abstract Anchialine ecosystems: Reflection and pros pec ts, 17 18, Pal ma de Mal lor ca, Spain. CUKROV, M., JAL@I], B., OMANOVI], D. i CUKROV, N. 2006. Tra go vi me ta la u vode nom stup cu Urinj ske {pi lje, Sub ter ra nea Croa ti ca, 7: 25 30. CUKROV, M., MANCONI, R., CUKROV, N., JAL@I], B. and DESPALATOVI], M. 2010. Biodiversity in anchialine caves: First record of the tubeworm Ficopomatus enigmaticus (An ne li da, Po lychae ta). In: Mo{kri~, A. and Tron telj, P. (Ed.), ICSB 2010 abstra ct book, 73 73. Pos toj na, Slo ve nia. CUKROV, N., CUKROV, M., JAL@I], B. i OMANOVI], D. 2008. Kon cen tra ci je eko toksi~nih me ta la (Cd, Pb, Cu i Zn) u vo de nom stup cu {pi lje @iva vo da na oto ku Hva ru, Sub terra nea Croa ti ca, 10: 28 32. CUKROV, N., KWOKAL, @., CUCULI], V., OMANOVI], D. and JAL@I], B. 2009 a. Ecotoxic metal concentrations in sediment from Croatians anchialine caves. In: Humphreys, W. (Ed.), Abstract Anchialine ecosystems: Reflection and prospects, 21 22. Palma de Mallorca, Spain. GOTTSTEIN, S. i JAL@I], B. 2007. Biospeleolo{ka istra`ivanja vodene faune anhijalinih {pi lja i ja ma na pod ru~ju NP Kor na ti, Sub ter ra nea Croa ti ca, 9: 20 30. GOTTSTEIN, S., IVKOVI], M., TERNJEJ, I., JAL@I], B. and KEROVEC, M. 2007. Environmental features and crustacean community of anchihaline hypogean waters on the Korna ti is lan ds, Croa tia. Ma ri ne Eco logy An Evo lu tio na ry Per spec ti ve, 28 (1): 24 30. ILIFFE, T. M. 1987. Ob ser va tion on the bio lo gy and geo lo gy of an chia li ne ca ves, In: Cur ran, H. A. (Ed.), Pro cee din gs of the Thi rd Sympo sium on the Geo lo gy of the Ba ha ms, CCFL Ba ha mian Fie ld Sa ta tion, 73 80, Ba hams. ILIFFE, T. M. 2000. An chia li ne ca ve eco lo gy. In: Wil ke ns, H., Cul ver, D. C. and Hum phreys, W. F. (Ed.), Eco syste ms of the Wor ld, 30. Sub ter ra nean eco syste ms, El se vier Scien ce, 59 76. Amsterdam. 277

PROCEEDINGS OF THE SYMPOSIUM BRANIMIR GUŠIĆ DAYS MLJET 2010., pp. 271 278. M. CUKROV et al.: Anchialine Speleological Structures on the Island of Mljet ILIFFE, T. M. and SARBRU, S. 1990. An chia li ne ca ves and ca ve fau na of the Sou th Pa ci fic. NSS News (48): 88 96. JAL@I], B. 2007. Med vje a {pi lja na oto ku Lo{inju, Spe leo log, 55: 45 55. JAL@I], B., CUKROV, M., JAL@I] V. i BILAND@IJA H. 2007 a. [pi lje Sum po ra~e kod Dub rov ni ka, Spe leo log, 55: 60 67. JAL@I], B., BILAND@IJA, H., BEDEK, J., DRA@INA, T., LUKI], M., MICULINI], K., PAVLEK, M., PERKI], D. i [TAMOL V. 2007 b. Is tra`iva nja pod zem lja oto ka Mlje ta, Izvje{}e. Hr vat sko bios pe leo lo{ko dru{tvo, Zag reb, str. 95. JAL@I], V. 2006. Ja ma Vr ta re ma le, Spe leo log, 53: 32 36. KR[INI], F. 2005 a. Spe leoh va rel la ga mu li ni gen. et sp. nov., a new copepod (Calanoida, Stephidae) from an anchialine cave in the Ad ria tic Sea. Jour nal of Pla nt Re sear ch, 27 (6): 607 615. KR[INI], F. 2005 b. Badijella jalzici a new ge nus and spe cies of ca la noid co pe pod (Ca lanoi da, Rid gewayii dae) from an an chia li ne ca ve on the Croa tian Ad ria tic coa st. Ma ri ne Biolo gy Re sear ch, 1 (4): 281 289. KWOKAL, @., CUCULI], V., CUKROV, N. and JAL@I], B. 2009. Mer cu ry dis tri bu tion in wa ter co lu mn and sedi me nt of two an chia li ne ca ves in Mljet Na tio nal Pa rk Croa tia. In: Hum phreys, W. (Ed.), Ab stra ct Anchia li ne eco syste ms: Ref lec tion and pros pec ts, 32 32. Palma de Mallorca, Spain. NOVOSEL, M., JAL@I], B., NOVOSEL, A., PASARI], M., PO@AR-DOMAC, A. and RADI], I. 2007. Eco lo gy of an an chia li ne ca ve in the Ad ria tic Sea wi th special re fe ren ce to ther mal re gi me. Ma ri ne Eco lo gy, 28 (1): 3 9. RIEDL, R.. 1996. Bio lo gie der Mee res höhlen. Blac kwe ll Wieaaen sch. Paul Pa rey, Ham bu rg Ber lin 636 pp. SKET, B. 1996. The eco lo gy of an chi ha li ne ca ves. Tree, 11 (5): 221 225. @IC, V., TRUESDALE, V. and CUKROV, N. 2008. The dis tri bu tion of io di de and io da te in anchialine cave- waters evidence for sustained localised oxidation of iodide to iodate in ma ri ne wa ter. Ma ri ne Che mis try, 112 (3 4): 168 178. 278