IZVJEŠTAJ 19. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA Grad Vinkovci Vukovarsko srijemska županija Vinkovci, 9. 11.10.2014.
PROGRAM 19. JESENSKOG POSLOVNOG SASTANKA HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA ČETVRTAK, 9.10.2014. SUBOTA, 11.10.2014., VINKOVCI ČETVRTAK, 9.10.2014., Hotel Slavonija, Vinkovci 10.00 13.00 Sastanak Predsjedništva Hrvatske mreže zdravih gradova 14.00 14.30 Otvaranje poslovnog sastanka: Gospodin Božo Galić, župan Vukovarsko srijemski Gospodin Mladen Karlić, gradonačelnik Vinkovaca Prof.dr.sc. Slobodan Lang, predsjednik HMZG 14.30 19.00 Prikaz modela dobre prakse domaćina: VSŽ i Grada Vinkovaca Moderatorice: Dragana Leko, zamjenica koordinatorice projekta Zdrava županija i Mandica Sanković, koordinatorica projekta Vinkovci zdravi grad 14. 30 14.50 Poplava u županjskoj Posavini 2014. godine uloga i aktivnosti Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko srijemske županije, Kata Krešić, dr. med., ravnateljica ZZJZVSŽ 14.50 15.10 Palijativna skrb, Margareta Čalić, dr. med., OŽB Vinkovci 15.10 15.30 Trudnički tečaj, Vesna Božić, patronažna sestra, DZ Vinkovci Grupe za potporu dojenja, Željka Ćavar, patronažna sestra, DZ Vinkovci 15.30 15.50 Kvaliteta života mladih i zdravstveni programi Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci, Branko Tomić, ravnatelj GDCKVK 15.50 16.10 Kakvoća vode na distribucijskom području Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije, Jasna Kopić, dipl. ing. geol., pomoćnica direktora za javnu vodoopskrbu i odvodnju 16.10 16.30 Razvojni i radni program Udruge za pomoć osobama s invaliditetom BUBAMARA Vinkovci, Tomislav Velić, predsjednik Udruge Bubamara Vinkovci, Žana Skejo Škorić, Udruga Bubamara 16.30 16.50 Projekt: Prvi korak u ili za sretno djetinjstvo, Maria Brčić, ravnateljica Centra za rehabilitaciju Mala Terezija Vinkovci 16.50 17.10 Pauza za kavu 17.10 17.30 Projekt: PROGRES, Vedrana Džoić, dipl. oec., voditeljica odjela za regionalni razvoj, promociju regije i privlačenje ulaganja u Razvojnoj agenciji Hrast, Vinkovci 17.30 17.50 Tehnološki park Vinkovci za kvalitetu života mladih i gospodarski razvitak, Ivana Breščaković, asistent uprave Europe Direct Vinkovci: Partnerstvo između Europe i poljoprivrednika, Irena Čanaki, manager EDIC Vinkovci 2
17.50 18.10 Programi i projekti Srednje strukovne škole Vinkovci, Marija Sunđi, prof., ravnateljica Srednje strukovne škole Vinkovci 18.10 18.30 Programi i projekti i Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, Marinko Džakula, prof., ravnatelj Poljoprivredne i šumarske škole Vinkovci 18.30 19.00 Zdravo urbano planiranje turistički projekti u prostornim planovima Grada Vinkovaca, Zdravo urbano planiranje, povezanost uređenja stambenih četvrti i alergijskih bolesti na primjeru Vinkovaca, mr. Mandica Sanković, dipl. ing. arh., Grad Vinkovci, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša 19.30 21.00 Koktel dobrodošlice uz glazbu u hotelu Slavonija PETAK, 10.10.2014., Hotel Slavonija, Vinkovci 9.00 9.30 Izvještaj o radu HMZG u 2014. godini, prof.dr.sc. Selma Šogorić 9.30 11.00 Izborna skupština Hrvatske mreže zdravih gradova, voditelj: prof.dr.sc.slobodan Lang, predsjednik HMZG Dnevni red: 1. Izbor Radnog predsjedništva Izborne skupštine 2. Podnošenje Izvještaja o radu Predsjedništva Hrvatske mreže zdravih gradova u periodu 2010. 2014. 3. Rasprava o Izvještaju o radu Predsjedništva Hrvatske mreže zdravih gradova 11.00 11.30 Pauza za kavu 12.00 13.00 Izborna Skupština HMZG, nastavak 4. Izbor Predsjednika i članova Predsjedništva Hrvatske mreže zdravih gradova za mandat 2014. 2018. god. 5. Izbor članova Nadzornog odbora Hrvatske mreže zdravih gradova 13.00 14.30 Pauza za ručak i nastavak rada, Lovački dom Kunjevci 14.30 16.30 6. Rasprava o prijedlogu programa rada i strategiji razvoja Hrvatske mreže zdravih gradova 7.Dogovor o aktivnostima Mreže u 2015. godini 16.30 17.00 Pauza za kavu 17.00 19.00 Plenarna rasprava: Kako nastaviti unaprjeđivati praksu upravljanja za zdravlje na lokalnoj i nacionalnoj razini, voditelj: prof.dr.sc. Selma Šogorić 20.00 22.00 Zajednička večera uz glazbu, Salaš Tena SUBOTA, 11.10.2014., Hotel Slavonija, Vinkovci Sudjelovanje na 3. Hrvatskom kongresu preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja prema izboru 3
19. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA Vinkovci, Hotel Slavonija, četvrtak, 9. listopada 2014. U Hotelu Slavonija, u Vinkovcima od 09. do 11. listopada 2014. godine održan je 19. Jesenski poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova kojeg su organizirali Grad Vinkovci, Vukovarsko srijemska županija i Hrvatska mreža zdravih gradova. Službeni domaćini sastanka bili su gospodin gradonačelnik Grada Vinkovaca Mladen Karlić, dr. med., župan Vukovarskosrijemske županije gospodin Božo Galić, dipl. ing. te prof. Selma Šogorić, dr. med., nacionalna koordinatorica HMZG. Središnja tema 19. Jesenskog poslovnog sastanka Hrvatske mreže zdravih gradova bila je Zdrava hrana i prehrana, vezano uz održavanje 3. Hrvatskog kongresa preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja koji se također, paralelno, odvijao u Vinkovcima od 09. do 13. listopada 2014. godine. 19. Poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova okupio je šezdesetak koordinatora i političara iz desetak hrvatskih zdravih gradova (Zagreb, Rijeka, Poreč, Labin, Vinkovci, Opatija, Dubrovnik, Zabok, Split i Velika Gorica) i osam županija (Zagrebačka, Krapinsko zagorska, Bjelovarsko bilogorska, Dubrovačko neretvanska, Varaždinska, Vukovarsko srijemska, Primorsko goranska i Zadarska županija). U jutarnjim satima uvodno je održan sastanak Predsjedništva Mreže. U 14.00 sati pozdravima domaćina s radom je započeo i poslovni sastanak Mreže. Na otvorenju su govorili gradonačelnik dr. Mladen Karlić u službi domaćina, prof.dr. sc. Slobodan Lang, predsjednik Hrvatske mreže zdravih gradova, Mandica Sanković koordinatorica projekta ''Vinkovci zdravi grad'', te prof. dr. sc. Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova koja je pohvalila Grad Vinkovce i Vukovarsko srijemsku županiju kao domaćine, ali i kao aktivne sudionike u cjelokupnom projektu Hrvatske mreže zdravih gradova i županija. Uobičajeno, nakon otvaranja programa, sastanak je nastavljen prikazom primjera dobre prakse domaćina. Prikaz odabranih primjera dobre prakse moderirale su mr. Mandica Sanković, koordinatorica Projekta Vinkovci zdravi grad i Dragana Leko, dipl. iur., zamjenica koordinatorice Projekta Vukovarsko srijemska županija zdrava županija. Prva prezentacija bila je vezana uz poplavu u županjskoj Posavini 2014. godine i ulogu i aktivnosti Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko srijemske županije i događanjima vezanim uz nju. Kata Krešić, dr. med., ravnateljica ZZJZVSŽ prikazala je razmjere najveće prirodne katastrofe koja je zadesila ove prostore u posljednjih stotinjak godina. Poplava je uzrokovala evakuaciju više tisuća ljudi, u njoj su smrtno stradale dvije osobe, oko 11.500 životinja, uništen je ili jako oštećen ogroman broj objekata koji zahtijevaju obnovu ili ponovnu izgradnju. 4
U poplavi je uništena/oštećena gospodarska infrastruktura (struja, voda, ceste, komunikacije) i uništena poljoprivredna dobra. Vodni val u svibnju 2014., obilježen kao tisućljetni, imao je kod Županje do sada nezabilježeni vodostaj od 1 194 cm. 17. svibnja Sava je nadvisila nasip za oko 1,5m, a u popodnevnim satima došlo je do puknuća nasipa na dvije lokacije, Rajevo Selo i Račinovci. Uz povećani rizik od poremećaja mentalnog zdravlja te pogoršanja zdravstvenog stanja kroničnih bolesnika na poplavljenom području, narastao je rizik pojave zaraznih bolesti koje se prenose vodom, hranom, kontaktom i vektorima. Prekinuta je javna vodoopskrba, a u poplavnim vodama nalazila se brojna uginula stoka. Voda i površine bile su zagađene fekalnim bakterijama, bila je prisutna velika količina raznog otpada (ljudska i životinjska hrana, komunalni otpad i ostalo) i nastala je velika migracija preživjelih glodavca prema najbližim kućama u potrazi za skloništem i hranom (prenosioci uzročnika HGBS, leptospiroze i dr. bolesti). Narasla je i brojnost komaraca koji također mogu biti prijenosnici bolesti. Postojao je i rizik od pojave zaraznih bolesti među evakuiranim stanovništvom u grupnom smještaju. Temeljem proglašenja opasnosti od epidemije donesen je Opći plan sanacije poplavljenih područja provođenje preventivnih mjera tijekom poplave te asanacija terena nakon povlačenja vode. Uz koordinaciju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo organizirana je pomoć stručnih timova iz drugih zavoda za javno zdravstvo. Provođene su preventivne mjere kontrole i osiguranje sigurne vode za piće, zdravstveno ispravne hrane, temeljita osobna higijena i mjere osobne zaštite. Asanacija terena podrazumijevala je uklanjanje životinjskih lešina, uklanjanje zagađene ljudske i životinjske hrane, uklanjanje ostalog otpada i mulja, čišćenje i pranje, dezinfekciju javnih površina i objekata te mjere deratizacije. 5
Uvedene su preventivne mjere za osobe koje provode asanaciju korištenje sigurne vode za piće i hrane, korištenje zaštitne opreme (zaštitna odijela, gumene čizme, rukavice, jednokratne maske), temeljita osobna higijena, cijepljenje protiv tetanusa i drugih bolesti prema epidemiološkoj indikaciji. Od 16. svibnja do 27. lipnja, svakodnevno, u radu Stožera ZiS VSŽ sudjelovale su dr. Kata Krešić, spec. epidemiolog (ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo) te dr. Ankica Ilić, spec.epidemiolog (ispostava ZZJZ u Županji). Svakodnevna suradnja bila je ostvarena sa Kriznim stožerom MZ (smještenim u Županji), sa svim ostalim službama (veterinari, vojska, policija,vatrogasci, Crveni križ, HGSS, distributeri vode, komunalne službe), lokalnim čelnicima i medijima. Provođene su posebne, sigurnosne i ostale mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti: sustavni epidemiološki nadzor na poplavljenim područjima, nadzor nad evakuiranim stanovništvom i objektima za grupni smještaj, pojačan nadzor nad kretanjem zaraznih bolesti rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, ograničenje kretanja u ugroženim područjima, provođenje protuepidemijske dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, zdravstveni nadzor nad osobama zaposlenim na pripremi hrane, imunizacija, edukacija i informiranje pučanstva (kroz pisane upute o ponašanju i mjerama za očuvanje zdravlja, kroz medije i osobni kontakt) te intenzivni nadzor nad vodoopskrbom. Zahvaljujući provedenim mjerama nije bilo porasta niti grupiranja zaraznih bolesti među ugroženim stanovništvom i osobama uključenim u provedbu asanacije. Nakon što su stečeni uvjeti, tj. provedene protuepidemijske mjere, dolazi do postupnog povratka stanovništva, a dio stanovnika smješta se u kontejnerska naselja (Gunja, Padeža, Rajevo Selo, Račinovci). 6
Slijedeći primjer dobre prakse Razvoj palijativne skrbi u Vukovarsko srijemskoj županiji prikazala je Margareta Čalić, dr. med., OŽB Vinkovci. Trudničke tečajeve za trudnice i partnere te grupe za potporu dojenja predstavile su Vesna Božić i Željka Ćavar, patronažne sestre, DZ Vinkovci. Trodnevni tečajevi u trajanju od 6 sati, besplatni za polaznike, prema zapažanjima zdravstvenih djelatnika postižu vrlo dobre rezultate: trudnice spremnije prolaze kroz porod, majke su pripremljenije za brigu o novorođenčetu, uspješnije doje i spremnije prihvaćaju savjete zdravstvenog osoblja. Kvalitetu života mladih i zdravstvene programe Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci prikazao je Branko Tomić, ravnatelj GDCKVK. Kroz Gradsko društvo Crvenog križa mladi mogu sudjelovati u programima zaštite i unaprjeđenja zdravlja kao što su poduka iz pružanja prve pomoći, borba protiv ovisnosti, prevencija AIDS a, poduka o značaju dobrovoljnog darivanja krvi te zdravstvenom prosvjećivanju. Pomažući u akcijama solidarnosti, sabirnim akcijama, dobrosusjedskoj pomoći, zaštiti okoliša, zaštiti od mina mladi usvajaju humane vrednote te razvijaju socijalnu svijest. Kakvoću vode na distribucijskom području Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije prikazala je Jasna Kopić, dipl. ing. geol., pomoćnica direktora za javnu vodoopskrbu i odvodnju. Kvaliteta vode za piće na Regionalnom vodovodu Istočna Slavonija izuzetne je kvalitete. Tendencija je da se sva naselja priključena s lokalnih sustava na Regionalni vodovod istočne Slavonije. Pitka voda je temeljno ljudsko pravo, a poduzeće VVK nastoji, širenjem i razvojem distribucijske mreže, poboljšati kvalitetu življenja svih korisnika. S razvojnim i radnim programom Udruge za pomoć osobama s invaliditetom BUBAMARA Vinkovci prisutne je upoznao Tomislav Velić, predsjednik Udruge Bubamara Vinkovci. Programske aktivnosti udruge namijenjene su i prilagođene potrebama članova, a odvijaju se redovnim druženjem i aktivnostima kroz četiri sekcije: sekcija osoba s mentalnom retardacijom, sekcija tjelesnih invalida, sekcija osoba s distrofijom i ostalim neuromuskularnim oboljenjima te sekcija osoba s cerebralnom i dječjom paralizom. Udruga okuplja više od 1 300 članova i ima preko 100 zaposlenih. Djeluje u više od 500 m² prostora i do sada je provela preko 100 projekata vezano uz razvoj programa osobnih asistenata, asistenata u nastavi za djecu s teškoćama (osigurava obrazovnu integraciju i jednake mogućnosti u postizanju akademskih standarda, te posljedično omogućuje njihovo zapošljavanje), poludnevni boravak, prijevoz kombi vozilima prilagođen osobama s invaliditetom, mobilni tim i rehabilitacije usluge. Kontinuirano imaju projekte razvoja arhitektonske pristupačnosti te organizaciju humanitarnih aktivnosti. 7
Projekt Prvi korak u sretno djetinjstvo prezentirala je Maria Brčić, ravnateljica Centra za rehabilitaciju Mala Terezija Vinkovci. Centar je ustanova socijalne skrbi koja pruža usluge: stalnog i privremenog smještaja, poludnevnog i cjelodnevnog boravka, psihosocijalne podrške, rane intervencije i organiziranog stanovanja. U Centru je zaposleno 49 djelatnika organiziranih kroz odjele za psihosocijalnu rehabilitaciju (defektolozi odgajatelji, rehabilitator, logoped, socijalni radnik, psiholog, glazbeni, likovni i kineziterapeut, radni terapeuti i radni instruktori), njegu i brigu o zdravlju (medicinske sestre, fizioterapeuti i njegovatelji), računovodstvo i odjel zajedničkih poslova. U okviru stručnog rada pružaju se usluge raznih terapijskih postupaka kroz unaprijed planirane aktivnosti usmjerene prema individualnim potrebama korisnika. Centar razvija i izvaninstitucionalne usluge koje su na ovom području nedovoljno razvijene (poludnevni i cjelodnevni boravci, psihosocijalna podrška, rana intervencija, patronaža, organizirano stanovanje). Pružanje usluga Rane intervencije u djetinjstvu sastoji se od multidisciplinarnih usluga koje se pružaju djeci od rođenja kako bi se unaprijedilo djetetovo zdravlje i blagostanje, osnažio razvoj vještina, smanjilo razvojno zaostajanje ili nastanak razvojnih teškoća, preveniralo funkcionalna pogoršanja i unaprijedilo prilagodljivo roditeljstvo i cjelokupno obiteljsko djelovanje. Rana intervencija uključuje dijete i njegove roditelje, obitelj i širu socijalnu mrežu. Prije godinu dana uveden je novi model rada kojem je cilj razvoj novih usluga koje će unaprijediti izvaninstitucionalne usluge za djecu s neurorizičnim odstupanjima i teškoćama, ali i pružiti potporu njihovim obiteljima. Riječ je o novoj usluzi rane intervencije i tri nova rehabilitacijska programa: program senzorne integracije, rehabilitacijski program sa psom te uvođenje programa terapijskog jahanja. Projekt: PROGRES prikazala je Vedrana Džoić, dipl. oec., voditeljica odjela za regionalni razvoj, promociju regije i privlačenje ulaganja u Razvojnoj agenciji Hrast, Vinkovci. Prikazani projekt dobiven je natječajem na IPA pred pristupni fond Europske unije, i vezan uz Prekograničnu suradnju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Cilj projekta je korištenjem obnovljivih izvora energije (OIE) doprinijeti zaštiti okoliša i unaprjeđenju uvjeta života, a sve kroz suradnju dva prekogranična područja. Projektom će se povećati svijest javnosti o važnosti korištenja OIE u ruralnim područjima te educirati predstavnici lokalnih samouprava, tvrtki i poljoprivrednika u ruralnim prekograničnim područjima. Krajnji željeni ishod je potaknuti razvoj energetske neovisnosti lokalne samouprave u ruralnim prekograničnim područjima. U okviru projekta organizirana je trodnevna obuka o potencijalima obnovljivih izvora energije u Općini Nijemci za ukupno 35 polaznika, izrađena je Studija o potencijalima korištenja obnovljivih izvora energije za područje LAG a Bosutski niz te provedena javna nabava za opremu za OIE za dva demonstracijska objekta: zgradu Općine Nijemci (fotonaponske ćelije) i šetnicu uz rijeku Bosut (okretna sunčana elektrana). 8
Tehnološki park Vinkovci i Europe Direct Vinkovci: Partnerstvo između Europe i poljoprivrednika, predstavila je Ivana Breščaković, asistent uprave. Tehnološki park Vinkovci d.o.o. trgovačko je društvo osnovano s ciljem afirmacije poduzetničkog duha u Vinkovcima, ali i cijeloj Vukovarsko srijemskoj županiji. Tehnološki park Vinkovci trebao je uspostaviti inkubacijski centar za inovativna tehnološka start up poduzeća, uspostaviti mehanizme za unaprjeđenje postojećih tehnološki inovativnih tvrtki, poboljšati transfere znanja s učilišta i razvojnih centara u gospodarstvo, omogućiti umrežavanje tvrtki, obrazovnih institucija, razvojnih agencija i inovativnih pojedinaca te promijeniti percepciju inovativnosti kao temelja novog gospodarstva. Tehnološki park preuzima dio odgovornosti i aktivnosti s poduzetnika na inkubacijsku instituciju. Cilj je ove inicijative stvaranje novih radnih mjesta s većom dodanom vrijednošću. Inkubator treba pronaći ili proizvesti perspektivnog pojedinca ili mladu perspektivnu tvrtku, smjestiti ga u kreativno okruženje, osloboditi nepotrebnih poslova, osigurati financiranje, tržište, organizaciju proizvodnje i kontinuirani razvoj, a kada poduzetnik stane na noge izbaciti ga iz inkubatora i pokazati kao primjer ostalima. Europe Direct Vinkovci čini informacije o EU lako dostupnim građanima te im daje priliku da izraze i razmijene stajališta o svim područjima djelovanja EU a (posebno onima koja utječu na njihov svakodnevni život). Europska komisija podupire mrežu pružatelja informacija u Europi, uključujući informacijske centre Europe Direct (EDIC). Ako tražite savjet, pomoć u susjedstvu ili lokalni forum za promicanje dijaloga i svijesti o politikama EU a, možete se obratiti najbližem informacijskom centru. EDIC ovi odgovaraju na pitanja vezana uz vaša prava u Europskoj uniji, sredstvima financiranja itd., objavljuju pozive na lokalne informacijske/ kontaktne događaje vezane uz EU, dokumente i publikacije EU a, upućuju na druge izvore informacija i daju podatke za kontakt s nadležnim ustanovama. Programe i projekte Srednje strukovne škole Vinkovci prikazale su Stefanie Jade Đuraković, mag. psihologije i Marija Sunđi, prof., ravnateljica Srednje strukovne škole Vinkovci. Čuli smo da je prva šegrtska škola osnovana u Vinkovcima 1886. godine. Nakon Domovinskog rata, šk. god. 1992./1993., ova škola ulazi u novu školsku zgradu u kojoj djeluje i danas. Prelaskom u novi prostor ona postaje moderna škola s radionicama i učionicama primjerenima za kvalitetan odgojno obrazovni rad (sve učionice opremljene su računalima i projektorima). U školskoj godini 2014./2015. školu pohađa 872 učenika, a škola nudi devet različitih programa osposobljavanja za razne grupe zanimanja. Neprestano se radi na opremanju škole najnovijom tehnologijom. Škola je čak 5 puta dobila nagradu Šegrt Hlapić za najbolju strukovnu obrtničku školu u Republici Hrvatskoj. Škola je uključena u veliki broj europskih projekata mobilnosti nastavnika i učenika, njezini učenici s velikih uspjehom sudjeluju u regionalnim i državnim natjecanjima strukovnih škola te su uključeni u humanitarna i društvena događanju u gradu i okolici. 9
Programe i projekte Poljoprivredne i šumarske škole Vinkovci predstavio je Marinko Džakula, prof., ravnatelj Škole. Ove je škola počela s radom 30. studenog 1946. pod imenom Savezna srednja stručna škola za obrazovanje učenika u poljoprivrednom strojarstvu. Gubljenjem statusa savezne škole izgubila je većinu objekata i dobara, no i dalje, do početka devedesetih, djeluje u zgradi bivšeg učeničkog doma s preko 1 000 učenika. Iza domovinskog rata škola se vraća u svoje obnovljene prostore. Danas broji preko 720 učenika podijeljenih u 11 trogodišnjih i četverogodišnjih obrazovnih programa u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva. Škola je registrirana i za školovanje odraslih, a pored redovnih programa provodi i programe prekvalifikacije i osposobljavanja. Uz obnovu školske zgrade obnovljena je i opremljena i mehaničarska radionica, dopunjena je oprema u praktikumima, opremljen je školski pčelinjak, postavljena je hidrometeorološka stanica, instalirana dva plastenika, registrirana učenička zadruga AGRO sa pet sekcija, nabavljene su sušare za voće i povrće, riješena imovinsko pravna pitanja vlasništva zemljišta i instalirani sustavi za navodnjavanje na školskom zemljištu. 2006./2007. godine pridružuju se obitelji VII. generacije EKO škola, kao jedina srednja škola iz Vinkovaca. 10. svibnja 2013. godine potvrđuju status i stječu brončani certifikat i zelenu zastavu. U sklopu EU projekta Znanjem i novim vještinama do boljih socijalnih prilika kao partneri Udruge za pomoć osobama sa posebnim potrebama BUBAMARA realiziraju projekt izgradnje dva moderna plastenika. U sklopu istog projekta pored izrade novog kurikuluma, registrirali su i učeničku za drugu AGRO s 5 sekcija te osigurali dio opreme za rad zadruge. Odlukom Vlade RH sredstvima Svjetske banke 2011. godine kreću u realizaciju novog projekta vrijednog cca. 6.000 000,00 kuna. Projekt obuhvaća 52 ha površine za navodnjavanje sa svim sustavima za navodnjavanje. U sklopu projekta izdvojena je parcela od 10,5 ha na kojoj su instalirani svi sustavi za navodnjavanje koji su prilagođeni sadržajima na toj parceli voćnjaci, grmoliko voće, arboretum, ratarske i povrtlarske te druge kulture. Realiziranim i trenutno apliciranim projektima škola stječe pretpostavke sudjelovanja u predviđenim projektima sadnje pokusnih parcela voćnjaka, vinograda, voćarskog rasadnika sa svim infrastrukturnim sadržajima. U realizaciji svega navedenoga imaju značajnu potporu Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU poslove. Strateški razvoj škole biti će zaokružen izgradnjom Edukacijskog melioracijskog centra za panonsku Hrvatsku na pokusnim parcelama škole, u čemu im potporu pruža lokalna samouprava. 10
Posljednji u nizu prikazanih modela dobre prakse bili su programi Grada Vinkovaca u području zdravog urbanog planiranja. Mr. Mandica Sanković, dipl. ing. arh., Grad Vinkovci, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša prikazala je prisutnima turističke projekte u prostornim planovima Grada Vinkovaca te rezultate istraživanja Povezanosti uređenja stambenih četvrti i alergijskih bolesti na primjeru Vinkovaca. Grad Vinkovci model su grada koji poštuje sve Eu SZO postulate zdravog urbanog planiranja zdravlje je uključeno u sve dokumente prostornog uređenja jedinica lokalne i državne uprave, provode se dokumenti prostornog uređenja i poštuje zakonska regulativa, provodi se edukacija, razvija samosvijest i osjećaj pripadnosti prostoru i zajednici te potiče sudjelovanje stanovnika u izradi i donošenju dokumenata prostornog uređenja. Turistički projekti u prostornim planovima grada Vinkovaca (temeljeno na dosadašnjoj praksi zdravog urbanog planiranja) su: urbanistički plan uređenja Sopota u Vinkovcima (izgradnja arheološkog parka, tematskog parka 9 000 vinkovačkih godina, kampa, otvorenih sportskih terena, astronomskog centra, komparativnog centra civilizacija, edukativno pokaznog centra energetske učinkovitosti, gastro akademije i pratećih sadržaja), urbanistički plan uređenja Trbušanci u Vinkovcima (za izgradnju golfa, hipodroma i pratećih sadržaja), studija izbora lokacije za hipodrom, golf i zabavni park u skladu s uvjetima prostornog plana uređenja Grada Vinkovaca, turistički prsten Sopot u Vinkovcima te studija turističkih potencijala rijeke Bosut na području grada Vinkovaca. U nastavku izlaganja gospođa Sanković je izložila rezultate istraživanja Izloženost stanovnika Vinkovaca peludi drveća, trava i ambrozije kojim je nađeno povećanje incidencije alergijskih bolesti (J30 i J45) u djece u odnosu na odrasle stanovnike grada. Primijećena je i sezonalnost u postavljanju dijagnoza alergijskog rinitisa i astme. Zaključci istraživanja sprovedeni su u praksu. Unaprijeđeno je planiranje smijera prometnica u Vinkovcima (prate ružu vjetrova) koje omogućava prirodno provjetravanje. U potpunosti se odustalo od sadnje alergogenog bilja na javnim površinama te se provodi košnja trave i korova prije njihovog cvjetanja. U smislu suzbijanja korova ambrozije treba uvesti umreženi i koordinirani rad JLU prekogranična" suradnja (pr. prijenos peludi vjetrom). U odredbe prostornih planova i odluke o komunalnom uređenju i komunalnom redu, JLU treba još ugraditi preporuke za smanjenje sadnje alergogenog bilja u okućnicama. 11
Vinkovci, Hotel Slavonija, petak, 10. listopada 2014. Program drugog dana 19. Poslovnog sastanka započeo je prezentacijom Izvještaja o radu Mreže u 2014. nacionalne koordinatorice prof.dr.sc. Selme Šogorić. Od redovitih aktivnosti Mreže u 2014. godini održane su, kao i prethodnih godina, dvije Izvještajne skupštine u veljači u Zagrebu i sada, u listopadu, u Vinkovcima. U Vinkovcima je u travnju održan 18. Sajam zdravlja, obilježen je 20. svibnja Dan zdravih gradova, tijekom lipnja i srpnja u istarskim gradovima Grožnjanu, Motovunu, Poreču i Labinu održavala se 21. Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja i u tijeku je provođenje 19. Poslovnog sastanka HMZG u Vinkovcima. U proljeće je tiskan 16. broj Epohe zdravlja pod nazivom Građani u središtu. Od ostalih aktivnosti Mreže u 2014. dr. Šogorić je posebno istaknula nastavak provođenja akcijskog istraživanja potreba jedno roditeljskih obitelji u hrvatskim zdravim gradovima. Ovo istraživanje, na kojem kontinuirano radimo od 2011. godine, otvara mogućnost da se konkretno na lokalnoj razini oblikuju i implementiraju programi kojima će se adresirati potrebe i unaprijediti kvaliteta života roditelja i djece iz jednoroditeljskih obitelji. S druge strane ovo istraživanje predstavlja oblik treninga (učenje kroz djelovanje) s ciljem jačanja kapaciteta lokalne samouprave. Ove je godine, u travnju, u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar nastavljeno okupljanje istraživača tijekom radionice Planiranje intervencija. Prije radionice napravljena je kvantitativna analiza 79 provedenih intervjua. Kao najčešće potrebe roditelja dobivene su: potreba za osobnim napretkom, financijska pomoć, pomoć oko skrbi za dijete, pomoć pri zapošljavanju i pomoć u rješavanju stambenog pitanja. U prvom dijelu travanjske radionice gradski su istraživački timovi podnijeli izvještaj o trenutnom stanju provođenja intervencija te o mogućnostima razvoja novih. Nakon izvještaja gradskih timova održana je prezentacija Uvod u projektni menadžment i sudionicima je podijeljen radni materijal (radna bilježnica) Kratki vodič za unaprjeđenje procesa (CDC a). U nastavku radionice radilo se u dvije paralelne grupe jednu su činile patronažne sestre, a u drugoj su bili svi ostali sudionici (predstavnici drugih struka i gradske uprave). Svaka je grupa, na modelu jedne intervencije, prošla cjelokupni radni materijal vezan uz odabir i implementaciju intervencija. Time su svi sudionici stekli znanje o tome kako identičnu radionicu odabira, planiranja i implementacije intervencije provesti do jeseni u vlastitoj sredini. Na radionici su neposredno dogovoreni zajednički projekti / intervencije koje će implementirati svi gradovi: a) kontinuirana skrb o jedno roditeljskim obiteljima od strane patronažne sestre u koju je uključena izrada registra, praćenje potreba, savjetovanje, povezivanje s postojećim službama i nevladinim udrugama te uključivanje u različite programe za pomoć i podizanje kvalitete života; b) formiranje baze podatka sa svim vrstama neposredne pomoći i svim vrstama usluga i servisa namijenjenih majkama i djeci u lokalnoj zajednici te distribucija podataka (on line baze podataka, tiskani i drugi mediji i sl.); c) podrška samoorganizaciji roditelja; d) senzibilizacija institucija i udruga za širenje programa prema potrebama jednoroditeljskih obitelji. Razvoj i ponuda besplatnih usluga namijenjenih djeci i majkama u zajednici (sportske aktivnosti, umjetničke radionice, kreativno provođenje slobodnog vremena, izleti i druženje) s naglaskom na siromašnijim gradskim četvrtima; e) tečajevi roditeljskih vještina organizirani kroz okupljanja jedno roditeljskih obitelji i online; 12
f) unaprjeđenje dostupnosti predškolskih programa (jaslice, vrtići) što uključuje prilagođavanje radnog vremena, supstituciju troškova, uključivanje djece nezaposlenih majki, 100% obuhvat djece, posebni programi rada s roditeljima, trajna izobrazba odgajatelja i uključivanje djece s dodatnim potrebama. Dugoročni projekti kojih se još nismo dotakli, ali smo svjesni da bi ih trebalo početi razvijati su: programi obrazovanja žena, projekti samozapošljavanja, projekti razvoja fleksibilnog radnog vremena, programi uključivanja drugog roditelja i stvaranje mehanizama bolje naplate alimentacija. Druge značajne aktivnosti u 2014. godini bili su: Dani preventive tijekom travnja i svibnja 2014. obilježeni održavanjem cijelog niza zajedničkih radionica, stručna rasprava Uspješnost implementacije programa odgađanja ranog pijenja kod mladih u Hrvatskoj održana u svibnju, konferencija Bolnice koje promiču zdravlje i radionica sa predstavnicima odabranih bolničkih odjela Metodologija rada na projektu Bolnice koje promiču zdravlje održane u lipnju, istraživanje Evaluacija implementacije zdravstvenih politika provedeno u srpnju te uključivanje naših članova u nastavne module Zdravlje u zajednici na Poslijediplomskom studiju Javno zdravstvo. U okviru stručne rasprave Uspješnost implementacije programa odgađanja ranog pijenja kod mladih u Hrvatskoj prikazani su dosadašnji uspjesi programa prevencije ovisnosti i odgađanja ranog pijenja mladih koje provode hrvatske županije i gradovi (Buba, trening životnih vještina, PATHS rastem i drugi) te je prikazan nacionalni program Zdrav za 5. U raspravi koja je uslijedila adresirani su izazovi i mogućnosti usuglašavanja suradnje među razinama u budućnosti. 6. lipnja 2014. u Školi je održana Nacionalna Konferencija predstavljanja "Mreže bolnica koje promiču zdravlje. Cilj konferencije bio je hrvatskoj stručnoj javnosti predstaviti koncept projekta i djelovanje Međunarodne mreže bolnica koje promiču zdravlje te finalno, raspraviti potrebu za njegovom implementacijom i u Republici Hrvatskoj. Konferencija je okupila više od stotinjak sudionika iz bolničkih institucija (opće županijske bolnice, kliničke bolnice i klinički bolnički centri, specijalne bolnice i liječilišta) s područja cijele Hrvatske (Vukovara, Našica, Koprivnice, Bjelovara, Čakovca, Varaždina, Novog Marofa, Krapinskih Toplica, Karlovca, Pule, Rijeke, Raba, Ugljana, Zagreba ). Iza konferencije održana je dvodnevna edukacijska radionica sa timovima djelatnika jedanaest hrvatskih bolnica (KBC Sestre milosrdnice, KB Sveti Duh, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klinika za infektivne bolesti, OB Koprivnica, OB Bjelovar, OB Varaždin (Novi Marof), OB Pula, Psihijatrijska bolnica Rab, Psihijatrijska bolnica Ugljan, Dječja bolnica Srebrnjak). Tijekom radionice, uz pomoć trenera iz Danske, Irske i Slovenije, učili smo koristiti alat za samoprocjenu potreban u prvoj stepenici implementacije promicanja zdravlja u bolnicama. Nakon završene edukacije odjelni timovi biti će fokalne točke za razvoj projekta prvo na matičnom odjelu, a zatim i prema drugim odjelima bolnice. 13
2014. godina obilježava završetak V. i početak VI. faze europskog projekta Zdravih gradova SZO. Zato je i bila obilježena snažnom međunarodnom aktivnošću. Hrvatska mreža zdravih gradova podnijela je molbu Eu SZO za re akreditacijom u NETWORK (Europsku mrežu nacionalnih mreža zdravih gradova) u VI. fazi (koja je do sada već i dobivena). Sudjelovali smo u evaluaciji V. faze Eu SZO projekta i izradili autorski tekst o našoj Mreži za treće izdanje knjige o Europskoj mreži nacionalnih mreža zdravih gradova. U travnju je u Kopenhagenu održan sastanak koordinatora nacionalnih mreža i predstavnika SZO, a u listopadu Međunarodna konferencija zdravih gradova. Zajedno sa nacionalnim mrežama zdravih gradova Izraela, Italije, Grčke, Francuske i Baltičkim centrom zajednički smo priredili i poslali pred aplikaciju za Horizon 2020 za projekt HELENA (HEalthy and sustainable nutrition for All). Nastavljena je i regionalna suradnja kroz Mrežu za zdravlje jugoistočne Europe i RCC te suradnja s CDC jem. Financijski prihodi u 2014. (do sada 287.500,00 kuna) biti će manji od prihoda iz 2013. godine i jedva su dostatni za hladni pogon. Rashodi su dosljedno prihodima također smanjeni posebno na poziciji putni nalozi, ugovori o djelu i aktivnosti (projekti i programsko partnerstvo) te reprezentacija. Dosada provedene aktivnosti financiraju se iz sredstava (namjenski) dobivenih od Ministarstva zdravlja (51.500,00 kuna) i preko projekata prof. Šogorić (Ministarstvo znanosti i Sveučilište u Zagrebu) u iznosu od 150.000,00 kuna. Provođenje preostalih aktivnosti u 2014. ovisno je o sredstvima koja će doći, također, sa pozicije projekata prof. Šogorić. U slučaju dobivanja još jednog projekta sa strane Sveučilišta u Zagrebu namjeravamo održati još jedan sastanak gradskih istraživačkih timova na projektu jedno roditeljske obitelji (razrada implementacije lokalno odabranih intervencija, monitoring implementacije intervencija), sastanak sa županijama i dogovor o prioritetima suradnje (razvoj programa partnerske suradnje), sastanak ključnih dioničara oko projekta razvoja Hrvatskog registra preventivnih programa i sastanak sa Mrežom bolnica koje promiču zdravlje u smislu pripreme za proces procjene nacionalno (12 bolnica među kojima je KBC Sestre milosrdnice, KB Sveti Duh, Magdalena, OB Bjelovar, Dječja bolnica Zagreb, Dječja bolnica Srebrnjak, OB Varaždin / Novi Marof, OB Pula, Liječilište Topusko) i izvještaj o sudjelovanju u međunarodnom istraživanju (OB Koprivnica, OB Našice, Klinika za psihijatriju Vrapče). Iza izvještaja i rasprave o radu HMZG u 2014. godini počela je Izborna skupština. Uvažavajući propisane kriterije članstva u Mreži, utvrđena je nazočnost članova i kvorum potreban za glasanje na Izbornoj skupštini. Prisutni su bili: Irena Deže Starčević (Rijeka), Jasna Tucak, Slavko Antolić (Zagreb), Sonja Borovčak (Zabok), Zlata Torbarina, Andrea Arbanasić (Opatija), Loreta Blašković (Labin), Nataša Basanić Ćuš (Poreč), Mandica Sanković, Mladen Karlić (Vinkovci), Nina Miličević (Split), Miho Katičić, Ankica Džono Boban (Dubrovnik), Zrinka Žirović (Velika Gorica), Đulija Malatestinić, Iva Josipović (Primorsko goranska županija), Franka Krajnović (Zadarska županija), Branko Kolarić (Zagrebačka županija), Martina Gregurović Šanjug, Tomislav Jadan (Krapinsko zagorska županija), Dragana Leko (Vukovarsko srijemska županija), Ruža Jelovac, Jasminka Begić (Varaždinska županija), Mihaela Potak, Sanja Stojak (Bjelovarsko bilogorska županija), Slobodan Lang (predsjednik HMZG), Selma Šogorić (nacionalna koordinatorica HMZG) i 14
Duško Popović (Suportivni centar). Prof.dr. Slobodan Lang u 10.00 otvara Izbornu skupštinu i predlaže slijedeći Dnevni red: 1. Izbor Radnog predsjedništva Izborne skupštine 2. Podnošenje Izvještaja o radu Predsjedništva HMZG u razdoblju 2010. 2014. 3. Rasprava o Izvještaju o radu Predsjedništva HMZG 4. Izbor Predsjednika i članova Predsjedništva HMZG za mandat 2014. 2018. 5. Izbor članova Nadzornog odbora HMZG 6. Razno Ad 1. Za Radno predsjedništvo Izborne skupštine HMZG jednoglasno su izabrani Jasminka Begić, Dragana Leko i prof. Slobodan Lang. Izbornu skupštinu nastavila je voditi Jasminka Begić. Ad 2. Prof. Šogorić, koordinatorica Mreže podnosi Izvještaj o radu Predsjedništva HMZG u razdoblju 2010. 2014. Izvještaj je koncipiran kao očitovanje u odnosu na postavljene ciljeve u mandatnom razdoblju 2010. 2014. te daje priliku vidjeti što je od planiranog ostvareno, a što nije (tekst Izvještaja nalazi se u prilogu ovog Zapisnika). Do sredine 2010. zaokruženo je prvih 20 godina djelovanja Mreže kroz Ligu zdravih gradova / županija, kampanju Povezani zdravljem, objavljivanje knjige Djelotvorno znanje za zdravlje ; obnovljene su web stranice Mreže te ostvarena stabilna suradnja s nacionalnim dioničarima Udrugom gradova, Zajednicom županija, Ministarstvom zdravlja, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Društvom za javno zdravstvo ZLH i drugima. Paralelno sa zaokruživanjem prethodnog otvaran je prostor za pokretanje novog ciklusa razvoja Mreže. Okupljena je grupa za razvoj strategije koja je kroz sedam radionica (od siječnja do prosinca 2010.) izgradila strateške smjernice kojima je definiran pravac razvoja Mreže (postizanje više razine izvrsnosti), istražene su potrebe gradova i županija, održan je 2. hrvatski kongres preventivne medicine i promicanja zdravlja kako bi se snimilo stanje javnozdravstvene prakse u Hrvatskoj danas te temeljem svega navedenog oblikovan program rada HMZG. Redefinirana je vizija i misija Mreže za slijedeće razdoblje do 2020. Osnovno opredijeljenje Mreže je jačanje socijalnih mreža i društvene podrške s naglaskom na obitelji i zdravlje uz uvođenje postulata mudrog upravljanja za zdravlje. Ono se postiže kroz dobru i učinkovitu javnu upravu koja pomaže jačati demokraciju i ljudska prava, promovira ekonomski prosperitet i socijalnu koheziju, smanjuje siromaštvo, unapređuje zaštitu okoliša i održivo korištenje prirodnih resursa te produbljuje povjerenje građana u upravu i javnu administraciju. Temeljne postavke mudrog upravljanja zdravljem su: sinergija upravljanje kroz suradnju s različitim sektorima i dioničarima, aktivno građanstvo upravljanje kroz aktivno uključivanje građana, sustav izvještavanja (podnošenja računa) i unaprjeđenje ishoda, širina upravljanje mješavinom regulatornih mjera i uvjeravanja primjerenog svrsi, transparentnost upravljanje nadzirano radom nezavisnih agencija i stručnih tijela koja će vršiti monitoring procesa, etičnosti, poštivanja postavljenih pravila, podastirati dokaze, fleksibilnost upravljanje koje je sposobno predviđati i brzo se prilagoditi (predvidjeti buduće potrebe, prilagoditi politiku, elastičnih struktura i sposobno akcijski djelovati). U proteklom razdoblju HMZG je imala značajnu ulogu prilikom donošenja novih strategija, zakona i smjernica kao što su: strateški dokument SZO Zdravlje za sve do 2020. godine, Strategija razvoja zdravstva RH 2012. 2020., Strategija razvoja javnog zdravstva RH 2012. 2015. i Strategija razvoja Jugoistočne Europe (SEE 2020). Doprinijeli smo formiranju Savjeta za zdravlje, izradi trogodišnjih planovi za zdravlje i planova zdravstvene zaštite, implementaciji hitne medicinske pomoći te razvoju palijativne skrbi 15
Temeljni ciljevi djelovanja Mreže u periodu 2010. 2014. bili su: Cilj 1. djelovanje Mreže dići na višu razinu izvrsnosti kroz podizanje kompetencije članica i uvođenje nove kvalitete u lokalno planiranje i upravljanje za zdravlje, Cilj 2. stvaranje učinkovite organizacije koja će zadovoljavati potrebe članova za: umrežavanjem, unapređenjem javnozdravstvenih i upravljačkih kompetencija, razmjenom informacija i modela dobre prakse te Cilj 3. osiguravanje održivosti Mreže temeljem financijske održivost te kroz prepoznavanje naših stručnih kompetencija. U navedenom smo periodu radili na jačanju postojećih tehnologija te uvođenju novih. RAP su u izradi Gradske slike zdravlja i Plana za zdravlje koristili gradovi Labin (ožujak 2011.) i Vinkovci (lipanj 2011.). Zagreb zdravi grad kontinuirano je, u periodu od 2011. do 2014., kroz edukacijske radionice šireg tima za zdravlje izradio operativni Plan za zdravlje za V. fazu Europskog projekta Zdravi grad i nadzirao njegovu implementaciju (od Skupštine zdravlja 2010. do Skupštine zdravlja 2014.). Osuvremenjena je Epoha zdravlja i web Mreže kako bi služili kao platforma za širenje informacija i razmjenu modela dobre prakse (svi objavljeni tekstovi stavljeni na akademsku platformu Hrčak) te kao oruđe u zagovaranju politike zdravlja (advocacy tool). Kontinuirano su istraživane potrebe članova, kroz četiri regionalne radionice učinjena je evaluacija programa Zdrave županije te analiza implementacije zdravstvenih politika. Ostvarena je podjela odgovornosti i poslova unutar predsjedništva HMZG tako da članovi (bez velike podrške Suportivnog centra) organiziraju redovita događanja: Sajam zdravlja, Motovunsku ljetnu školu unapređenja zdravlja i edukacije vezane uz Zdravo urbano planiranje. Razvijeni su i novi oblici djelovanja Mreže. Uvedeno je 1. akcijsko istraživanje potreba jedno roditeljskih obitelji u hrvatskim zdravim gradovima koje otvara mogućnost da se konkretno na lokalnoj razini oblikuju i implementiraju programi kojima će se adresirati potrebe i unaprijediti kvaliteta života roditelja i djece iz jednoroditeljskih obitelji te, kroz zajedničko provođenje akcijskog istraživanja po modelu učenje kroz djelovanje (learning by doing) jača kapacitet lokalne samouprave, 2. tjedan / mjesec preventive, tematska okupljanja, 3. tematski, multi agencijski, međunarodni tečajevi (Croatia HPH Seminar 2014: Health Promoting Hospitals & Health Services Improving health gain for patients, staff and community in Croatia), 4. tehnologija stručne rasprave (professional hearing) vezano uz neuspjeh suradnje s nacionalnom razinom u projektima odgađanja ranog pijenja kod mladih u Hrvatskoj, 5. partnerski projekti na inicijativu samih članova (Love Your Heart). Nastavljena je snažna međunarodna suradnja: sa CDC om, Atlanta, SZO, Uredom za Europu i Nacionalnim mrežama Zdravih gradova, susjednim zemljama i regijom (SEEHN, SEE 2020 Regionalna strategija razvoja). Uz neupitna postignuća, pred HMZG se nalaze i brojni izazovi vezani uz: a) niski apsorpcijski kapacitet većeg dijela članova odsustvo želje ili objektivne mogućnosti (broj kvalificiranih djelatnika) sudjelovanja i usvajanja novih znanja i postupaka), b) nisku sposobnost suradnje međusobno i lokalno s institucijama i nevladinim sektorom, gospodarstvom, nema poticanja aktivnijeg sudjelovanja građana, nedostatak energije za guranje promjene, c) sve veće raslojavanje među gradovima i županijama članovima Mreže u rasponu od najuspješnijih s razvijenom strategijom promicanja zdravlja, jasnim prioritetima, sustavnosti u pristupu, 16
dugoročnim i održivim djelovanjem, do onih koji održavaju projekt samo kroz akcije, kampanje, obilježavanje značajnih dana, ili onih koji provode samo nužno, propisano zakonom ili onih koji ne rade čak ni to. Kontinuirano padaju prihodi Mreže (uplate članarina, uplate programskog partnerstva), ne postoji sustavni foundraising, limitirana je mogućnost sudjelovanja u projektima EU radi potrebe sufinanciranja, nije ekipiran Suportivni centar (zaposleni profesionalni djelatnici s adekvatnim znanjem i vještinama). Jasno su definirane potrebe članova, ali nisu njihove odgovornosti i dužnosti, nerealna su očekivanja vezana uz članstvo u Mreži (i članarinu), koje se usluge dobivaju, a koje ugovorno plaćaju, nije uspostavljanja kvalitetna dvosmjerna komunikaciju između koordinatora zdravih gradova / županija i nacionalne koordinatorice Mreže (Mreža redovito dostavlja obavijesti i izvještaje za koje imamo osjećaj, radi nedostatka povratne informacije, da ih nitko ne čita; obrnuto, gradovi i županije ne izvještavaju, tj. ne podnose Suportivnom centru izvještaj o provedenim aktivnostima lokalno), niska je transparentnost rada lokalno (ne postojanje godišnjeg izvještavanja gradonačelnika / župana o zdravlju u gradu / županiji i tome što je za zdravlje učinjeno). Nismo još uveli mentorski rad, odnosno partnersku suradnju među gradovima i županijama s različitom razinom postignuća u programu, kroz uključenost u izradu Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. 2020. unaprijeđena je pozicija lokalnih zajednica u stvaranju nacionalne politike zdravlja, no nema pomaka u provođenju/implementaciji (upravo suprotno negativno iskustvo s intervencijama vezanim uz rano pijenje mladih, upravljanje bolnicama ) i ne postoji funkcionalna veza sa Saborskim odborom za zdravstvo, niti s Uredom Predsjednika RH. Ad 3. U raspravi o Izvještaju prof. Lang je istaknuo da ova Mreža nije sudjelovala u izradi zdravstvenog odgoja u školama (s mnogobrojnim problemima u implementaciji) koji je predložen od strane nadležnog ministarstva. Prof. Šogorić je ponovila primjer inzistiranja na implementaciji nacionalnog programa Zdrav za 5 mimo postojećih lokalno implementiranih projekata na temu prevencije ranog pijenja alkohola kod mladih (koje su zdravi gradovi i zdrave županije kao članice HMZG uspješno provodile). U oba slučaja nadležna ministarstva nisu surađivala sa stručnjacima iz uspješno provedenih lokalnih projekata. Miho Katičić, predstavnik grada Dubrovnika, istaknuo je: a) kako je projekt BUBA pokazao smanjenje opsega pijenja kod mladih, a nedavno je u gradu donesena odluka o zabrani pijenja alkohola mladih na javnim mjestima i veća kontrola policije nad prodajom alkoholnih pića mladima, b) da se projekt o jedno roditeljskim obiteljima uspješno nastavlja s planiranim mjerama uz osigurana financijska sredstva, c) formiran je mali tim (3 člana) koji će intenzivnije sudjelovati u radu Mreže, d) grad Dubrovnik iskazuje spremnost za pomoć HMZG u npr. tiskanju jednog broja Epohe ili financiranju rada jedne osobe u suportivnom centru HMZG. Đulija Malatestić pohvalila je dobre pozitivne rezultate HMZG i da svakako treba punom energijom nastaviti dalje uz multidisciplinarnost. Izvještaj o radu Predsjedništva HMZG u razdoblju 2010. 2014. je jednoglasno prihvaćen. Ad 4. Jedini predloženi kandidat za predsjednika HMZG bio je prof. Slobodan Lang, koji je jednoglasno izabran. Za članove Predsjedništva HMZG kao predstavnici županija predloženi su: Đulija Malatestić, pročelnica UO za zdravstvo Primorsko goranske županije, Dragana Leko, pomoćnica pročelnice UO za zdravstvo Vukovarsko srijemske županije, Ruža Jelovac, pročelnica UO za zdravlje i socijalnu skrb Varaždinske županije, Višnja Jović, pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb Karlovačke županije te predstavnik Zadarske županije. Gđa. Franka Krajnović (delegat Zadarske županije na Izbornoj skupštini) objasnila je da Zadarska županija, s postojećim ljudskim resursima, trenutno nije u mogućnosti sudjelovati u radu Predsjedništva Mreže pa stoga nije ni 17
imenovala svog kandidata. Jednoglasno su prihvaćeni predstavnici ostalih predloženih županija za članove Predsjedništva HMZG. Za članove Predsjedništva HMZG kao predstavnici gradova predloženi su: Miho Katičić, pročelnik UO za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika, Mladen Karlić, gradonačelnik Grada Vinkovaca, Nataša Basanić Čuš, zamjenica gradonačelnika Grada Poreča i koordinatorica Zdravog grada Poreča, Sonja Borovčak, Grad Zabok i Zlata Torbarina, Grad Opatija. Za člana Predsjedništva HMZG kao predstavnica grada županije (Grada Zagreba) predložena je Jasna Tucak, koordinatorica projekta Zagreb zdravi grad. Sonja Borovčak smatra da predloženi predstavnik grada Poreča treba ostati u Predsjedništvu HMZG kao predstavnica grada i Istarske županije s dugogodišnjim iskustvom. Prof. Lang predlaže da se u Statutu naprave promjene kako bi svaka županija i grad kao članovi HMZG mogli imati svog predstavnika u Predsjedništvu HMZG. Nataša Basanić Čuš je ponovila kako se Istarska županija povukla iz Predsjedništva i predložila da grad Poreč bude jedini predstavnik za Istru u Predsjedništvu HMZG kako bi se omogućila zastupljenost novih gradova/županija članova uppredsjedništvu Mreže te da isto prenosi u ime istarskog tima. Naglasila je također da Grad Poreč odstupa od kandidature, bez obzira na procjenu istarskog tima, jer nakon dva mandata rada u Predsjedništvu želi omogućiti uključivanje drugih članova, recimo Grada Opatije, koji tako stječe priliku za aktivnu ulogu i doprinos razvoju Mreže. Nakon obrazloženja predstavnice Poreča i povlačenja kandidature Poreča za predsjedništvo Mreže, većinom glasova prihvaćeni su slijedeći predstavnici gradova za članove Predsjedništva Mreže: Miho Katičić, Mladen Karlić, Sonja Borovčak i Zlata Torbarina, te Jasna Tucak. Jednoglasno je prihvaćen prijedlog da prof. Šogorić bude član Predsjedništva HMZG ispred suportivnog centra HMZG. Ad 5. Za Nadzorni odbor HMZG predloženi su: Nataša Basanić Čuš, Poreč, Mandica Sanković, Vinkovci i Eni Modrušan, Labin. Predloženi su jednoglasno prihvaćeni za članove Nadzornog odbora. Ad 6. Prof Lang predlaže da se Predsjedništvo HMZG proširi s ekspertima koordinatorima (stručnjacima) mreže zdravih gradova: Irena Deže Starčević za rad s osobama s invaliditetom, Mandica Sanković za zdravo urbano planiranje te Nataša Basanić Čuš za evaluaciju rada članova. Prof. Šogorić predlaže da se naprave promjene u Statutu u smislu uvođenja tzv. proširenog predsjedništva kako bi što učinkovitije odradili novi zadaci. Zaključno, u skladu sa novim Zakonom o udrugama treba napraviti promjene Statuta HMZG vezano za mogućnost rada proširenog predsjedništva (proširenog sa stručnjacima HMZG za pojedina područja). Selma Šogorić predlaže formiranje hrvatskog registra preventivnih programa, tj. akademsku validaciju postojećih modela dobre prakse za što je potrebno odrediti kriterije uspješnosti, postupak recenzije i validacije te tko će provoditi taj postupak. Selma Šogorić predstavila je i projekt HELENA koji bi, u partnerstvu s nacionalnim mrežama zdravih gradova Izraela, Grčke, Italije, Francuske i Baltičkim zemljama prijavili na Horizon 2020. Tema projektnog prijedloga vezana je uz lokalnu proizvodnju hrane, utjecaj na prehranu i prehrambene navike stanovnika u objektima organizirane prehrane te kroz to prevenciju KVB i održivo gospodarenje resursima. Predsjedništvo HMZG mora napraviti prijedlog rada HMZG za slijedeće četverogodišnje razdoblje 2014. 2018. koje će, zajedno sa promjenama Statuta, biti predstavljeno te dano na usvajanje skupštini u veljači 2015. 18