OBNOVA GRADITELJSKOG NASLIJEĐA Graditeljsko naslijeđe
Broj ECTS: 4 Broj sati aktivne nastave: 30 (P) + 15(S) Nositelj kolegija: doc.dr.sc. Nana Palinić, dipl.ing.arh. Mrežna stranica kolegija http://www.gradri.uniri.hr/?rijeka=class1,388 Literatura: OBNOVA GRADITELJSKOG NASLIJEĐA Obvezna: 1. Palinić, Nana: Obnova graditeljskog naslijeđa, skripta (predavanja) 2. Marasović, Tomislav: Zaštita graditeljskog naslijeđa, Zagreb Split, 1983. 3. Marasović, Tomislav: Aktivni pristup graditeljskom naslijeđu, Split, 1985. Preporučena: 4. Marasović, Jerko: Metodologija obrade graditeljskog naslijeđa, Split, 2007. 5. Feilden, Bernard M.: Uvod u konzerviranje kulturnog naslijeđa, Zagreb, 1981. 6. Feilden, Bernard M.: Conservation of Historic Buildings, London, 1994. 7. Jokilehto, Jukka: A History of Architectural Conservation, York, 1986.-2005.
Nastavna aktivnost ECTS Napomene Bodovi min max Prisustvo nastavi 1,0 > 70% obvezno pohađanje 50-70% moguće, dodatna obveza pisanje Seminarskog rada < 50% pad kolegija 2,5 5 Kolokvij 1 0,5 obvezan 10 20 Seminarski rad pismeni Seminarski rad PP + prezentiranje Aktivnosti tijekom nastave ukupno Završni ispit - pismeni Završni ispit - usmeni 0,5 obvezan 7,5 15 1,0 obvezan 15 30 50 (40) 70 0,7 obvezan 10 20 0,3 nije obvezan 5 10 Ukupno 4,0 50 100 90 100 % izvrstan 5 (A) 80 89,9 % vrlo dobar 4 (B) 70 79,9 % dobar 3 (C) 60 69,9 % dovoljan 2 (D) 50 59,9 % dovoljan 2 (E)
OBNOVA GRADITELJSKOG NASLIJEĐA Seminarski rad
1. Svrha izrade Seminarskog rada 1. Samostalna stručna obrada izabrane teme 2. Korištenje do sad stečenog teorijskog i praktičnog znanja na studiju 3. Sposobnost služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pisanoj obradi 4. Pretraživanje baza podataka na Internetu. 5. Proširivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa izabranog kolegija 6. Stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova. (poveznica: Laurenz Vuchetich: Kako pisati seminarski rad)
2. Upute za izradu seminarskog rada Seminarski rad studenti izrađuju u grupama od 3 ili 2 studenta. U određenom roku studenti prijavljuju temu seminarskog rada. Temu mora odobriti predmetni nastavnik. Seminarski rad uključuje pisani oblik i prezentaciju pred cijelom grupom. U određenom roku studenti su dužni prezentacije i kompletan tekst rada predati predmetnom nastavniku na korekciju te preuzeti i ispraviti korigirane radove prije prezentacije i konačne predaje. Posljednji termini seminara rezervirani su za prezentacije seminarskih radova. Preporučljiv obim prezentacija je 20 do 30 slajdova. Svi članovi grupe sudjeluju u prezentaciji. Prezentacija se predaje u digitalnom obliku. Rad se predaje u pisanom obliku. Preporučljiv obim seminarskog rada je 10 do 15 kartica teksta (ne računajući priloge). Veličina slova je 12, prored 1,5.
3. Sadržaj seminarskog rada 3.1. Naslovna stranica Navesti naziv sveučilišta, naziv fakulteta, naslov seminarskog rada (u sredini), oznaku: Seminarski rad (ispod naslova), ime i prezime studenta, smjer, datum i mjesto (v. obrazac na mrežnim stranicama kolegija). 3.2. Sadržaj Prikazati sadržaj seminarskog rada po jedinicama, jedinice (cjeline) numerirati. 3.3. Uvod Objasniti osnovne naznake problema koji se obrađuje u radu (imenovanje problema, razlog izbora za predmet proučavanja), način obrade problema i struktura rada. Navesti cilj rada, odnosno istraživanja, te odgovoriti na pitanje što se želi postići ovim radom.
3.4. Razrada teme (tekst rada) Tekst predstavlja glavni dio rada. Potrebno ga je podijeliti na logične cjeline: izvori istraživanja - povijesni razvoj - današnje stanje - analiza konstrukcije i materijala - stilsko određenje valorizacija - prijedlog tretmana 7 opis izvedene obnove. Cjeline numerirati, odnosno označiti (podnaslovi) 3.5. Zaključak Zaključku odgovoriti na pitanje što je doprinos ovog rada, odnosno da li je ostvaren cilj postavljen u uvodnom dijelu. Poželjno je iznijeti stav o istraženom problemu, prikazati (ne)podudarnost teorije i prakse te istaći vlastita mišljenja i prijedloge.
3.6. Popis literature i izvora Navesti sve izvore i literaturu korištene pri izradi Seminarskog rada. Primjeri citiranja: knjiga: MATEJČIĆ, Radmila: Kako čitati grad, 3. dopunjeno izdanje, ICR, Rijeka 1990. članak u zborniku ili časopisu: MAGAŠ, Olga: Industrijska arhitektura, Arhitektura Historicizma u Rijeci, Moderna galerija Rijeka Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Rijeka 2001. LOZZI-BARKOVIĆ, Julija: Kupalište i hotel Jadran, Sušačka revija 14-15, Rijeka 1996. Projekt, arhivsko gradivo: Projekt rekonstrukcije lučkog skladišta VII, DAR, JU 51, br. 129/15/1895. internet: BELLIS, M.: Lightbulbs, Lighting and Lamps, http://inventors.about.com
4. Bilješke i prilozi 4.1. Bilješke (fusnote/endnote) Oznake izvora podataka pisati kao fusnote bilješke na donjem rubu stranice ili endnote bilješke na kraju teksta, a označavaju se eksponiranim brojevima od 1 nadalje. 4.2. Tablice, crteži, slike i grafikoni Numerirati priloge (nacrte, tablice, fotografije) prema redu pojavljivanja u tekstu (Sl. 1: naziv) 5. Tehničke upute Font: Times New Roman, Arial ili sl., veličina slova 12, prored 1,5 Bilješke, natpisi uz slike: veličina slova 10 Koristiti standardne margine (2,5 cm) Pisati u odlomcima
6. Izvori za ponuđene teme: (nacrtna dokumentacija, fotografije, grafike i sl.) 1. Geodetski snimak 2. Ortofoto snimak 3. Povijesne karte i planovi (Skripta Urbanistički razvitak Rijeke ili Izvori navedeni u skripti) Izvori: 1. DRŽAVNI ARHIV U RIJECI, Park Nikole Hosta 2 Fondovi Tehničkih ureda Grada Rijeke (JU 50, JU 51) Kartografska zbirka (K-6) 2. KONZERVATORSKI ODJEL MINISTARSTVA KULTURE RH, Užarska 26 Planimetrija Fototeka 3. MUZEJ GRADA RIJEKE, Muzejski trg 1 Zbirke 4. POMORSKO POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA, Muzejski trg 1 Zbirke Internet
7. Literatura za teme iz Rijeke Osnovna: 1. PALINIĆ, Nana: Urbanistički razvitak Rijeke, skripta za internu upotrebu, Rijeka, 2011. (u knjižnici Fakulteta) 2. PALINIĆ, Nana: Obnova graditeljskog naslijeđa, skripta (predavanja), Građevinski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2014. 3. RIJEKA ZBORNIK, više autora, Matica Hrvatska, Zagreb 1953. 4. POVIJEST RIJEKE, više autora, SO Rijeka i ICR, Rijeka 1988. 5. MATEJČIĆ, Radmila: Kako čitati grad, 3. dopunjeno izdanje, ICR, Rijeka 1990. 6. EKL, Vanda: Fluminensia, SO Rijeka, ICR i PPMHPR, Rijeka 1989. 7. EKL, Vanda: Živa baština, ICR Rijeka, Rijeka 1994. 8. RAČKI, Andrija: Povijest grada Sušaka, Sušak 1929., (Pretisak), Rijeka, 1990. 9. MODERNA ARHITEKTURA RIJEKE, više autora, Moderna galerija Rijeka, Rijeka 1996. 10. ARHITEKTURA SECESIJE U RIJECI, više autora, Moderna galerija Rijeka, Rijeka 1998. 11. ARHITEKTURA HISTORICIZMA U RIJECI, više autora, Moderna galerija Rijeka Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Rijeka 2001. 12. RJEČINA I ZVIR, više autora, DAR, Hrvatske vode i Grad Rijeka, Rijeka, 1999.
8. Teme seminara Tema treba biti vezana uz obnovu (izvedenu obnovu ili prijedlog obnove) neke povijesne građevine ili cjeline u Rijeci, Hrvatskoj ili svijetu. Primjeri tema seminara (Rijeka) A/ izvedene obnove 1. Obnova Tarsatičkog principija u Rijeci 2. Obnova palače Garbas danas zgrada Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Rijeci 3. Obnova upravne zgrade bivše Rafinerije šećera u Rijeci 4. Obnova Trsatskog kaštela 5. Obnova Samostana franjevaca i crkve Gospe Trsatske 6. Interpolacije u riječkom Starom gradu 7. Obnova HNK Ivana pl. Zajca 8. Obnova Kazališnog parka u Rijeci 9. Obnova Hrvatskog kulturnog doma u Rijeci 10. Obnova sinagoge u Rijeci 11. Primjeri obnove graditeljskog naslijeđa arhitekta Igora Emilija 12. Obnova bivše vile nadvojvode Josipa danas palače Državnog arhiva u Rijeci 13. Obnova zgrada bivše ljevaonice Skull tvornice Rade Končar u Vodovodnoj ulici za potrebe Državnog arhiva u Rijeci 14. Obnova zgrade Socijalnog osiguranja u Starom gradu u Rijeci 15. Sanacija stare obiteljske kuće u okolici Rijeke
8. Teme seminara Primjeri tema seminara (Rijeka) B / prijedlog obnove 1. Nalazi mozaika ranokršćanske bazilike u Rijeci prijedlog obnove 2. Prijedlog sanacije stambena zgrade u Starom gradu u Rijeci 3. Prijedlog rekonstrukcije dotrajale i djelomično urušene stambene zgrade u povijesnoj jezgri Trsata 4. Trsatske stube povijest, stanje i prijedlog obnove 5. Kalvarijske stube povijest, stanje i prijedlog obnove 6. Prijedlog sanacije Teatra Fenice u Rijeci 7. Potporni zidovi u Rijeci stanje i mogućnosti sanacije 8. Prijedlog faksimilske rekonstrukcije Crkve Svetog otkupitelja na Mlaki 9. Lansirna stanica Torpeda mogućnosti obnove 10. Mlin Žakalj mogućnosti revitalizacije 11. Mogućnosti revitalizacije Tvornice papira u Rijeci 12. Prijedlog sanacije obiteljske kuće u okolici Rijeke
9. Metodologija izrade Seminarskog rada 9.1. Prikupljanje literature koja obrađuje zadanu tematiku (popis) 9.2. Obilazak terena i fotografiranje (vlastita baza podataka) 9.3. Proučavanje stručne literature i izvora 9.4. Oblikovanje i podjela sadržaja prema glavama i poglavljima 9.5. Određivanje opsega pojedinih dijelova rada 9.6. Prijedlog strukture rada 9.7. Konzultiranje s predmetnim nastavnikom 9.8. Odobrenje strukture od strane predmetnog nastavnika 9.9. Izrada pisanog rada i prezentacije
6. Aproksimativni sadržaj rada 1. Naslovna stranica 2. Sažetak 3. Sadržaj 4. Uvod 5. Tekst rada 5.1. Povijesna bilješka o građevini 5.1.1. (Promjene tijekom povijesti od nastanka grada do danas) 5.1.2. Arhivski nacrti (preslika - ako postoje) 5.2. Postojeće stanje 3.1. Geodetski snimak, ortofoto snimak, 3.2. Arhitektonski snimak (ako postoji) 3.3. Fotografije postojećeg stanja (uži okoliš, građevina: pročelja, unutrašnjost, detalji) 5.3. Analiza i valorizacija 5.3.1. Analiza lokacije: prostornost, vizure, fokusi 5.3.2. Analiza građevine: konstrukcija, oblikovanje, funkcija 5.4. Valorizacija: najvrjednija faza (prostor, građevine, namjena) 5.5. Prijedlog tretmana / Opis izvedene obnove 6. Zaključak i prijedlog tretmana (što zadržati, što ukloniti, prijedlog uređenja) 7. Literatura i izvori
SUŠARA U SKLOPU KOMPLEKSA BIVŠE TVORNICE DUHANA Student: Dražen Blažević
UVOD Sredinom 18. stoljeća Rijeka počinje razvijati industriju i trgovinu za koje je potrebnu sirovinu i gotove proizvode mogla lako transportirati zahvaljujući svojim geografskom položaju. Intenzivan razvoj riječke industrije tijekom 19. i 20. stoljeća kao posljedicu ima ubrzan rast i širenje grada. U tom razdoblju nastaje bogato arhitektonsko nasljeđe koje danas, nakon gašenja većine riječke industrije, velikim dijelom stoji napušteno i devastirano. Tvornica duhana se gradi kao proširenje na ranije ugašenu rafineriju šećera od sredine 19. do početka 20. stoljeća. Zadnji korisnik prostora bila je tvornica Rikard Beničić, nakon čijeg iseljenja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, ovaj kompleks ostaje napušten, bez prave namjene i duboko srastao u uži gradski centar
POVIJESNA BILJEŠKA O ZGRADI I LOKALITETU Na promatranoj lokaciji 1750. god. gradi se Rafinerija šećera - prvi riječki industrijski pogon. 1828. god. gasi se proizvodnja a objekti se od 1834. do 1851. god koriste kao vojarna mađarske vojske. 1851.god. u prostore bivše šećerane useljava se Tvornica duhana 1867. god. počinje širenje kompleksa prelazeći potok na sjevernoj strani parcele do današnje Ulice V. Cara Emina. - gradi se novi pogon za proizvodnju cigara, takozvani T-objekt i istočno skladište za duhan. Drugo proširenje Tvornice duhana osamdesetih godna 19. st. - gradi se objekt sušare u svom prvotnom obliku i zapadno skladište za duhan.
POVIJESNA BILJEŠKA O ZGRADI I LOKALITETU 1899. god. proširenje sušare duhana prema jugu. Prema prema prvom projektu zgrada je trebala biti visine P+3 no tjekom proširenja izvedena je visine P+4 po cijelom gabaritu objekta. Izvedbeni projekt potpisuje Schiffer Miksa.
POVIJESNA BILJEŠKA O ZGRADI I LOKALITETU Savezničko bombardiranje koncem Drugog svjetskog rata znatno oštećuje objekte Tvornice duhana. Godine 1949. u kompleks se uselila tvornica brodskih strojeva Rikard Benčić. Početkom devedesetih tvornica Rikard Benčić napušta lokaciju i zgrade pripadaju Gradu Rijeci. 2006. godine. neki od objekata unutar tvorničog kruga se ruše, i na oslobođenim površinama napravljeno je parkiralište pod naplatom, a sačuvani objekti unutar kompleksa prepušteni su devastaciji.
ANALIZA KONSTRUKCIJE Temelji - trakasti temelji i temelji samci, vjerojatno od betona, na dubini od 2,3 m. Nosivi zidovi - od pune dvostruko pečene opeke, različite debljine, (prizemlje i prvi kat 75 cm ostali katovi 62 cm.) Stupovi - lijevano željezni razičitih visina i profila, pojačane baze i cijevastog tijela. Profili se postupno smanjuju od prizemlja do 4. kata. Pregradni zidovi - tršćani sa ispunom i ožbukani. Dvije vrste međukatne konstrukcije. Na starom dijelu; skeletna konstrukcija s grednim roštiljem i mosnicama. Na dograđenom dijelu; NPI gredni nosči i polubačvasti svodni stropni nosači u cigli s podnom oblogom položenom na nasip. Krovište - dvocementni ravni krov nagiba 3º
POSTOJEĆE STANJE Tlocrt prizemlja Tlocrt 1. kata Tlocrt 2. kata Tlocrt 3. kata
POSTOJEĆE STANJE Tlocrt 4. kata Presjek A-A
OPIS RJEŠENJA - DPU OPIS RJEŠENJA - SITUACIJA
OPIS RJEŠENJA / PRIJEDLOG TRETMANA Rješenje je izrađeno u skladu sa Detaljnim planom uređenja i zahtjevima Konzervatorskog odjela u Rijeci. Neki od uvjeta iz DPU-a i od strane Konzervatorskog odjela: Planom je predviđena rekonstrukcija "Ciglenog objekta'' u postojećim gabaritima i njegova prenamjena u poslovnu pretežito uslužnu namjenu. U sklopu ove građevine moguće je predvidjeti sadržaje kao što su galerije, muzeji, kino i druge dvorane, i sve druge kulturne i javne djelatnosti. Ne dopušta se dogradnja, nadogradnja, skraćivanje građevine obzirom da ona, kao ni susjedna građevina na istoj čestici, ne predstavlja problem izvedbi projekta «T» građevine, niti njezine prilazne komunikacije s juga. Obzirom da je potrebno očuvati postojeće Ijevanoželjezne stupove, koji ujedno definiraju i visinu etaža, namjena se mora prilagoditi zadanim parametrima. Ne smije doći do kolizije tehničkih karakteristika konstrukcije i prostora sa budućom namjenom. Prilikom projektiranja građevina obavezno poštivati postojeću visinu krovnog vijenca. Zaustaviti pogoršanje prometnih tokova i omogućiti laku pristupačnost i kontinuitet pješačkih tokova. Na svim raspoloživim površinama formirati zelene parkovne zone. Zapuštene i devastirane prostore dvorišta pretvoriti, probijanjem pasaža u atraktivne atrije i pješačke prostore.
OPIS RJEŠENJA - SITUACIJA
IDEJNI PROJEKT -TLOCRT PRIZEMLJA
IDEJNI PROJEKT -TLOCRT 1. KATA
IDEJNI PROJEKT -TLOCRT 2. KATA
IDEJNI PROJEKT -TLOCRT 3. KATA
IDEJNI PROJEKT -TLOCRT 4. KATA
IDEJNI PROJEKT - PRESJEK A-A
IZVEDBENI PROJEKT - ISTOČNO PROČELJE
IZVEDBENI PROJEKT - ZAPADNO PROČELJE
ZAKLJUČAK Rijeka - bogato industrijsko naljeđe, objekti industrijskih pogona na atraktivnim lokacijama napušteni su i devastirani. Ovim projektom adaptacije i rekonstrucije pokazano da je moguće na prilično jednostavan način i uz poštivanje svih konzervatorskih uvjeta i uvjeta lokacije, iskoristiti i sačuvati objekte iz riječke industrijske prošlosti. Pokazano je da su industrijski objekti vrlo pogodni za prenamjenu u muzejsku zgradu zbog prilagodljivosti konstrukcije, prostranosti i lokacije. Rijeka ima više ovakvih i sličnih objekata u užem centru grada i koje je potrebno žaštititi, obnoviti i revitalizirati.
LITERATURA I IZVORI Majer, K., Puhmajer, P., Palača Šećerane u Rijeci, Grad Rijeka, 2008. Matejčić, R., Kako čitati grad, ICR, Rijeka, 1990. Magaš, O., Industrijska arhitektura, Arhitektura historicizma u Rijeci, MMSU, Rijeka, 2001. Magaš, O., Kako nastaviti kontinuitet prve šećerane u Austro-ugarskoj monarhiji, Zbornik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, knjiga X, Rijeka, 1994. Glavočić, D., Riječka industrijska arhitektura bivše Šećerane i Duhanjere, Zbornik 1. Međunarodne konferencije u povodu 150. obljetnice tvornice Torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine, Rijeka, 2005. Neufert, E., Elmenti arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb, 2002. Palinić, N., Predavanja iz kolegija Javne zgrade i prostori, Sveučilište u Rijeci, Građevinski fakultet, Rijeka, 2012. Peulić, Đ., Konstruktivni elementi zgrada, 2. dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 1975.