HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE HO CIRED 1. savjetovanje Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008. SO6 31 Damir Raljevi, dipl. ing. HEP Nastavno obrazovni centar Velika damir.raljevic@hep.hr Zdravko Petri evi HEP ODS d.o.o., Elektra Zadar zdravko.petricevic@hep.hr Branko Bur ul, dipl. ing. HEP ODS d.o.o., Elektra Zadar branko.burcul@hep.hr RAD POD NAPONOM U PRAKSI NA PRIMJERU ELEKTRE ZADAR SAŽETAK Prošlo je ve tri godine od prijenosa tehnologije rada pod naponom na niskom naponu u HEP. Programi potrebni za obrazovanje su odobreni od nadležnog ministarstva. Na osnovu odobrenih programa i planova obrazovanja krenulo se sa obrazovanjem prvih montera Na osnovu dosadašnjeg iskustva u procesu obrazovanja došlo se do odre enih saznanja koja e biti prezentirana. U radu su prikazani statisti ki pokazatelji dosadašnjeg procesa obuke. Iako su tehnologija i obuka dostupne svima, u praksi primjena ne ide predvi enim tempom. Dosadašnja iskustva s terena istaknula su odre ene vrste poslova kao pogodne za vrlo efikasnu primjenu rada pod naponom. U samom radu prikazuju se iskustva iz Elektre Zadar, koja je svojom organizacijom najviše napredovala na polju uvo enja rada pod naponom, kao i zanimljivi prijedlozi za nastavak daljnjeg rada. U samom radu e se pokušati odgovoriti na pitanja kako unaprijediti uvo enje tehnologije rada pod naponom na niskom naponu u praksi s obzirom na postoje e stanje. Navesti e se iskustva i prijedlozi za mogu a poboljšanja, a analizirat e se i uloga HEP Nastavno obrazovnog centra Velika cjelokupnom procesu. Klju ne rije i: rad pod naponom, obrazovni programi, obuka, iskustva LIVE WORK PRACTICE IN ELEKTRA ZADAR SUMMARY Training and educational centre in Velika is a place where training of operators for live work technology at low and medium voltage installations is being conducted according to educational programs, verified by Ministry of science, education and sport. After finishing theoretical and practical part of training in HEP-NOC, all candidates are being sent back to their origin work place where they complete professional practice part. At the end of training process candidates are taking final exam that consists of written and practical part. If both parts of exam are successfully passed operators receive certificate for specializing in live work technology. The analysis of already conducted trainings, experiences and problems during introduction of new technology in practice is given in this paper. Key words: live work, educational programs, training, experiences 1
1. UVOD Od svih zahtijeva koji se postavljaju pred opskrbljiva e elektri nom energijom imaju dva zahtijeva naro itu važnost a to su: raspoloživost potrebne energije i snage i opskrba potrebnom energijom u svako vrijeme. Velik broj elektroprivrednih poduze a po raznim zemljama svijete koristi tehnologiju radova pod naponom kao svakodnevni radni postupak kod korištenja elektroenergetskih postrojenja raznih naponskih razina. Radovi pod naponom nekada su se smatrali kao radovi koji su se obavljali samo u iznimnim okolnostima, na primjer u posebno velikoj nuždi, prilikom spašavanja ljudskih života ili kod otklanjanja velikih kvarova. Danas je to samo jedan od uobi ajenih na ina rada na elektri nim postrojenjima i vodovima koji se koristi pod normalnim okolnostima. Do promjene u pristupu došlo je zbog izuzetnog razvoja vrlo kvalitetnih izolacionih materijala i zbog vrlo oštrih uvjeta opskrbe potroša a, odnosno težnje da se sa što manje prekida osigura što pouzdanija i ve a opskrba a time pove a efikasnost rada postrojenja i mreža. Uvo enje radova pod naponom u rad neke elektroprivrede traži jasno opredjeljenje poslodavca da želi tu tehnologiju i da se za nju odlu uje iz odre enih, tehni kih, tehnoloških ili gospodarstvenih razloga. Kada e se poslodavac odlu iti za rad pod naponom? Samo u onim slu ajevima kada u radovima pod naponom prepozna svoj interes. Radovi pod naponom koji podrazumijevaju održavanje u pogonu, popravke, rekonstrukcije i iš enje dobro su poznati i relativno lako primjenjivi. Prednost ove metode za elektrodistributivna poduze a o ituje se kroz smanjene gubitke na temelju smanjenih smetnji za vrijeme pogona ili kroz manji broj iskap anja, a za potroša e kroz kontinuiranu opskrbu elektri nom energijom. Pri tome je potrebno uvažiti injenicu da su u ve ini zemalja postoje a postrojenja na kojima se mora raditi takva da nisu niti u pogledu projektiranja, niti u pogledu izvedbe prilago ena za radove pod naponom. Me utim, koli ina postoje eg alata i opreme koja danas stoji na raspolaganju je takva da ova injenica ni u kom slu aju ne može utjecati na prednost ove metode (danas je ve u velikoj primjeni izgradnja mreže sa izoliranim kabelskim snopom tzv. SKS koji je ve sam po sebi prilago en za rad pod naponom). Što se ti e o iglednog porasta rada pod naponom u cijelom svijetu mora se prije izgradnje novih postrojenja radi toga uzeti u obzir sve važne okolnosti, da bi se olakšali radovi pod naponom. Imaju i to u vidu jasno je da radovi pod naponom traže nešto ve i stupanj znanja, iskustva i radne vještine, da je nužna posebna specijalisti ka obuka, posebne pove ane psihofizi ke i motori ke sposobnosti zaposlenika kao i izvanredna radna disciplina. dovode i do pove anja cijene izgradnje. Me utim, ovi dodatni troškovi se amortiziraju u postignutim uštedama zbog radova pod naponom. Pored ekonomskih i pogonsko sigurnosnih aspekata u prvom redu po važnosti su pitanja sigurnosti za radove pod naponom. Pri tome je iskustvo pokazalo da se za vrijeme radova pod naponom doga a manje nesre a negoli kod radova u iskop anim dijelovima postrojenja. Razlozi za ovo su: Cijela radna operacija je temeljito promišljena do najmanje pojedinosti, a svi mogu i slu ajevi uzeti su unaprijed u obzir i ukalkulirani ( Izrada pripreme za rad pod naponom) Svaki operater prošao je intenzivno školovanje Radovi neposredno uz dijelove pod naponom i koji su pod naponom jasni su svakom esniku u pogledu stupnja opasnosti radi ega je svaki pokret dobro prostudiran lanovi ekipe za ove radove pod naponom pažljivo su odabrani pri emu se vodi ra una o tjelesnoj i psihi koj kondiciji, ali i odgovaraju oj radnoj disciplini Upotreba izoliranih alata osigurava i protiv ve ih napona nego što je normalni pogon. Jedan daljnji element mjera sigurnosti je kontrola. I to ne samo unutar ekipe koja radi, nego na nivo cijele tvrtke. Tako er je i kontrola i provjera alata za radove pod naponom daljnji važni aspekt. Problem prekida u opskrbi el.energijom zna e u naše vrijeme raznolike neprijatnosti i ometanje normalnog dnevnog života, a mogu osim toga izazvati razli ite pogonske i ekonomske štete. Na mnogo raznih na ina se pokušalo obuhvatiti ove štete kao prosjek neisporu enih kwh i svaki put se došlo do iznosa koji daleko leže iznad cijene isporu enog kwh. Kod mnogih industrijskih postrojenja i postrojenja za preradu ve bilo koji najkra i ispad u opskrbi el.energijom izaziva velike štete, jer je produkcija koja je upravo u toku izgubljena i potrebne su velike pauze u proizvodnji da bi se strojevi ponovo osposobili za rad. Mnogi nedostaci mogu se teško mjeriti i izraziti nov ano, ali mogu biti vrlo teški. Pomislimo na nesre e i kra e radi nedostatka rasvjete, nefunkcionalna alarmna postrojenja, zastoji u prometu radi ispada semafora. Prekid u prenošenju informacija osje a se uvijek neugodno, a u slu aju katastrofa predstavlja veliku opasnost. Smetnje u zabavnom segmentu pri emu se u prvom redu misli na televiziju za pogo ene predstavlja uvijek izvor neraspoloženja i razo aranja. Poduze a koja se brinu za opskrbu el.energijom u punoj mjeri su svjesna zna aja neprekinute opskrbe el.energijom i ine sve što je u njihovoj mo i da izbjegnu svaku smetnju. Bez obzira na to radovi u nadzoru, rekonstrukciji i redovnom održavanju uzrokuju iskap anja i time prekide u opskrbi el.energijom. doduše takva iskap anja mogu e je 2
planirati i pomaknuti na ono vrijeme u kojem e izazvati najmanje štete i nepogodnosti, jer raširena primjena el.energije jedva da može opravdati takve bezbolne beznaponske pauze. Nedjeljom se doduše manje radi, ali tada su opet u pogonu televizori i muzi ki ure aji, trgova ki centri rade punim kapacitetom. Sve više se približava trenutak kada e potroša i mo i birati svoga opskrbljiva a elektri nom energijom, rad pod naponom omogu ava da se pripremimo za taj trenutak i zadržimo zadovoljnog kupca i pove amo ugled tvrtke. 2. ORGANIZACIJA OBRAZOVANJA ZA RAD POD NAPONOM Prema današnjem stanju propisa u Hrvatskoj elektroprivredi ne postoje zapreke uvo enja radova pod naponom. Osposobljenost osoblja za radove pod naponom uvjet je za obavljanje odre enih radova. Samo oni zaposlenici koji su uspješno obavili odgovaraju u obuku za rad pod naponom, koji su osposobljeni za taj rad i naviknuti na taj na in rada, smiju raditi tehnologijom radova pod naponom. Praksa je da svaka elektroprivredna organizacija ili svaka zemlja ima svoj obrazovni centar za sustavno obu avanje za primjenu tehnologije rada pod naponom. U HEP-u se zapo elo sa prijenosom tehnologije rada pod naponom u ljeto 2004.godine obukom instruktora HEP Nastavno obrazovnog centra Velika. Nakon provedene obuke u Velikoj i Francuskoj, kod nadležnog ministarstva su verificirani programi za obrazovanje montera za rad pod naponom. Programi obuke za rad pod naponom sastoje se od teorijskog dijela obuke koji se provodi u specijaliziranim kabinetima koji su napravljeni posebno za obuku za rad pod naponom, a prakti an dio obuke osim u kabinetima izvodi se na poligonu za rad pod naponom ( sve vježbe se izvode uz prisutnost stvarnog napona). Važnost izvo enja prakti nih vježbi na obuci za RPN na siguran na in je u tome da omogu uje ovladavanje vještinama u realnoj situaciji, te primjene propisa vezanih uz RPN na niskom naponu. Izvo enjem prakti nih vježbi izvršioci stje u iskustva za izvo enje raznih operacija metodama RPN, upoznaju se s korištenjem procedura pristupa do postrojenja (nadzemne, podzemne mreže, iš enje i unutarnje instalacije), da znaju i primjenjuju pravila o izvo enju radova pod naponom i koriste osnovne alate za RPN. Propisi koji se odnose za RPN na niskom naponu propisani su Biltenima HEP-a 150 i 151, za tvrtke izvan HEP-a koje preuzimaju tehnologiju rada pod naponom posebno se prilago uje dokumentacija. Da bi se u neku tvrtku mogao uvesti rad pod naponom potrebno je osposobiti, odnosno obrazovati montere za rad pod naponom. Obuku provode instruktori obu eni prema Francuskoj tehnologiji u HEP Nastavno obrazovnom centru u Velikoj. Pošto se radi o zahtjevnoj obuci vrši se selekcija kandidata za obuku i to na slijede i na in: kandidati moraju imati dovoljno teorijskog i prakti nog znanja o radu u beznaponskom stanju, moraju dobro poznavati zakone elektrotehnike, mehanike i statike te imati položenu zaštitu na radu. Obuka se dijeli na etiri modula Bazni modul Unutarnje instalacije i iš enje Zra ne mreže i priklju ci Podzemni kabeli i priklju ci Bazni modul je osnovni modul u sklopu kojega se polaznici upoznaju s tehnologijom rada pod naponom, dokumentacijom, izvode prve vježbe rada pod naponom ( skidanje izolacije s kabela pod naponom, spajanje vodi a na rednu stezaljku pod naponom), da izgube strah od rada pod naponom. Na bazni modul nadovezuju se ostala tri modula što je shematski prikazano na slici 1. 3
Slika 1. Shematski prikaz obrazovanja za RPN Obuka traje 10 radnih dana za modul unutrašnje instalacije i iš enje, a ostala dva nadzemne mreže i podzemne mreže traju svaki po 11 dana. Nakon odra enog stru no teorijskog i prakti nog dijela obuke u HEP-Nastavno obrazovnom centru Velika, polaznici moraju na svom radnom mjestu obaviti stru nu praksu u trajanju od 180 sati. Nakon obavljene prakse dolaze u HEP Nastavno obrazovni centar Velika na polaganje ispita. Pošto su uspješno obavili sve uvjete propisane programom dobivaju Uvjerenje o usavršavanju koje se upisuje u radnu knjižicu. Na osnovu toga uvjerenja direktor tvrtke im izdaje ovlaštenje tj. Dozvolu za rad pod naponom koja vrijedi godinu dana i svake godine se produžuje ( analogija sa voza kom dozvolom). 3. ANALIZA PROVEDENOG OBRAZOVANJA ZA RAD POD NAPONOM Nakon pripremnih radnji prvu obuku za rad pod naponom su prošli instruktori HEP-NOC-a kako bi se mogle potvrditi njihovi certifikati od EDF-a. Nakon njih zbog blizine i organizacijskih uvjeta krenulo se sa obukom montera iz DP Elektra Požega, koji su ujedno poslužili i za kontrolu provedene obuke od strane predstavnika EDF-a. Po etkom 2006 godine krenula je intenzivna obuka montera za rad pod naponom, kao i obuka rukovoditelja koji e sudjelovati u organizaciji RPN u pojedinom DP-u. U tablici I prikazani su podaci o dosada provedenom obrazovanju zaklju no sa 14.03.2008.godine.. R.br. Tablica I Pregled obrazovanja za rad pod naponom na niskom naponu u HEP NOC-u Velika Organizacijska jedinica NM PM UI IT Završeni NM PM UI 1. Elektra Bjelovar 6 0 0 8 0 0 0 2. Elektra akovec 6 0 0 4 5 0 0 3. Elektrojug Dubrovnik 6 6 0 0 0 0 0 4. Elektrolika Gospi 0 0 0 0 0 0 0 5. Elektra Karlovac 6 3 0 4 0 0 0 6. Elektra Koprivnica 8 8 5 6 0 0 0 7. Elektra Križ 12 0 0 9 0 0 0 8. Elektroslavonija Osijek 12 0 0 7 0 0 0 9. Elektra Požega 7 3 5 15 5 3 4 10. Elektroistra Pula 4 4 6 9 0 0 0 11. Elektoprimorje Rijeka 5 0 6 13 0 0 0 12. Elektra Sisak 4 3 2 4 0 0 0 13. Elektra Slav. Brod 11 8 6 6 0 0 0 14. Elektrodalmacija Split 0 0 9 2 0 0 0 15. Elektra Šibenik 8 4 0 5 0 0 0 16. Elektra Varaždin 6 6 0 8 6 0 0 4
17. Elektra Vinkovci 6 0 8 15 6 0 4 18. Elektra Virovitica 6 9 0 13 0 0 0 19. Elektra Zabok 24 6 0 7 0 0 0 20. Elektra Zadar 38 4 12 34 17 4 8 21. Elektra Zagreb 0 0 8 4 0 0 0 22. HEP-NOC 7 7 7 0 7 7 7 23. Elicom Zagreb d.o.o. 6 0 0 2 6 0 0 24. HAC 0 0 49 28 0 0 0 25. HOLCIM d.o.o., Koroma no 0 0 11 0 0 0 0 26. D.G.COMMERCE d.o.o. Prelog 0 0 6 4 0 0 0 27. ELEKTRO TEAM, Požega 2 2 0 0 0 0 0 28. EL.IN. MONTER SAFUNDŽI 4 4 0 0 4 4 0 29. BOŠKOVI ELEKTROMONTAŽA, 3 3 0 0 0 0 0 30. TEHNO ELEKTRO d.o.o., akovo 4 4 0 3 0 0 0 31. EL TIM d.o.o., Zadar 4 0 0 1 0 0 0 32. NIN ELEKTROCOMMERCE d.o.o. 2 0 0 1 0 0 0 33. Komunalno poduze e Križevci 0 0 2 0 0 0 0 UKUPNO 207 84 142 207 56 18 23 LEGENDA: NM NADZEMNE MREŽE PM PODZEMNE MREŽE (KABELSKE) UI UNUTRAŠNJE INSTALACIJE I IŠ ENJE IT INFORMATIVNI TE AJ ZA RUKOVODITELJE O RPN-u Kada se podaci malo grupiraju dobiva se tablica II koja pokazuje koliko je polaznika obu eno po pojedinom modulu bilo da je iz sastava HEP-a ili neke druge tvrtke koja se bavi održavanjem ili izgradnjom elektroenergetskih objekata. U tablicama nije uzeta u obzir injenica da su pojedini polaznici obuke prošli i više od jednog odnosno da su prošli sva tri modula obuke za rad pod naponom, onda bi i brojke bile malo manje. Od 7 instruktora HEP NOC-a jedan instruktor je nastavio sa radom u Elektri Zagreb. Vidljiva je i jedna interesantna situacija da se na širem podru ju Slavonije sve više tvrtki izvan HEP-a obrazuje za tehnologiju rada pod naponom i koje e uskoro po eti raditi i pod naponom na HEPovoj mreži bilo da rade na održavanju javne rasvjete ili na elektromontažnim radovima za potrebe HEP-a, dok sami monteri HEP-a to ne rade. Vanjski izvo i su prepoznali prednosti tehnologije rada pod naponom kao i njihovo nastojanje da u nadolaze im vremenima budu konkurentni na tržištu ulaganjem u obrazovanje svojih djelatnika za primjenu novih tehnologija. Tablica II Pregled obrazovanja za rad pod naponom zbirni RPN OBUKA U INFORMATIVNI TE AJ HEP- NOC ZA RUKOVODITELJE ZAVRŠENI POLAZNICI NM PM UI NM PM UI DISTRIBUCIJA 175 64 67 168 39 7 16 VANJSKI 25 13 68 39 10 4 0 HEP NOC VELIKA 7 7 7 0 7 7 7 UKUPNO 207 84 142 207 56 18 23 Tijekom jeseni 2006 i 2007 godine provedena je anketa me u DP-ima o stanju rada pod naponom u praksi, a prije nekih mjesec dana i Služba za gospodarenje i informati ku potporu je sama provela sli nu anketu. Na osnovu dobivenih odgovora od isti e se nekoliko problema a to su: Organizacija uvo enja RPN u DP Da u ve ini DP-a nedostaje veliki broj montera, te je izuzetno teško izdvojiti grupe od 6 ljudi na dva tjedna za potrebe obuke Neadekvatna opremljenost alatima Mala sredstva predvi ena za obrazovanje montera Dan je i odre eni broj prijedloga: Nabavu alata nabavljati centralno na razini HEP ODS-a Pove ati sredstva za obrazovanje montera Potreba za radom pod naponom postoji, a kako ga pravilno vrednovati 5
Maksimalno korištenje usluga HEP NOC-a prilikom uvo enja rada pod naponom u praksu Prijedlog je da se u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji HEP-ODS d.o.o. sistematizira i adekvatno vrednuje izvo enje RPN. Oblik centraliziranog vo enja i organizacije ( jedan odjel ) RPN bio bi prihvatljiviji, sigurniji i korisniji u ovoj fazi uvo enja RPN. Najve e pomake u uvo enju rada pod naponom osim Elektre Požege koja je prva krenula ostvarili su Elektre Varaždin, Vinkovci, Zadar, akovec. Krajem 2007.godine i po etkom 2008.godine radove pod naponom u sklopu odra ivanja prakti nog dijela obuke obavlja Elektra Virovitica i Elektra Križ, Zabok i Koprivnica. Najbolje rezultate iz dosadašnjeg iskustva oko dobre organizacije uvo enja tehnologije rada pod naponom u distribucijsku djelatnost pokazuje Elektra Zadar. 4. RADOVI POD NAPONOM U PRAKSI NA PRIMJERU ELEKTRE ZADAR Nakon odra ene stru ne prakse monteri koji su odradili šalju u HEP Nastavno obrazovni centar radnu dokumentaciju (dopusnice,pripreme za rad pod naponom), iz te dokumentacije vidljivo je koji su se poslovi radili za vrijeme prakse. Provedenom analizom dokumentacije za ekipe Elektre Varaždin, Požega, Vinkovci, Zadar, Virovitica izdvojeni su poslovi koji su se radili metodom rada pod naponom. Popis poslova koji su se radili pod naponom je slijede i: Popravak golog ošte enog vodi Izmjena ku nog priklju ka Izmjena izolatora na krovnom stalku Preinaka mreže radi gradnje objekta Izrada ku nog priklju ka i demontaža jednog dijela zra ne mreže Izmještanje mreže s ku e radi izmjene krovišta Sanacija ošte enog izoliranog kabela na zra noj mreži Izmjena NVO postolja u KPMO Izmjena KPTO-a Spajanje nove NN mreže na postoje u izoliranu NN mrežu (SKS) Izrada priklju ka na NN mreži (SKS) Rekonstrukcija NN mreže Spajanje izoliranog kabela na golu ZM i izrada novih ku nih priklju aka Izmjena brojila el. energije Krajem sije nja 2007. godine elektromonteri zadarske Elektre nakon provedene obuke u HEP Nastavno obrazovnom centru Velika u sklopu odrade stru ne prakse prvi put su obavili zamjenu brojila pod naponom. I ne samo da su tim inom postali prethodnica u svojoj Elektri nego su i utrli put monterima itave Dalmacije kao što je to u inila Elektra Požega na podru ju Slavonije. U zadarskoj Elektri brzo su prepoznali vrijednost takvog na ina rada ( slika 2) i uvidjeli da u njemu leži budu nost i vlastitim snagama i inicijativom uputili na obuku svoje ljude. I tako su rad pod naponom zapo eli na izmjeni brojila odnosno poslu na kojem je do sada naj eš e dolazilo do nezgoda. Jedino u po etku je posao bio malo usporen, što je neizbježno zbog potrebne temeljite pripreme mjesta rada, svekolike izolacije dijelova pod naponom, te opreme koju monteri moraju imati tijekom rada. Takav rad prisiljava na dosljednu primjenu nau enih pravila i mjera zaštite pa je osnovna misao montera sigurnost a ne brzina. Sve te otežavaju e okolnosti su u kona nici svojim u incima monteri nadmašili. Nije bilo nikakvih prekida u isporuci elektri ne energije pa kupci nisu ni osjetili prisutnost radnika Elektre. Ina e bi se prije za takav posao morala isklju iti cijela stambena zgrada za zamjenu jednog brojila. 6
Slika 2. Izrada priklju ka tehnologijom rada pod naponom u Elektri Zadar Sama organizacija uvo enja tehnologije rada pod naponom u Elektru Zadar dana je u nastavku. Nakon završenog informativnog te aja za rukovoditelje, direktor je imenovao tim za primjenu tehnologije RPN: Branko Bur ul, dipl.ing. voditelj, Zdravko Petri evi, ing. zamjenik voditelja, Zdravko Zub, dipl.ing. lan, Klaudio Juri, dipl.ing. lan. Obveza tima je u suradnji sa HEP NOC osposobljavanje radnih timova, izvo enje i pra enje rada i dokumentacije za rad, te nabavka alata i opreme za RPN. Voditelj tima uputio je dopis, svim Pogonima / Pogonskim uredima, Odjelima / Odsjecima, kojim obvezuje sve rukovoditelje (svi su prošli informativni te aj) da nakon završene obuke za RPN organiziraju provo enje stru ne prakse te da o obavljenoj stru noj praksi izvijeste Tim za primjenu tehnologije RPN. Isto tako rukovoditelji su obvezni, nakon što monteri dobiju ovlaštenje za RPN, organizirati i voditi evidenciju o održavanju profesionalne kvalificiranosti za RPN. Dokumentacija za rad i alat raspore eni su u Pogone / Pogonske urede, Odjele / Odsjeke, prema vrsti poslova za koje su osposobljeni. RPN izvode: - Odjel za mjerne ure aje - izmjena brojila, izmjena NVO podnožja u KPMO - Odsjek za održavanje TS - iš enje NN u TS - Pogoni / Pogonski uredi - izmjena brojila - izmjena NVO podnožja u KPMO - prebacivanje priklju aka sa stare na novu NN mrežu - spajanje kabela u RO i izmjena odnosno ugradnja strujnih pruga - iš enje RO i NN u TS Za nabavku alata za RPN do sada je utrošeno cca 250.000,00 kn. Podaci o primjeni rada pod naponom: Broj obu enih radnika koji su angažirani na RPN: radnici sa ovlaštenjem za RPN: UI-8, PM-4, NM-17 radnici sa završenom obukom u NOC-u: dispe er 4; rukovoditelj 26; NM 18 radnici koji su trenutno na obuci u NOC-u: rukovoditelj 3; NM 4; UI 3 Broj radnika koji su angažirani na RPN Dispe eri: izdavanje dopusnica za RPN (4) Rukovoditelji: priprema, organizacija i nadzor RPN (26) Monteri: održavanje profesionalne kvalificiranosti (izvo enje razli itih vrsta radova zavisno od ovlaštenja za RPN); izvo enje stru ne prakse (zavisno o završenoj obuci za RPN) (29) Na osnovi dosadašnjih iskustava mogu se ista i slijede e prednosti, mane i prijedlozi: Prednosti: nema prekida u opskrbi potroša a; ozbiljniji pristup planiranju i izvo enju radova i ispravama za rad, smanjenje broja ozljeda na radu Mane: nešto sporije izvo enje radova, dodatni troškovi zaštitne opreme Prijedlozi: jasna strategija HEP ODS-a u pristupu RPN; posebna šifra aktivnosti za pra enje troškova za RPN; osiguranje dodatnih sredstava za nabavu potrebnog alata i zaštitne opreme 7
za RPN, budu i ovako niti možemo pove avati broj zaposlenika na RPN, a niti zadržati sadašnji broj uposlenih na RPN zbog habanja opreme (rukavice, prekrivke, i sl.), a nemogu nosti nabave zamjenske opreme Efekti: zadovoljstvo potroša a zbog znatno manjeg broja prekida; pove an prihod HEP-a; bolji pokazatelji HEP-a prema HERA-i Pristup radnika: dobro prihva anje, još kad bi se iste moglo valorizirati pove anjem koeficijenta (strategija!). 5. ZAKLJU AK Obrazovanje za rad pod naponom je preduvjet za izvo enje rada pod naponom. Zbog toga su verificirani i programi obrazovanja za rad pod naponom na niskom naponu. Nakon provedene obuke u HEP- Nastavno obrazovnom centru predstoji odra ivanje prakse na radnom mjestu. Tim korakom zapo inju i prvi problemi oko uvo enja rada pod naponom u vidu nedostatka alata i opreme za rad pod naponom kao i sami organizacijski problemi oko tog tko e na sebe preuzeti posao oko uvo enja tehnologije rada pod naponom u praksu. Najve i problem u samom uvo enju predstavlja kako se može iz provedenih anketa zaklju iti to što u praksi nema ekipe ljudi (nedostatak montera) koja bi svaki dan radila pod naponom, zbog toga može biti samo obu eno po nekoliko montera iz svake organizacijske cjeline koji bi imali opremu, znanje i osposobljenost i koji bi kada se ukaže potreba i opravdanost radili pod naponom i to samo povremeno (u praksi, danas bi radili pod naponom, ve sutra o itavali brojila i sli no). Stvarnost je naime takva, da su Odjeli u novoj organizaciji i sistematizaciji popunjeni samo na papiru. Manji DP-ovi, daleko su od specijalizacije poslova kako je sistematizacijom predvi eno. Nema dovoljno montera, niti inženjera specijalista koji se bave samo kabelskim, ili samo nadzemnim mrežama ili samo trafostanicama. Svi raspoloživi monteri moraju znati i raditi sve, pa zbog toga uklopiti u takve okolnosti pravila rada pod naponom nije nimalo jednostavno.prijedlog na koji na in to provesti je da se koriste iskustva Elektri koje su prošle te prve korake prije svega Zadar (njihov na in organizacije predstavlja jedan od mogu ih kvalitetnijih putova). Potrebno je planirati ve a sredstva za obrazovanje montera, i shvatiti da obrazovanje u kona nici predstavlja dobit a ne trošak. Iz ankete je proizašla možda jedna zgodna primjedba odnosno prijedlog da se na razini Rukovoditelja organizacijskih jedinica koji se bave poslovima održavanja, vo enja i izgradnje po DP-ovima održe (možda regionalno) sastanci na kojima bi se pokušali prona i modeli po kojima bi se pomirila pravila rada pod naponom i stvarna (ne teoretska) organizacija poslova održavanja, vo enja i izgradnje u svakom DP-u. Tek koristi od rada pod naponom koje shvati i prihvati prva rukovode a razina (ispod direktora) može u kona nici imati uspjeha. Što možda i predstavlja najve i problem odnosno na neki na in otpor uvo enju tehnologije rada pod naponom. Monteri su više zainteresirani za primjenu jer htjeli mi to ili ne priznati i sada se radi pod naponom bez adekvatne obuke i korištenja odgovaraju e opreme. Zašto to raditi protivno pravilima i dovoditi sebe i druge u opasnost kada postoji tehnologija, propisi, odgovaraju a mogu nost obrazovanja i odgovaraju i alati. Otvaranje tržišta elektri ne energije koje nam se sve više približava i utjecaj kupaca na odabir opskrbljiva a sve više e se nastojati poboljšavati kvaliteta isporu ene elektri ne energije i težiti smanjenju prekida u isporuci na što manju mjeru. Tvrtke izvan HEP-a su tako er prepoznale prednosti novih tehnologija ( primjena rada pod naponom na održavanju javne rasvjete).ne smije se zaboraviti ni na aspekte sigurnosti, jer primjenom tehnologije rada pod naponom i svijest o primjeni i provo enje mjera zaštite se poja ava. Uz planirane radove tehnikom rada pod naponom pove ava se i kvaliteta održavanja samih elektroenergetskih objekata. LITERATURA [1] Obrazovna dokumentacija HEP Nastavnog obrazovnog centra Velika [2] Dokumentacija o provedenoj praksi ( Požega,Vinkovci, Varaždin, Zadar, Virovitica, akovec) [3] Ankete o provedbi rada pod naponom u pojedinim DP-ima 8