Nastavna, znanstvena i stručna djelatnost

Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš Životopis, znanstvena, nastavna i stručna djelatnost Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš rođen je 13. prosinca 1973. godine u Osijeku. Osnovnu školu i Školski centar "Ruđer Bošković" završio je u Osijeku. Nakon toga, 1992. godine upisao je studij biologije i kemije na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i diplomirao 2. rujna 1997. godine s izvrsnom prosječnom ocjenom (4.54). Poslijediplomski studij iz područja prirodnih znanosti, polje biologija, smjer Molekularna i stanična biologija PMF-a Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1997. i magistrirao 10. srpnja 2001. godine. Doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 17. srpnja 2003. godine obranivši doktorsku disertaciju s naslovom: "Molekularna organizacija i funkcija fotosintetskog sustava tijekom razvoja iglica smreke Picea abies (L.) Karst.", pod vodstvom prof. dr. sc. Vere Cesar i prof. dr. sc. Ivana Regule. Od 1994. godine, do kraja studija, radio je kao demonstrator na kolegiju Praktikum iz biologije stanice. Od 01. studenog 1997. Hrvoje Lepeduš zaposlen je na Pedagoškom fakultetu, na mjestu mlađeg asistenta. U znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta iz područja prirodnih znanosti, polje biologija, grana botanika za kolegije Opća botanika, Molekularna biologija i Molekularna ekofiziologija biljaka, izabran je 1. ožujka 2005. godine. Od 2008. do 2013. godine bio je zaposlen na Poljoprivrednom institutu Osijek na radnom mjestu viši znanstveni suradnik. Trenutno je zaposlen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku na mjestu izvanrednog profesora (polje biologija, grana biokemija i molekulara biologija). Osim na matičnom fakultetu, kao vanjski suradnik predaje nekoliko kolegija na PMF-u Univrziteta u Tuzli (BiH) i PMF-u Sveučilišta u Zagrebu. Također, predaje i na Sveučilišnom poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju Molekularne bioznanosti. U periodu od 2005. do 2008. godine obnašao je funkciju predstojnika Zavoda za staničnu biologiju i ekofiziologiju biljaka na Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Član je Hrvatskog biološkog društva, Hrvatskog društva za biljnu biologiju, Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju, te Japanskog društva biljnih fiziologa (The Japanese Society of Plant Physiologists). U periodu od 2005. do 2010. godine obnašao je dužnost predsjednika podružnice Hrvatskog društva za biljnu biologiju u Osijeku. Aktivno se bavi glazbom više od 30 godina i sportom više od 25 godina (majstor karatea 1. DAN). Govori engleski jezik, a služi se njemačkim jezikom. Nastavna, znanstvena i stručna djelatnost 1. Nastavna djelatnost U periodu od akademske 1997/98. godine do akademske 2005/06. godine u suradničkim zvanjima ml. asistent, asistent i viši asistent Hrvoje Lepeduš održavao je nastavu iz slijedećih kolegija: Praktikum iz biologije stanice (0+3), Praktikum iz genetike (0+2) i Praktikum iz molekularne biologije (0+1). Od izbora u docenta do akademske 2008/09. predavao je slijedeće kolegije na Odjelu za biologiju Svučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku: Opća botanika (3+3), Anatomija biljaka (2+2), Molekularna biologija (2+1), Molekularna biologija (2+1+2), Seminar uz diplomski rad (1+0), Molekularna ekofiziologija biljaka (1+1) izborni; te Ekofiziologija biljaka (2+0) obvezni kolegij na PMF-u Univerziteta u Tuzli (BiH). Također, nositelj je i sunositelj 3 kolegija na Sveučilišnom poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju Molekularne bioznanosti (Svečilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku, Institut Ruđer Bošković iz Zagreba): Organizacija i funkcija biljnih stanica (20P+5S+5V), Molekularni mehanizmi oksidativnog stresa u biljaka (15P+5S) i Supramolekularne strukture i oksidacijski stres (10+5). Trenutno predaje kolegije Osnove biologije (15P+15S), Humana genetika (15P+15S) i Biologija stresa (1P+2S) na studiju psihologije Filozofskog fakulteta u

Osijeku. Hrvoje Lepeduš je do sada bio voditelj/suvoditelj 14 diplomskih radova, te pomoćni (neposredni) voditelj za 7 diplomskih radova. U koautorstvu sa studentima diplomandima objavio je 4 znanstvena rada. Također, bio je voditelj jednog magistarskog rada koji je s uspjehom obranjen na Kemijskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu te je objavio 2 rada u koautorstvu s magistrandicom. Nadalje, Hrvoje Lepeduš bio je voditelj/suvoditelj 5 doktorskih radova (obranjenih na Sveučilištima u Osijeku, Zagrebu i Tuzli) te je objavio niz znanstvenih radova u koautorstvu s doktorandima. 2. Znanstvena djelatnost U periodu od 2007. do 2013. Godine Hrvoje Lepeduš bio je voditelj projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa broj 073-0731674-1673, pod naslovom: "Utjecaj oksidativnog stresa na organizaciju i funkciju biljnih stanica i tkiva". U istom periodu kao istraživač surađuje na projektu "Regulatorni mehnizni fotosinteze i difernecijacija plastida" (098-0982913-2838; voditelj dr. sc. Hrvoje Fulgosi). Prije toga je uspješno surađivao na projektima financiranim od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske (službeni naziv se mijenja): od 1996. do 2002. na projektu " Istraživanja vegetativnih pupova smreka (122016)" (voditelj: prof. dr. sc. Vera Cesar) od 2002. do 2006. na projektu " Istraživanja vegetativnih pupova, izbojaka i iglica smreka (0122016)" (voditelj prof. dr. sc. Vera Cesar). Hrvoje Lepeduš je do sada ukupno objavio 64 znanstvena rada u publikacijama s međunarodnom recenzijom (33 znanstvena rada u časopisima zastupljenim u bazi Current Contents, 23 u drugim časopisima s međunarodnom recenzijom, te 8 radova u zbornicima skupova), te je sudjelovao na 66 znanstvenih skupova. Njegov dosadašnji znanstveni rad može se podijeliti u dvije cjeline: 1. istraživanja regulacijskih mehanizama fotosinteze i 2. biokemija i ekofiziologija stresa te s time povezane anatomske i fiziološke promjene. Potrebno je posebno istaknuti da je Hrvoje Lepduš prvi u Hrvatskoj etablirao metode mjerenja kinetike fluorescencije klorofila, koja daju uvid u efikasnost fotosustava II i lanca prijenosa elektrona u kloroplastima in vivo. Zahvaljujući tome uspostavio je plodnu suradnju s kolegama u struci, koja je dosad rezultirala brojnim zajedničkim publikacijama. Hrvoje Lepeduš se do sada usavršavao na studijskim boravcima u inozemstvu (dva studijska boravka na Botaničkom zavodu sveučilišta u Kiel-u, Njemačka, 2001. i 2002. godina, te studijski boravak u Laboratoriju za proteomiku Bolnice u Rhode Island-u, Sveučilište Brown, 2008. godina). 3. Stručna djelatnost Od 1994. do 1997. godine Hrvoje Lepeduš aktivno sudjeluje u radu Pokreta prijatelja prirode "Lijepa naša" ogranak Osijek, te je bio član prosudbenih povjerenstava za provođenje županijskih Eko kvizova 1994., 1995., 1996. i 1997. godine. 2001. godine sudjelovao je kao istraživač u stručnom projektu naručenom od NAŠICECEMENT d.d. Našice pod naslovom: Istraživanje i praćenje utjecaja cementne prašine na vegetaciju u mjestu Zoljani " (voditelj dr. sc. Vera Cesar). Hrvoje Lepeduš recenzirao je 1 znanstveni projekt MZOŠ, te 2 projekta MZOŠ fondacija UKF. Također, recenzirao je brojne radove za časopise koje citira Current Contents (Journal of Agricultural and Food Chemistry, Biotechnology Progress, Journal of Environmental Management) kao i za neke druge časopise (Journal Scientia Agricola, Periodicum biologorum, Acta Botanica Croatica). U periodu od 2009. do 2013. Hrvoje Lepeduš bio je član uredničkog odbora časopisa Periodicum biologorum.

Osijek, 27. listopada 2014. Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja prof. dr. sc. Zlatko Miliša, predsjednik prof. dr. sc. Ivan Balta, član prof. dr. sc. Mario Brdar, član prof. dr. sc. Loretana Farkaš, članica prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, članica Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 31000 Osijek L. Jägera 9 Razmatrajući prijavu na natječaj za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, znanstveno polje biologije, znanstvena grana biokemija i molekularna biologija, Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja, slijedom Odluke Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku o raspisivanju natječaja od 24. rujna 2014. podnosi sljedeće IZVJEŠĆE Rektorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dana 17. rujna 2014. dao je suglasnost za raspisivanje natječaja i izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, znanstveno polje biologije, znanstvena grana biokemija i molekularna biologija (Klasa: 112-01/14-02/2 Urbroj: 2158-60-01-14-99). Na natječaj objelodanjen dana 26. rujna 2014. u Narodnim novinama, Glasu Slavonije, na mrežnim stranicama Fakulteta, Sveučilišta i Zavoda za zapošljavanje te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraživačkog prostora za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, znanstveno polje biologije, znanstvena grana biokemija i molekularna biologija, prijavu je podnio izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš 20. listopada 2014., Klasa: 112-02/14-01/27 Urbroj. 2158-83-02-14-3. Prijavi za natječaj priložio je svu potrebitu dokumentaciju koja se prilaže uz ovo izvješće. Životopis Dr. sc. Hrvoje Lepeduš rođen je 13. prosinca 1973. godine u Osijeku. Hrvatski je državljanin. Zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku od 2013. Upisan je u registar znanstvenika (matični broj: 221446). Osnovnu školu i Školski centar "Ruđer Bošković" završio je u Osijeku. Nakon toga, 1992. godine upisao je studij biologije i kemije na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i diplomirao 2. rujna 1997. godine. Tijekom studija postigao je izvrsnu prosječnu ocjenu (4.54). Poslijediplomski studij iz područja prirodnih znanosti, polje biologija, smjer Molekularna i stanična biologija PMF-a Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1997. i magistrirao 10. srpnja 2001. godine. Doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 17. srpnja 2003. godine obranivši doktorsku disertaciju s naslovom: "Molekularna organizacija i funkcija fotosintetskog sustava tijekom razvoja iglica smreke Picea abies (L.) Karst.", pod vodstvom prof. dr. sc. Vere Cesar i prof. dr. sc. Ivana Regule.

Od 1994. godine, do kraja studija, radio je kao demonstrator na kolegiju Praktikum iz biologije stanice, a od 01. studenog 1997. zaposlen je na Pedagoškom fakultetu, na mjestu asistenta za kolegije Praktikum iz biologije stanice i Praktikum iz genetike. U znanstvenonastavno zvanje docenta iz područja prirodnih znanosti, polje biologija, grana botanika za kolegije Opća botanika, Molekularna biologija i Molekularna ekofiziologija biljaka, izabran je 1. ožujka 2005. godine. Od 2008. do 2013. godine zaposlen sam na Poljoprivrednom institutu Osijek na radnom mjestu viši znanstveni suradnik. Trenutno je zaposlen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku na mjestu izvanrednog profesora (polje biologija, grana biokemija i molekulara biologija), gdje predaje kolegije Osnove biologije, Humana genetika i Biologija stresa na studiju psihologije. Osim na matičnom fakultetu, kao vanjski suradnik predaje nekoliko kolegija na PMF-u Univrziteta u Tuzli (BiH) i PMF-u Sveučilišta u Zagrebu. Također, predaje i na Sveučilišnom poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju Molekularne bioznanosti. U periodu od 2005. do 2008. godine obnašao je funkciju predstojnika Zavoda za staničnu biologiju i ekofiziologiju biljaka na Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. U okviru novih studija koji su pozitivno recenzirani i dobili dopusnicu, napisao je programe za nekoliko kolegija (obvezni: Opća botanika, Molekularna biologija, Molekularna ekofiziologija biljaka; izborni: Osnove biologije, Fotosinteza, Biljna patoanatomija, Molekularni mehanizmi oksidativnog stresa, Organizacija i funkcija biljnih stanica, Molekularni mehanizmi oksidativnog stresa u biljaka). Do sada je bio mentor/sumentor za 11 diplomskih radova, te neposredni voditelj za 7 diplomskih radova. Bio je mentor jednom magistarskom radu te mentor ili sumentor 5 doktorskih disertacija. U periodu od 2007. do 2013. bio je voditelj znanstvenog projekta MZOŠ-a (073-0731674- 1673): Utjecaj oksidativnog stresa na organizaciju i funkciju biljnih stanica i tkiva. Kao istraživač sudjelovao je na nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. U periodu od 2009. do 2013. bio je član uredničkog odbora znanstvenog časopisa Periodicum biologorum. U nekoliko navrata znanstveno se usavršavao na Sveučilištu u Kiel-u, Njemačka (2001. i 2002.) te na Sveučilištu Brown, SAD (2008.). Kao prvi autor ili koautor objavio je 64 znanstvena radova, te 3 stručno-nastavna teksta. Na domaćim i stranim znanstvenim skupovima prezentirao je, kao prvi autor ili koautor, 66 znanstvenih priloga. Do sada je održao četiri pozvana predavanja. Član je Hrvatskog biološkog društva, Hrvatskog društva za biljnu biologiju, Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju, te Japanskog društva biljnih fiziologa (The Japanese Society of Plant Physiologists). U periodu od 2005. do 2010. godine obnašao je dužnost predsjednika podružnice Hrvatskog društva za biljnu biologiju u Osijeku. Aktivno se bavi glazbom više od 30 godina. Govori engleski jezik, a služi se njemačkim jezikom. Nastavna, znanstvena i stručna djelatnost 1. Nastavna djelatnost Pristupnik u periodu od akademske 1997/98. godine do akademske 2005/06. godine u suradničkom zvanju asistent održava nastavu iz slijedećih kolegija: Praktikum iz biologije stanice (0+3), Praktikum iz genetike (0+2) i Praktikum iz molekularne biologije (0+1). Od izbora u docenta pristupnik predaje slijedeće kolegije na Odjelu za biologiju Svučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku: Opća botanika (3+3), Anatomija biljaka (2+2), Molekularna biologija (2+1), Molekularna biologija (2+1+2), Seminar uz diplomski rad (1+0), Molekularna ekofiziologija biljaka (1+1) izborni; te Ekofiziologija biljaka (2+0) obvezni kolegij na PMF-u Univerziteta u Tuzli (BiH). Također, pristupnik je nositelj i sunositelj 3 kolegija na Sveučilišnom poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju Molekularne bioznanosti (Svečilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Sveučilište u Dubrovniku, Institut Ruđer Bošković iz Zagreba): Organizacija i funkcija biljnih stanica (20P+5S+5V), Molekularni mehanizmi oksidativnog stresa u biljaka (15P+5S) i Supramolekularne strukture i oksidacijski stres (10+5). Dr. sc. Hrvoje Lepeduš bio je voditelj/suvoditelj 14 diplomskih

radova, te pomoćni (neposredni) voditelj za 7 diplomskih radova. Također, pristupnik je bio voditelj jednog magistarskog rada koji je s uspjehom obranjen i objavio je rad u koautorstvu s magistrandom. U koautorstvu sa studentima diplomandima objavio je 4 znanstvena rada. 2. Znanstvena djelatnost Dr. sc. Hrvoje Lepeduš od 01. 01. 2007. godine vodi projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa broj 073-0731674-1673, pod naslovom: " Utjecaj oksidativnog stresa na organizaciju i funkciju biljnih stanica i tkiva". Od istog datuma kao istraživač surađuje na projektu " Regulatorni mehnizni fotosinteze i difernecijacija plastida (098-0982913-2838; voditelj dr. sc. Hrvoje Fulgosi). Prije toga je uspješno surađivao na projektima financiranim od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske (službeni naziv se mijenja): od 1996. do 2002. na projektu " Istraživanja vegetativnih pupova smreka (122016)" (voditelj: prof. dr. sc. Vera Cesar) od 2002. do 2006. na projektu " Istraživanja vegetativnih pupova, izbojaka i iglica smreka (0122016)" (voditelj prof. dr. sc. Vera Cesar) Također je 2001. sudjelovao u stručnom projektu naručenom od NAŠICECEMENT d.d. Našice pod naslovom: Istraživanje i praćenje utjecaja cementne prašine na vegetaciju u mjestu Zoljani " (voditelj dr. sc. Vera Cesar). Ukupno je objavio 64 znanstvena rada u publikacijama s međunarodnom recenzijom (33 znanstvenih radova u časopisima zastupljenim u Current Contents, 23 u drugim časopisima s međunarodnom recenzijom, te 8 radova u zbornicima skupova). Do sad je sudjelovao na 66 znanstvenih skupova. Dosadašnji znanstveni rad Hrvoja Lepeduša može se podijeliti u dvije cjeline: 1. istraživanja regulacijskih mehanizama fotosinteze i 2. ekofiziologija stresa i s time povezane anatomske i fiziološke promjene. Kontinuitet istraživanja procesa fotosinteze vidljiv je kroz diplomski i magistarski rad, doktorsku disertaciju i niz objavljenih znanstvenih radova pri čemu se kandidat prvenstveno osvrnuo na promjene fotosintetske aktivnosti tijekom životnog ciklusa listova (elongacija, maturacija, starenje). Posebno treba istaknuti da je Hrvoje Lepeduš kao prvi u Hrvatskoj etablirao metode mjerenja kinetike fluorescencije klorofila, koja daje uvid u efikasnost fotosustava II i lanca prijenosa elektrona u kloroplastima in vivo. Zahvaljujući tome uspostavio je plodnu suradnju s kolegama u struci, koja je dosad rezultirala zajedničkim publikacijama. Rezultati o utjecaju industrijskih zagađivača na fotosintetski sustav pobudili su širi interes za ekofiziološka istraživanja. U ovom trenutku, naglasak je na antioksidativnom odgovoru na stres, i to na utjecaju polutanata poput gradske i cementne prašine ili sumpornog dioksida. U suradnji s kolegama istraživani su: utjecaj egzogenih regulatora rasta na fotosintetsku sposobnost u listovima biljaka zaraženih fitoplazmama i anatomske i biokemijske promjene plodova mandarina za vrijeme skladištenje. Nekoliko morfoloških i enzimoloških studija treba shvatiti kao pripremne radove za kasnija ekofiziološka istraživanja. Usavršavao se na studijskim boravcima u inozemstvu (dva studijska boravka na Botaničkom zavodu sveučilišta u Kiel-u, Njemačka, 2001. i 2002. godina, te studijski boravak u Laboratoriju za proteomiku Bolnice u Rhode Island-u, Sveučilište Brown, 2008. godina). Odlukom Matičnog odbora za područje prirodnih znanosti polje biologija (25. veljače 2014), izabran je u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik. 3. Stručna djelatnost Od 1994. do 1997. godine pristupnik dr.sc. Hrvoje Lepeduš aktivno sudjeluje u radu Pokreta prijatelja prirode "Lijepa naša" ogranak Osijek, te je bio član prosudbenih povjerenstava za provođenje županijskih Eko kvizova 1994., 1995., 1996. i 1997. godine. Recenzirao je 1 znanstveni projekt MZOŠ, te 2 projekta MZOŠ fondacija UKF. Također, pristupnik je recenzirao radove za časopise koje citira Current Contents (Journal of Agricultural and Food Chemistry, Biotechnology Progress, Journal of Environmental

Management) kao i radove za neke druge časopise (Journal Scientia Agricola, Periodicum biologorum, Acta Botanica Croatica). Odlukom Matičnog odbora za područje prirodnih znanosti polje biologija održane 25. veljače 2014. pristupnik izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području prirodnih znanosti za znanstveno polje biologija. Pristupnik je priložio pozitivno ocijenjene rezultate studentske ankete. Od propisanih uvjeta Rektorskoga zbora (Narodne novine br. 106/06.) za izbor u znanstvenonastavno zvanje redovitoga profesora pristupnik treba ispuniti četiri (4) od osam (8) uvjeta, a izv. prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš ispunjava sedam (7) uvjeta Rektorskoga zbora, što se vidi iz donje tablice. Popis uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora prema Odluci Rektorskoga zbora Uvjeti Rektorskog zbora (preuzeto iz Odluke Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstvena nastavna zvanja koja je donesena na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Narodne novine br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/0746/07, 45/09, 63/11, 94/13. 139/13 i 101/14.) 1. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije (2) znanstvene knjige ili dva (2) priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja 2. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom 1. Tucak, Z., Wikerhauser, T., Cvetnić, S., Bošković, I., Tomašković, A., Alegro, A., Bedrica, Lj., Cesar, V., Baban, M., Lepeduš, H. (2003): Lovna kinologija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 2. Lepeduš, H., Cesar, V. (2010): Osnove biljne histologije i anatomije vegetativnih organa. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju. 3. Žuna Pfeiffer, T., Krstin, Lj., Štolfa, I., Lovaković, T., Tikas, V., Lepeduš, H. (2014): Praktikum iz anatomije biljaka. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju. Izbor diplomskih radova: 1. Amić, Ana. Utjecaj navodnjavanja i prihrane dušikom na fotosintetsku efikasnost listova kukuruza (Zea mays L.). Osijek: Odjel za biologiju. 2. Nedić, Zlatko. Efikasnost fotosistema II (PSII) u listovima divljeg tipa javora (Acer platanoides L.) i crvenog varijeteta (Acer platanoides L. "Crimson King. Tuzla: Prirodno-matematički fakultet. 3. Pezerović, Emina. Usporedba fotosintetske sposobnosti ovosezonskih i prošlosezonskih listova bršljana (Hedera helix L.). Tuzla: Prirodnometematički fakultet. 4. Pobrić, Dino. Promjene u fotokemiji fotosistema II tijekom senescencije listova pšenice (Triticum aestivum L.). Tuzla: Prirodno-matematički fakultet. 5. Softić (Atić), Lejla. Usporedba fotosintetskih sposobnosti vegetativnih pupova i iglica smrče (Picea abies L. Karst). Tuzla: Prirodno-matematički fakultet. 6. Hoško, Marina. Anatomske i funkcionalne karakteristike dva kultivara masline. Osijek: Odjel za biologiju. 7. Ivanović, Zrinka. Učinkovitost fotosustava II varijetetnog fikus benjamina (F. benjamina "Golden UVJET ISPUNJA VA DA - NE DA DA

3. da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski studij King") i običnog fikus benjamina (F. benjamina L.). Osijek: Odjel za biologiju. 8. Katanić, Zorana. Promjene fotokemije fotosustava II tijekom prirodne senescencije listova javora. Osijek: Odjel za biologiju. 9. Jakopec, Mario. Biogeneza fotosintetskog aparata pri različitim temeperaturama u etioliranim kotiledonima suncokreta. Osijek: Odjel za biologiju. 10. Jozić, Marko. Peroksidaze u kori ploda mandarine Citrus unshiu Marc. Osijek: Odjel za biologiju. 11. Vuković, Rosemary. Peroksidaze u korijenu mrkve (Daucus carota L.). Osijek: Odjel za biologiju. 12. Maurović, Sanja. Anatomske promjene u iglicama crnog bora iz okolice termoelektrane Plomin II. Osijek: Odjel za biologiju. Radovi u suautorstvu sa studentima (diplomantima): 1. Lepeduš H., Jozić M., Štolfa I., Pavičić N., Hackenberger B. K., Cesar V., 2005: Changes in guaiacol peroxidase activity in the peel of Unshiu mandarin (Citrus unshiu Marc.) fruit with different storage treatments. Food Technol. Biotechnol. 43, 71-77. 2. Cesar V., Štolfa I., Maurović S., Parađiković N., Lepeduš H., 2008: Differential appearance of vacuolar polyphenols in Black pine (Pinus nigra) needles in response to the lowering of SO2 in the air. Acta Bot. Hung. 50 (3-4), 326-335. 3. Lepeduš H., Tomašić A., Jurić S., Katanić Z., Cesar V., Fulgosi H., 2009: Photochemistry of PSII in CYP38 Arabidopsis thaliana deletion mutant. Food Technol. Biotechnol. 47 (3), 275-280. 4. Katanić, Z., Atić, L., Ferhatović, Dž., Cesar, V., Lepeduš, H., 2012: PSII photochemistry in vegetative buds and needles of Norway spruce (Picea abies L. Karst.) probed by OJIP chlorophyll a fluorescence measurement. Acta Biol. Hung. 63, (2), 218-230. Mentorstvo magistarskog rada: 1. Gaća, Vlatka. Peroksidacija lipida i antioksidativni odgovor tijekom biogeneze kloroplasta. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, Kemijski odsjek. Mentorstva doktorskih radova: 1. Antunović, Jasenka. Utjecaj ekstremnog zasušivanja na biokemijske i fiziološke značajke klijanaca ječma (Hordeum vulgare L.) uzgojenih pri slabom i jakom osvjetljenju. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera - Molekularne bioznanosti. Voditelji: Cesar, V.; Lepeduš, H.; 2. Mlinarić, Selma. Fotosintetska učinkovitost i antioksidativni odgovor mladih i razvijenih listova smokve (Ficus carica L.) u uvjetima svjetlosnog stresa. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera - Molekularne bioznanosti. Voditelji: Lepeduš, H.; Cesar, V.; 3. Osmanović, Sanida. Regulatorna uloga temperature u biogenezi fotosistema ii u plastidima kotiledona suncokreta (Helianthus annuus L.) tokom transformacije etioplasta u hloroplaste. Tuzla: Prirodno-matematički fakultet. Voditelj: Lepeduš, DA

4. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga najmanje četiri (4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu H.; 4. Viljevac, Marija. Genetska varijabilnost višnje (Prunus cerasus L.) i fotosintetska učinkovitost u uvjetima suše. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera - Molekularne bioznanosti. Voditelji: Lepeduš, H.; Jurković, Z.; 5. Skendrović Babojelić, Martina. Biokemijske i anatomske promjene u toplinski tretiranim plodovima mandarine unshiu (Citrus unshiu Marc.) sorte Owari nakom skladištenja. Zagreb: Agronomski fakultet. Voditelji: Pavičić, N.; Lepeduš, H.. Radovi s poslijediplomantima: 1. Lepeduš H., Gaća V., Cesar V., 2005: Guaiacol peroxidases and photosynthetic pigments during maturation of spruce needles. Croat. Chem. Acta 78(3), 355-360. 2. Brcko, A., Penčik, A., Magnus, V., Prebeg, T., Mlinarić, S., Antunović, J., Lepeduš, H., Cesar, V., Strnad, M., Rolčik, J., Salopek-Sondi, B., 2012: Endogenous auxin profile in the Christmas rose (Helleborus niger L.) flower and fruit: Free and amide conjugated IAA. Journal of plant growth regulation. 31(1): 63-78. 3. Lepeduš, H., Gaća, V., Viljevac, M., Kovač, S., Fulgosi, H., Šimić, D., Jurković, V., Cesar, V., 2011: Changes in photosynthetic performance and antioxidative strategies during the maturation of Norway maple (Acer platanoides L.) leaves. Plant physiology and biochemistry. 49(4): 368-376. 4. Lepeduš, H., Hoško, M., Žuna Pfeiffer, T., Skendrović Babojelić, M., Žanić, M., Cesar, V., 2010: Preliminary study on the photosynthetic performance in leaves of two olive cultivars. Periodicum biologorum 112(3): 259-261. 5. Viljevac, M., Dugalić, K., Štolfa, I., Đermić, E., Cvjetković, B., Sudar, R., Kovačević, J., Cesar, V., Lepeduš, H., Jurković, Z., 2009: Biochemical basis of apple leaf resistance to Erwinia amylovora infection. Food Technology and Biotechnology. 47(3): 281-287. Sudjelovao je na više od 60 znanstvenih skupova, od čega je 9 izlaganja imao na međunarodnim znanstvenim skupovima. Izbor sažetaka u zbornicima skupova: 1. Cesar V., Lepeduš H., Bačić T., 1996: Kvantitativna analiza klorofila u vegetativnim pupovima i iglicama smreka: Picea abies i Picea pungens. U: Knjiga sažetaka 8. Ružičkinih dana, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Društvo kemičara i tehnologa, Borovo, 163-164. 2. Cesar V., Lepeduš H., Has-Schön E., 1998: The amount of proteins in vegetative buds and needles of spruce. In: Vodnik D., Žel J. (eds), Book of abstracts, Slovenian Society of Plant Physiology, Ljubljana, 51-52. 3. Lepeduš H., Cesar V., Ljubešić N., 2000: Chloroplast features in vegetative buds of spruce (Picea abies L. Karst.). In: Ljubešić N. (ed.), Proceedings of abstracts of the papers seventh Congress of Croatian Biologists, Croatian Biological Society, Zagreb, 106-107. 4. Lepeduš H., Cesar V., Ljubešić N., 2000: The effect of DA

5. da je bio najmanje četiri godine član uređivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga 6. da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim 2,4-D on photosynthetic pigments content in cotyledons of dark grown spruce (Picea abies L. Karst.) seedlings. In: Silver Jubilee Meeting of the Croatian Biochemical Society. Book of abstracts, Croatian Biochemical Society, Zagreb, 124-125. 5. Lepeduš H., Schlensog M., Műller L., Krupinska K., 2003: Functional and molecular changes of the photosynthetic apparatus in developing spruce needles. In: Fulgosi H., Maliga P, Soll J., Vothknecht U. (eds.), FEBS Advanced Course in Origin and Evolution of Mitochondria and Chloroplasts, The Federation of European Biochemical Societies, B11. 6. Lepeduš H., Cesar V., Krsnik-Rasol M., 2003. Guaiacol peroxidases in carrot (Daucus carota L.) root. In: Besendorfer V., Kopjar N. (eds), Proceedings of abstracts of the papers 8th Croatian Biological Congress, Croatian Biological Society, Zagreb, 181-182. 7. Lepeduš H., Cesar V., 2003. Biochemical and anatomical changes in spruce needles exposed to urban pollution. In: Besendorfer V., Kopjar N. (eds), Proceedings of abstracts of the papers 8th Croatian Biological Congress, Croatian Biological Society, Zagreb, 388-378. 8. Lepeduš H., Gaća V., Štolfa I., Kovač S., Cesar V. 2005. Lipid peroxidation and antioxidative response during chloroplast biogenesis in developing leaves of Norway maple (Acer platanoides L.). In: "Oxygen metabolism, ROS&redox signalling in plants" - Programme, abstracts and delegate list from the Conference of the Plant Oxygen Group, Association of Applied Biologists and The Society for Free Radical Research, University of the West of England and The Society for Experimental Biology. Bristol, UK. 9. Lepeduš, H., Štolfa, I., Radić, S., Pevalek-Kozlina, B., Cesar, V., 2006. The role of photosynthesis and antioxidative enzymes in regulation of hydrogen peroxide level in senescing maple leaves. In: Zrinka Kovarik (ed.), Book of Abstracts of the HDBMB 2006, Congress of the Croatian Society of Biochemistry and Molecular Biology on the occasion of the 30th Anniversary, the Croatian Society of Biochemistry and Molecular Biology, Zagreb, 111. 10. Lepeduš, H., Čupić, T., Popović, S., Mlinarić, S., Jurković, V., Antunović, J., Cesar, V. 2012. Chlorophylls content and photochemistry of thylakoid membranes in two pea cultivars with different leaf colouration. In: Dumić, Jerka; Kovarik, Zrinka; Varljen, Jadranka (eds), Book of Abstracts of the FEBS 3+ Meeting From molecules to life and back, Zagreb: Croatian Society of Biochemistry and Molecular Biology, 2012. 120-120. 5 godina (2009.-2013.) član uredništva časopisa Periodicum biologorum: časopis Hrvatskog prirodoslovnog društva. ISSN 0031-5362. Pristupnik je recenzirao radove za slijedeće časopise: Acta Botanica Croatica, Biotechnology Progress, Journal of DA DA

časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova Environmental Management, Journal of Agricultural and Food Chemistry, Journal Scientia Agricola, Periodicum Biologorum, Food Technology and Biotechnnology, Journal of Plant Breeding and Crop Science, International Journal of Plant Physiology and Biochemistry, Dendrobiology. Uz to, recenzirao je i jedan sveučilišni udžbenik. Izbor iz recenzija: 1. Journal of Agricultural and Food Chemistry Changes in Phytochemical Profile and Antioxidant Activity of Flaxseed Sprouts (Linum usitatissimum L.) during Germination. Manuscript ID: jf-2014-043008 Review requested on 10 September 2014. Review submitted on 02 October 2014. 2. Journal of Agricultural and Food Chemistry Effect of Salt Stress on the Secondary Metabolism of Glycyrrhizic Acid in Glycyrrhiza uralensis Fisch. Manuscript ID: jf-2013-035942 Review requested on 19 August 2013. Review submitted on 17 September 2013. 3. Acta Botanica Croatica High-tech infra-red thermal sensing phenotyping of rice plant in salt stress environment. Manuscript ID: 856-6578- 5-RV Review requested on 22 May 2013. Review submitted on 04 July 2013. 4. Journal of Agricultural and Food Chemistry ph dependent antioxidant activity of lettuce (L.sativa) and synergism with added phenolic antioxidants. Manuscript ID: jf-2013-02071c Review requested on 14 May 2013. Review submitted on 06 June 2013. 5. Journal of Agricultural and Food Chemistry Iodine effects on phenolic metabolism in lettuce plants under salt stress. Manuscript ID: jf-2012-03917n Review requested on 26 September 2012. Review submitted on 26 October 2012. 6. Acta Botanica Croatica Amino acids through developmental state of sunflower leaves. Manuscript ID: 582-4666-2-RV Review requested on 24 April 2012. Review submitted on 05 June 2012. 7. Journal of Agricultural and Food Chemistry Evaluation of Drought Effects on the Biochemical Composition and Antioxidant Activities of Tunisian Cuminum cyminum L. Seeds. Manuscript ID: jf-2011-018275 Review requested on 13 May 2011. Review submitted on 07 June 2011. 8. Journal of Agricultural and Food Chemistry Preparation and Characterization of Inclusion Complexation between Plant Growth Regulator 6- Benzylaminopurine and β-cyclodextrin Manuscript ID: jf-2010-029465 Review requested on 10 August 2010. Review submitted on 04 September 2010. 9. Dendrobiology Chlorophyll a fluorescence: a reliable tool to monitor trees tolerance to urban environments

Review requested on 07 January 2010: Review submitted on 18 january 2010: 10. Journal of Agricultural and Food Chemistry Citrus fruit extracts reduces AGEs- and H2O2- induced oxidative stress in human adipocytes. Manuscript ID: jf- 2010-02762s Review requested on 21 July 2010. Review submitted on 31 July 2010. 11. Journal of Agricultural and Food Chemistry Long term effects of three commercial cranberry products on the antioxidative status in rats: a pilot study. Manuscript ID: jf-2009-03710y Review requested on 29 October 2009. Review submitted on 04 December 2009. 12. Journal of Agricultural and Food Chemistry A 14-week toxicity study of cranberries in rodents. Manuscript ID: jf-2009-02025y Review requested on 22 July 2009. Review submitted on 26 August 2009. 13. Journal of Agricultural and Food Chemistry Impact of Light Variation on Development of Photoprotection, Antioxidants and Nutritional Value in Lactuca sativa L. Manuscript ID: jf-2008-040325 Review requested on 17 January 2009. Review submitted on 13 February 2009. 14. Journal of Agricultural and Food Chemistry Chemical modification of turnip peroxidase with methoxypolyethylene glycol enhances activity and stability for phenols removal using the immobilized enzyme. Manuscript ID: jf-2008-01400h