Spojna mreža - je mreža koja služi za posluživanje prometa između centrala Zvjezdasti T - sve centrale na nekom području spajaju se na jednu od njih, koja onda dalje posreduje njihov promet - u manjim mrežama sa malim brojem centrala (< 5), između kojih je promet mali. Dvostruko zvjezdasti
Petljasti - sve su centrale na nekom području povezane međusobno, po načelu svaka sa svakom - u srednje velikim mrežama (5-10 centrala), - zahtijeva veliki broj spojnih relacija Broj spojnih relacija C n,k = n k gdje je: n - ukupni broj centrala k = 2 (uvijek se vežu dvije centrale) Broj spojnih relacija između centrala Broj 2 4 6 8 10 Broj relacija 1 6 15 28 45
Kombinirani - prikladan je za velike mjesne mreže (obično više od 10 centrala, odnosno 100.000 GTP) i u međumjesnoj mreži - ukupno područje se podijeli u više tzv. tandem područja -unutar svakog tandem područja odabire se jedna ili više tandem centrala i sve ostale centrale na tom tandem području se vežu zvjezdasto na najbližu tandem centralu. Tandem centrale se međusobno vežu petljasto, sa visoko iskoristivim vodovima (svjetlovodima).
Kapaciteti spojne mreže -broj spojnih vodova n, između dviju centrala ovisi o : intenzitetu prometa Y među njima, te dopuštenim gubicima p. Danski matematičar A.K. Erlang p = 1+ Y 2 Y + 2! n Y n! Y + 3! 3 +... + n Y n! gdje je: p gubici (%) Y - intenzitet prometa (Erl) n - broj vodova
Tablice Nomogrami Gubici su definirani izrazom: p = c b 100 (%) gdje je: b - broj zauzeća c - broj poziva
Izbor vrste spojnih vodova Izbor vrste ovisi o: potreban broj veza na početku i na kraju razdoblja planiranja, duljina veze (udaljenost između centrala), troškovi izgradnje, amortizacije, održavanja, te prirodni i drugi uvjeti. na malim udaljenostima i za mali broj simetrični kabeli, primjena svjetlovoda, na većim udaljenostima, ako se ne traži vrlo veliki broj veza, najprikladnije su radio-relejne veze, na većim udaljenostima i velikom broju veza dolaze u obzir i svjetlovodi i radio-relejne veze, te sateliti (npr. za interkontinentalne veze). Sim. Koak. RR
Svjetlovodni prijenosni sustav Princip prijenosa optički predajnik 1. LD (Laser dioda) - izvor koherentne svjetlosti, jači, manje pouzdan, skuplji 2. LED (Light emiting dioda) - izvor nekoherentne (luminiscentne) svjetlosti, slabiji, više pouzdan, jeftiniji Pri analognoj modulaciji obavlja se promjena intenziteta svjetlosti, a pri digitalnoj impulsi svjetlosti promjenjive duljine, slijeda ili položaja svjetlovod 1. jezgra (gušća, veći indeks loma) 2. odrazni plašt (rjeđa, manji indeks loma) optički prijamnik 1. PIN (fotodioda) P-jako dotirani poluvodić, I- nedotirani vodić, N- jako dotirani poluvodić 2. APD (lavinska fotodioda) šire propusno područje
Vidljiv dio spektra između 0,38µm λ 0,76 µm (4x10 14 Hz f 8x10 14 Hz) sekundarna primarna odrazni zaštita zaštita plašt jezgra & 1mm & 220µm & 125µm & 50µm Vrste svjetlovoda obzirom na prozor na valnoj karakteristici prigušenja
Princip rada OTDR-a (Optical Time Domain Reflectometer)
mjerenje gušenja mjerenje disperzije mjerenje mjesta prekida
WDM (Wavelength Division Multiplexing) - današnji zahtjevi za propusnim pojasom su sve veći i veći - Metropolitan Area Networks nude visoke brzine prijenosa -nove usluge kao3g mobile phones, MP3, Voice over IP, and Video on Demand - novi koncepti kao Fiber To The Curb/Fiber To The Home -flexible and cost effective - paralelni prijenos više kanala na jednom vlaknu koristeći različite valne duljine za svaki kanal ostvaruju unlimited increase u kapacitetu optičkih mreža 4 kanala
Primjer : Za zadane vrijednosti A = traffic offered to the direct route C D = cost per circuit on the direct route C T = cost per erlang on the overflow path B = required grade of service for the traffic case potrebno je pronaći optimalni broj vodova, N, instaliranih na direktnoj ruti, kao i B R = congestion on the direct route m = overflow traffic mean v = overflow traffic variance. Rješenje: minimum funkcije C(N) = N * C D + m * C T
A C D C T B N B R m v Cost 20. 1. 2. 0.10 23 23 F (A) = C D / C T = 1 / 2 = 0.5 dijagram optimalni broj N m = B R X A = 0.13 X 20 =2.6 C(N) = N * C D + m * C T =21 X 1 +2,6 X 2 = 26.2 Uvjet je B=0.1 N=23 bez prometa preko tandema Cost = N D x C D = 23 x 1 =23
N = Num ber of lines in direct route A = T raffic offered to direct route F(N,A) F (N,A ) = Im provem ent factor = C D /C T 1.0 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 N = 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 5 10 15 20 erl A
N = Number of lines in direct route A = Traffic offered to direct route M 20 M = Mean of Overflow Traffic N=0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 10 15 16 17 18 19 20 21 22 B R = 0.13 23 24 25 26 27 5 28 29 30 31 32 33 34 36 38 40 5 10 15 20 25 30 erl A
Zadatak: Zadana je mreža sa 6 centrala. U tablicama je zadan promet između centrala, kao i troškovi spojne mreže. Potrebno je pronaći broj vodova između pojedinih centrala, izračunati troškove za dva slučaja. Dozvoljeni gubici iznose 0.01. A) sav promet se obavlja direktnim vezama B) promet između dviju centrala obavlja se preko tranzitne centrale T Promet (Erl) Troškovi po vodu 1 2 3 4 5 6 1-10 15 5 2 20 1 2 3 4 5 6 2 9-25 6 8 10 3 20 23-18 20 30 4 6 6 20-10 12 5 3 7 22 10-11 6 15 12 40 10 13-1 - 100 150 120 130 200 2 110-100 100 110 150 3 130 110-120 110 130 4 100 90 110-100 130 5 120 100 110 120-150 6 180 150 130 130 150 -
Rješenje: A) Iz Erlangove formule slijedi potreban broj vodova na pojedinim relacijama, koje je potrebno pomnožiti sa troškovima na pojedinim relacijama B) Potrebno je odabrati tandem centralu, kao i potreban broj vodova za promet iz i prema pojedinom komutacijskom čvoru, i odrediti ukupne troškove. Navedeni postupak je potrebno načiniti za svih šest komutacijskih čvorova