Predmetni sustav za vatrodojave bazira se na opremi PASTOR INŽENJERING, Fireclass i APOLLO.

1 TEHNIČKI OPIS 1.1 OPĆENITO Projektnom dokumentacijom opisan je postojeći sustav vatrodojave i njegova rekonstrukcija u sklopu postojeće građevine Upravne zgrade, Hrvatskih autocesta. 1.2 OPIS OBJEKTA Predmetna građevina nalazi se na adresi Širolina 4, u Zagrebu. Građevina je samostojeći objekt izgrađen u devet etaža. U dvije etaže: nivo -2 i nivo -1, smještena je garaža za zaposlenike uključujući arhive i tehničke prostorije. Garaža predmetne građevine povezana je s garažom susjedne građevine stambene namjene i koriste zajednički ulaz. U prizemlju se nalaze sljedeće prostorije: kuhinja s restoranom, sanitarije, server soba kavezne izvedbe (Lampertz), soba za sastanke, servisna soba, uredi prodaje i urudžbenog te ulazni hall. Na 1. katu je smještena: prostorija sa serverima, uredi, sanitarije i čajna kuhinja. Na 2., 3., 4. i 5. katu smješteni su: uredi, sanitarije i čajne kuhinje. Šesti kat sadrži: ventilostrojarnicu, strojarnicu za dizala, urede, sanitarije, čajnu kuhinju i skaladište. 1.3 OPIS SUSTAVA VATRODOJAVE Predmetni sustav za vatrodojave bazira se na opremi PASTOR INŽENJERING, Fireclass i APOLLO. Centrala Pastor inženjering INTAL ugrađena je u sklopu prizemlja, u prostoriji iza pulta ulaznog halla. Centrala posjeduje sve potrebne ulaze i izlaze za spajanje adresabilnih automatskih i ručnih javljača požara, te za aktiviranje svih izvršnih funkcija kao što su signalna i zvučna upozorenja. Podcentrala Fireslass Prescient sustava za rano otkrivanje i gašenje požara, server sobe u kaveznoj izvedbi (Lampertz) nalazi se u međuprostoru Lampertz kaveza. Podcentrala za rano otkrivanje i gašenje požara je konvencionalna centrala s tri potpuno nadzirane zone detekcije. Također ima sve potrebne izlaze/ulaze za signaliziranje i upravljanje spregnutim sustavima, svjetlosnu indikaciju stanja sustava za 1 sektor gašenja te sučelje za spajanje dodatnih operativnih panela. Podcentrala pomoću LED indikatora omogućava pregled statusa gašenja i upravljanje. 1.3.1 PODRUČJE NADZORA Područje nadzora ovim projektom obuhvaća sve prostorije predmetne građevine osim sanitarija i garaže. 1.3.2 DOJAVNA PODRUČJA I GRUPE Razdioba dojavnih područja glavne centrale sustava vatrodojave na dojavne grupe nije potrebna obzirom da se radi o adresabilnom sustavu kod kojeg svaki javljač ima svoju adresu i naziv prostora u kojem je smješten, što se na zaslonu vatrodojavne centrale jasno i nedvosmisleno prikazuje. 1.3.3 JAVLJAČI POŽARA Svi prostori neovisno o namjeni štite se automatskim javljačima požara dok su ručni javljači požara raspoređeni na putevima evakuacije. U petelje su ugrađeni izolatori kako bi osigurali nesmetan rad sustava. Automatski javljači požara se postavljaju na dostupna mjesta na način da požarna veličina u vrlo kratkom vremenu postiže vrijednost na koju javljač može odgovoriti. Uglavnom okolni uvjeti su normalni, bez nekih osobitosti kao npr. niska ili visoka radna temperatura, brzina strujanja zraka, povišena vlažnost zraka i sl., te ih nije potrebno posebno razmatrati. Tip automatskog javljača određen je namjenom prostora u kojem se javljač nalazi i očekivanim požarnim veličinama koje se mogu pojaviti kao što su dim ili povećanje temperature odnosno s obzirom na druge ometajuće pojave kao što je prašina, vodena para i sl.

Broj automatskih javljača u prostoru ovisi o površini i visini istog. Zavisnost ta dva parametra definirana je u normi HRN DIN VDE 0833-2:2013. Parametri zahvata dimnih i termički javljača prikazani su sljedećoj tablici: Površina tla nadzirane prostorije Vrsta automatskog javljača požara Visina prostorije Maksimalno područje nadzora (A) i najviše dozvoljen horizontalni razmak između automatskog javljača požara i proizvoljne točke na stropu (D) Nagib krova α do 20 Nagib krova α preko 20 A D A D do 80 m 2 javljač dima HRN EN 54-7 do 12,0 m 80 m 6,6 m 80 m 8,2 m preko 80 m 2 javljač dima HRN EN 54-7 do 6,0 m 60 m 5,7 m 90 m 8,7 m Tip automatskog javljača određen je namjenom prostora u kojem se javljač nalazi i očekivanim požarnim veličinama koje se mogu pojaviti kao što su dim ili povećanje temperature odnosno s obzirom na druge ometajuće pojave kao što je prašina, vodena para i sl. U slučaju da se automatski javljač nije vidljiv kao npr. iznad spuštenog stropa ili ispod tehničkog poda ugrađuju se indikatori požara tipa radi brže reakcije odgovornog osoblja i pronalaženja javljača u kojoj se dojavio alarm požara. Na temelju visina pojedinih prostora i tablice te zahtjeva za sustav vatrodojave na objektu se predviđa dodatna ugradnja potrebnog broja automatskih javljača prema traženoj normi. Dispozicija opreme prikazana je u grafičkim prilozima. Prilikom montaže automatskih javljača potrebno je poštivati sljedeće zahtjeve: automatski javljači požara se montiraju na strop po mogućnosti na sredinu prostorije odnosno prema nacrtima u projektu kako bi imali što veći zahvat pokrivanja odnosno detekcije dima; 0,5 m mora biti udaljenost javljača od zidova; 0,5 m mora biti udaljenost prema razdjelnicima, gredama ako je njihov razmak prema stropu < 0,25 m; 0,5 m mora biti udaljenost od ventilacijskih otvora; s obzirom na nagib i visinu krova/stropa javljači se montiraju na visinu do 0,25 m od stropa. Ručni javljači su crvene boje te izgledom i bojom nedvosmisleno omogućavaju raspoznavanje svoje funkcije. Ugrađeni su sa svrhom brzog i jednoznačnog određivanja mjesta požara, te su postavljeni na vidljiva i lako dostupna mjesta na svim izlazima i putovima evakuacije. U blizini ručnog javljača potrebno je osigurati protupaničnu rasvjetu. Visina montaže svih ručnih javljača iznosi 140 cm ± 20 cm od gotovog poda i ugrađeni su nadžbukno. Ovim projektom potrebno je revidirati na svakom automatskom i ručnom javljaču (ili u njegovoj neposrednoj blizini) pripadajuću oznaku javljača u sustavu i jasni natpis za što se koristi. 1.3.4 NADZIRANI SPREGNUTI SUSTAVI 1.3.4.1 Nadziranje stanja protupožarnih zaklopki Kanali sustava ventilacije prolaze kroz nekoliko požarnih sektora i iz tog razloga na granicama požarnih sektora ugrađene su protupožarne zaklopke. Zaklopke su uvijek u otvorenom stanju/poziciji. Prilikom zaprimanja požarne veličine, protupožarne zaklopke se zatvaraju i sustavu vatrodojave šalju signal na module da su zatvorene. 1.3.4.1 Nadziranje stanja podcentrale sustava za rano otkrivanje i gašenje požara Povezivanjem dviju centrala nadziremo stanja sustava za gašenje požara server sobe u kaveznoj izvedbi (Lampertz): alarm1, alarm2 i greška. 1.3.5 SIGNALIZACIJA ALARMNOG STANJA Alarmno stanje sustava vatrodojave signalizira se zvučno, svjetlosno i tekstualno na LCD zaslonu centrala. Budući da se radi o adresabilnom sustavu moguće je tekstualno identificirati i pročitati status

i poziciju svakog elementa u sustavu (javljač, ulaz, izlaz). Na objektu su ugrađene unutarnje sirene dovoljne zvučne snage sa kojom je osigurana čujnost zvučnog alarmnog signala minimalno 10 db iznad okolne buke. Potrebno je ugraditi vanjsku sirenu s bljeskalicom. Svojim prodornim zvukom sirene trebaju upozoriti osobe koje se zateknu unutar i izvan građevine na alarmno stanje. 1.3.6 ELEKTRIČNA INSTALACIJA Svi vodovi prijenosnih puteva (el. instalacija), su proračunati i odabrani tako da ne izobličuju signale koje prenose i da ne dozvoljavaju vanjski utjecaj koji bi mogao unijeti smetnje u rad sustava. Za komunikacijske vodove vatrodojavnih petlji korišten je vatrodojavni kabel tipa JB-Y(St)Y 1x2x0,8 mm. Za nadograđeni dio koristiti će se bezhaogen kabel JB-H(St)H 1x2x0,8 mm, a za elemente izvršnih funkcija vatrootporni kabel tipa JB-H(St)H 2x2x0,8 E30, sa zaslonom od aluminijske folije, crvene boje, koji ne podržava gorenje te zadovoljava sve zahtjeve prema normama HRN DIN 0833-2:2013 i HRN EN 60332 kojem je osigurana funkcionalnost u slučaju požara 30 minuta. Prilikom polaganja instalacije za izvršne funkcije elemenata sustava vatrodojave, potrebno je koristiti pripadajući ovjes prema normi HRN DIN 4102-12:2000. Prilikom polaganja električne instalacije sustava vatrodojave potrebno se pridržavati uputa proizvođača opreme kako instalacija mora biti vođena kako bi se osiguralo da oprema radi unutar predviđenih parametara, funkcionalno i ispravno. Kao općeniti zahtjevi za način vođenja instalacija potrebno je koristiti upute navedene u važećoj normi HRN EN 50174-2 za vođenje strukturnog kabliranja informacijskih sustava. Glavno napajanje centrale je postojeće i na istom se ne rade preinake. Svi kabeli polažu se u PVC gibljive odnosno PNT cijevi, a dio na obujmice. Pri prodoru instalacijskih trasa ili lokalnih trasa dograđenog dijela kroz strukturne dijelove građevina (zidovi, stropovi i sl.) između požarnih sektora, sve prodore potrebno je brtviti materijalom požarne otpornosti minimalno jednake požarnoj otpornosti predmetne strukture prema HRN EN 13501. 1.3.7 NAPAJANJE SUSTAVA Centrala sustava vatrodojave i podcentrala sustava za rano otkrivanje i gašenje požara napajaju se električnom energijom korištenjem dva neovisna izvora električne energije. Prvi izvor je električna mreža, a drugi izvor su akumulatorske baterije u slučaju prekida glavnog napajanja. Prebacivanje s glavnog izvora napajanja na rezervno napajanje (akumulatorske baterije) je trenutno i automatski, uz obavještavanje tehničke službe zvučnim i svjetlosnim signalom na centrali sustava vatrodojave. Napajanje centrale sustava vatrodojave i podcentrale sustava za rano otkrivanje i gašenje požara izvedeno je s razvodnog ormara RO-PRIZ. Za rezervno napajanje sustava koriste se po dvije akumulatorske baterije, za centralu i podcentralu. Baterije su 12 V akumulatorske spojene u seriju, smještene unutar kućišta centrale i podcentrale. Baterije su odabrane tako da se zadovolji zahtjev za 30-satnim radom sustava u normalnom stanju + 0,5 sata u stanju alarma. Napomena: potrebno je ispitati baterije zadovoljavaju li autonomiju od 30-sati rada u normalnom režimu + 0,5 sata u stanju alarma. U slučaju da baterije ne zadovoljavaju, potrebno ih je zamijeniti i ugraditi nove.

1.4 TEHNIČKA SPECIFIKACIJA SUSTAVA VATRODOJAVE 1.4.1 CENTRALA VATRODOJAVE Vatrodojavni sustav je analogno-adresabilni s mikroprocesorski upravljanom centralom, tipa INTAL, Pastor inženjering. Unutar mreže centrala moguće je potpuno fleksibilno i selektivno odrediti protok informacija o svim doganajima unutar sustava vatrodojave. Centrala ima 24 LED indikatora i četiri petlje. Podržava do 125 elemenata po petlji, uz deset podsistema za gašenje po petlji. Centralni uređaj INTAL omogućava komunikaciju sa svim tipovima javljača Apollo XP95 i sa kompatibilnim linijskim uređajima. Svaki uređaj može biti dodijeljen bilo kojoj zoni osiguravajući tako laku prilagodbu bilo koje konfiguracije sistema. Svakom uređaju se može dodijeliti adresa (uključujući i prazna mjesta) da se lakše odredi lokacija uređaja. Programiranje centrale vatrodojave vrši se pomoću računala ili direktno putem ugrađene tipkovnice, a svi podaci su pohranjeni u neizbrisivoj memoriji, tako da i u slučaju nestanka napajanja centrala zadržava sve pohranjene podatke. Centrala, u skladu sa EN54-2, podržava i Dan/Noć mjenjanje osjetljivosti i cause&effect konfiguriranje za složenije sustave. Pohranjuje zadnjih 200 doganaja. Pogodna je za manje i srednje sustave i može se umrežiti i postati dio većeg sustava ovisno po potrebi. Tip INTAL, Pastor inženjering integriran grafički LCD prikaz stanja memorija zadnjih 200 događaja mogućnost umreženja više centrala, mogućnost grafičkog prikaza na PC-u višestruka LED indikacija stanja 512 zona programabilno četiri programabilna relejna izlaza deset programabilnih podsistema za gašenje po petlji napajanje : 230 VAC, 50 Hz/25-30 VDC ugrađen punjač baterije 24 VDC dimenzije: 360x660x153(VxŠxD) stupanj mehaničke zaštite IP 22 radna temperatura od -10 C do 45 C 1.4.2 PODCENTRALA ZA RANO OTKRIVANJE I GAŠENJE POŽARA Podcentrala sustava za rano otkrivanje i gašenje požara ima sve potrebne ulaze i izlaze za upravljanje gašenjem za jedan sektor gašenja. Centrala pomoću LED indikatora i tipki omogućava pregled statusa sustava gašenja i upravljanje. Tip Prescient, Fireclass napajanje 230 VAC, 100 W max. 3 zone detekcije moguće programirati zone, svaku zasebno podešavanje: predalarm, alarm podešavanje zakašnjenja/zatezanja detekcije programabilni LED indikatori 2 izlaza za alrmno signaliziranje 1 ulaz za isključenje sustava za gašenje

1.4.3 ADRESABILNI OPTIČKI JAVLJAČ POŽARA Optički javljač sadrži komponentu koja radi na principu otkrivanja raspršene svijetlosti uzrokovane uslijed ulaska čestica dima u optički labirint javljača. Osjetljivost optičke komponente moguće je podešavati u četiri razine (normalna, povećana, smanjena ili jako smanjena osjetljivost). Javljač na centralu dojave požara prosljeđuje informaciju o promjeni svog normalnog stanja, bilo da se radi o požarnom alarmu, smetnji, predalarmu ili nekom drugom stanju. Sve elektroničke komponente javljača su čvrsto montirane i hermetički zaštićene od utjecaja prašine i vlage. Svi elektronički sklopovi su zaštićeni od električkih tranzijenata i elektromagnetske interferencije. Krivi polaritet napajanja ne oštećuje javljač. Alarm javljača mora biti vidljiv putem LED indikatora na samom javljaču. Tip APOLLO XP95 optički javljač digitalna komunikacija prema normi EN54-7 moguće podešavanje osjetljivosti automatsko adresiranje (svaki javljač ima serijski broj) napaja se iz vatrodojavne petlje potrošnja 340 μa, u alarmu 4 ma radna temperatura -20 C do + 60 C relativna vlažnost zraka bez kondenziranja iznosi kratkoročno 95% 1.4.4 ADRESABILNI TERMIČKI JAVLJAČ POŽARA Termički javljač tipa APOLLO X95 A2S posjeduje integrirani toplinski element za detekciju promjene topline. Javljač na centralu dojave požara prosljeđuje informaciju o promjeni svog normalnog stanja, bilo da se radi o požarnom alarmu, smetnji, predalarmu ili nekom drugom stanju. Sve elektroničke komponente javljača su čvrsto montirane i hermetički zaštićene od utjecaja prašine i vlage. Svi elektronički sklopovi su zaštićeni od električkih tranzijenata i elektromagnetske interferencije. Krivi polaritet napajanja ne oštećuje javljač. Alarm javljača mora biti vidljiv putem LED indikatora na samom javljaču. Tip APOLLO X95 A2S termički javljač digitalna komunikacija prema normi EN54-5 moguće podešavanje osjetljivosti automatsko adresiranje (svaki javljač ima serijski broj) napaja se iz vatrodojavne petlje potrošnja 250 μa, u alarmu 4 ma radna temperatura -20 C do + 60 C relativna vlažnost zraka bez kondenziranja iznosi kratkoročno 95% 1.4.5 STANDARDNO PODNOŽJE ZA ADRESABILNE JAVLJAČE Standardno podnožje je namijenjeno za nadžbuknu ugradnju. Podnožje ima 9 stezaljki za spajanje vatrodojavne petlje i paralelnog indikatora požara. Podnožje ima posebni mehanizam za prespajanja petlje kada se skine automatski javljač sa podnožja.

Tip APOLLO 45681-209APO za suhe i mokre prostore nadžbukna ugradnja temperatura okoline -30 C do + 80 C relativna vlažnost zraka bez kondenziranja iznosi 5-95% klasa zaštite IP44 1.4.6 PODNOŽJE ZA IZOLATOR PETLJE Podnožje je namijenjeno za nadžbuknu ugradnju. Podnožje ima 7 stezaljki za povezivanje vatrodojavne petlje i izolatora petlje. Podnožje ima posebni mehanizam za prespajanja petlje kada se skine automatski javljač sa podnožja. Tip APOLLO 45681-211APO za suhe i mokre prostore nadžbukna ugradnja temperatura okoline -30 C do + 80 C relativna vlažnost zraka bez kondenziranja iznosi 0-95% klasa zaštite IP44 1.4.7 PARALELNI INDIKATOR PRORADE Paralelni indikator prorade s LED indikatorom spaja se na automatske javljače požara koji nisu vidljivi u normalnim okolnostima (javljači montirani u spušteni strop, tehnički pod, strojarske i električne vertikale, u okno dizala) ili za javljače koji se nalaze u prostorima u koje je ulazak ograničen, a radi lakše detekcije javljača u alarmu. Tip APOLLO 53832-070APO napon 17 do 28 VDC potrošnja tipično 0,9 ma frekvencija bljeskanja 1,8 do 3 Hz radna temperatura -20 C do + 60 C relativna vlažnost zraka bez kondenziranja iznosi 0-95% klasa zaštite IP42 1.4.8 IZOLATOR PETLJE Izolator petlje ugrađuje se u seriju zajedno sa ostalim elementima petlje, na ne više od 32 elementa petlje kako bi osigurali nesmetan rad sustava. Tip APOLLO 55000-720APO napon 17 do 28 VDC potrošnja tipično 35 μa radna temperatura -20 C do + 60 C relativna vlažnost zraka bez kondenziranja iznosi 0-95% klasa zaštite IP42 1.4.9 RUČNI ADRESABILNI JAVLJAČ POŽARA Adresabilni ručni javljač, crvenom bojom i oblikom omogućava laku prepoznatljivost. Javljač radi na indirektnom principu odnosno razbij staklo i pritisni tipku se detektira kao stanje alarma. Sve elektroničke komponente javljača su čvrsto montirane i hermetički zaštićene od utjecaja prašine i vlage. Svi elektronički sklopovi su zaštićeni od električkih tranzijenata i elektromagnetske interferencije. Krivi polaritet napajanja ne oštećuje javljač. Alarm javljača je vidljiv putem crvenog LED indikatora na samom javljaču.

Tip PASTOR PIT ALARM ručni javljač požara indirektno aktiviranje alarma prema principu razbij staklo i pritisni tipku napaja se iz vatrodojavne petlje potrošnja 120 μa, max. u alarmu 2,5 ma radna temperatura -20 C do +50 C klasa zaštite IP24 nadžbukna ugradnja 1.4.10 RUČNI KONVENCIONALNI JAVLJAČ ZA DALJINSKO BLOKIRANJE GAŠENJA Konvencionalni ručni javljač za daljinsko blokiranje gašenja žutom bojom i oblikom omogućava laku prepoznatljivost. Radi na principu pritisni gljivu što se detektira kao stanje deaktivacije i držati stisnuto. Sve elektroničke komponente javljača su čvrsto montirane i hermetički zaštićene od utjecaja prašine i vlage. Svi elektronički sklopovi su zaštićeni od električkih tranzijenata i elektromagnetske interferencije. Tip PASTOR PIT ALARM ručni javljač požara za daljinsko aktiviranje gašenja indirektno aktiviranje alarma prema principu razbij staklo i pritisni tipku napaja se iz vatrodojavne linije radna temperatura -10 C do +50 C relativna vlažnost zraka bez kondenziranja iznosi 5-95% 1.4.11 ADRESABILNI MODUL S 3 ULAZA I 1 IZLAZOM Nadzorno upravljački modul namijenjen je za decentralizirani prijem podataka sa drugih sustava koji su u interakciji sa sustavom vatrodojave (PPZ, podcentrala gašenja i dr.). Mikroprocesor unutar modula obrađuje taj digitalni signal, donosi odluku o stanju (zatvoren kontakt, prekid ili kratki spoj kabela), komunicira s centralom i dojavljuje centrali promjenu stanja. Modul ima jedan adresabilan bistabilni relejni izlaz te tri beznaponska ulaza. Modul se napaja i nadzire iz vatrodojavne petlje te ima mogućnost FailSafe stanja odnosno u slučaju gubitka komunikacije i napajanja sa petlje, modul ima dovoljno energije akumulirano u sebi da promjeni izlaz u željeno stanje. Centrala sama adresira modul budući da svaki element na petlji ima serijski broj. Sve elektroničke komponente modula su čvrsto montirane i hermetički zaštićene od utjecaja prašine i vlage. Svi elektronički sklopovi su zaštićeni od električkih tranzijenata i elektromagnetske interferencije. Krivi polaritet napajanja ne oštećuje modul. 1.4.12 ADRESABILNI MODUL S NADZIRANIM IZLAZOM Modul za nadzor izvršnih elemenata koji su napajani vanjskim izvorom napajanja. Mikroprocesor unutar modula obrađuje taj digitalni signal, donosi odluku o stanju (zatvoren kontakt, prekid ili kratki spoj kabela), komunicira s centralom i dojavljuje centrali promjenu stanja. Modul se napaja preko mrežnog napajanja. Centrala sama adresira modul budući da svaki element na petlji ima serijski broj. Sve elektroničke komponente modula su čvrsto montirane i hermetički zaštićene od utjecaja prašine i vlage. Svi elektronički sklopovi su zaštićeni od električkih tranzijenata i elektromagnetske interferencije. Krivi polaritet napajanja ne oštećuje modul.

Tip APOLLO 55000-852APO 1.4.13 ALARMNA SIRENA 1 nadzirani izlaz automatsko adresiranje (svaki modul ima serijski broj) vanjsko napajanje: 9-32 VDC potrošnja tipično 2.6mA najveća dopuštena struje: 1A radna temperatura -20 C do +70 C relativna vlažnost zraka bez kondenziranja iznosi 0-95% klasa zaštite IP42 s kućištem Alarmna sirena namijenjena je za unutarnju ugradnju u svrhu zvučne signalizacije požarnog alarma i uzbunjivanja prisutnih osoba koje bi se mogle zateći unutar objekta. Tip APOLLO MULTI-TONE napajanje 17-28 VDC 45 ma zvučni izlaz maks. 100 db (A), moguće smanjiti za -8dB crvena boja IP 21c ugradnja na zid ili strop radna temperatura -20 C do +70 C 1.4.14 ALARMNA SIRENA S BLJESKALICOM Alarmna sirena s bljeskalicom namijenjena je za vanjsku ugradnju u svrhu zvučne i svjetlosne signalizacije požarnog alarma i uzbunjivanja prisutnih osoba koje bi se mogle zateći u blizini objekta. Tip SONOS Pulse Wall Sounder 29600-801 napajanje 17-60 VDC 45 ma zvučni izlaz maks. 100 db (A), moguće smanjiti za -8dB 32 različita tona alarma crvena boja IP 65 ugradnja na zid zadovoljava normu EN 52-23 W-2.4-7.5 radna temperatura -25 C do +70 C

2 PLAN UZBUNJIVANJA 2.1 OPĆENITO Sustav automatske dojave požara zahtijeva razrađen plan uzbunjivanja u kojem moraju biti utvrđeni postupci za vrijeme i izvan radnog vremena, tj. za slučaj prisutnosti uposlenih osoba i za slučaj kad u štićenom prostoru nema nikoga. Plan uzbunjivanja mora biti u skladu s Općim aktom korisnika, odnosno Planom zaštite od požara. U neposrednoj blizini vatrodojavne centrale postavlja se shematski prikaz plana uzbunjivanja, sa kratkim uputama o postupcima koje je potrebno izvršiti u pojedinoj situaciji. Pored postupaka u slučaju alarma, vezanih za rad oko vatrodojavne centrale, planom uzbunjivanja moraju biti obuhvaćeni postupci vezani za: upozoravanje ostalih prisutnih osoba i njihovu evakuaciju; uključivanje dežurnog osoblja u gašenje požara; uzbunjivanje najbliže profesionalne vatrogasne postrojbe; uzbunjivanje osoblja koje ima posebne dužnosti vezane za zaštitu od požara. U sklopu Plana zaštite od požara, potrebno je u neposrednoj blizini centrale postaviti shematski prikaz organizacije alarmiranja s kratkim opisom postupaka u slučaju izbijanja požara. Pored ovoga, u neposrednoj blizini centrale stalno moraju biti pohranjene Knjiga održavanja i Upute za rukovanje. 2.1.1 NADZORNO OSOBLJE PRISUTNO U radno vrijeme kada je u objektu prisutno nadzorno osoblje koje može reagirati na alarm požara, te u jednostavnijim slučajevima i samo ugasiti požar bez potrebe za uzbunjivanjem vatrogasne postrojbe. Iz tog razloga se u sustavu vatrodojave definiraju dva vremena kašnjenja: vrijeme potvrde prisutnosti (prihvata alarma); vrijeme izviđanja (provjere alarma). U slučaju pojave požara u štićenom prostoru dolazi do prorade automatskog javljača požara. Aktiviranje javljača požara uzrokuje ALARM I (alarm prvog stupnja) na centrali i započinje odbrojavanje vremena potvrde prisutnosti. U okviru tog vremena ( 15 sekundi) potrebno je potvrditi (prihvatiti) alarmnu informaciju na centrali. Nakon prihvata alarma (što znači da je osoblje svjesno da postoji požar i locirano je mjesto požara) započinje odbrojavanje vremena izviđanja (provjere alarma, 3 minute). U okviru tog vremena osoba koja je prihvatila alarm odlazi na mjesto požara i ovisno o razmjerima požara: gasi požar i po povratku resetira centralu; aktivira najbliži ručni javljač požara. Aktiviranje ručnog javljača uzrokuje ALARM II (alarm drugog stupnja) tj. odmah aktivira sve izvršne funkcije (informacija o požaru signalizirana ručnim javljačem se ne provjerava). Ukoliko se ne prihvati signal alarma prije isteka vremena prisutnosti ili ukoliko se ne resetira centrala prije isteka vremena izviđanja, centrala prelazi u ALARM II i izvode se sve ranije navedene radnje vezane uz alarm drugog stupnja.

2.1.2 NADZORNO OSOBLJE NIJE PRISUTNO Pritiskom na odgovarajuću tipku na centrali, centrala se prebacuje u režim rada kada nema vremenskog zatezanja za provjeru alarma. U tom slučaju nema nadzornog osoblja na objektu tj. nema tko provjeravati vjerodostojnost požarnog alarma. Prorada javljača požara uzrokuje ALARM II tj. aktiviraju se sve izvršne funkcije. 2.2 ORGANIZACIJA ALARMIRANJA U SLUČAJU DOJAVE POŽARA Na objektu postoji 24 satni nadzor osoblja koje je obučeno za rad sa sustavom vatrodojave i upoznato sa planom uzbunjivanja. Iz tog razloga sustav vatrodojave treba raditi u režimu Nadzorno osoblje prisutno. 2.2.1 SHEMATSKI PRIKAZ ORGANIZACIJSKIH MJERA ZA SLUČAJ DOJAVE POŽARA U DIJELU OBJEKTA KOJI SE NE ŠTITI AUTOMATSKIM SUSTAVOM GAŠENJA Shematski prikaz organizacije alarma na objektu prikazan je na sljedećoj slici:

2.2.2 SHEMATSKI PRIKAZ ORGANIZACIJSKIH MJERA ZA SLUČAJ DOJAVE POŽARA U DIJELU OBJEKTA KOJI SE ŠTITI AUTOMATSKIM SUSTAVOM GAŠENJA Budući da se radi o sustavu za gašenje, vrijedi posebna organizacija alarmiranja u slučaju požara. Shematski prikaz organizacije alarma na objektu prikazan je na sljedećoj slici:

2.3 POSTUPAK OSOBLJA U SLUČAJU POJAVE ALARMA POŽARA U PROSTORIMA KOJI NISU ŠTIĆENI AUTOMATSKIM SUSTAVOM GAŠENJA Razlikujemo dva uzroka alarma požara: detekcija požara putem automatskog javljača požara signalizacija požara ručnim javljačima 2.3.1 POSTUPAK OSOBLJA U SLUČAJU AUTOMATSKE DOJAVE POŽARA U slučaju alarma požara uzrokovanog aktiviranjem automatskog javljača požara, postupak osoblja osposobljenog za rukovanje centralom je slijedeći: identifikacija mjesta požara prema podacima na displeju odlazak na mjesto požara i analiza stanja automatsko javljanje nadzornom centru (24h dežurstvo) odluka nakon utvrđenog stanja: POŽAR MANJIH RAZMJERA gašenje požara priručnim sredstvima za gašenje evidencija događaja u knjigu održavanja sukladno člancima 57. i 58. Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN RH 56/99) VELIKI POŽAR aktiviranje najbližeg ručnog javljača požara što uzrokuje alarm drugog stupnja, telefonsko javljanje vatrogasnoj brigadi, po prestanku opasnosti (po gašenju požara) vraćanje sustava vatrodojave u normalno stanje evidencija događaja u knjigu održavanja sukladno člancima 57. i 58. Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN RH 56/99) LAŽNI ALARM POŽARA (događaj koji se temelji na nepostojećoj opasnosti od požara) resetirati sustav vatrodojave u slučaju da se isti alarm požara ponovno javi, tada prihvatiti alarm na centrali, te isključiti aktivirani automatski javljač požara otklanjanje uzroka lažnog alarma požara po prestanku postojanja lažnog alarma uključiti isključeni automatski javljača požara na centrali evidencija događaja u knjigu održavanja sukladno člancima 57. i 58. Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN RH 56/99) 2.3.2 POSTUPAK OSOBLJA U SLUČAJU RUČNE DOJAVE POŽARA U slučaju alarma požara uzrokovanog ručnim javljačem postupak osoblja osposobljenog za rukovanje centralom je slijedeći: identifikacija mjesta požara prema podacima na centrali odlazak na mjesto požara i analiza stanja odluka nakon utvrđenog stanja STVARNI POŽAR

telefonski poziv vatrogasnoj brigadi gašenje požara priručnim sredstvima po prestanku opasnosti (po gašenju požara) vraćanje sustava vatrodojave u normalno stanje evidencija događaja u knjigu održavanja sukladno člancima 57. i 58. Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN RH 56/99) LAŽNI ALARM (slučajno aktiviran ručni javljač) povratak do centrale sustava vatrodojave i isključiti aktivirani ručni javljač požara otklanjanje uzroka lažnog alarma požara po prestanku postojanja lažnog alarma na centrali uključiti isključeni ručni javljača požara evidencija događaja u knjigu održavanja sukladno člancima 57. i 58. Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN RH 56/99) 2.4 POSTUPAK OSOBLJA U SLUČAJU AUTOMATSKE DOJAVE POŽARA U PROSTORIMA ŠTIĆENIH AUTOMATSKIM SUSTAVOM GAŠENJA U prostorima koji su štićeni sustavom automatskog gašenja požara plinom Novec1230 zahtijevaju se sljedeći postupci prilikom pojave alarma. U slučaju alarma požara u štićenom prostoru i prorade jednog automatskog javljača postupak osoblja je sljedeći: prihvat alarma na centrali identifikacija mjesta požara prema podacima na centrali odlazak na mjesto požara i analiza stanja odluka o razmjerima požara: požar manjih razmjera gašenje požara priručnim sredstvima za gašenje povratak do centrale i vraćanje centrale u normalno stanje (resetiranje) po potrebi isključiti automatski javljač veliki požar zatvoriti sva vrata sektora gašenja pritisnuti tipku na podcentrali za poluautomatsko aktiviranje gašenja čime se starta pokreće proces gašenja i počinje teći vrijeme evakuacije. ne ulaziti u prostor nakon isteka vremena evakuacije dolazi do ispucavanja plina i gašenja požara telefonski poziv vatrogasnoj brigadi po prestanku opasnosti (po gašenju požara) vraćanje centrale u normalno stanje (resetiranje) Ukoliko požar u štićenom prostoru dovede do prorade većeg broja automatskih javljača iz jedne dojavne zone dolazi do automatskog aktiviranja gašenja i početak odbrojavanja vremena evakuacije. Postupak osoblja je sljedeći: prihvat alarma na centrali

identifikacija mjesta požara prema podacima na centrali odlazak na mjesto požara i analiza stanja odluka o razmjerima požara: požar manjih razmjera blokada gašenja pritiskom na plavu tipku za blokadu gašenja unutar 30 sekundi od pojave alarma povratak do centrale i vraćanje centrale u normalno stanje (resetiranje) po potrebi isključiti automatsku zonu gašenje požara priručnim sredstvima za gašenje veliki požar zatvoriti sva vrata sektora gašenja ne ulaziti u prostor nakon isteka vremena evakuacije dolazi do ispuštanja plina i gašenja požara telefonski poziv vatrogasnoj brigadi po prestanku opasnosti (po gašenju požara) vraćanje centrale u normalno stanje (resetiranje). 2.5 POSTUPAK OSOBLJA U SLUČAJU KVARA U slučaju kvara postupak nadzornog osoblja je slijedeći: pritisnite prihvat alarma identifikacija lokacije javljača prema podacima na displeju odlazak na mjesto javljača i analiza stanja u slučaju da je razbijeno staklo ručnog javljača zamijenite ga u ostalim slučajevima isključite javljač i pozovite ovlaštenog servisera evidencija događaja u knjigu održavanja sukladno člancima 57. i 58. Pravilnika o sustavima za dojavu požara (NN RH 56/99) 2.6 KNJIGA ODRŽAVANJA Knjiga održavanja sastavni je dio sustava vatrodojave. U njoj su predočeni opći i tehnički podaci vezani za sustav vatrodojave, njegovu funkcionalnost i održavanje. Svi pogonski događaji koji se odnose na ispravno djelovanje sustava vatrodojave tijekom njegove uporabe, a naročito slučajevi: kod pokazivanja smanjenja trajne pogonske gotovosti sustava, neispravnog funkcioniranja sustava ili kod promjena koje utječu na nadzor sustava vatrodojave (npr. prenamjena prostorije ili preoblikovanje prostora); smetnji na sustavu vatrodojave; dovođenje sustava u ispravno stanje unose se od strane korisnika ili od njega ovlaštene osobe u knjigu održavanja. U knjigu održavanja unose se i obavljene provjere ispravnosti djelovanja i provedene mjere od strane stručne osobe zadužene za održavanje sustava.

Knjiga održavanja se pohranjuje u neposrednoj blizini centrale vatrodojave, na mjestu osiguranom od oštećenja, uništenja, gubljenja ili neovlaštene uporabe. Mora biti uvijek dostupna nadzornim osobama, odnosno osobama upoznatima sa radom i dijelovima sustava vatrodojave. Iz knjige se ne smiju vaditi i otuđivati listovi. Podatke u knjigu treba unositi čitljivo, sa datumom i točnim vremenom unosa, te potpisom unositelja. Knjigu je potrebno predočiti i prilikom svakog redovnog pregleda ili popravka od strane servisera, koji također u nju upisuje svoju intervenciju. 2.7 UPUTE ZA RUKOVANJE Upute za rukovanje sastoje se od: uvodnih napomena opisa vatrodojavne centrale blok-sheme opisa rukovanja sa centralom opisa poslova na održavanju vatrodojavne centrale opisa postupaka kod aktiviranja pripadajuće zvučno-svjetlosne signalizacije opis postupaka testiranja pojedinih dijelova tehničkih podataka i sl. Neophodno je da se osobe koje će raditi sa vatrodojavnom centralom (i cijelim sustavom), upoznaju sa načinom rada, dijelovima i funkcijama vatrodojavne centrale, kako bi u potrebnoj situaciji mogle djelovati brzo i nedvosmisleno. Zbog toga je potrebno proučiti svu priloženu dokumentaciju, a prije svega Upute za rukovanje.

3 PRORAČUNI 3.1 DOZVOLJENA DULJINA KABELA VATRODOJAVNE PETLJE Dozvoljena duljina kabela vatrodojavne petlje prema tehničkim specifikacijama proizvođača određena je maksimalnim otporom kabela koji iznosi 74 Ω. Za vatrodojavni kabel JB-H(St)H i JB-Y(St)Y 1x2x0,8 mm maksimalna dopuštena duljina vodiča jedne vatrodojavne petlje određena je slijedećim izrazom: L= A x R 0,5 mm 2 x 74 Ω = 2 x ρ 2 x 0,01793 Ωmm 2 /m = 1031 m gdje je: L - maksimalna duljina vodiča vatrodojavne petlje (m) A - presjek vodiča (0,5mm 2 ) R - maksimalni otpor vatrodojavne petlje (Ω) ρ - specifični otpor bakra ( 0,01793 Ωmm 2 /m) Na objektu za vatrodojavnu petlju predviđeni kabel u potpunosti zadovoljava sve zahtjeve budući da se radi o sustavu gdje udaljenost najudaljenijeg javljača iznosi oko 650 m što je znatno manje od dopuštene granice specificirane od proizvođača. 3.2 PRORAČUN REZERVNOG NAPAJANJA VATRODOJAVNE CENTRALE Vatrodojavna centrala napaja se mrežnim naponom 230 V, 50 Hz. Taj se napon ispravlja na 24 V DC i tako napaja cijeli sustav vatrodojave. Za slučaj ispada mrežnog napajanja, vatrodojavna centrala posjeduje rezervno napajanje (akumulatorske baterije) na koje se automatski prebacuje, te se tako ne prekida funkcioniranje sustava za dojavu požara dok se ne isprazne akumulatorske baterije. Akumulatorski punjač baterije stalno održava baterije u punom pogonskom stanju. Na objektu postoji 24 satni nadzor pa autonomija sustava vatrodojave mora ispuniti zahtjev od 30 sati u slučaju nestanka mrežnog napajanja u normalnom režimu rada i 0,5 sati rada u alarmu. Autonomija sustava ovisi o potrošnji sustava u mirnom / alarmnom stanju, kapacitetu akumulatorskih baterija i vremenu pražnjenja. Potrebni kapacitet akumulatora za traženu autonomiju računa se po izrazu: C = K ( I 1 t 1 + I 2 t 2 ) gdje je: C K I 1 t 1 I 2 t 2 - kapacitet akumulatora [Ah] - faktor kompenzacije starenja akumulatora - ukupna struja potrošnje svih modula u mirnom stanju [A] - traženo vrijeme autonomije u mirnom stanju[h] - ukupna struja potrošnje svih modula u alarmu [A] - traženo vrijeme autonomije u alarmu [h] Potrošnja sustava rađena je na temelju 3 alarma po petlji u sustavu budući da je programski onemogućeno da više od 3 javljača imaju istodobno upaljeni svjetlosni indikator koji je zapravo jedini dodatni potrošač u alarmu u sustavu. Proračun potrošnje i potrebnog kapaciteta akumulatorskih baterija dan je u nastavku.

POTROŠNJA U MIROVANJU POTROŠNJA U ALARMU Tip uređaja Br. uređaja Potrošnja [ma] Ukupno [ma] Br. uređaja u alarmu Potrošnja [ma] Ukupno [ma] Centrala: INTAL Automatski optički javljači: APOLLO XP95 1 270 270 1 270 270 264 0,34 89,76 3 4 12 Automatski termički javljači: 12 0,25 3 3 4 12 APOLLO XP95 A2S Ručni javljači: PASTOR PIT ALARM Modul: APOLLO 55000-852APO 50 0,12 6 3 2,5 7,5 9 2,6 23,4 3 2,6 7,8 Modul: APOLLO Indikator prorade: APOLLO 53832-070APO Izolator petlje: APOLLO 55000-720APO Alarmna sirena sa bljeskalicom: SONOS Pulse Wall Sounder 29600-801 Alarmna siirena: APOLLO MULTI-TONE 8 0,45 3,6 3 0,45 1,35 1 0,9 0,9 1 0,9 0,9 12 0,35 4,2 3 0,35 1,05 1 0 0 1 45 45 19 0 0 19 45 855 Ukupno: 400,86 Ukupno: 1212,6 Ukupna struja elemenata u mirovanju [A]-> I 1 = 0,40 Sveukupna struja elemenata u alarmu [A]-> I 2 = 1,21 Potrebno vrijeme držanja u mirovanju [h]-> t 1 = 30 Potrebno vrijeme držanja u alarmu [h]-> t 2 = 0,5 Faktor sigurnosti-> K = 1 Potreban kapacitet akumulatora [Ah]-> C = 12,63 Napomena: iznos struja potrošnje pojedinih elemenata je uvećan u odnosu na vrijednosti navedene u tehničkom opisu prema uputama proizvođača kako bi se kompenzirao gubitak na ispravljaču i elektronici kada sustav radi na baterije. U vatrodojavnu centralu ugrađena su 2 suha akumulatora 12 V, 18 Ah spojenih u seriju, te iz proračuna je vidljivo da je osigurana autonomija veća od 30 h u mirnom stanju + 30 minuta u alarmu. Budući da su baterije postojeće, potrebno je ispitati stvarno stanje kapaciteta baterija i u slučaju da on ne zadovoljava potrebno je u dogovoru s investitorom zamijeniti za baterije minimalnog kapciteta 15Ah, 12 VDC. 3.1 PRORAČUN REZERVNOG NAPAJANJA PODCENTRALE ZA RANO OTKRIVANJE I GAŠENJE POŽARA Podcentrala za rano otkrivanje i gašenje požara napaja se mrežnim naponom 230 V, 50 Hz. Taj se napon ispravlja na 24 V DC. Za slučaj ispada mrežnog napajanja podcentrala za rano otkrivanje i

gašenje požara posjeduje rezervno napajanje (akumulatorske baterije) na koje se automatski prebacuje, te se tako ne prekida funkcioniranje sustava za rano otkrivanje i gašenje požara dok se ne isprazne akumulatorske baterije. Akumulatorski punjač baterije stalno održava baterije u punom pogonskom stanju. Na objektu postoji 24 satni nadzor pa autonomija sustava za rano otkrivanje i gašenje požara mora ispuniti zahtjev od 30 sati u slučaju nestanka mrežnog napajanja u normalnom režimu rada i 0,5 sati rada u alarmu. Autonomija sustava ovisi o potrošnji sustava u mirnom / alarmnom stanju, kapacitetu akumulatorskih baterija i vremenu pražnjenja. Potrebni kapacitet akumulatora za traženu autonomiju računa se po izrazu: C = K ( I 1 t 1 + I 2 t 2 ) gdje je: C K I 1 t 1 I 2 t 2 - kapacitet akumulatora [Ah] - faktor kompenzacije starenja akumulatora - ukupna struja potrošnje svih modula u mirnom stanju [A] - traženo vrijeme autonomije u mirnom stanju[h] - ukupna struja potrošnje svih modula u alarmu [A] - traženo vrijeme autonomije u alarmu [h] POTROŠNJA U MIROVANJU POTROŠNJA U ALARMU Tip uređaja Br. uređaja Potrošnja [ma] Ukupno [ma] Br. uređaja u alarmu Potrošnja [ma] Ukupno [ma] Podcentrala: Prescient, Fireclass Automatski optički javljači: APOLLO XP95 Indikator prorade 1 200 200 1 200 200 4 0,34 1,36 4 4 16 2 0,9 1,8 2 0,9 1,8 Elektromagnetski ventil: Minimax/Viking 1 0 0 1 0,65 0,65 Ručni javljači za aktivaciju/deaktivaciju: 2 0,12 0,24 2 2,5 5 PASTOR PIT ALARM Alarmna sirena s bljeskalicom za signalizaciju sustava gašenja 1 0 0 1 45 45 Ukupno: 203,4 Ukupno: 268,45 Ukupna struja elemenata u mirovanju [A]-> I 1 = 0,20 Sveukupna struja elemenata u alarmu [A]-> I 2 = 0,27 Potrebno vrijeme držanja u mirovanju [h]-> t 1 = 30 Potrebno vrijeme držanja u alarmu [h]-> t 2 = 0,5 Faktor sigurnosti-> K = 1 Potreban kapacitet akumulatora [Ah]-> C = 6,24

Napomena: iznos struja potrošnje pojedinih elemenata je uvećan u odnosu na vrijednosti navedene u tehničkom opisu prema uputama proizvođača kako bi se kompenzirao gubitak na ispravljaču i elektronici kada sustav radi na baterije. U podcentralu za rano otkrivanje i gašenje požara ugrađena su 2 suha akumulatora 12 V, 12 Ah spojenih u seriju, te iz proračuna je vidljivo da je osigurana autonomija veća od 30 h u mirnom stanju + 30 minuta u alarmu. Budući da su baterije postojeće, potrebno je ispitati stvarno stanje kapaciteta baterija i u slučaju da on ne zadovoljava potrebno je u dogovoru s investitorom zamijeniti za baterije minimalnog kapciteta 10Ah, 12 VDC.

4 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE 4.1 OPĆENITO Program kontrole i osiguranja kvalitete sastavni je dio projektne dokumentacije električnih instalacija prema članku 21. Tehničkog propisa za niskonaponske instalacije (NN br. 05/10). Program kontrole i osiguranja kvalitete predstavlja tehničke uvjete i upute te detaljnije objašnjenje nekih segmenata projekta i kao takvi su sastavni dio projekta, te su obvezni za isporučitelja opreme, izvođača radova te krajnjeg korisnika. Sastoji se u obvezatnoj primjeni svih zakona, pravilnika, tehničkih propisa, normi i dodatnih zahtjeva od važnosti za kvalitetu. Isto tako propisuje svojstva koja moraju imati proizvodi moraju imati, načine i postupke dokazivanja svojstava. Svi učesnici uključeni u aktivnostima nabave dijelova, opreme ili usluga, izrade, montaže, građenja, puštanja u pogon kao i za vrijeme redovnog pogona, dužni su primjenjivati navedene i ispunjavati tražene zahtjeve. Izvođač snosi odgovornost za primjenu i ispunjenje svih normi i zahtjeva navedenih u ovom projektu, dok je investitor dužan putem nadzornih organa kontrolirati provedbu istih. Pri realizaciji projekta svi učesnici dužni su se između ostalog pridržavati i slijedećih zahtjeva: sav materijal za izvedbu radova predmetne instalacije obavezan je dobaviti izvođač prema specifikaciji materijala u projektnoj dokumentaciji, a u skladu s važećim zakonskim propisima; za sav ugrađeni materijal i opremu moraju se dostaviti atesti i certifikati kojima se dokazuje kvaliteta ugrađenog materijala; naručitelj je obvezan prije početka radova dostaviti izvođaču imena ovlaštenih osoba za obavljanje nadzora nad izvedbom; izvođač je obvezan imenovati svog ovlaštenog predstavnika voditelja projekta, prije početka radova i o tome pismeno izvijestiti naručitelja; sve probleme u pogledu ugovorenih radova, naručitelj će rješavati s izvođačem preko ovlaštene osobe za vršenje nadzora; izvođač se obvezuje da će redovito upisivati u građevni dnevnik sve potrebne podatke, koje je obvezan upisivati i da će osobi ovlaštenoj za vršenja nadzora omogućiti svakodnevno uvid u građevni dnevnik; svi radovi vezani uz predmetnu instalaciju moraju biti stručno i kvalitetno izvedeni točno po nacrtima i opisu, a po uputama projektanta i nadzornog organa; po završetku ugovorenih radova a prije početka korištenja odnosno stavljanja u pogon instalacije, naručitelj je obvezan zatražiti tehnički pregled izvedenih radova u svrhu utvrđivanja njihove tehničke ispravnosti; kod primopredaje sustava korisniku izvođač je obvezan dostaviti sve ateste i certifikate ugrađenog materijala i opreme, zapisnike o ispitivanju s uvjerenjem o ispranosti, jamstveni list, dokument o provedenoj obuci za rukovanje i uputama za rukovanje i održavanje sustava; za kvalitetu izvedenih radova izvođač jamči dvije godine od dana izvršenog tehničkog prijama, a za ugrađenu opremu prema garantnom listu proizvođača opreme; izvođač ne odgovara za kvarove nastale nasilnim oštećenjem, nestručnim korištenjem opreme ili uzorkovane višom silom; izvoditelj radova mora jamčiti dobavljivost rezervnih dijelova najmanje 5 godina od ugradnje sustava kako bi se osigurao nesmetan i siguran rad u tom periodu. 4.2 INSTALACIJA Prema Popisu hrvatskih norma u području niskonaponske opreme (NN br. 17/13) i Tehničkom propisu za niskonaponske električne instalacije (NN br. 05/10), u nastavku su dane osnovne norme prema kojima je potrebno izvesti kabelske trase i vođenje instalacija:

HRN EN 50085 HRN EN 50086 HRN EN 60332 HRN EN 50173 HRN EN 50174 Sustavi za nošenje i sustavi za vođenje kabela (instalacijski kanali) za električne instalacije Sustavi cijevi za vođenje kabela Ispitivanja električnih i svjetlovodnih kabela pod djelovanjem vatre Informacijska tehnika, Generički sustavi kabliranja Informacijska tehnika-instalacija kabliranja Instalacijske trase predmetnog sustava izvođač mora usuglasiti s trasama svih ostalih električnih i neelektričnih instalacija, a sukladno prema važećoj zakon regulativi i normama. Konačne trase instalacija određuje izvođač, te ukoliko one odstupaju bitno od projektom određenih trasa, izvođač je dužan na iste pribaviti suglasnost projektanta odnosno nadzornog organa kojeg je imenovao investitor. Trase kabela potrebno je odabrati tako da se onemogući odnosno minimiziraju utjecaji elektromagnetskih smetnji, požara, mehaničkih oštećenja, oštećenja pri održavanju drugih uređaja. 4.2.1 IZRADA KABELSKIH INSTALACIJA Za sustave vatrodojave prema normi HRN DIN 0833-2:2013 kao komunikacijske vodove (detekcijska linije, petlje, grane ) mogu se koristiti samo kabeli s upredenim paricama, bez oklopa ili s oklopom, s najmanje 7 upredanja po metru. Potrebno je koristiti vatrootporni kabel E30 za izvršne elemente. Dozvoljeni najmanji promjer vodiča je 0,6 mm dok otpor izolacije prema zemlji mora biti najmanje 500 kω pri ispitnom naponu. Broj spojeva instalacije mora biti najmanji mogući te svaki spoj mora se izvesti na pouzdan način vijkom, lemljenjem ili stezaljkom. Prilikom polaganja kabelske instalacije predmetnog sustava potrebno se pridržavati posebnih uputa proizvođača opreme kako instalacija mora biti vođena kako bi se osiguralo da oprema radi unutar predviđenih parametara, funkcionalno i ispravno. Općeniti zahtjevi za način vođenja instalacija propisani su u važećoj normi HRN EN 50174-2 koja se odnosi na strukturno kabliranje informacijske tehnike za ICT (engl. Information and Communications Technology), BCT (engl. Broadcast and Communications Technology) i CCCB (engl. Commands, Controls and Communications in Building) aplikacije i u njoj su propisani zahtjevi, pravila, upute te praksa za instalaciju generičkog kabliranja. Strukturno kabliranje instalacija ima visoke zahtjeve i pravila za polaganje i vođenje instalacije s obzirom na elektromagnetske smetnje i mehanička oštećenja te naprezanja kako bi se osiguralo da sustavi koje koriste takvo kabliranje rade ispravno, funkcionalno i prema projektiranim parametrima. Iako predmetni sustav radi na manjim brzinama prijenosa podataka te samim time sustav nije toliko osjetljiv na ometajuće instalacije i pojave kao što su magnetsko i električno polje, primjenom ove norme osigurava se da će instalacija predmetnog sustava raditi ispravno bez značajnijeg utjecaja elektromagnetskih smetnji ometajućih instalacija slabe, a posebice jake struje. Pri vođenju instalacija slabe struje instalacijskim kanalima, policama i sl., potrebno je kabele različitih sustava odvojeno grupirati. Vodovi instalacija slabe struje, bez obzira na mjesto i način polaganja, moraju biti električnom smislu sigurno odvojeni od vodova instalacija jake struje i drugih instalacija koje bi mogle imati ne željene utjecaje na kvalitetu, funkcionalnost i sigurnost predmetnog sustava. Stoga je: zabranjeno kroz kabelske kanale za razvod slabe struje provlačiti vodove drugih ometajućih instalacija, a posebice instalacije jake struje; kod paralelnog polaganja vodova instalacije slabe struje s vodovima instalacije jake struje, vodovi međusobno moraju biti udaljeni prema sljedećoj tablici: Način polaganja vodova slabe i jake struje Bez zaštite Otvorena metalna polica Perforirana metalna polica Puna metalna polica Efektivnost zaštite od smetnji načinom polaganja vodova 0% 25% 50% 100% Osnovni razmak S 300 mm 225 mm 150 mm 0 mm (uz uvjet da postoji barijera između vodova)

Tip električnih krugova Broj električnih krugova Faktor skaliranja snage (P) 1-3 0,2 230 V AC; 20 A 4-6 0,4 1 fazni kabel 7-9 0,6 10-12 0,8 3 fazni kabel = 13-15 1 3 jednofazna kabela 16-30 2 31-45 3 >20 A višekratnici od 20 46-60 4 61-75 5 >76 6 Za kabele drugih napona potrebno je tretirati ih prema ukupnoj vrijednosti struje (npr. 100 A 50 VDC = 5 kabela od 20 ampera (P=0,4)) Krajnji razmak: A=S*P križanje vodova instalacija slabe struje sa instalacijama jake struje, potrebno je izvesti uvijek pod međusobnim kutom od 90 stupnjeva prije i poslije križanja minimalno prema proračunatom razmaku A između vodova; na magistralnim trasama kabele predmetnog sustava potrebno je voditi u metalnim kabelskim policama za slabu struju. Na lokalnim trasama, kabele je potrebno voditi u krutim odnosno gibljivim n/ž plastičnim cijevima ili p/ž u gibljive plastične cijevi do samog mjesta ugradnje predmetne opreme. Ukoliko se kabel do uređaja ne vodi kroz instalacijske cijevi, potrebno ga je dobro učvrstiti. 4.2.2 ELEKTROMAGNETSKE SMETNJE U okolini s očekivanim elektromagnetskim smetnjama (industrija, rasklopna postrojenja, elektroenergetski i drugi smetajući signali i sl.) potrebno je koristiti oklopljene parice, zaštitne razmake, uzemljene pregrade, metalne nosače i kanale po mogućnosti što dublje s poklopcima i dr. Ukoliko se koristi oklopljeni kabel mora se osigurati kontinuitet oklopa od komponente do komponente i uzemljiti u pravilu samo kod centralnog upravljačkog uređaja predmetnog sustava. Oklop odnosno elektrostatički zaslon potrebno je uzemljiti pomoću kontaktnog vodiča na stezaljkama uređaja koje su predviđene za to ili međusobnim direktnim spajanjem dva kontaktna vodiča. Pri tome je potrebno izolirati kontaktne vodiče kako bi se spriječilo dodirivanje vodiča i elektronike uređaja.

4.2.3 OTPORNOST NA POŽAR Pri prodoru instalacijskih trasa ili lokalnih trasa kroz strukturne dijelove građevina (zidovi, stropovi i sl.) potrebno je brtviti materijalom požarne otpornosti minimalne jednake požarnoj otpornosti predmetne strukture prema HRN EN 13501. Također potrebno je da kabeli zadovoljavaju normu HRN EN 60332 i zadovoljavaju ispitivanja električnih i svjetlovodnih kabela pod djelovanjem vatre. 4.2.4 ISPITIVANJE INSTALACIJE Nakon polaganja, a obvezno prije priključenja na stezaljke pojedinih komponenti sustava, svi instalirani kabeli predmetnog sustava moraju se ispitati sukladno važećim protokolima o mjerenju na predmetnim linijama i preporukama proizvođača, a obvezno na: prekide; dozemne spojeve; kratke spojeve; strane napone; otpor petlje/linije; integritet / kontinuitet oklopa odnosno elektrostatičkog zaslona; sukladnost ožičenja/instalacije svim ograničavajućim tehničkim zahtjevima glede opreme sustava i specifičnog okružja u kojem je oprema instalirana. O provedenim mjerenjima i ispitivanjima obvezno sačiniti zapisnik s priloženim mjernim rezultatima odnosno protokolom. 4.3 UGRADNJA OPREME I OZNAČAVANJE Izvođač je obavezan poznavati zakone, pravilnike, tehničke propise i norme koje se odnose na predmetni sustav koji se ugrađuje. Za sustave vatrodojave svi bitni zahtjevi su navedeni u Tehničkom propisu o građevnim proizvodima (NN br. 33/10, 87/10,146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13, 4/15) koji propisuje primjenu HRN EN 54 norme, Pravilniku o sustavima za dojavu požara (NN br. 56/99) te važećoj normi HRN DIN VDE 0833 (dio 1 i 2). Također izvođač mora poznavati tehničke karakteristike opreme koja se ugrađuje te načine ispravne montaže kako bi oprema radila u zadanim i projektiranim parametrima. Detalji za montažu opreme sustava vatrodojave: automatski javljači požara montiraju se na strop po mogućnosti u sredinu prostorije odnosno prema nacrtima u projektu kako bi imali što veći zahvat pokrivanja odnosno detekcije dima; automatske javljače potrebno je montirati u pravilu horizontalno (u slučaju kosog krova montaža javljača na nosače) kako bi radili u zadanim parametrima; 0,5 m mora biti udaljenost javljača prema zidovima; 0,5 m mora biti udaljenost prema razdjelnicima, gredama te stropnim klima-kanalima i sl. ako je njihov razmak prema stropu < 0,25 m; 0,5 m mora biti udaljenost vodoravno i okomito prema uskladištenoj robi i uređajima; 0,5 m mora biti udaljenost od ventilacijskih otvora; udaljenost može biti < 0,5 m za prepreke kako što su instalacijske cijevi ili svijetla; s obzirom na nagib i visinu krova/stropa potrebno je montirati javljače na propisanu udaljenost kako je navedeno u sljedećoj tablici: