SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI Nikolina Novosel INICIJACIJA I UPRAVLJANJE PROJEKTOM LED -DIPLOMSKI RAD- Rijeka, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI INICIJACIJA I UPRAVLJANJE PROJEKTOM LED -DIPLOMSKI RAD- KOLEGIJ: Projektni menadžment MENTOR: prof.dr.sc. Zdravko Zekić STUDENTICA: Nikolina Novosel STUDIJSKI SMJER: Menadžment JMBAG: 1191209663 Rijeka, rujan, 2015.godina
Sadržaj 1. UVOD... 1 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja... 1 1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze... 2 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja... 2 1.4. Znanstvene metode... 2 1.5. Struktura rada... 3 2. TEMELJNA OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA... 4 2.1. Pojam i bitna obilježja projekta... 5 2.2. Projekt kao vremenski ograničeni i ciljni pothvat... 7 2.3. Projekti s izravnim i projekti s neizravnim ekonomskim učincima... 8 2.4. Projektna okolina i interesno-utjecajne skupine... 9 2.5. Životni ciklus projekta... 11 3. IZVOĐENJE PROJEKTA NA PRIMJERU SUSTAVA JAVNE RASVJETE TURISTIČKOG NASELJA ZAGLAV... 15 3.1. Cost - benefit analiza... 22 3.2. Sudionici projekta i projektno interesne skupine... 31 3.2.1. Projektni menadžer... 31 3.2.2. Projektni sponzor i klijent... 32 3.2.3. Projektni tim... 33 3.2.4. Interesno utjecajne skupine... 33 3.3. Implementacija projektne realizacije... 36 3.3.1. Organizacija projekta... 36 3.3.2. Radna struktura projekta (WBS dijagram)... 37 3.3.3. Gantogram... 39 3.3.4. Analiza potencijalnih rizika... 41 3.3.5. Zaključivanje projekta... 43 3.4. Prednosti i mane sustava LED cestovne rasvjete... 44 4. PERSPEKTIVA CESTOVNE LED RASVJETE... 46 5. ZAKLJUČAK... 48 POPIS LITERATURE:... 49 POPIS TABLICA:... 51 POPIS GRAFIKONA:... 51 POPIS SHEMA:... 51 0
1. UVOD Ljudska potreba za mobilnošću generirala je nužnost kvalitetnog javnog osvjetljenja kako po danu putem prirodnih, tako i noću putem umjetnih izvora svjetlosti. Kvalitetna javna rasvjeta noću omogućuje nesmetano obavljanje prometa. Radi što sigurnijega upravljanja motornim vozilom, cestovna rasvjeta treba omogućiti zapažanje svih potencijalnih prepreka i detalja na cesti. Javna rasvjeta kao jedan od energetskih sustava predstavlja idealan poligon za razvoj projekata energetske učinkovitosti. Iz tog razloga se zamjenjuje postojeća rasvjeta LED (Light Emitting Diode) rasvjetom. Na taj potez odlučio se grad Cres, projektom rekonstrukcije javne rasvjete turističkog naselja Zaglav. Razlozi za uvođenje LED rasvjete su financijski (smanjenje troškova), energetski i ekološki (smanjenje svjetlosnog onečišćenja i emisije stakleničkih plinova) što će biti detaljnije razrađeno u radu. Pobliže će se analizirati osnovni pojmovi projekta i projektnog menadžmenta, osnovne značajke projekta, identifikacija interesno utjecajnih skupina i životni ciklus projekta. Nakon teorijskog dijela slijedi sam projekt rekonstrukcije javne rasvjete turističkog naselja Zaglav u gradu Cresu, prikazane su tablice s procjenom troškova i ušteda projekta, sudionici projekta, implementacija projektne realizacije te prednosti i mane same LED rasvjete. U zadnjem perspektivnom dijelu prikazane su mogućnosti poboljšanja, odnosno unapređenja samog projekta javne rasvjete rasvjete. 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja Problem istraživanja je dokazati da se rekonstrukcijom javne rasvjete stvara se ušteda energije iz kojeg proizlazi predmet istraživanja odnosno projektni zadatak. Predmet istraživanja, odnosno projektnog zadatka je istražiti i utvrditi posljedice rekonstrukcije javne rasvjete u gradu Cresu. Objekti istraživanja su projektni menadžment i projekt LED rasvjete. 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze Iz navedenog proizlazi radna hipoteza: na temelju prikupljenih podataka o projektima i projektnom menadžmentu na primjeru sustava javne rasvjete turističkog naselja Zaglav, moguće je dokazati važnost projekta za grad Cres, koji će svojim karakteristikama omogućiti dugoročne uštede i smanjenje troškova za električnu energiju. Postavljena hipoteza može se konkretizirati s više pomoćnih hipoteza: P.H.1: pojmovno određivanje projekta i projektnog menadžmenta omogućuje dolaženje do spoznaja o njihovim temeljnim obilježjima, te prikazuje životni ciklus projekta P.H.2: saznanjima o prednostima sustava LED rasvjete dolazi se do ideja i bitnih podataka potrebnih za postavljanje nove, modernije i učinkovitije cestovne rasvjete P.H.3: analizom troškova i koristi dokazana je ekonomska isplativost projekta. 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja Svrha projekta je financiranje, rekonstrukcija, izgradnja, dogradnja, opremanje i održavanje građevina javne rasvjete grada Cresa. Cilj istraživanja je prikazati važnost projekata koji je u funkciji generiranja dugoročnih ušteda. 1.4. Znanstvene metode Diplomski rad nastoji što točnije i objektivnije prikazati informacije i činjenice do kojih u radu dolazi pridržavajući se načela pouzdanosti. Znanstvene metode korištene u ovom diplomskom radu su sljedeće: Povijesna metoda, 2
Metoda analize i sinteze, Metoda indukcije i dedukcije, Metoda klasifikacije, Metoda deskripcije, komparacije i kompilacije Statistička metoda i Metoda dokazivanja. Dokazivanju radne hipoteze i rješavanju problema istraživanja prethodilo je prikupljanje podataka iz odgovarajuće literature te privatnih ispisa, a tuđi stavovi i spoznaje citirani su prema pravilu pisanja znanstvenog rada. Na isti se način uz pomoć korištenih metoda dokazuju pomoćne hipoteze, svrha te cilj istraživanja. 1.5. Struktura rada Diplomski rad je koncipiran tako da se u prvom dijelu, Uvodu, navodi predmet, objekt, svrha i cilj istraživanja, postavljene su radne hipoteze, metode istraživanja, te struktura rada. Naslov drugog dijela rada je Temeljna obilježja projekta i projektnog menadžmenta. U tome dijelu rada analizira se pojam i karakteristike projekta, te projektnog menadžmenta, projektna okolina i životne faze projekta. Izvođenje projekta na primjeru sustava javne rasvjete turističkog naselja Zaglav naslov je trećeg dijela rada. U tome dijelu rada prikazana je analiza troškova i koristi, interesno utjecajnih skupina, te opis projekta - wbs dijagram i vremenska analiza projekta gantogram. Uz to navedene su prednosti i mane projekta, odnosno LED rasvjete. U četvrtom dijelu rada s naslovom Perspektive cestovne LED rasvjete, navedene su smjernice i predviđanja za budućnost. U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana radna hipoteza, te ostale postavke koje su dokazivane u radu. 3
2. TEMELJNA OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA U ovom poglavlju navedene su temeljne odrednice koncepta i konteksta projektnog menadžmenta. Za početak, bit će objašnjen pojam i bitna obilježja projekta. Cijela je povijest ljudskih postignuća obilježena projektima kao jedinstvenim, jednokratnim, vremenski ograničenim, ciljno usmjerenim procesima stvaralaštva od nastanka Biblije, izgradnje egipatskih piramida i Kineskog zida, razvoja novih energetskih izvora, novih materijala i novih institucija. Veliki, kao i oni manje eksponirani projekti usmjeravali su i nastavljaju usmjeravati razvoj čovječanstva. Usmjerenost čovjeka prema stvaranju, bez obzira na to govorimo li o ljudima kao pojedincima ili udruženima u različite organizirane skupine, neminovno znači organiziranje ciljno usmjerenih procesa tog stvaranja (Hauc, 2007., str. 17). U uvjetima sve veće turbulencije okoline potaknute znanstveno tehnološkim razvojem od polovice prošlog stoljeća, uvjetovale su da se projektima kao modelima upravljanja razvojnim promjenama konačno dade pripadajuće mjesto u ekonomskoj teoriji i praksi. Težište suvremenog poduzetničkog menadžmenta u cilju razvoja konkurentnosti sve se više pomiče od kontinuiranih prema projektnim procesima. Iz tog razloga i u Hrvatskoj u svrhu jačanja konkurentnosti počela su se razvijati projektno usmjerene matrične organizacijske strukture za kontinuiranu realizaciju projektno orijentiranih procesa poslovnih područja, kao npr. Istraživanja i razvoja, logistike, marketinga, informacijsko komunikacijskog sustava s ciljem izvođenja internih razvojnih projekata razvoja proizvoda, osvajanja novih tržišta, procesne organizacije, razvoja logističke tehnologije i sl. Za realizaciju većih, složenijih projekata poduzeća sve češće angažiraju i vanjske specijalizirane projektno orijentirane organizacije kojima vođenje projekta predstavlja osnovnu djelatnost kojom ostvaruju prihode na tržištu. Vanjske, tržišne, tj. komercijalne projekte još uvijek pretežito izvode projektanska, građevinska, inžinjering, konzalting i slična poduzeća koja projektnu, odnosno matričnu organizacijsku strukturu razvijaju kao primarnu. Timovi projektnog menadžera koji multiprojektnim poslovanjem kroz 4
mrežnu učeću organizaciju, realiziraju ciljeve poduzeća i usmjeravani su od strane strategijskog menadžmenta. Razumijevanje značenja projekta i projektnog upravljanja postaje preduvjet razvoja konkurentnosti poduzeća u suvremenom poduzetničkom gospodarstvu (Zekić, 2010., str. 5-8). 2.1. Pojam i bitna obilježja projekta Izraz projekt potječe od latinske riječi projectum, koja je izvedenica izraza projicere sastavljenog od prefiksa pro koji označava nešto što prethodi i osnovice jacere što znači baciti. Doslovno se izraz projekt može prevesti kao prebaciti, odnosno preciznije kao nešto privremeno što prethodi nekoj trajnijoj radnji (Zekić, 2010., str. 8). Kako bi se objasnila razlika između projekta i procesa najprije se nalaze njihove zajedničke karakteristike a to su one koje govore da imaju svrhu i cilj, izvode ih ljudi, imaju ograničene resurse, planiraju se, provode i kontroliraju. Međutim, razlika među tim pojmovima je bitna. Pojam projekt rabi se za opis aktivnosti koje poduzeća odnosno organizacije ne obavljaju svakoga dana, već se takve djelatnosti obavljaju povremeno i prema potrebi, dakle jedinstveni su i privremeni. Pojam proces podrazumijeva skup svakidašnjih aktivnosti organizacije koja kontinuirano i rutinirano transformira određene organizacijske inpute u željene outpute. Proizlazi kako je osnovna razlika između ovih sličnih pojmova upravo u jedinstvenosti projekta (Omazić i Baljkas, 2005., str. 30). Razni autori i institucije u različitim kontekstima pokušavaju što potpunije definirati pojam projekta. Prema Aniću (1994, str. 809), projekt je razrađen način izrade, pripremni tekst, nacrt kakvog dokumenta, ono što se izrađuje po planu s vlastitim rokom, opsegom, opisom, sadržajem i organizacijom rada. Projekt je nastojanje transformacije nezadovoljavajućeg u zadovoljavajuće stanje u okviru determiranog vremena s datim ograničenim resursima (Cleland i Garcis, 1994., str 8). H. Maylor (1999., str. 5) definira projekt kao nerepetitivnu akciju koja je usmjerena prethodno definiranom cilju, koja ima posebne resurse, mjerljiv rezultat i provedbom 5
nešto mijenja u organizaciji. Vodeća svjetska organizacija za standardizaciju primjene projektnog menadžmenta PMI (Project Management Institute) definira projekt kao privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod ili usluga. Naglasak je stavljen na dvije riječi: privremen i jedinstven. Privremen znači kako je svaki projekt definiran svojim početkom i završetkom, a jedinstven znači kako je proizvod ili usluga na neki način različit od sličnih proizvoda ili usluga izvedenih do sada. Projekt je skup prethodno isplaniranih i međusobno povezanih zadataka koje je potrebno napraviti unutar određenog vremena, troškova i ostalih ograničenja (http://www.businessdictionary.com). Projekt može stvoriti (Project Managment Institute, 2008., str. 5): Proizvod koji može biti komponenta neke druge cjeline, ili konačno cjelina sama po sebi, Sposobnost da se pruži neka usluga (npr. poslovna funkcija koja daje podršku proizvodnji ili distribuciji), ili Rezultat kao npr. neki ishod ili dokument (npr. istraživački projekt koji razvija znanje koje se može koristiti kako bi se ustanovilo postoji li neki trend ili bi neki novi proces koristio društvu). Na temelju prethodno napisanog obilježja projekta su (Omazić i Baljkas, 2005., str. 32): vremenska ograničenost, jedinstvenost, za rezultat ima jedinstveni proizvod ili uslugu, jednokratan je, svaki sa svojim ciljem i namjenom koji su definirani, usmjeren je k prethodno definiranom cilju, ima vlastiti budžet, sadrži utvrđeni raspored obavljanja aktivnosti, prezentira sposobnosti sponzora i projektnog menadžera, ima svoju strukturu i transformira postojeće stanje u željeno. 6
Dakle, projekt je kompleksno rizično nastojanje da se determiniranim materijalnim, financijskim i informacijskim resursima te inovativno organiziranim aktivnostima i ljudskim potencijalima unutar određenog vremena realizira jedinstveni pothvat kojim se neko postojeće strateško stanje transformira u ciljno (Zekić, 2010., str 10). Na projekte nailazimo u sljedećim situacijama (Omazić i Baljkas, 2005., str. 33): tijekom razvoja novog proizvoda ili usluge, mijenjanje organizacijske strukture, promjena rasporeda zaposlenika, usvajanje i razvoj novog ili modificiranog informacijskog sustava, konstruiranje novog pogona ili tvornice, uvođenje nove organizacijske kulture te, implementiranje nove poslovne procedure ili procesa. Svaki projekt je različit iz razloga što u projektno orijentiranoj situaciji postoji sponzor, kupac ili klijent koji ima jedinstvenu ideju za nečim novim i određena očekivanja u svezi s rezultatom projekta, te netko tko zahtijeva znanje i resurse kojima će se realizirati specifičan koncept unutar ograničenja vremena, budžeta i karakteristika outputa. Projekti se razlikuju ovisno o industrijskoj grani, ciljevima, mjestu izvođenja, veličini, načinu financiranja, prema ekonomskoj efikasnosti, stupnju tehnologije, stupnju konkretizacije i tako dalje. 2.2. Projekt kao vremenski ograničeni i ciljni pothvat Temeljno obilježje projekta koje ga razlikuje od procesa jest njegova vremenska ograničenost. Vremenska ograničenost, odnosno privremenost, kao karakteristična odrednica projekta podrazumijeva da duljina trajanja projekta kao i projektni cilj moraju biti konačni. Kada se ostvari cilj projekta, projekt se zaključuje. Vremenska se ograničenost ne odnosi na projektni proizvod ili uslugu koju je proizveo projekt. Oni se 7
neograničeno vrijeme mogu dalje eksploatirati kroz kontinuirane procese. Rokovi realizacije projekta mogu se odrediti na dva načina. Prvi je način progresivnom metodom gdje se najprije izračuna trajanje pojedinih aktivnosti od početka do završetka projektne realizacije, pa izračunati rok uskladi sa strateškim i drugim zahtjevima. Drugi je način regresivnom metodom tako da se najprije odredi rok završetka projekta sukladno strateškim i drugim zahtjevima, a onda projektne aktivnosti planiraju u zadanim vremenskim okvirima. Jedinstvenost cilja je drugo temeljno obilježje projekta. Projektni proizvod ili usluga na određeni su način jedinstveni, različiti od svih sličnih proizvoda i usluga. Projektom se realizira nešto što do tada nije proizvedeno ili na taj način u identičnom kontekstu izvedeno. Originalnost cilja pothvata te inovativnost procesa i konteksta projektne realizacije sržne su odrednice projekta i temeljne pretpostavke jačanja konkurentnosti poduzeća na tržištu (Zekić, 2010., str. 11-12). 2.3. Projekti s izravnim i projekti s neizravnim ekonomskim učincima Svaki projekt zahtijeva određena ulaganja, temeljni zakon ekonomičnosti podrazumijeva očekivanje investitora povrata investicijskog ulaganja s odgovarajućom stopom profita po zaključivanju realizacije projekta ili tijekom njegove eksploatacije. Projekt s izravnim ekonomskim učincima ima za očekivanje povrat financijskih ulaganja iz novostvorene vrijednosti, odnosno profita stvorenog ili realizacijom ili eksploatacijom projekta, npr. komercijalni projekti, projekti razvoja novih proizvoda, projekti uvođenja nove tehnologije, projekti osvajanja novih tržišta. Projekti s neizravnim ekonomskim učincima ne polaze od očekivanja povrata financijskog ulaganja u njihovu realizaciju neposredno komercijalizacijom, već neizravno poboljšanjem uspješnosti funkcioniranja višeg sustava koji definira namjenski cilj projekta, kao što su infrastrukturni projekti, projekti razvoja organizacije, projekti razvoja logističkog sustava, projekti razvoja kvalitete i dr. (Zekić, 2010. str. 15-16). 8
2.4. Projektna okolina i interesno-utjecajne skupine Prema Zekiću (2010.) sustavski pristup projektnog menadžmenta realizaciji projekata podrazumijeva i sagledavanje prilika, odnosno prijetnji okoline, tj. razumijevanje konteksta projektne realizacije, kako bi se racionalnim korištenjem mogućnosti i eliminiranjem slabosti u datom projektnom okruženju najučinkovitije realizirali projektni ciljevi. Projekti se realiziraju u određenom, postojećem organizacijskom okruženju s oblikovanom organizacijskom strukturom, sustavom menadžmenta, organizacijskom kulturom, stilom vođenja i sličnim čimbenicima koji predstavljaju kontekstualni okvir upravljanja projektnom realizacijom. Taj kontekst ubraja projektni menadžment, kompleksnost projekta, utjecaje interne okoline projektne realizacije, utjecaje eksterne okoline realizacije projekta te interesnoutjecajne skupine realizacije projekta. Projekte se inicira i realizira u okviru određenih postojećih organizacija koje determiniraju čimbenike interne okoline projektne realizacije. U internu okolinu projekta spadaju ponajprije organizacijska struktura te organizacijska kultura. Organizacijska struktura definira modalitete dostupnosti resursa projektu i položaj projektnog menadžmenta u sustavu menadžmenta poduzeća. Organizacijska kultura kao važan kontekstualni čimbenik djelotvornosti projektnog menadžmenta koristi inovativnost i rizičnost projektne realizacije kao poticajno okruženje kako bi se dobila razvijena kultura zadataka, odnosno timska poduzetnička kultura. Organizacijski resursi su treća stavka interne okoline. O resursima koje poduzeće posjeduje ovisi značajno način i obuhvat poslovanja projekta koji se realizira. Znanstveno-tehnološka, gospodarska, institucionalna i socio-kulturna okolina spadaju u utjecaje eksterne okoline koji djeluju na realizaciju projekta. Raspoloživo tehnološko znanje presudno utječe na način realizacije projekata, a mjere fiskalne i monetarne politike te dostupnost i cijene potrebnih resursa ulazni su vektori koji usmjeravaju metodologiju projektnog upravljanja i značajno determiniraju uspješnost realizacije projekta. Isto tako, kontekstualni sustavi obrazovanja, vjerovanja i običaja te propisi i akcije državnih vlasti kreiraju radnu etiku i organizacijsku lojalnost s jedne strane, i ponašanje eksternih interesno utjecajnih skupina projektne realizacije s druge strane. 9
Realizacijom projekta stvara se i specifično okruženje koje oblikuju interesno-utjecajne skupine projektne realizacije. Interesno-utjecajne skupine jesu pojedinci i organizacije koji su direktno ili indirektno uključeni u projekt, čiji bi interesi mogli pozitivno ili negativno utjecati na realizaciju projekta, odnosno na rezultat projektne realizacije. To su sve osobe ili interesne grupe koje imaju neko očekivanje od projekta, čija realizacija utječe na njihove interese i koji stoga polažu pravo utjecaja na njegovu realizaciju. Slijedeća shema prikazuje interesno utjecajne skupine koje mogu utjecati na projektni menadžment. Shema 1. Interesno - utjecajne skupine Izvor: Zekić, 2010., str. 43 Glavni interesno-utjecajni sudionici realizacije projekta su projektni menadžment koji čini osobe odgovorne za djelotvorno upravljanje projektom, projektni klijenti za koje se realizira projekt, projektni izvođač koji izvodi projekt te projektni sponzor koji omogućuje izvođenje projekta. Pored ovih glavnih postoje i druge zainteresirane strane poput dobavljača materijalnih resursa, banaka, lobista, medija te organa lokalne i državne vlasti. Projektni menadžment treba upravljati projektnom realizacijom na način 10
da različite interese usmjerava u pravcu uspješnog ostvarenja primarnih ciljeva projektnog sponzora, odnosno klijenta i izvođača projekta (Zekić, 2010., str. 43-52). 2.5. Životni ciklus projekta Životni ciklus projekta zbirka je projektnih faza koje uglavnom slijede jedna drugu i ponekad se preklapaju. I dok svaki projekt ima određeni početak i kraj, specifične isporuke i aktivnosti koje se zbivaju u međuvremenu značajno variraju ovisno o projektu. Radi osiguranja djelotvorne upravljačke kontrole, tj. smanjenja rizika uspješne realizacije projektnih ciljeva, projekti se dijele na projektne faze koje zajedno čine njegov životni ciklus. Općenite faze životnog ciklusa projekta su (Zekić, 2010., str 16-17): 1. iniciranje i aktiviranje realizacije projekta, 2. planiranje i organizacija logistike projektne realizacije, 3. organiziranje i vođenje projektne realizacije te, 4. evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta. Slijedeći grafikon prikazuje životni ciklus projekta, faze su prikazane kroz vrijeme i kroz razinu ulaganja. Grafikon 1. Životni ciklus projekta 11
Izvor: Zekić, 2010., str 17 1. Prva projektna faza projekta je inicijacija i aktiviranje projekta. Ovdje nastaje ideja i potreba za pokretanjem nekog projekta. To je vjerojatno najvažnija faza u cijelom životnom ciklusu projekta s obzirom da se u njoj donosi odluka o prihvaćanju i izvođenju projekta, odobravaju ideje za razradu te osiguravaju resursi za njihovo izvođenje. U ovoj fazi informacije su najoskudnije, a rizik i neizvjesnost projektne realizacije je najveći (Zekić, 2010, str. 104). Iniciranje ideje za pokretanje projekta je okidač cijelog projektnog ciklusa. Ideje za pokretanje projekata mogu doći od strane raznih internih i eksternih sudionika. Tako ideju može inicirati vrhovni menadžment zbog boljeg pozicioniranja na tržištu, radnici organizacije zbog nagrada i napredovanja, vlada sa svojom zakonskom regulativom ili pak klijenti zbog zadovoljavanja svojih potreba i slično (Omazić i Baljkas, 2005., str. 187). 2. Odobravanjem aktiviranja selekcioniranih projekata za realizaciju strategijskog razvojnog programa poduzeća ili eksternih komercijalnih projekata menadžment projekta odlučuje o usvajanju preliminarnog projektnog plana s ciljevima, okvirima i ograničenjima projekata planiranih za realizaciju. Revidiraju se postavke preliminarnog 12
projektnog plana te pomoću strukturnih dijagrama definiraju struktura aktivnosti, struktura proizvoda i struktura troškova pojedinačnih projekata (Zekić, 2010., str. 117). Proces planiranja i organizacije projekta razlikuje se ovisno o veličini projekta, tipu industrije kao i nizu drugih parametara. No, osnovni je koncept jedinstven te se dijeli na slijedeće faze (Omazić i Baljkas, 2005., str. 201): analiza proizvoda procesa iniciranja, određivanje projektnih ciljeva, definiranje projektnog obuhvata, izrada strukture raščlanjenih poslova, izrada gantograma i mrežnih dijagrama, identificiranje uloga i odgovornosti, procjena ključnih parametara projekta, budžetiranje i procjena troškova, optimiziranje resursa i identificiranje i procjena projektnih rizika. 3. Treća projektna faza bavi se realizacijom odnosno izvedbom projekta. Realizacija projekta može se podijeliti u dvije podfaze: izvođenje (realizacija) projekta i uvođenje projekta. U podfazi izvođenja ili realizacije projekta projekt se realizira i provodi prema pravilima koja su utvrđena u prethodnoj fazi, poštuju se dogovoreni rokovi i troškovi. Prilikom realizacije projekta može doći i do određenih odstupanja od zacrtanog projekta iz prethodne faze. Do tih odstupanja obično dolazi zbog promjene uvjeta u kojima se projekt realizira, ali često i zbog neadekvatnog i lošeg plana projekta iz prethodne faze. Druga podfaza realiziranja projekta je uvođenje rezultata dobivenih projektom u postojeći sustav. 4. Evaluacija ili vrednovanje projekta je periodičko ocjenjivanje djelotvornosti (efikasnosti), učinkovitosti (efektivnosti), održivosti i relevantnosti projekta u kontekstu utvrđenih ciljeva. Dakle, evaluacija je završna projektna faza u kojoj se prate 13
rezultati dobiveni projektom, ali i njegovim uvođenjem u sustav kako bi se uklonili eventualni nedostaci nastali nepažnjom kroz prethodne tri faze ili zastarijevanjem projekta. Projekt je spreman za uspješan završetak ako je ispunio svoje ciljeve, ili za neuspješan završetak ako nije ispunio ciljeve. Razlozi neuspješnog završetka projekta mogu biti: projekt se toliko uspori da daljnji napredak nije više moguć, ako je identificirano kašnjenje koje se ne može tolerirati, ako su ključni resursi alocirani drugim projektima ili ako je projektni tim prestao funkcionirati kao homogena grupa stručnjaka (Omazić i Baljkas, 2005., str. 294). 14
3. IZVOĐENJE PROJEKTA NA PRIMJERU SUSTAVA JAVNE RASVJETE TURISTIČKOG NASELJA ZAGLAV Za početak poglavlja navedena je podjela vanjske rasvjete i načini financiranja iste. Vanjsku rasvjetu moguće je podijeliti na cestovnu rasvjetu (rasvjetu prometnica), urbanu rasvjetu (rasvjetu trgova i pješačkih zona), reflektorsku rasvjetu ( rasvjetu fasada i objekata). Sam projekt odnosi se na cestovnu rasvjetu (infrastrukturni projekt) u turističkom naselju Zaglav čiji je naručilac grad Cres, svrha projekta je rekonstrukcija javne rasvjete. Na području grada Cresa vlasnik javne rasvjete je sam grad, a građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javnu rasvjetu financira se iz komunalne naknade, komunalnog doprinosa i proračuna jedinice lokalne samouprave. HEP ODS Elektroprimorje d.o.o. prenijelo je bez naknade uređaje koji se koriste isključivo za javnu rasvjetu u vlasništvo grada Cresa, a na objektima i uređajima koji se koriste za obnavljanje djelatnosti elektro distribucije HEP zadržava vlasništvo, ali grad Cres ima pravo služnosti (pravo uporabe bez naknade za potrebe javne rasvjete). Prema zakonu o komunalnom gospodarstvu održavanje javne rasvjete mogu obavljati: Trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, Javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, Vlastiti pogon, koju osniva jedinica lokalne samouprave, Pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji, Pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. 15
Shema 2: Blok shema međuzavisnosti u sustavu predmetne javne rasvjete Izvor: autor Grad Cres održavanje javne rasvjete nakon provedenog natječaja temeljem ugovora o koncesiji povjerio je tvrtki Infopal d.o.o., koja je na obavljanju poslova javne rasvjete dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje poslova na način da objekti i uređaji javne rasvjete budu neprekidno u stanju funkcionalne sposobnosti. Koncesionar tijelu nadležnom za komunalne poslove dostavlja podatke o nedostacima i kvarovima na objektima i uređajima javne rasvjete najmanje dva puta godišnje, a u slučaju izvanrednih okolnosti nakon njihovog prestanka. Postoje četiri osnovna modela financiranja rekonstrukcije javne rasvjete (http://www.ledrasvjeta.hr/vijesti/660-javna-led-rasvjeta-modeli-financiranjaprofesionalna-led-rasvjeta.html): 1) vlastitim sredstvima, 2) ESCO modelom, 3) drugim izvorima financiranja (krediti, zajmovi, darovnice, obveznice), 4) kombinacije modela. Odabir načina financiranja ovisi o raspoloživim sredstvima, prioritetima i isplativosti pojedinog projekta. Glavna je prednost financiranja vlastitim sredstvima neovisnost u donošenju odluka o raspolaganju sredstvima, dok proračunska ograničenja (iznos proračuna) predstavljaju ključni nedostatak. 16
U pravilu, iz vlastitih se sredstava financiraju mjere energetske efikasnosti koje daju rezultate u kratkom roku (npr. ugradnja termostatskih ventila), te se obično planiraju kao sredstva održavanja i/ili investicijskog održavanja. Ušteda ostvarena kroz projekte energetske efikasnosti služi kao osnovica za buduće financiranje. Osnovna je karakteristika ESCO modela povjeravanje odluka o investicijama u energetsku efikasnost društvima za pružanje energetskih usluga (ESCO- energy service companies). Tim se modelom mogu financirati projekti modernizacije, rekonstrukcije i obnove postojećih postrojenja i objekata, a tipovi ugovora i aktivnosti su raznoliki. Ovisno o tipu, uštede (i rizici) se dijele između ESCO društva i naručitelja u različitim omjerima. Područje primjene: ESCO ugovori mogu se odnositi na energetske mreže (rekonstrukcija toplovodne, vodovodne, elektroenergetske mreže) ili pojedine energetske usluge (npr. rasvjeta, grijanje prostora). Drugi izvori financiranja uključuju: sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kredite HBOR-a, te drugih domaćih financijskih institucija, sredstva međunarodnih financijskih institucija (npr. kroz projekte Europske unije), sredstva prikupljena izdavanjem vrijednosnih papira. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dodjeljuje sredstva na temelju javnog natječaja. Fond nudi zajmove, subvencije, financijske pomoći i donacije. Pravo na sredstva fonda sukladno Javnom pozivu mogu ostvariti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave i ostali proračunski i izvan proračunski korisnici koji u vlasništvu imaju sustav javne ili vanjske rasvjete i to ako: Podnesu ponudu za korištenja sredstava Fonda sukladno objavljenom Javnom pozivu, Ulažu vlastita sredstava za provedbu projekta, Ispunjavaju uvjete zajedničkog sudjelovanja u financiranju provedbe projekta sukladno javnom pozivu, uputama ponuditelja i općim aktima fonda, 17
Pruže dokaze da mogu financijski pratiti ulaganja u provedbu projekta, Sklope ugovor s fondom o zajedničkom ulaganju u provedbu projekta, Pravovremeno i u potpunosti ispunjavaju sve preuzete obveze na temelju prijašnjih dodjela financijskih sredstava od strane fonda, Nemaju dugovanja na temelju prijašnjih dodjela financijskih sredstava od strane fonda, Nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja. Jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave Fond dodjeljuje financijske pomoći i donacije. Fond u pravilu financira do 40% ukupnog iznosa investicije, no taj udjel može doseći i 80% investicije na područjima posebne državne skrbi, korisnicima koji se nalaze na području prve skupine otoka, projektima koji se provode na području zaštićenih dijelova prirode, odnosno 60% ukupnog iznosa investicije za projekte koji se nalaze u drugoj skupini otoka te za projekte na brdskoplaninskim područjima. Fond će sredstva pomoći dodjeljivati do iznosa od 1400000,00kn po ponudi. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) je kroz Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije otvorila mogućnost za realizaciju investicijskih projekata. HBOR u pravilu kreditira do 50% predračunske vrijednosti investicije, bez PDV-a. Minimalni iznos kredita je 100.000 kuna, a maksimalni iznos nije određen, nego ovisi o konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita te vrijednosti i kvaliteti instrumenata osiguranja. Ostale mogućnosti financiranja uključuju sredstva Europske unije (IPA programi, Intelligent Energy Europe), EBRD, zajmove ili darovnice Svjetske banke, kao i sredstva prikupljena izdavanjem vrijednosnih papira. Početni cilj je izrada projekta modernizacije sustava javne rasvjete turističkog naselja Zaglav na otoku Cresu. Sam projekt biti će financiran od strane grada Cresa i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Planirana modernizacija odnosi se na glavnu prometnicu Miholašćica Martinšćica gdje će se izmijeniti 56 rasvjetnih mjesta čije svjetiljke nisu energetski učinkovite (u sustavu javne rasvjete moraju se primjenjivati 18
svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak uz manju potrošnju energije), te nisu usklađene s odredbama Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja(http://www.zakon.hr/z/496/zakon-o-za%c5%a1titi-od-svjetlosnogone%c4%8di%c5%a1%c4%87enja). Svjetlosno onečišćenje podrazumijeva svaku nekorisnu emisiju umjetne svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga, spomenika, reklame). Uzrokovano je nepravilnom montažom i dizajnom rasvjetnih tijela, a rezultira zagađenjem neba i okoline viškom svjetlosti, odnosno nestankom noći. Ometajući utjecaj svjetlosti koju isijavaju umjetni izvori svjetla karakterizira se štetnim utjecajem na okoliš. Uzrokuje opasnost, štetu ili uznemiravanje, može za ugrožene značiti iritirajuće osvjetljenje ili potpuno zasljepljivanje unutar njihovog životnog prostora (Krajcar i Šribar, 2012., str.26). Svjetlosno onečišćenje mora se uvažavati i kod sanacije postojećih svjetiljaka. Uvjet smanjenja onečišćenja je povećanje svjetlosne iskoristivosti na precizno određenoj površini uz nepromijenjeni utrošak energije. To se postiže jedino upotrebom vrhunske optike i optimiziranim oblicima odsijača. Svjetlosno onečišćenje nastaje na : javnim / komercijalnim površinama: rasvjeta cesta, igrališta, stadiona, industrijskih zgrada, osvjetljenja zgrada, mostova, spomenika, svjetlosne reklame privatnim područjima: rasvjeta ulaza, vrtna rasvjeta, automobilska rasvjeta. Svjetlosno onečišćenje dovodi do uznemiravanja ljudi, životinja, odnosno do prekrivanja zvjezdanog neba zbog loše koncipiranih svjetiljki. Na slijedećoj shemi prikazati će se na primjeru cestovne rasvjete razlika između klasične rasvjete i rasvjete s ravnim staklom. Shema 3: Klasična rasvjeta i rasvjeta s ravnim staklom 19
Izvor: iz internog dokumenta projekta Klasična rasvjeta uzrokuje onečišćenje noćnog neba, do uznemiravanja stanara, te veći utrošak energije. Za razliku od toga na drugoj slici vidi se da nema isijavanja u noćno nebo, ne utječe na san stanara, te je maksimalno iskoristiva. Zbog energetske, ekološke i financijske uštede zamijeniti će se svih 56 stupova klasične rasvjete novom LED rasvjetom s mogućnosti regulacije i koje zadovoljavaju svjetlotehničke proračune sukladno HR EN 13 201 kao uvjet prometne sigurnosti, doprinose zaštiti okoliša te povećavaju energetsku učinkovitost sustava. Projektirane zamjenske svjetiljke temelje se na LED tehnologiji s mogućnošću regulacije, s kvalitetnom optikom i višim stupnjem energetske efikasnosti. Za razliku od postojećih svjetiljki one udovoljavaju i ekološke zahtjeve zaštite od svjetlosnog onečišćenja. Pozitivni efekti ugradnje novih zamjenskih svjetiljki očituju se kroz postizanje propisanih svjetlotehničkih parametara cestovne rasvjete (HR EN 1302), a smanjuje se potrošnja električne energije što za posljedicu ima i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Niža potrošnja smanjiti će troškove električne energije, nove svjetiljke će imati manji broj kvarova, a imati će i garanciju na kvarove te će se smanjiti i troškovi za održavanje. Za razliku od ostalih tehnologija izvora svjetlosti koje se pretežno koriste u svjetiljkama sustava javne rasvjete kod LED svjetiljki nema sadržaja opasnih tvari (npr. HG) i možemo ih smatrati ekološkim. Konkretne svjetiljke s kojima je vršena analiza mogućnosti zamjene izrađene su od reciklirajućih materijala, te nakon kraja njihovog životnog vijeka neće predstavljati ekološki problem. Treba uzeti u obzir da energetski zahtjevi predstavljaju samo dio zadovoljavajuće vanjske rasvjete. Od ostalih kriterija koje sustav rasvjete mora zadovoljiti svakako su 20
najvažniji svjetlotehnički zahtjevi, a ne smiju se zanemariti niti ekološki aspekti i zahtjevi urbane kulture. Samo precjesište navedenih kriterija osigurava vanjsku rasvjetu sa odlikama održivosti. To znači da se provedbom mjera energetske učinkovitosti vanjske rasvjete pored promatranja vrijednosti smanjenja potrošnje električne energije u obzir trebaju uzeti svi pripadni kriteriji. Razvoj sustava cestovne LED rasvjete obuhvaća sljedeće elemente: kontrolu postojeće dokumentacije (projekata i elaborata), te obradu podloga; ishođenje potrebnih elektroenergetskih suglasnosti; izradu glavnog projekta u suradnji sa ostalim projektantima, a pod vodstvom glavnog projektanta; tehničku potporu pri obrazlaganju projektnog rješenja u postupku izdavanja potvrde glavnog projekta (građevinske dozvole). Kriteriji javne cestovne rasvjete koji projekt treba zadovoljiti (http://www.regea.org): 1. Funkcija: osiguranje minimalne propisane vrijednosti osvjetljenja prometnica, ravnomjerne rasvijetljenosti, te smanjenje efekta blještanja farova. Suvremena javna rasvjeta smanjuje utisak blještanja farova i osigurava 70% veću ravnomjernost rasvijetljenosti. 2. Estetika: u javnoj rasvjeti tradicionalno su se za rasvjetljavanje koristile natrijeve žarulje koje imaju loš faktor uzvrata boje. Takve žarulje isijavaju žutu boju svjetlosti, koja umrtvljuje ambijent i uspavljuje ljude. Suvremeno rješenje predstavljaju kvalitetni bijeli izvori svjetlosti efekta sličnog prirodnoj sunčevoj svijetlosti kao što su LED svjetlosne diode. 3. Ekonomičnost: pod troškovima javne rasvjete podrazumijevaju se troškovi izgradnje, upravljanja, održavanja, i uređenja objekata te troškovi električne energije za rasvjetljavanje javnih površina i cesta koje prolaze kroz naselje. 21
Ulaganjem u kvalitetniju LED rasvjetu smanjili bi se izdaci za potrošnju električne energije, i troškovi za održavanje cestovnih svjetiljki. Osnovne preporuke za kvalitetnu javnu rasvjetu i dinamičke uštede su: Korištenje učinkovitih izvora svjetla (napredne tehnologije), Korištenje učinkovitih svjetiljki (svjetlosno zagađenje), Projektiranje javne rasvjete u skladu s normama, Učinkovito upravljanje javnom rasvjetom, Praćenje troškova i potrošnje javne rasvjete, Redovito održavanje. Rasvjeta će biti cjelonoćna, s time da je u svakoj svjetiljci predviđena ugradnja kontrolera za lokalno upravljanje svjetiljkom sa podrškom slijedećih funkcionalnosti: Održavanje svjetlosnog toka konstantnim, Programiranje na terenu, Programiranje u pet vremenskih intervala, Podešavanje zatezanja paljenja. Na taj način omogućeno je i reduciranje potrošnje električne energije, a osvjetljenost ostaje u tehnički dozvoljenim granicama bez tamnih rupa kod reguliranog noćnog režima rada javne rasvjete. Nadalje, navedena je cost benefit analiza projekta, prikazana je tablica troškova projekta, te energetski, ekološki i financijski efekti rekonstrukcije javne rasvjete. 3.1. Cost - benefit analiza Cost - benefit analiza je metoda ekonomske analize kojom se uspoređuju i vrednuju sve prednosti i svi nedostaci nekog privrednog pothvata ili projekta analizom troškova (cost) i koristi (benefit), (www.limun.hr). Prema Zekiću (2010., str. 106) cilj cost benefit analize je ustvrditi opravdanost tj. isplativost realizacije projekta usporedbom troškova i koristi u ekonomskim fazama njegovog životnog ciklusa. 22
Međutim treba naglasiti da u samoj definiciji cost-benefit analize stoji da je to procjena društvene spremnosti da prihvati veličinu troškova (šteta) i u okolišu i na račun korištenja okoliša u odnosu na koristi koje će neki zahvat osigurati za društvo (http://puo.mzoip.hr/). Podaci o postojećem stanju preuzeti su iz izvješća o energetskom pregledu javne rasvjete grada Cresa od prosinca 2014. te je dodatno konzultiran koncesionar javne rasvjete Infopal d.o.o. Postojeće svjetiljke javne rasvjete u zoni obuhvata projekta energetskim i svjetlotehničkim karakteristikama zaostaju za suvremenim svjetiljkama. Postojeće svjetiljke na glavnoj prometnici Miholašćica Martinšćica su proizvođača Elektrokovina CD opremljene visokotlačnim živinim žaruljama snage 210W i visokotlačnim natrijevim žaruljama snage 210W, iste su dotrajale, životni vijek im je istekao i kao takve stvaraju nepotreban trošak u održavanju pri daljnjoj eksploataciji, a sagledavajući mnoge uštede primjenom novih tehnologija logična je njihova zamjena. U nastavku teksta prikazana je tablica s pregledom značajki svih tipova svjetiljki i njihovom količinom u sustavu javne rasvjete. Potrošnja energije se računa kao umnožak snage žarulje svjetiljke s pretpostavljenim prosječnim brojem od 41000 sati rada javne rasvjete. Tablica 1: Postojeće stanje svjetiljki Svjetiljke - postojeće stanje Ukupna snaga postojećih svjetilljki [W] Količin a Ukupna snaga [W] Elektrokovina CD 250W VTF 312.5 18 5625 TEP Tivoli 210 W NAV 262.5 16 4200 TEP Tivoli 250 W VTF 312.5 4 1250 TEP Tivoli 2 x 70 W NAV 175 2 350 TEP Tivoli 250 W VTF 312.5 2 625 TEP Tivoli 2 x 70 W NAV 175 2 350 TEP Tivoli 210 W NAV 262.5 6 1575 TEP Tivoli 210 W NAV 262.5 6 1575 Ukupno 15550 Izvor: iz internog dokumenta projekta 23
Ukupnu snagu od 15 550W ima postojećih 56 svjetiljki. Tablica 2: Nova LED rasvjeta Nove svjetiljke Ukupna snaga (s gubicima) [W] Količina Ukupna snaga [W] BGP381 35 WSO 27,1 18 487.8 BGP352 49 DM 44,2 16 707.2 BGP381 35 WSO 27,1 4 108.4 BGP381 35 WSO 27,1 2 54.2 BGP352 49 DM 44,2 2 88.4 BGP381 35 WSO 27,1 2 54.2 BGP381 35 WSO 27,1 6 162.6 BDP 100 PCC 1xGRN15 16,6 6 99.6 DS Ukupno 1762.4 Izvor: iz internog dokumenta projekta Iz prikazanih tablica vidljivo je da LED svjetiljke imaju ukupnu snagu od 1762.4 W. Kako bi sustav javne rasvjete nakon rekonstrukcije bio usporediv s postojećim stanjem svi pokazatelji sustava javne rasvjete tablično su prikazani za referentno (simulirano) stanje i stanje predviđeno projektom. Energetski, ekološki i financijski efekti provođenja mjere vrednovani su slijedećim pokazateljima: instaliranom snagom sustava javne rasvjete, godišnjom potrošnjom električne energije, godišnjom emisijom CO 2, te godišnjim troškovima za električnu energiju i održavanje. Razlike između referentnog stanja i stanja predviđenog projektom predstavlja uštedu energije i novca, te smanjenje 24
CO 2 emisije prema uputama ponuditeljima za izradu zahtjeva na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi neposrednog sufinanciranja provedbe energetske učinkovite i ekološke javne rasvjete. Tablica 3: Tablica troškova Opis Mjera Količina Jedinična cijena Ukupna cijena Demontaža postojećih svjetiljki kom 56 100,00 kn 5.600,00 kn Dobava, montaža i spajanje LED kom 56 12.150,00 kn 227.100,00 kn svjetiljke Dobava i montaža ekstenzije za kom 30 500,00 kn 15.000,00 kn rasvjetni stup 2m Dobava i montaža ekstenzije za kom 2 380,00 kn 760,00 kn rasvjetni stup 1m Stručni nadzor pri rekonstrukciji kom 1 20.000,00 kn 20.000,00 kn Cijena bez PDV-a 268.460,00 kn PDV 25% 67.115,00 Ukupno 335.575,00 kn Izvor: iz internog dokumenta projekta Ukupni troškovi demontaže postojećih, dobave i montaže LED svjetiljki uključujući stručni nadzor iznose 335.575,00kn. Projekt rekonstrukcije je vrednovan jednostavnim periodom povrata sredstava za nekoliko opcija financiranja, pri čemu je prvotno obrađena opcija vlastitog financiranja bez korištenja bespovratnih sredstava, a nakon toga su određeni pokazatelji profitabilnosti za mogućnosti sufinanciranja FZOEU s udjelom od 60%, te za kombinaciju sufinanciranja FZOEU i drugih izvora sa zajedničkim udjelom od 70% investicije. Nadalje je naveden prijavni obrazac projekta, odnosno javni poziv Fonda za 25
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neposredno sufinanciranje energetskih projekata u 2015. godini. Tablica 4: Prijavni obrazac 26
Izvor: iz internog dokumenta projekta Fond će sredstva pomoći dodjeljivati do iznosa od 1 400 000,00kn po ponudi. Grad Cres nalazi se u drugoj skupini otoka tako da je učešće Fonda u prihvatljivim troškovima 60% odnosno 201.345,00kn. Pri izračunima energetske učinkovitosti poštovana je metodologija i korištene su vrijednosti prema Uputama ponuditeljima za izradu zahtjeva na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi neposrednog financiranja provedbe energetske učinkovite i ekološke javne i vanjske rasvjete. Specifični faktor emisije CO 2 (pretvorbeni faktor) za električnu energiju koji je korišten u analizi iznosi 0,376 kgco 2 / kwh. Referentni broj sati sustava javne rasvjete je 4100h/godišnje. U proračunima 27
ušteda snage žarulja su uvećane za iznose gubitaka, a cijena investicije (prema troškovniku) je s uračunatim PDV-om. Cijena električne energije s kojom su vršeni proračuni povrata investicije je cijena koju vlasnik predmetne rasvjete trenutno plaća a ona iznosi 0.758 kn s PDV-om. Tablica 5: Energetski, ekološki i financijski efekti rekonstrukcije javne rasvjete Pokazatelji sustava javne rasvjete Mj. jed. Iznos REFERENTNO STANJE Instalirana snaga sustava javne rasvjete (W) 15.550,00 Godišnja potrošnja električne energije postojećeg (kwh) 63.755,00 sustava javne rasvjete za referentne uvjete Godišnja emisija CO 2 postojećeg sustava javne (t/god) 23,97 rasvjete za referentne uvjete Godišnji troškovi električne energije postojećeg sustava javne rasvjete za referentne uvjete (kn) 48.326,29 NOVO STANJE PREDVIĐENO REKONSTRUKCIJOM Instalirana snaga sustava javne rasvjete uz (W) 1.198,58 rekonstrukciju Godišnja potrošnja električne energije uz (kwh) 4.914,18 primjenu rekonstrukcije Godišnja ušteda električne energije uz primjenu (kwh) 58.840,82 rekonstrukcije Smanjenje godišnje emisije CO 2 uz primjenu (t/god) 22,12 rekonstrukcije Postotak smanjenja potrošnje električne energije % 92,28 i emisije CO 2 uz primjenu rekonstrukcije Godišnji troškovi električne energije uz primjenu (kn) 3.724,95 rekonstrukcije Godišnja novčana ušteda na troškovima (kn) 44.601,34 električne energije uz primjenu rekonstrukcije Ukupni iznos investicije (kn) 335.575,00 Izvor: Autor Godišnja ušteda električne energije uz primjenu rekonstrukcije iznosi 58.840,82kWh, Smanjenje godišnje emisije CO 2 je 22,12 (t/god), godišnja novčana ušteda na troškovima električne energije uz primjenu rekonstrukcije 44.601,34kn, Postotak smanjenja potrošnje električne energije i emisije CO 2 uz primjenu rekonstrukcije 92,28%. 28
Financiranje projekta JPP (god) -bez korištenja bespovratnih sredstava 7,52 -uz sufinanciranje FZOEU 60% 3,01 -uz sufinanciranje FZOEU i drugih izvora (ukupno 70%) 2,26 Tablica 6: Opcije financiranja analizirane mjere energetske efikasnosti i pokazatelji profitabilnosti Izvor: autor Za projekt rekonstrukcije javne rasvjete navedena su tri modela financiranja, ukoliko bi grad Cres sam financirao projekt razdoblje povrata investicije bilo bi 7,52 godina. Iz tog razloga se projekt financira uz sufinanciranje FZOEU u iznosu od 60% jer grad Cres spada u drugu skupinu otoka te je onda razdoblje povrata investicije 3,01 godina. Ukoliko se uz fond grad prijavi i na druge izvore (npr. HBOR) može se doći do sufinanciranja od ukupno 70% te je razdoblje povrata investicije tada 2,26 godina. Na kraju analize prikazani su indikatori kvalitete ulaganja kao odnos ukupne investicije i očekivane godišnje uštede energije i odnos ukupne investicije i očekivanog godišnjeg smanjenja emisije CO 2. Tablica 7: Indikatori kvalitete ulaganja Indikatori kvalitete ulaganja Izvor: autor Jedinična cijena investicije po rasvjetnom mjestu (kn) Odnos ukupne investicije i očekivane godišnje uštede energije (kn/kwh) Odnos ukupne investicije i očekivanog god. Smanjenja emisije CO 2 (kn/tco 2 ) 5.992,41 5,7 15.170,66 Prema indikatorima kvalitete za ulaganje u projekt odnos ukupno uloženih sredstava i očekivane godišnje uštede energije iznosi 5,7kn/kWh. Odnos ukupno uloženih sredstava i očekivanog godišnjeg smanjenja emisija štetnih plinova iznosi 15.170,66/(tco 2 /god). Svi navedeni pokazatelji opravdavaju ulaganje u projekt. 29
Tablica 8: Emisije onečišćujućih tvari Postojeće stanje 23,97 t/god Stanje predviđeno nakon provedbe projekta 1,85 t/god Očekivano smanjenje štetnih tvari 22,12 t/god Izvor: autor Očekivano smanjenje štetnih tvari je 22,12 t/god što je i jedan od razloga uvođenja LED rasvjete. Energetska učinkovitost je iskorištavanje što manje količine energije za obavljanje iste ili približne učinkovitosti. Pod samim pojmom energetske učinkovitosti podrazumijevamo što efikasniju upotrebu energije u svim sektorima potrošnje. Ušteda kod korištenja LED rasvjete seže i do 90% električne energije u odnosu na žarulju sa žarnom niti te do 50% u odnosu na flourescentne lampe. Kod LED rasvjete energija se pretvara u svjetlost a ne u toplinu i zato nema niti rasipanja toplinske energije koja se gotovo u potpunosti apsorbira u ugrađenom hladilu, dok kod žarulje sa žarnom niti 90% energije se gubi kroz toplinsku energiju. Tablica 9: Energetski pokazatelji Ukupna potrošnja električne energije Postojeće stanje 63.755,00 kwh/god Stanje predviđeno nakon provedbe projekta 4.914,18 kwh/god Ukupna godišnja ušteda 58.840,82 kwh/god Izvor: autor Ukupna potrošnja električne energije smanjiti će se projektom rekonstrukcije javne rasvjete za 58.840,82 kwh/god. 30
3.2. Sudionici projekta i projektno interesne skupine Ovim dijelom diplomskog rada predstavljeni su glavni sudionici projekta kroz četiri poglavlja: 1. Projektni menadžer, 2. Projektni klijent i sponzor, 3. Projektni tim, 4. Interesno utjecajne skupine. 3.2.1. Projektni menadžer Postojanje projektnih menadžera koji razumiju strateški proces prvi je i neophodan preduvjet za postizanje uspjeha na projektu. Projektni menadžer je osoba na čelu tima odgovorna za uspjeh projekta, sudjeluje u identifikaciji problema i koncepciji projekta. Opća i specifična znanja koje projektni menadžer treba posjedovati jesu: stručna znanja, specijalizirana znanja o projektnom menadžmentu, znanja iz organizacije i ekonomije, sociologije i psihologije, te administrativna i organizacijska znanja. Uz sva opća i specifična znanja potrebne su vještine koje svaki projektni menadžer mora zadovoljavati (Omazić i Baljkas, 2005., str. 115): Vođenje usmjeravanje ljudi prema ostvarenju organizacijske strategije i ciljeva, pri čemu ih treba motivirati kako bi prevladali sve barijere na tom putu. Procjena i planiranje projekta menadžer treba znati što točno treba uraditi, kako, i koliko će to koštati. Okupljanje i formiranje projektnog tima. Projektna komunikacija projektni menadžeri su glasnogovornici projekta, njihov posao je da komuniciraju sa svim zainteresiranim stranama u projektu. Pregovaranje postizanje zadovoljavajućeg dogovora. Rješavanje problema donošenje odgovarajućeg rješenja kako bi se probleme zaobišlo. Vođenje promjena rijetko koji projekt završi kako je planiran, zadatak projektnog menadžera je uspješno izvršiti promjenu plana ako do njega dođe. Etičnost i moralnost uspješno odgovaranje pritiscima poput onečišćenja okoliša, sigurnosti, lokacijskim i građevinskim dozvolama, te uporabi javnog zemljišta. 31
Voditelj projekta odnosno projektni menadžer ne može biti svatko jer nije svatko stvoren da bude vođa, ali svatko može raditi na skrivenim vještinama koje čine kvalitetnog projektnog menadžera. 3.2.2. Projektni sponzor i klijent Sponzor u primjeru projekta rekonstrukcije javne rasvjete je grad Cres uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Projektni sponzor je osoba ili grupa, poduzeće, koje osigurava financijske resurse za projekt u gotovini ili u naturi. Kad je projekt tek osmišljen sponzor brani projekt. Sponzor vodi projekt kroz proces uključivanja ili odabira do formalnog odobrenja i ima značajnu ulogu u razvoju početnog opsega i povelje. Osnovni zadaci koje projektni sponzor obavlja na projektu su (Omazić i Baljkas, 2005., str. 139): Određuje misiju i viziju projekta zajedno s vrhovnim menadžmentom, Odobrava sredstva za rad, Odlučuje u ključnim akcijama projekta, Odobrava izbor resursa, Određuje projektne prioritete, Održava redovite sastanke s projektnim menadžerom, Utječe i odobrava izbor projektnog menadžera, Ima više znanja o projektu nego vrhovni menadžment, Obavlja revizije projekta. Projektnog klijenta se definira kao osobu ili organizaciju za koju se realizira projektni proizvod (postavljanje LED rasvjete u ovom slučaju). Ukoliko postoji nekoliko grupa krajnjih korisnika može biti i nekoliko klijenata, u ovom slučaju krajnji korisnici su vozači i sami stanovnici uz državnu cestu. 32
3.2.3. Projektni tim Projektni tim projekta postavljanja LED rasvjete na državnoj cesti sastoji se od: Projektnog sponzora grad Cres i FZOEU Projektanta Boris Vidović, dipl. ing. el. Projektni menadžer Jakša Vidović dipl.oec Formiranje projektnog tima proces je potvrđivanja raspoloživosti ljudskih resursa i okupljanja neophodnog za završetak projekta, tim podrazumijeva fleksibilan i moderan način upravljanja, te je bitno odabrati najkvalificiranije osobe koje će imati vještine za rad na projektu. Menadžer održava sastanak sa svim članovima projektnog tima kako bi im objasnio konačan cilj projekta, njihove zadatke, način rada i način komuniciranja unutar tima. Nadalje, projektni menadžer upravlja projektnim timom, prati učinkovitost tima, timu daje povratne informacije, rješava probleme i upravlja izmjenama kako se optimizirala učinkovitost projekta. Članovi tima trebaju obavljati zadatke koje im dodjeli projektni menadžer kako bi se uspješno realizirao sam cilj projekta. 3.2.4. Interesno utjecajne skupine Kao što je i ranije rečeno cilj analize interesno utjecajnih skupina je analizirati važne pojedince, grupe i organizacije koji značajno utječu na djelovanje neke organizacije (na ostvarivanje ciljeva, strategija, projekata, ili inicijativa), te na čije interese organizacija svojim djelovanjem znatno utječe. Stakeholder je engleska riječ za interesno-utjecajnu skupinu u poduzeću (ili nekoj drugoj organizaciji) i oko njega. Razlikuju se: Stakeholderi u širem smislu: interesne grupe, vladine agencije, trgovinske asocijacije, konkurente, sindikate, zaposlenike, segmente potrošača i dioničare. Stakeholderi u užem smislu: pojedinci i grupe o kojima ovisi dugoročni opstanak poduzeća: zaposlenike, segmente potrošača, ključne dobavljače i ključne vladine agencije, dioničare i financijske institucije. 33
Svaka skupina stakeholdera ima svoje interese i ciljeve koji se razlikuju od interesa i ciljeva drugih skupina. Primarni stakeholderi dobavljači su kritičnih resursa dioničari, zaposlenici, kupci i dobavljači, često i veliki kreditori, ali to još uvijek ne znači da bi organizacije interese svih svojih primarnih stakeholdera trebala držati jednakima. Njihovi interesi su izravni i opipljivi, a oni su presudni za postojanje i djelovanje organizacije. U različitim okolnostima i različitim konstelacijama snaga interesnoutjecajnih skupina, menadžeri dodjeljuju različit stupanj prioriteta zahtjevima i interesima primarnih stakeholdera koji su često suprotstavljeni. Sekundarni stakeholderi su oni na koji neizravno utječu na organizaciju i njihov status se često određuje samom njezinom aktivnošću. Njihovi interesi su neizravni i udaljeni. To su: krajnji potrošači, konkurenti, država na različitim razinama javnost, društvo kao cjelina, mediji itd. Naravno, navedeno grupiranje u ovoj podjelo ovisi o svakoj organizaciji posebno. Na temelju navedenoga prikazana je tablica interesno utjecajnih skupina za projekt rekonstrukcije javne rasvjete. 34
Tablica 10: Interesno utjecajne skupine Stakeholde r Interesi i zahtjevi Važnost investicije za stakeholder a Vjerojatnos t uključenja tj. reagiranja stakeholder a Snage stakeholder a Slabosti stakeholder a Lokalna i regionalna samouprav a Zahtjev je poboljšanje lokalne infrastruktur e (sigurnost u prometu) interesi su povećanje zaposlenosti i primanje poreza. Visoka Ovisi o stanju gospodarstv a Preko regulativnih mehanizama mogu utjecati na izvođenje projekta Bez projektnih ulaganja lokalna i regionalna uprava neće postići razvoj regije Društvo Dostizanje etičkih ciljeva i ciljeva zaštite okoliša Visoka Ovisi o posljedicam a projekta na zajednicu Mogu utjecati na javno mišljenje pomoću medija Individualno nisu jaki Investitor Grad Cres i FZOEU Ušteda energije, smanjenje zagađenje okoliša Srednja Niska Mogu osigurati ili uskratiti potrebna sredstva za financiranje projekta Velika početna ulaganja Lokalni potrošači Veća sigurnost na cestama Srednje visoka Niska Mogu utjecati na javno mišljenje Individualno nisu jaki Izvor: autor 35
Lokalna i regionalna uprava ima interes u poboljšanju lokalne infrastrukture (sigurnost u prometu), povećanju zaposlenosti i primanju poreza. Njezine snage su da može utjecati na izvođenje projekta, a slabosti da bez projektnih ulaganja neće postići razvoj regije. Dostizanje etičkih ciljeva i ciljeva zaštite okoliša su interesi društva, mogu utjecati na javno mišljenje pomoću medija, no individualno nisu jaki. Zahtjevi investitora su ušteda energije, smanjenje zagađenje okoliša, mogu osigurati ili uskratiti sredstava za projekt, slabosti su velika ulaganja u projekt. Lokalni potrošači žele veću sigurnost na cestama, njihova snaga je da mogu utjecati na javno mišljenje. 3.3. Implementacija projektne realizacije Ovaj dio rada biti će odrađen kroz četiri tematske jedinice: 1. Organizacija projekta, 2. Struktura raščlanjenih poslova (WBS dijagram), 3. Gantogram i mrežni dijagram, 4. Analiza projektnih rizika, 5. Zaključivanje projekta. 3.3.1. Organizacija projekta Za samu organizaciju projekta potrebno je da projektni menadžer usmjeri svoju kontrolu na tri elementa: kvalitetu, vrijeme i troškove. Kvaliteta se osigurava ugovorom nabave, kako ne bi došlo do isporuke nekvalitetnih, neodgovarajućih LED lampi od strane dobavljača. Bitno je pripaziti i na vremenske neprilike i izvedbu projektnih aktivnosti kako ne bi došlo do povećanja planiranih troškova i dužeg vremena potrebnog za realizaciju samog projekta. Potrebno je osigurati vremensku i budžetsku rezervu. Projektni zadatak za izradu projektne dokumentacije javne rasvjete raspisan je 27.10.2014. od strane naručioca grada Cresa (Creskog statuta 15), naziv projekta je Izvođenje projekta na primjeru sustava javne rasvjete turističkog naselja Zaglav na otoku Cresu kojeg financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i grad Cres, a sam projekt na natječaju je dobila Elis inžinjering d.o.o. grupa. Faktori uspjeha kojima teži projekt ugradnje LED rasvjete su: završetak u zadanom vremenskom roku 36
(25.01.2016), ostvarenje financijske uštede, te kvalitetna izvedba postavljanja LED rasvjete. Specifični faktori uspjeha su: Ekološka odgovornost odabrane LED tehnologije Kvalitetna i suvremena oprema Vizualno uklapanje u okoliš Maksimalna sigurnost za vozače i pješake na cestama. 3.3.2. Radna struktura projekta (WBS dijagram) WBS (work breakdown structure) ili radna struktura projekta je metoda raščlanjivanja projekta na sastavne elemente koji prikazuju odnose između elemenata i cjeline. WBS omogućava: da se projekt razdvoji na nekoliko zaokruženih funkcionalnih cjelina, a zatim na niže tehnološke cjeline, grupe zadataka, zadatke i aktivnosti, da se formiraju planovi realizacije projekta, mrežni planovi i gantogrami, da se projekt raščlani na pojedine elemente prikazom odnosa između elemenata (http://www.znrfak.ni.ac.rs). Dakle, WBS dijagram predstavlja poslove i zadatke koje treba učiniti kako bi se završio projekt u cijeli. Uobičajena pogreška koju čine projektni menadžeri jest postavljanje previše zadataka pred projektni tim, pri tome raspodjela velikih poslova na manje zadatke dovodi do daljnje podjele tih zadataka na podzadatke, pa podzadatke na fragmente, sve do najsitnijih dijelova, do trenutka kada projekt postane lista mikrozadataka koje projektni tim mora provesti (Omazić i Baljkas, 2009., str 204). Podjela projektnog zadatka ide na pojedinačne, manje kompleksne zadatke, no ne smije ići toliko duboko da se razlomi na puno mikrozadataka. Funkcija wbs-a je da daje potrebne informacije za razne aktivnosti vođenja projekta, poput: poput uvid u širinu projekta, praćenje napretka projekta (svaki zadatak je jasan i lako mjerljiv), procjenu troškova projekta. U nastavku će se prikazati primjer wbs-a na projektu rekonstrukcije javne rasvjete. 37
Shema 4: Radna struktura projekta PROJEKT REKONSTRUKCIJE JAVNE RASVJETE Planiranje Izrada idejnog i glavnog projekta Priprema potrebne dokumentacije Izvedbeni projekt Završna kontrola izvršenih radova Pisanje projektnog zadatka Izbor projektanta Kontrola postojećeg stanja Izrada idejnog projekta Izrada glavnog projekta Dobivanje potvrde glavnog projekta / građevinske dozvole Pisanje tender dokumentacije Odabir izvođača Kontrola postojeće dokumentacije Ishođenje potrebnih elektroenergetskih suglasnosti Priprema terena Izvođenje radova Završna ispitivanja Pisanje nadzornih izvještaja Primopredaja objekta Izvor: Autor 38
Shema prikazuje strukturu raščlanjenih poslova gdje se na najvišoj razini nalazi sam projekt rekonstrukcije javne rasvjete. On se raščlanjuje na pet glavnih etapa (planiranje, izrada idejnog i glavnog projekta, priprema potrebne dokumentacije, izvedbeni projekt, kontrola izvršenih radova), koje se kasnije dijele na zadatke kako je prikazano. 3.3.3. Gantogram Ganttov dijagram ili gantogram dobio je po Henry-u Laurec-u Gatt-u (1861. 1919.) naučniku i inžinjeru koji ga je osmislio 1917. godine. Gantogram je vremenski dijagram koji se sastoji od koordinatnog sistema, u kojem se na apcisi označavaju vremenske jedinice, a na ordinati aktivnosti, dakle, grafičko prikazivanje projekta kako bi se utvrdio sam raspored aktivnosti projekta, te najčešće najjednostavnija metoda planiranja i kontrole. Prednost gantograma je jednostavnost korištenja, preglednost i razumljivost, a nedostaci bi bili: problem primjene kod složenijih projekata, nemogućnost prikazivanja međusobne uvjetovanosti pojedinih procesa, teško praćenje i ucrtavanje stalnih promjena, potrebno znati je točno vrijeme trajanja aktivnosti (http://web.efzg.hr). Slijedi prikaz gantograma tj. vremenskog dijagrama projekta rasvjete. rekonstrukcije javne 39
Shema 5: Gantogram Izvor: Autor Planirano vrijeme potrebno za uspješnu realizaciju projekta odvija se od 27.10.2014. do 25.01.2016.godine. Početak projekta započinje pisanjem projektnog zadatka i izborom projekta, to je prva faza koja traje 60 dana, nakon čega slijedi izrada idejnog i glavnog (kontrola postojećeg stanja, dobivanje građevinskih dozvola, pisanje tender dokumentacije, odabir izvođača) projekta za što je potrebno 240 dana. Zatim slijedi priprema potrebne dokumentacije, kontrola postojeće dokumentacije te ishođenje potrebnih elektroenergetskih suglasnosti (60 dana). U četvrtoj fazi započinje priprema 40