XIV. tečaj 08. i 02. veljače 2013.

Similar documents
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

BENCHMARKING HOSTELA

Port Community System

PROJEKTNI PRORAČUN 1

Podešavanje za eduroam ios

CRNA GORA

STRUKTURNO KABLIRANJE

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

Upute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU, KATEGORIZACIJI I POSEBNIM STANDARDIMA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA IZ SKUPINE HOTELI I. OPĆE ODREDBE. Članak 1.

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

Uvod u relacione baze podataka

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Energetska obnova pročelja. Tonći Marinović Regionalni prodajni predstavnik

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

Automatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon

Sadržaj.

Nejednakosti s faktorijelima

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

1. Instalacija programske podrške

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Upotreba selektora. June 04

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU POSLOVNI ODJEL STRUČNI STUDIJ UGOSTITELJSTVA. Ljiljana Gojak

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

Tutorijal za Štefice za upload slika na forum.

47. Međunarodni Kongres KGH

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA. Sveučilišni studij

POLYKEN antikorozivne trake za zaštitu čeličnih cjevovoda. SOLAR SCREEN termoreflektirajuće folije za staklene površine ZNAKOVI SIGURNOSTI

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ANTE ZUBOVIĆ UTJECAJ ODRŽAVANJA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U HOTELU BONAVIA

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1

Otpremanje video snimka na YouTube

Windows Easy Transfer

TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA

Oblikovanje skladišta - oblikovanje skladišne zone

MARKETING HOTELA NA PRIMJERU HOTELA EUROPA U KARLOVCU

TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA I. OPĆE ODREDBE. Članak 1.

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

PRIMJENA TABLETA U HOTELIMA S 4 I 5 ZVJEZDICA U DUBROVAČKO- NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Upravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević

Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet

Tourist Traffic in the City of Rijeka For the Period Between 2004 and 2014

PREDMET: Odgovor na upit u postupku jednostavne nabave za predmet nabave Najam multifunkcijskih fotokopirnih uređaja, Evidencijski broj nabave 10/18

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Franjo Novosel. Zagreb, 2018 godina.

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Mogudnosti za prilagođavanje

Bear management in Croatia

HOTELSKI LANCI I NJIHOV GOSPODARSKI UTJECAJ NA HRVATSKI TURIZAM

- Italy. UNIVERZALNA STANICA ZA ZAVARIVANJE, SPOTER - sa pneumatskim pištoljem sa kontrolnom jedinicom TE95-10 KVA - šifra 3450

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRAĆENJU KAKVOĆE ZRAKA NA POSTAJAMA DRŽAVNE MREŽE ZA TRAJNO PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA ZA GODINU

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM

DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES

PASIVNO KORIŠTENJE SUNČEVE ENERGIJE U ZGRADARSTVU - TROMBOV ZID

GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine

SUSTAV ZA MJERENJE I PRIKAZ CO2 U STAMBENIM I POSLOVNIM PROSTORIMA

- je mreža koja služi za posluživanje prometa između centrala

2/2010. hrvatski turizam u brojkama croatian tourism in numbers. VOL 4. broj VOL 4. issue ISSN

3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad

Ventilacija plinske kotlovnice - praksa i stvarna potreba Boiler room ventilation - practice and realistic demand

THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY

STABILNI SUSTAV TIPA SPRINKLER U VIŠEETAŽNOM OBJEKTU

Nadzor potrošnje energije: Snaga informacija

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ISTRAŽIVANJE EFEKTIVNOSTI SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM

USPOREDBA MREŽNIH STRANICA MALIH I OBITELJSKIH HOTELA U RH I INOZEMSTVU

Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa

EEPannonia. Akcijski plan energetske učinkovitosti za pograničnu regiju. Ožujak 2015.

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

EARTHSHIP EKOLOŠKI OSVIJEŠTENA I ODRŽIVA GRADNJA

TEMATSKI HOTEL BAŠTINA KAO DODANA VRIJEDNOST RAZVOJU TURISTIČKE DESTINACIJE

24th International FIG Congress

NORMA ISO U HRVATSKIM HOTELIMA

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

PRIMJENA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U PROCESU PROIZVODNJE MLIJEKA

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija,

Transcription:

STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA XIV. tečaj 08. i 02. veljače 2013. TEMA: " SUSTAVI GRIJANJA, HLAĐENJA, VENTILACIJA I KLIMATIZACIJE TURISTIČKIH OBJEKATA " Autori: mr.sc. IVAN CETINIIĆ, dipl.ing.stroj Arhitektonski fakultet, Zagreb TIHOMIR RENGEL, dipl.ing.stroj Arhitektonski fakultet, Zagreb

Sustavi grijanja, hlađenja, ventilacija i klimatizacije turističkih objekata Sažetak Austrija je moderna država u kojoj se velika pažnja posvećuje turizmu koji dobrim djelom sudjeluje u nacionalnom dohotku. U Austriji turizam sudjeluje sa ca. 9% udjela u BDP-u pa iz toga proizlazi koliko je turizam kao privredna grana važan. Povećana je potražnja za visokom kvalitetom usluge i to u hotelima sa 4 i 5 zvjezdica gdje je sustav ventilacije i klimatizacije od iznimne važnosti kako bi se ostvario zadovoljavajući osjećaj ugode. Izvori zagađenja unutar građevine često uzrokuju zagađena čija je štetnost na zdravlje veća nego što je utjecaj vanjskog zraka. Razne vrste bakterija, plijesan, pelud i virusi uzrokuju biološko zagađenje prostora. Navedeno direktno utječe na osjećaj ugode u prostoru, a samim time i zadovoljstvo gosta. U prošlosti hoteli u Austriji bili su izvedeni sa sustavima ventilokonvektora, danas se sve više koriste rashladne grede. U odnosu na sustave samo sa zrakom, sustavi aktivnih rashladnih greda su visokoučinkoviti, a količina zraka može se svesti na minimum. Manji su i troškovi početne investicije jer su potrebni manji gabariti kanala, te postoji mogućnost pojave dodatnih katova. Rashladne grede su sustav koji investitoru štedi prostor, novac, vrijeme montaže, smanjuje troškove održavanja, omogućuje jednostavnu ugradnju, bržu amortizaciju investicija, a pruža visoku kvalitetu i sigurnost. Summary Austria is a modern state in which the great attention is paid to tourism that is a big part in national income. In Austria, tourism accounts for ca. 9% share in GDP, from which is follows that tourism is an important economic sector. Increased demand for high quality services and the 4 and 5 star hotels where the ventilation system and air conditioning are one of the most important to achieving a satisfactory comfort. Sources of pollution inside buildings often cause polluted with harmful effects on health is greater than the impact of outdoor air. Various types of bacteria, mold, pollen and viruses cause biological pollution of space. This directly affects the feeling of comfort in the space, and therefore customer satisfaction. In the past, hotels in Austria were made with the fan coil systems and today are increasingly using chilled beams. Compared to systems with only air cooling systems, chilled beams are highly effective, and the amount of air can be kept to a minimum. The costs of initial investment are lower because of smaller sizes of the ducts, and there is potential for additional floors. Chilled beams are system that saves space, money, installation time, reduces maintenance costs and allows easy installation, faster return of investments, while providing a high quality and safety. Sadržaj:

1. Uvod 2. Austrijski turizam 3. Sustavi klimatizacije i ventilacije 3.1. Klimatizacija i ventilacija u hotelu 3.2. Izvori zagađenja i sindrom bolesne zgrade 3.3. Projektiranje novih građevina 3.4. Izvedba 4. Pušenje i zakon o pušenju 5. Zaključak 6. Bibliografija 7. Kratka biografija autora 1. Uvod Naša prijateljska zemlja s kojom dijelimo zajedničku povijest, nije samo kulturno, politički, povijesno, gastronomsko središte već je i turistička velesila. Gotovo svatko od nas je barem jedan puta u životu bio gost u Austriji ili je posjetio neku od povijesnih lokacija unutar Austrije. Austrija nije samo stara povijesna priča, koju su nam pričali naši stari, već je istovremeno moderna država u kojoj se izuzetno velika pažnja posvećuje turizmu koji dobrim dijelom sudjeluje u nacionalnom dohotku. Austrija Hrvatska Razlika Površina 83.872 km2 (112 u svijetu) 56.542 km2 (123 u svijetu) 50 % Površina pod vodom 1,3% 0,2% Broj stanovnika 8.280.000 (90 u svijetu) 4.220.000 (124 u svijetu) 90 % Gustoća 90,7 / km2 74,6 /km2 21 % BDP 33.615,00 USD 17.819,00 USD 88 Tablica 1. Usporedba s Hrvatskom 2. Austrijski turizam U Austriji turizam sudjeluje sa ca. 9% udjela u BDP-u pa iz toga proizlazi koliko je turizam kao privredna grana važan za Austriju. Od svih zaposlenih oko 10 % je direktno vezano za turizam. Ukupni godišnji turistički prihod se procjenjuje na 22 milijarde eura što po glavi stanovnika svrstava Austriju na drugo mjesto u Europi (odmah nakon Cipra, a ispred Islanda). Godine 2005. u Austriji je poslovalo 69.981 turističkih jedinica gdje je broj malih jedinica svake godine u stalnom opadanju. Broj kreveta u hotelskim jedinicama sa 4 i 5 zvjezdica je u posljednjih 10 godina narastao za 27%.

Generalno se turizam u Austriji može podijeliti na dvije skupine: 1. Beč 2. Zimski/ljetni turizam u zapadnom dijelu Austrije Zapadni dio Austrije (Salzburg, Tirol i Vorarlberg) ostvaruju najveći dio prometa zimi (33,7%) dok je ljetni nešto slabiji (28,9%). Beč ostvaruje 62,8% prometa ljeti. U godini 2009. Austrija je ukupno imala 32.316.000 gostiju odnosno 124.307.000 noćenja. Po strukturi turističke usluge Austrijski turizam možemo podijeliti na: 1. Zimski turizam 2. Kulturni turizam 3. Posjeti gradovima 4. Kongresni i poslovni turizam 5. Lječilišni turizam 6. Agro turizam Austrija se također poput svih turistički razvijenih zemalja susreće sa čitavim nizom problema koje sa sobom donosi visoko razvijeni turizam. Na prvom mjestu je problem očuvanja okoliša na destinacijama koje su obuhvaćene masovnim nekontroliranim dolaskom gostiju. Isto tako velika je opasnost od orijentacije na samo jednu vrstu turističke djelatnosti (npr. isključivo zimski turizam u St. Anton am Arlberg). Evidentni su aktualni trendovi povećanja potražnje za visokom kvalitetom usluge i to u hotelima sa 4 i 5 zvjezdica, a istovremeno smanjenje interesa za privatnim smještajem i uslugom na bazi pansiona. Isto tako u zadnjih 20-ak godina je primjetan prosječni pad broja noćenja po gostu. Zbog povećanog interesa za smještajem u hotelima visoke kategorije u posljednje vrijeme se izuzetno velika pažnja posvećuje kvaliteti usluga i ugodnosti gostiju u takvim hotelima. 3. Sustavi klimatizacije i ventilacije u turističkim objektima 3.1. Klimatizacija i ventilacija u hotelu Jedan od važnih čimbenika koji boravak gostiju u hotelima čini ugodnim su zasigurno sustavi klimatizacije i ventilacije. Nasuprot unutarnjem uređenju, ljubaznom osoblju, dobroj hrani i ostalim parametrima koji su odmah oku uočljivi, sustavi klimatizacije i ventilacije nisu uočljivi na prvi pogled, ali su presudni za osiguranje ugodnog boravka u ugostiteljskim prostorima. Prema anketama provedenim u Austriji kvalitetan sustav klimatizacije i ventilacije se vrlo rijetko navodi u pozitivnim ocjenama hotela, ali zato loš i neučinkovit sustav klimatizacije je jedan od najčešće spominjanih čimbenika loše ocjene hotela. Dakle kada sustav klimatizacije i

ventilacije radi kvalitetno i učinkovito rijetko se primjećuje, ali nasuprot tome, ako je sustav neučinkovit to većina gostiju vrlo brzo primijeti i drastično ruši opći dojam o razini kvalitete hotela odnosno ugostiteljskog prostora. U Austriji je davno uočen taj problem i Austrijski institut za građevinsku tehniku (OIB) je izdao niz tehničkih smjernica kojima se osigurava potrebita razina ugode u prostorima. Isto tako Austrija je kao članica EU prihvatila i provodi primjenu normi EN 13779 i EN 15251 u kojima su detaljno opisani tehnički zahtjevi koje sustavi klimatizacije i ventilacije moraju ispunjavati. Sve nove ugostiteljske jedinice i one koje idu u zahvate rekonstrukcije, uključujući hotele, restorane i ostale manje javne građevine, imaju zakonsku obvezu poštivanja propisa i normi kojima se definira ne samo energetska učinkovitost objekta, već i minimalni tehnički zahtjevi sustava ventilacije i klimatizacije. 3.2. Izvori zagađenja i sindrom bolesne zgrade Izvori zagađenja unutar građevine često uzrokuju zagađenja čija je štetnost na zdravlje veća nego što je utjecaj vanjskog zraka. Uzimajući u obzir gusto naseljene urbane sredine ovom problemu potrebito je posvetiti veću pažnju primjenom odgovarajućeg sustava ventilacije. Primjena odgovarajućeg sustava ventilacije prostora ima ključnu ulogu u formiranju zdrave okoline i ugode boravka u prostoru. Dovođenjem odgovarajuće količine svježeg zraka i pravilnom razdiobom unutar prostora potrebno je osigurati koncentraciju CO 2 po cijelom volumenu prostora ispod razine od 1.000 ppm. Ta je vrijednost prihvaćena kao gornja granica za ugodan i učinkovit boravak u prostoru. Boravak ljudi u prostorima koji sadržavaju veću koncentraciju CO 2 od 1.000 ppm izaziva pospanost, smanjenu mogućnost koncentracije, nelagodu, tjeskobu Potrebno je uzeti u obzir da vanjski zrak često sadržava visoku razinu CO 2 (ponekad i preko 500 ppm), pa je potreba za svježim zrakom time još veća. Jednako je važno uzeti u obzir vrstu materijala i njihova svojstva, koji su ugrađeni u prostorije hotela, hotelskih soba, restorana itd. Moderni materijali koji se primjenjuju u gradnji i opremanju prostora uobičajeno sadrže tvari koje vremenom oslobađaju CO 2 i tako utječu na smanjenje ugode prostora i povećanu potrebu za svježim zrakom. Većina unutarnjih onečišćenja zraka dolazi od izvora unutar građevine. Na primjer: ljepila, podne obloge, premaz podloga, presvlake, drveni proizvodi, uređaji za kopiranje, štampači, pesticidi (njega sobnog bilja), sredstva za čišćenje koja sadrže hlapljive organske spojeve (volatile organic compounds - VOC), uključujući i formaldehid. Istraživanja su pokazala da određeni hlapljivi organski spojevi (VOC) uzrokuju akutne i kronične zdravstvene poremećaje, a neki su čak i kancerogenog djelovanja. Razne vrste bakterija, plijesan, pelud i virusi uzrokuju biološko zagađenje prostora. Navedeni izvori zagađenja se mogu nalaziti u kondenzatu unutar ventilacijskih kanala, unutar ovlaživača zraka, unutar sustava za hlađenje sa direktnom ekspanzijom (SPLIT sustavi) i uglavnom na svim površinama gdje je moguće zadržavanje vode ili kondenzata.

Sve navedeno direktno utječe na osjećaj ugode u prostoru, a samim time i zadovoljstvo gosta. Osiguravanje optimalne količine svježeg zraka uz istovremeno provođenje mjera uštede energije nije samo zakonska obveza već i jedan od najvećih izazova vlasnicima ugostiteljskih prostora. Bez kvalitetnog sustava ventilacije i klimatizacije nema zadovoljnog gosta, a time niti zadovoljnog vlasnika ugostiteljskog prostora. Nedostatak svježeg zraka, odnosno održavanje niske razine CO 2 i štetnih tvari je osobito došlo do izražaja pojavom energetske krize te obvezom primjene pravilnika o uštedi energije u zgradarstvu i pravilnika o energetskom certificiranju zgrada. Za postizanje visoke energetske učinkovitosti građevina, elementi građevinske fizike su postali višestruko nepropusni za svježi zrak. To znači da je prirodna ventilacija kroz prozore, vrata i ostale elemente postala zanemariva i bez sustava posebno izvedene dobave svježeg zraka u takvim građevinama se javlja SINDROM BOLESNE ZGRADE (SBS sick building syndrome). To je čitav niz zdravstvenih simptoma koji bitno utječu na kvalitetu boravka i života u takvim prostorima. Tako su i austrijski ugostitelji aktivno sudjelovali u javnoj diskusiji provedenoj na temu ventilacije i klimatizacije u javnim prostorima odnosno građevinama. 3.3. Projektiranje novih građevina Prilikom projektiranja novih građevina javne namjene ili rekonstrukcije projektanti su u obvezi jednako poštivati norme, odnosno pravilnike donesene na saveznoj razini i one donesene na lokalnoj razini. Ukoliko se npr. rekonstruira neka građevina u povijesnoj jezgri i nikako nije moguće provesti sve tehničke zahtjeve predviđene propisima, tada se može zatražiti izuzeće pojedine odredbe za što se formira posebna komisija koja razmatra opravdanost zahtjeva i to se provodi potpuno javno. Naravno to se može provesti iznimno i samo pojedinačno za neku od odredbi, a nikako za veći dio njih. Pravilnicima je definirano jako mnogo detalja i tehničkih pojedinosti, između ostalog razine dozvoljene buke, minimalne površine u m 2 za sobe po broju ležajeva, razina filtracije svježeg zraka, količine svježeg zraka, stupanj učinkovitosti sustava ventilacije i klimatizacije i još mnogo toga što prelazi okvire ovog članka. Obzirom da je ovaj članak namijenjen prvenstveno za građevine s ugostiteljskim sadržajima priloženo ćemo dati neke od najinteresantnijih tehničkih zahtjeva za tu namjenu. Srednja brzina zraka u zoni boravka Maksimalna razlika između srednje temperature u prostoru i temperature struje ubacivanog zraka (unutar zone boravka) Standardne proračunske površine po jednoj osobi <0,2 m/s <4 C Hotelska soba 10 m 2 Restoran 1,5 m 2

Predavaonica 2,5 m 2 Standardne količine odsisanog zraka iz WC-a /Kupaonice 1 WC ili pisoar 55m 3 /h Svedeno na 1m 2 10,8 m 3 /h*m 2 Operativna temperatura zimi 20 C - 24 C Operativna temperatura ljeti 23 C - 26 C Maksimalna koncentracija CO 2 Minimalna količina svježeg zraka po osobi u prostoriji 800 ppm 35 m 3 /h Razine buke Hotel recepcija Hotel ulaz Sobe noću Sobe danju Restorani Kuhinja WC/ kupaonice 40 db(a) 40 db(a) 30 db(a) 35 db(a) 40 db(a) 55 db(a) 45 db(a) Tablica 2. Vrijednosti prema normi EN DIN 15251 Jednako su propisani sustavi koje je potrebito kontrolirati jedan puta godišnje (odn. najkasnije svakih 15 mjeseci) i o tome voditi zapisnik: 1. Sigurnosni sustavi rasvjete 2. Alarmni sustavi 3. Sustavi ventilacije i klimatizacije 4. Protupožarni sustavi Odabir odgovarajućeg sustava filtracije zraka je vrlo složen i ovisi od zone u kojoj se nalazi građevina ugostiteljske namjene. Taj proračun uzima u obzir opterećenost zraka štetnim tvarima, prašinom i ostalim tvarima pa se na taj način određuju potrebiti stupnjevi filtracije zraka.

Kao preporuka je također primjena završnog stupnja filtra klase F9, obzirom da isti filtrira preko 95% čestica veličine 0,5 μm i tako je u periodu pojave peludnih alergija osiguran sustav klimatizacije i ventilacije bez peludnih alergena. Filtracija zraka javnih prostora još većim stupnjem filtracije se ne preporuča zbog povećanih energetskih troškova i mogućeg štetnog djelovanja na imuni sustav. Povrat topline Uređaj za pripremu zraka Filtar Grijanje Ventilator Odsisni ventilator Regulacija Odsis Dobava Ventilirani prostori Slika 1. Tipičan sustav klimatizacije s povratom energije 3.4. Izvedba Prilikom odsjedanja u hotelu nailazimo na više vrsta prostorija. Prema namjeni prostorija u hotelima postoje i razni zahtjevi.

Zahtjevi: svaka soba mora biti klimatizirana neovisno o drugim prostorijama za sobe koje nisu u uporabi potrebno je osigurati regulaciju sustava sa minimalnim parametrima kuhinje koriste veliki dio ventilacije, proizvode mirise i imaju visoke zahjeve na odsis Za hotele potrebno je predvidjeti sustav sa 24 satnom fleksibilnošću. Svaka soba mora imati mogućnost vlastite regulacije da bi se mogli u svakom trenutku osigurati odgovorajući uvjeti. U Austriji se u ljetnim periodima može pojaviti visoka vlaga. To se događa kada se klimatizacija odvija na principu on/off. U tom slučaju potrebno je koristiti regulaciju s mogućnosću podešavanja. Neke osobe imaju nisku toleranciju prema razini buke pa ih rad određenih uređaja može smetati pri spavanju. Potrebno je koristiti opremu koja proizvodi nisku ili ne proizvodi buku. U prošlosti hoteli u Austriji izvedeni su sa sustavima ventilokonvektora, a danas se sve više koriste rashladne grede. Rashladne grede moderni su uređaji koji se koriste za hlađenje i/ili grijanje zraka u prostoru pomoću uređaja za hlađenje vode. Topli zrak se diže, ohladi se na elementima za hlađenje vode i spušta se natrag u prostor. Taj sustav štedi energiju jer odvođenje topline putem vode zahtijeva manje energije nego transport zrakom. Sustavi voda-zrak mogu se ugraditi otvoreno ili u spuštenim stropovima, a izrazito su prikladni za sanacije. Odlučuje se između aktivnih i pasivnih rashladnih greda. Pasivne su one koje služe samo za hlađenje, dok aktivne služe za hlađenje i/ili grijanje pri čemu se još dovodi i svježi zrak. Danas su sve više popularne u hotelima viših klasa zbog nepostojanja buke i atraktivnog dizajna. Nova generacija višenamjenskih rashladnih greda (Multi Service Beams) ne ispunjava samo uobičajene funkcije grijanja, hlađenja i ventilacije, već se može opremiti dodatnim tvorničkim uređajima, što omogućuje uštedu mjesta ugradnjom svjetiljki, osjetnika dima te zvučnika i raspršivača. Ovisno o arhitektonskim rješenjima zgrade, uređaji se mogu izraditi kao elementi dizajna, npr. kao stropno jedro ili ugraditi u stropnu konstrukciju da ne upadaju u oči. Naravno da je isto tako moguće povezivanje s izvođačima radova kako bi se bez problema došlo do najboljeg rješenja. Kod aktivnih rashladnih greda za hlađenje vode dodatno se dovodi svježi zrak iz centralnog uređaja u prostor. U usporedbi sa čistim zračnim sustavima, količina svježeg zraka, da bi se ostvario osjećaj ugode može se smanjiti na trećinu. Budući da sustav radi na principu indukcije dodatni ventilatori za transport zraka su nepotrebni što štedi energiju, a rad čini potpuno bešumnim. Ti sustavi štede prostor jer su dovoljni manji centralni uređaji, mogu se reducirati opskrbni vodovi, a visina ugradnje je mala. Njihov je pogon siguran, a održavanje nezahtjevno jer nema pokretnih dijelova. Rade u pogonu hlađenja i grijanja, tako da nisu potrebni dodatni radijatori.

Ventilokonvektori Višenamjenske rashladne grede Prednosti: - manji uređaji - veći učin zbog prisline konvekcije uz pomoć ventilatora - jeftiniji uređaji - nema održavanja - jeftinija eksploatacija - povećani rashadni učin zbog režima rada 22/16 u odnosu na 16/12 - hlađenje, svježi zrak i odsis u jednom uređaju - višestruka namjena, moguća ugradnja zvučnika, rasvjete, sprinklera, detektora dima - bešuman rad (nema pokretnih djelova) - jednostavna ugradnja (plug & play) - skraćeno vrijeme montaže zbog sklapanja u tvornici - brža amortizacija investicija Nedostaci: - pojava propuha - buka - neugoda u prostoru - pokretni djelovi - veći uređaji - skuplji uređaji nego ventilokonvektori, ali je cjelokupni sustav jeftiniji - potrebno održavanje - skuplji ekspolatacijski troškovi - smanjuje prostor Tablica 3. Usporedba s klasičnim sustavom (npr. ventilokonvektori):

Rashladne grede mogu se sa sigurnošću primjeniti u hotelima. U odnosu na sustave samo sa zrakom, sustavi aktivnih rashladnih greda su visokoučinkoviti, količina zraka može se svesti na minimum. Manji su i troškovi sveukupne početne investicije jer su potrebni manji gabariti kanala, te postoji mogućnost pojave dodatnih katova. Razlika u visini od oko 700 mm omogućuje izgradnju dodatne etaže na svaka četiri kata. Grede su višenamjenske te nema potrebe zasebne instalacije ostalih sustava, detekotora dima, rasvjete, zvučnika. Nije potrebno potrebno povlačenje kablova za svaki sustav. Ugradnja je jednostavna, postoji sklapanje u tvornici, zbog toga je i skraćeno vrijeme montaže. Sklapanje u tvornici isto tako rezultira kraćim proizvodnim ciklusom, višom kvalitetom i boljom sigurnošću. Ne dolazi do pojave buke jer nema pokretnih djelova, a održavanje je svedeno na minimum. Ukratko višenamjenske grede su sustav koji investitoru štedi prostor, novac, vrijeme montaže, smanjuje troškove održavanja, omogućuje jednostavnu ugradnju, bržu amortizaciju investicija, a prije svega pruža visoku kvalitetu i sigurnost. 4. Pušenje i zakon o pušenju U Austriji je od 1.1.2009. na snazi zakon o pušenju o kojem se i u Hrvatskoj svojevremeno mnogo govorilo. Ukratko, svi ugostiteljski lokali površine do 50 m 2 mogu odabrati da li će u njima biti dozvoljeno pušenje ili ne. Ugostiteljski lokali i restorani površine veće od 50 m2 moraju imati posebno izdvojenu prostoriju za pušače. Ta prostorija nikako ne može biti najveća prostorija u lokalu, ne smije biti ista prostorija gdje radi osoblje lokala i mora fizički biti izdvojena od ostalog dijela lokala. Nikako nije dozvoljeno strujanje dima iz pušačke prostorije u ostali dio lokala. Prostorija gdje je dopušteno pušenje mora biti odijeljena vratima koja su stalno zatvorena (izuzev prolaza gostiju ili osoblja). U toj prostoriji je dozvoljena konzumacija jela i pića. Ukoliko netko od gostiju zapali cigaretu u lokalu u kojem nije dozvoljeno pušenje ili zapali cigaretu u dijelu lokala koji nije namijenjen pušačima može biti kažnjen kaznom do 1.000 eur-a, a vlasnik lokala do 10.000 eur-a. Tako visoke kazne su predviđene obzirom na manjak inspekcijskih službi koje mogu provoditi rutinske kontrole. 5. Zaključak Nasuprot unutarnjem uređenju, ljubaznom osoblju, dobroj hrani i ostalim parametrima koji su odmah oku uočljivi, sustavi klimatizacije i ventilacije nisu uočljivi na prvi pogled, ali su presudni za osiguranje ugodnog boravka u ugostiteljskim prostorima. Da bi se gosti osjećali ugodno u turističkim objektima, potrebna je kvalitetna i zdrava klimatizacija. Izvori zagađenja unutar građevine često uzrokuju zagađena čija je štetnost na zdravlje veća nego što je utjecaj vanjskog zraka. Razne vrste bakterija, plijesan, pelud i virusi uzrokuju biološko zagađenje prostora. Navedeno direktno utječe na osjećaj ugode u prostoru, a samim time i zadovoljstvo gosta. U prošlosti hoteli u Austriji bili su izvedeni sa sustavima ventilokonvektora, danas se sve više koriste rashladne grede. U odnosu na sustave samo sa zrakom, sustavi aktivnih rashladnih greda su visokoučinkoviti, a količina zraka može se svesti na minimum. Manji su i

troškovi početne investicije jer su potrebni manji gabariti kanala, te postoji mogućnost pojave dodatnih katova. Rashladne grede su sustav koji investitoru štedi prostor, novac, vrijeme montaže, smanjuje troškove održavanja, omogućuje jednostavnu ugradnju, bržu amortizaciju investicija, a pruža visoku kvalitetu i sigurnost. 6. Bibliografija 1. EN 13779:2007 Lüftung von Nichtwohngebäuden Allgemeine Grundlagen und Anforderungen für Lüftungs Klimaanlagen und Raumkühlsysteme 2. EN 15251:2007 Eingangsparameter für das Raumklima zur Auslegung und Bewertung der Energieeffizienz von Gebäuden Raumluftqualität, Temperatur, Licht und Akustik 3. Energy-efficient mechanical ventilation systems, Good PRACTICE GUIDE 257; ETSU; Oktober 1998 4. Haines, R.W. and D.C. Hittle (2006). Control Systems for heating, ventilation and air conditioning, 6th ed. Springer, New York 5. Lehr, V.A. (1995). Current trend sin hotel HVAC design. Heating/Piping/Airconditioning, February 6. Moderne energieeffiziente Lüftungsanlagen für gesundes Wohnen; Herausgeber: Landesgewerbeamt Baden-Württemberg, Informationszentrum Energie (Stand August 2008) 7. OIB (Österreichisches Institut für Bautechnik) 300-008/07 - Richtlinien Stück 31, Nr. 31/2008; http://www.oib.or.at/ 8. Recknagel, Sprenger, Schramek, Čeperković (2004). Grejanje i klimatizacija 9. Schmidt; Prof. Dr.-Ing. M.; F. Kolarik; G. Knabe; Prof. Dr.-Ing. habil. G.; Lampert Dipl.-Ing. J.; Forschungsvorhaben BOLKA - Bestimmung des Energiebedarfs zur Optimierung von Luftkanalsystemen Raumlufttechnischer Anlagen; Universität Stuttgart, TU Dresden (Stand: 25. Juli 2008) 10. TROX life magazin, (2011). Hotel Air. Sept/2011 11. Vašatko Zdenko, (2009). Ventilacija građevina i potreba za svježim zrakom 12. 2006 ASHRAE Handbook Refrigeration 13. 2007 ASHRAE Handbook HVAC Aplications 14. 2008 ASHRAE Handbook HVAC Systems and Equipment 15. 2009 ASHRAE Handbook Fundamentals 16. 2012 Bundeskanzleramt Österreich Rechtsinformationssystem; BGB1. II Nr. 368/1998, Artikel 13, 22, 26, 27, 28; http://www.ris.bka.gv.at/default.aspx

7. Kratka biografija autora Zdenko Vašatko rođen je 10.03.1965. godine u Zagrebu. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu završava 1991. na odjelu strojarstva, smjer grijanje, hlađenje, klimatizacija. Od 1994. Godine radi u TROX GmbH gdje prolazi sve faze od projektno-istraživačkog rada do proizvodnih procesa. Voditelj je predstavništva tvrtke u Republici Hrvatskoj. Član je Hrvatske komore inženjera strojarstva, predavač na Hrvatskom tehničkom veleučilištu i autor više članaka i radova s područja klimatizacije i ventilacije. Vedran Kren rođen je 07.01.1983. godine u Zagrebu. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu završava 2007. na odjelu strojarstva, smjer materijali. Od 2008. Godine radi u TROX GmbH gdje prolazi sve faze od projektno-istraživačkog rada do proizvodnih procesa. Voditelj je tehničke podrške tvrtke u Republici Hrvatskoj.