Ekonomska isplativost agroturističkovinarskog gospodarstva na vinskoj cesti

Similar documents
BENCHMARKING HOSTELA

Ekonomska i financijska analiza proizvodnje povrća na otvorenom i u zaštićenom prostoru

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP

PROJEKTNI PRORAČUN 1

SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu

ORGANIZACIJA I EKONOMIKA PROIZVODNJE JANJADI NA OPG-u ANTE URSIĆ

FINANCIJSKI REZULTATI ZA PRVO TROMJESEČJE GODINE

Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

THE IMPACT OF AGROTOURISM ON AGRICULTURAL PRODUCTION UTJECAJ AGROTURIZMA NA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

USPOREDBA POSLOVANJA RAZLIČITIH TIPOVA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA U HRVATSKOJ

Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj

Tourist Traffic in the City of Rijeka For the Period Between 2004 and 2014

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Podešavanje za eduroam ios

Costs in the function of business decision making for mushroom production Troškovi u funkciji poslovnog odlučivanja pri proizvodnji šampinjona

Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u godini

ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS

SVEUĈILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Port Community System

Nejednakosti s faktorijelima

NAUTICAL TOURISM - RIVER CRUISE ONE OF THE FACTORS OF GROWTH AND DEVELOPMENT OF EASTERN CROATIA

Mogućnosti i ograničenja razvitka agroturističkog gospodarstva studij slučaja u Istri

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

EKONOMSKA USPJEŠNOST UZGOJA MUZNIH KRAVA NA PRIMJERU ISTRE ECONOMIC EFFICACY OF MILKING COW BREEDING ON ISTRIA SAMPLE

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

IMPORTANCE OF AGROTOURISM FOR SUSTAINABLE ECONOMIC DEVELOPMENT OF BARANJA ZNAČAJ AGROTURIZMA ZA ODRŽIVI RAZVOJ GOSPODARSTVA BARANJE

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Utvrđivanje cijene koštanja proizvodnje jabuke primjenom analitičke obračunske kalkulacije

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

DOPRINOS POKRIĆA U HOTELSKOJ INDUSTRIJI - HOTEL AURORA, JADRANKA HOTELI d.o.o

FINANCIJSKI REZULTATI PRVO POLUGODIŠTE 2016.

EKSPLOATACIJSKE ZNAČAJKE RAZLIČITIH KOMBAJNA ZA BERBU GROŽĐA OPERATING PARAMETERS OF DIFFERENT HARVESTERS FOR GRAPE HARVESTING

NATURALNI I EKONOMSKI POKAZATELJI PROIZVODNJE ŠEĆERA U HRVATSKOJ

Analiza berzanskog poslovanja

Značajke agroturističke potražnje u odabranim županijama Hrvatske

AGROTURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ I NEKIM DRŽAVAMA EUROPSKE UNIJE AGRITOURISM IN CROATIA AND SOME EU COUNTRIES

SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH

Turistička zajednica grada Zagreba

i FACULTY OF AGRICULTURE UNIVERSITY OF ZAGREB i DEPARTMENT OF AGRICULTURAL ECONOMICS AND RURAL SOCIOLOGY

OPEN SOURCE PROJECT :: BAST Business Account Software Technology 1/15 CSYSTEMS PROGRAMSKI PAKET ZA KNJIGOVODSTVO KNJIGOVODSTVO PROIZVODNJE VINA

Usporedba makroekonomskih i poslovnih pokazatelja prehrambene industrije Hrvatske i Europske unije

ANALIZA TEHNO EKONOMSKE PRIHVATLJIVOSTI METODE UTISKIVANJA OTPADA U POGODNE NASLAGE STIJENA

AGROTURIZAM KAO DODATNE DJELATNOSTI NA OBITELJSKIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA BOSNU I HERCEGOVINU 2017 Proizvodni pristup, prvi rezultati

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

UDK/UDC : :330.55(497.5) Prethodno priopćenje/preliminary communication. Nikolina Vojak, Hrvoje Plazonić, Josip Taradi

Važniji tehnološki činitelji i ekonomski rezultati pri uzgoju sjemenskog suncokreta na Poljoprivrednom institutu u Osijeku

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA BOSNU I HERCEGOVINU 2016 Proizvodni pristup, prvi rezultati

Corresponding author:, tel.: +385/52/408300, fax.: +385/52/431659,

STANDARDI IZVJEŠTAVANJA U HOTELIJERSTVU

Transferne cijene i njihove porezne implikacije

DEVELOPMENT POSSIBILITIES FOR THE LOCATION IN ŽUDETIĆI LIST 1

Risk management on the winegrowing farms at Northwest Croatia Upravljanje rizikom na vinarsko-vinogradarskim gospodarstvima Sjeverozapadne Hrvatske

TURISTIČKA SATELITSKA BILANCA IZRAVNI I NEIZRAVNI UČINCI TURIZMA U RH. Opatija,

Tablice. 1. Trošarine na duhanske proizvode. Tablica 1.1. Pregled propisa koji uređuju oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji Tablica 1.2.

Fakultet strojarstva i brodogradnje ZAVRŠNI RAD

Prodanović Radivoj 1 Babović Jovan 2

2/2010. hrvatski turizam u brojkama croatian tourism in numbers. VOL 4. broj VOL 4. issue ISSN

HRVATSKO TRŽIŠTE MEDA U EUROPSKOM OKRUŽENJU. Dragana Dukić (1), Z. Puškadija (2), I. Štefanić (2), T. Florijančić (2), I.

ZNAČAJ POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I GOSPODARSTVIMA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE

STRUKTURA TROŠKOVA U TEHNOLOŠKOM POSTUPKU UZGOJA ŠAMPINJONA

PROGRAMI DODJELE BESPOVRATNIH POTPORA ZA TURIZAM U 2017.

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

Upravljanje poduzećem i planiranje budućeg razvoja temelji se na donošenju takvih

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

Mogudnosti za prilagođavanje

LTATI Zagreb, travanj 2013.

AGROTURIZAM KAO OBLIK MALOG PODUZETNIŠTVA NA PRIMJERU BAĆULOVA DVORA

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem

SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ POSLOVNE EKONOMIJE

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

KOMASACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U HRVATSKOJ U FUNKCIJI VEĆE KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE. Slovenia SAŽETAK UVOD

POSLOVNI PLAN NA PRIMJERU WINE BARA MATELA

Uvod u mikroekonomiju

PROJEKT IZGRADNJE BRODA ZA NAUTIČKI TURIZAM

PRIVREDNI VJESNIK. prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 6. ožujka 2017., godina LXIII, broj 3968

Third International Scientific Symposium "Agrosym Jahorina 2012"

OBRAČUN I ANALIZA POSLOVANJA NA PRIMJERU PROIZVODNOG PODUZEĆA

Transformation of the functional and spatial structure of rural areas and agriculture in Croatia

METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica

OBRAČUN TROŠKOVA U PROIZVODNOM PODUZEĆU

24th International FIG Congress

Aktualnost, mogućnosti i perspektive uzgoja LAB-ama u Malesiji

Ekonomski aspekti proizvodnje suncokreta u Srbiji

Ključne brojke. Key Figures HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

Marketing atributi vina kao podloga razvoju vinskih cesta

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

Transcription:

ISSN 1333-2422 UDK = 379.8 : 910.4 : 634.8 STRUČNI RAD Ekonomska isplativost agroturističkovinarskog gospodarstva na vinskoj cesti SAŽETAK Lavoslava Švarca 8, 10000 Zagreb (mihaela.vrbetic@gmail.com) Vinarsko-vinogradska proizvodnja je tradicionalna grana poljoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj. Provedeno se istraživanje temelji na jednom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje je uspjelo stvoriti imidž, strategiju proizvodnje i plasman vina na tržištu. Svoj opstanak i probitak na tržištu gospodarstvo temelji na diverzificiranim djelatnostima gdje posebnu ulogu ima agroturizam. Analiza ekonomskih pokazatelja izdvojenog gospodarstva pokazuje uspješnost u vođenju gospodarstva, a financijska analiza ukazuje na dobro realiziranu investiciju. Prikazom strukture prodaje uspoređena je isplativost prodaje vina direktno na agroturističkom gospodarstvu i prodaje neizravnim kupcima te su dane preporuke za efikasno vođenje gospodarstva. Ključne riječi: vinarsko-vinogradarska proizvodnja, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, ocjena investicije, ekonomičnost, rentabilnost, produktivnost UVOD Vinarsko-vinogradska proizvodnja je tradicionalna grana poljoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj, kojom se pretežito bave manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva. S obzirom na prednost prirodnih uvjeta i tradiciju proizvodnje koje nudi Plešivička vinska cesta, postoji potražnja na tuzemnom i inozemnom tržištu. Cilj ovoga rada je bio ostvariti kontakt s poljoprivrednim gospodarstvom i prikupiti informacije o cjelokupnom poslovanju od proizvodnje i prerade grožđa do, na kraju, prodaje vina. Analize ovakovog tipa nisu toliko rađene te je glavna motivacija za pristup tematici bila približiti javnosti važnost značaja bavljenja agroturizmom i vinarstvom kao izvorom prihoda za cijelu obitelj. MATERIJAL I METODE Financijska analiza je izrađena prema anketnoj upitnici o kapacitetima i proizvodnji gospodarstva s Plešivičke vinske ceste, a radi boljeg razumijevanja zadane teme provest će se i dubinski intervju. Analiza obuhvaća kalkulacije i izračun cijene koštanja (dobivene na temelju ukupnih troškova i prinosa). Ocjena efikasnosti poslovanja temeljit će se na pokazateljima uspješnosti poslovanja: ekonomičnosti, rentabilnosti i produktivnosti.

Ekonomska isplativost agroturističko-vinarskog gospodarstva na vinskoj cesti 75 Tehnološki normativi preuzeti su iz stručne literature. Anketna upitnica je provedena na gospodarstvu s Plešivičke vinske ceste prema sljedećim stavkama: a. Veličina nasada, broj parcela, uzgojni sortiment vinove loze b. Zaposleni na gospodarstvu i sezonski radnici c. Vrijednost objekata, opreme i strojeva d. Zaštita nasada e. Troškovi servisa i mehanizacije f. Radovi u vinogradu: frezanje, košnja, okopavanje g. Sezonska radna snaga: rezidba, popravak armature, pljevljenje mladica, berba h. Agroturistička ponuda na gospodarstvu: uključuje ponudu hrane i pića, te degustacije vina i. Prodaja vina direktno na gospodarstvu ili kupcu j. Kalkulacije proizvodnje grožđa i vina k. Preporuke za unapređenje poslovanja gospodarstva REZULTATI I RASPRAVA Plešivičko vinogorje se smjestilo na južnim, istočnim i zapadnim pristrancima i obroncima Samoborskog Plešivičkog gorja. Vinogradi se u podregiji penju i do 400 m nadmorske visine i u većini su vrlo povoljnih ekspozicija. Podregija je poznata po raznolikosti geoloških suptrata i tala koja su se na njima razvila. Kontinentalna klima s izraženim mikroklimatskim obilježjima pogoduje vinogradarstvu jer se broj sunčanih sati penje i do 1900 godišnje, dok oborina padne i do 1076 mm godišnje. Sortiment je raznovrsan, od starih tradicionalnih kultivara: štajerska belina, lipovina (Poljoprivredna zadruga Plešivica, http://www.plesivica.hr/ vinogorje, Pristupljeno 09.09.2016.). Od 2005. godine subvencija za preporučene bijele sorte iznosi 5,00 kuna/sadnici, a za Portugizac 7,00 kuna/sadnici. Prema projektu Subvencioniranja premije osiguranja nasada odobreno je vinogradarima s područja grada Jastrebarskog subvencija premije osiguranja nasada vinove loze u iznosu od 25 %. Također su određene i subvencije za troškove nastale pri okrupnjavanju zemljišta u iznosu od 50 % stvarnih troškova, odnosno najviše 1.000,00 kuna/ha pravno sređenog poljoprivrednog zemljišta. Subvencije za otvaranje smještajnih kapaciteta su ostvarene u iznosu od 2.000,00 kuna po ležaju (jednokratno). U šestogodišnjem razdoblju od 2005. do 2011. godine u sufinanciranje smještajnih kapaciteta uloženo je sveukupno 222.000,00 kn na Plešivičkoj vinskoj cesti. Za nabavku loznih cjepova izdvojeno je u periodu od 2005. do 2011. godine 1.688.266 kn. Broj zasađenih loznih cjepova iznosio je u navedenom sedmogodišnjem razdoblju 425.464 komada (1. Režek Z., Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada Jastrebarsko za 2012. godinu, (2012), Jastrebarsko).

76 Slika 1. Primjer vinotočja na Plešivičkoj vinskoj cesti Najvažnije sorte koje se uzgajaju u ovoj podregiji su: Graševina, Pinot bijeli, Pinot sivi, Silvanac zeleni, Sauvignon, Rizling rajnski, Traminac, Chardonnay, Veltlinac crveni, Plavec žuti, Šipelj, Kraljevina, Frankovka, Portugizac, Pinot crni i Zweigelt. Obitelj čije se poslovanje analizira u ovom radu je 2000. godine obrađivala 12.500 trsova, a sada obrađuje 18.000 trsova. Planira obrađivati ukupno 5 hektara vinograda, odnosno 20.000 trsova; posjeduju i podrum s kapacitetom od 500 hl. Godišnje proizvedu 250 hl vina, od čega je oko 80 hl vina s oznakom kontroliranog podrijetla. Otvaranjem Plešivičke vinske ceste 2000. godine renoviraju se podrumi i počinje izgradnja degustacijske sale, proširuje se ponuda gospodarstva dodatnom gastronomskom ponudom koja je bazirana na domaćim specijalitetima. Slika 2. Amfiteatralni izgled vinograda u podregiji Plešivica

Ekonomska isplativost agroturističko-vinarskog gospodarstva na vinskoj cesti 77 Ponuda vina na gospodarstvu Bogata ponuda vina je jedno od glavnih obilježja gospodarstva. Veliki naglasak je stavljen na označavanje vina oznakom kontroliranog podrijetla i to 32 % ukupnog vina. U svom proizvodnom asortimanu nude sljedeća vina: Chardonnay, Sivi pinot, Traminac, Rizvanac, Rajnski rizling i Portugizac. U ponudi se nalazi i organiziranje degustacije vina na gospodarstvu uz najavu. Degustacija uključuje tri sorte vina koje se kušaju (dva bijela vina i jedno crno), a iznosi 30,00 kn/osobi ili 50,00 kn/osobi (uz dodatak hrane). Posebno se među vinima ističe Traminac intenzivnim i cvjetnim mirisom. Karakterizira ga nešto duža maceracija te odležavanje na finom talogu koji daju vinu aromu, sklad okusa i osebujan miris. Mnogi ga nazivaju Kraljem vina. Traminac spada u kategoriju vrhunskih vina s oznakom kontroliranog podrijetla, a poznat je i po brojnim medaljama osvojenim na natjecanjima. Od crnih vina tu je vino Portugizac koje je ujedno i autohtona sorta na Plešivici. Karakterizira ga rubin crvena boja i vrlo brzo dozrijevanje te se bere kao prvo grožđe u vinogradu na jesen. Slika 3. Podrum vinotočja na Plešivici Kalkulacije na gospodarstvu Iz prikazane kalkulacije proizvodnje grožđa na gospodarstvu (tablica 1) vidljivo je da troškovi materijala iznose 6,40 % od ukupnih troškova, troškovi radne snage iznose 6 % od ukupnih, a troškovi rada strojeva iznose 3,9 % ukupnih troškova proizvodnje. Ukupni troškovi proizvodnje grožđa iznose 16,3 % od ukupnih prihoda. Godišnje se na gospodarstvu proizvede 25.000 litara vina te ostvaruje neto dobit od njegovog plasmana 350.000,50 kn. Ukupni troškovi prerade grožđa u proizvodnji vina iznose 36,2 % ukupnih troškova (tablica 1). Članovi kućanstva nemaju definiran rad po satnici nego po radnom danu, a i zajedno su više usmjereni na rast i razvoj gospodarstva nego na osobnu ekonomsku korist. Tablica 1. Kalkulacija troškova proizvodnje grožđa

78 Tablica 1. Kalkulacija troškova proizvodnje grožđa Jedinica mjere Količina Sati Cijena (kn) Iznos (kn) 1. TROŠKOVI MATERIJALA 49.327,00 Stajski gnoj T 50 500,00 25.000,00 NPK (50 kg vreće) Kg 800 190,00 3.040,00 KAN (50 kg vreće) Kg 600 116,00 1.392,00 UREA (50 kg vreće) Kg 400 220,00 1.760,00 Pesticidi Kg 90 170,00 15.300,00 Vezivo Kg 27 105,00 2.835,00 2. LJUDSKI RAD 46.000,00 Članovi kućanstva R.D. 96-2.000,00 Rezidba R.D. 490 25,00 12.250,00 Iznošenje rozgve R.D. 60 25,00 1.500,00 Popravak armature R.D. 90 25,00 2.250,00 Vezanje R.D. 120 25,00 3.000,00 Skidanje zaperaka R.D. 400 25,00 10.000,00 Berba R.D. 600 25,00 15.000,00 3. RAD STROJEVA 30.200,00 Obrada tla R.D. 48 25,00 1.200,00 Servis 4.000,00 Gorivo 25.000,00 UKUPNO RAD I MATERIJAL 125.527,00 AMORTIZACIJA VINOGRADA 17.510,00 UKUPNI TROŠKOVI 125.527,00 Slika 4. Proizvodnja grožđa, sorta Portugizac

Ekonomska isplativost agroturističko-vinarskog gospodarstva na vinskoj cesti 79 Tablica 2. Kalkulacija proizvodnje vina na gospodarstvu Jedinica mjere Količina Cijena (kn) Iznos (kn) 1. VRIJEDNOST PROIZVODNJE 696.250,00 Izravna prodaja u sklopu agroturizma L 1.250 40,00 50.000,00 Rinfuzna prodaja na OPG-u (posjetioci, kupci) L 16.500 15,00 247.500,00 Točiona Karlovac (izvan OPG-a) L 7.250 55,00 398.750,00 2. TROŠKOVI MATERIJALA L 142.774,00 Grožđe 125.527,00 Materijal - 12.540 0,65 8.151,00 Ambalaža kom 200 15,00 3.000,00 Ostali materijal - 20.320 0,30 6.096,00 3.TROŠKOVI RADA LJUDI - 144.453,00 Članovi kućanstva H 6.923 135.778,00 Prihvat sirovina H 70 25,00 2.250,00 Taloženje H 62 25,00 1.550,00 Kontrola H 55 25,00 1.375,00 Pretoci H 35 25,00 875,00 Punjenje H 45 25,00 1.125,00 Ambalažiranje H 60 25,00 1.500,00 4. ENERGIJA 19.200,00 5. AMORTIZACIJA 39.822,50 6. UKUPNI TROŠKOVI 346.249,50 7. NETO DOBIT 350.000,50 Cijena koštanja 13,85 Prihodi od prodaje vina Iz tablice 3 je vidljivo da se vino prodaje izravnom prodajom na gospodarstvu i izravnom prodajom putem agroturističke ponude. Izravna prodaja na gospodarstvu uključuje prodaju svih vina s ukupnom količinom od 3 %, a iznosi 30.000,00 kn na godišnjoj razini. Putem izravne prodaje na agroturizmu plasiraju 27 %, a godišnji prihodi iznose 506.250,00 kn. Prihodi od prodaje vina izvan gospodarstva se odnose na rinfuznu prodaju i prodaju u točionici vina u Karlovcu. Za prodaju kupcima u ponudi se nalaze vina Rizvanac, Portugizac i vino rinfuza koja u količini od 12.500 litara uz cijenu od 15kn/l ostvaruje prihode od 187.500,00 kn. Izuzetno su ponosni na otvorenje nove točionice vina u Karlovcu gdje gospodarstvo plasira 5.000 litara vina godišnje uz cijenu od 55kn/l i ostvaruje prihod u iznosu od 275.000,00 kn (tablica 3).

80 Tablica 2. Kalkulacija proizvodnje vina na gospodarstvu Način prodaje Pakiranje (l) Prodana količina(l) Cijena (kn) Prihodi (kn) Izravna prodaja 0,75 750 40 30.000,00 Izravna prodaja putem agroturističke ponude 0,75 6750 75 506.250,00 Rinfuzna prodaja 1 12.500 15 187.500,00 Prodaja putem točione 0,75 5.000 55 275.000,00 UKUPNO 25.000 998.750,00 Tablica 4. Račun dobiti i gubitka na agroturističkom gospodarstvu (kn) Ukupni prihod Kn 1.271.250,00 Prihod od vina kn 998.750,00 Prihod od hrane kn 152.000,00 Ukupni trošak kn 955.626,00 Trošak hrane proizvedene na vlastitom gospodarstvu kn 170.032,00 Trošak kupovne hrane kn 110.000,00 Trošak proizvodnje vina kn 306.427,00 Amortizacija agroturističkog kompleksa kn 157.250,00 Trošak radne snage kn 158.482,00 Vezivo kn 2.835,00 Servis kn 4.000,00 Nafta i maziva kn 25.000,00 Energija kn 19.200,00 Knjigovodstveni servis kn 2.400,00 Bruto dobit kn 315.624,00 Neto dobit kn 252.499,2 Ekonomičnost 1,33 Rentabilnost % 26,40 Produktivnost kn/sat 72,66

Ekonomska isplativost agroturističko-vinarskog gospodarstva na vinskoj cesti 81 Usporedbom kanala prodaje vina vidljivo je da se veći prihodi ostvaruju prodajom vina u sklopu agroturističke ponude, gdje se ostvaruje gotovo dvostruko veća cijena butelje nego što se ostvaruje izravnom prodajom. Ocjena poslovanja gospodarstva Poljoprivredno gospodarstvo je u protekloj 2012. godini ostvarilo prihode od 1.271.250,00 kuna, od čega su najveći prihodi ostvareni od prodaje vina na gospodarstvu. Ostvarena neto dobit gospodarstva iznosi 31,5 % od ukupnih prihoda kuna (tablica 4). Ekonomičnost gospodarstva iznosi 1,33; temeljem toga podatka možemo zaključiti da ono posluje ekonomično i da na svakih utrošenih 100,00 kuna ostvaruje prihod od 133,00 kune. Povećanje ekonomičnosti poslovanja može se postići povećanjem proizvodnje uz nepromjenjive troškove, ostvarivanjem većih prodajnih cijena i usluga te ponudom dodatnih sadržaja na gospodarstvu. Rentabilnost gospodarstva iznosi 26,4 % što ukazuje na rentabilno poslovanje u protekloj godini. Produktivnost na temelju izračunatih prihoda i sati rada iznosi 72,66, što znači da se po satu rada ostvaruje prihod od 72,66 kuna. Tablica 5. Financijski pokazatelji u proizvodnji vina na gospodarstvuproizvodnji vina na gospodarstvu EKONOMIČNOST(ukupni prihod/ukupni trošak) 2,01 RENTABILNOST (dobit/ukupni troškovi x 100) 101,10 PRODUKTIVNOST (ukupni prihod/sati rada) 76,06 ZAKLJUČAK Možemo zaključiti da prema analizi učinkovitosti gospodarstvo ostvaruje: a) Ekonomičnost u proizvodnji vina je 2,01, dok je kod ukupne agroturističke ponude 1,33. Veći prihodi se ostvaruju u prodaji vina unutar gospodarstva, gdje sa na svakih utrošenih 100,00 kuna ostvaruje prihod od 201,00 kuna. b) Produktivnost na temelju izračunatih prihoda i sati rada je u proizvodnji vina iznosi 76,06, dok na agroturističkom gospodarstvu iznosi 72,66. Prema tome, na agroturističkom gospodasrtvu se ostvaruje manji prihod od 72,66 kune po satu rada. c) Rentabilnost je kod prodaje vina 101,1 %, a kod ukupne agroturističke ponude 26,4 %. d) Usporedbom prodaje vina na gospodarstvu i izvan njega dobili smo analizu isplativosti prodaje. Dobivena analiza pokazuje da je isplativija prodaja vina unutar agroturističke ponude. Istraživanje i analiza gospodarstva pokazuju perspektivu za razvoj te ukazuju da ima prostora za dodatnim sadržajima kojima bi se kvalitetno ispunio period tijekom zimskog dijela godine kada je na

82 raspolaganju više slobodnoga vremena. Jedna od vizija gospodarstva je povezivanje s drugim agroturističkim gospodarstvima ili obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave primjerice uzgojem konja, a time bi dodatno obogatili svoje sadržaje i privukli turiste još bogatijom turističkom ponudom. LITERATURA Režek Z. (2012.). Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada Jastrebarsko za 2012. godinu. Jastrebarsko. Turistička zajednica Grada Jastrebarsko, www. tzgj.hr (22. travnja 2016.) Poljoprivredna zadruga Plešivica, http://www. plesivica.hr/vinogorje (09.09.2016.) Economic efficiency of agrotourist-wine farm on the wine road SUMMARY Winery-vineyard production is a traditional branch of agricultural activities in Croatia, whose production is mainly engaged in small family farms. Given the advantage of natural conditions and the tradition of offering Plešivička wine road, there is a demand on the domestic and foreign markets. Conducted a study based on a family farm that has managed to create an image, a strategy of production and sale of wine on the market. Their survival and gain market economy based on diversified activities where special role is dedicated to agritourism. Analysis of economic indicators shows success in managing the economy and the economic analysis indicates a wellrealized investment. Overview of the sales ratio is shown feasibility sales of wine directly to agrobusiness and customer sales and recommendations were given for the effective management of the economy. Key words: winery production, family farm, investmentgrade, cost-effectiveness,costeffectiveness, productivity