SNAŽNIJI GLAS STUDIJA - Serija praćenja javnog mnijenja

PARLAMETAR 2017. SNAŽNIJI GLAS MIŠLJENJE GRAĐANA O PARLAMENTU I EU-U STUDIJA - Serija praćenja javnog mnijenja Anketa Eurobarometra koju je naručio Europski parlament Glavna uprava za komunikaciju Odjel za praćenje javnog mišljenja listopad 2017. PE 608.741

PARLAMETAR 2017. SNAŽNIJI GLAS MIŠLJENJE GRAĐANA O PARLAMENTU I EU-U STUDIJA Serija praćenja javnog mnijenja Glavna uprava za komunikaciju Odjel za praćenje javnog mnijenja

4 PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS IMPRESUM AUTORI Philipp SCHULMEISTER, načelnik Odjela (urednik) Elise DEFOURNY, Said HALLAOUY, Luisa MAGGIO Matthias BÜTTNER GRAFIČKA PODRŠKA Katarzyna ONISZK, Marianna COLONNA Rukopis dovršen u listopadu 2017. Bruxelles, Europska unija, 2017. Fotografija na naslovnici: Shutterstock O IZDAVAČU Ovaj je dokument izradio Odjel za praćenje javnog mnijenja u okviru Glavne uprave za komunikaciju (DG COMM) Europskog parlamenta. Odjelu za praćenje javnog mnijenja možete se obratiti na adresi: public.opinion.monitoring@europarl.europa.eu JEZIČNA VERZIJA Izvornik: EN IZJAVA O ODRICANJU ODGOVORNOSTI Ovaj je dokument pripremljen za zastupnike i osoblje Europskog parlamenta te je ponajprije namijenjen njima kako bi im pomogao u njihovu parlamentarnom radu. Za sadržaj ovog dokumenta odgovoran je isključivo njegov autor (autori) i mišljenja izražena u njemu ne treba smatrati službenim stajalištem Parlamenta.

PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS 5 SADRŽAJ PREDGOVOR... 7 SAŽETAK... 9 KONTEKST... 11 POGLAVLJE I.: SNAŽNIJI GLAS... 13 Moj se glas računa u EU-u i u mojoj zemlji... 14 Zanimanje za europske poslove... 16 Članstvo u EU-u kao dobra stvar... 17 Moja zemlja ima koristi od članstva u EU-u... i zašto... 18 Idu li stvari u pravom smjeru... 23 Jesu li moja zemlja ili EU na pravom putu... 26 Predodžba Europskog parlamenta i njegova uloga... 26 Zanimanje za europske izbore... 30 POGLAVLJE II.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI... 31 Borba protiv prijetnje terorizma... 33 Sociodemografski profili ispitanika... 39 Europski i nacionalni identitet: zajednička osnova... 40 Naglasak na digitalnoj Europi... 41 Naglasak na kibernetičkoj sigurnosti... 41 POGLAVLJE III.: POZIV NA DJELOVANJE NA TEMELJU JASNIH VRIJEDNOSTI... 43 Borba protiv terorizma prioritet je za... 44 Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti... 45 Borba protiv nezaposlenosti mladih... 46 Borba protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima... 47 Borba protiv klimatskih promjena i poticanje gospodarstva: proturječni ciljevi.. 48 Čvrsta predanost europskim vrijednostima... 50 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE... 54

6 PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS

PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS 7 PREDGOVOR Mišljenja su važna. Za demokratski izabran Europski parlament najvažnije je da svi građani u Europskoj uniji budu zastupljeni i da se njihov glas čuje, da se ta mišljenja slušaju i da se shvaća njihova raznolikost. U svojoj desetoj godini postojanja Parlametar Europskog parlamenta i dalje prati mišljenja europskih građana o članstvu u EU-u i njegovim koristima, o tome čuje li se njihov glas u Uniji i, naposljetku, o njihovu stavu prema Europskom parlamentu, njegovim prioritetima, postupcima i misijama. Parlametar je, stvarajući zajedničku sliku iz raznolikosti, odraz današnje Europske unije. Od 2007. godine ankete Parlametra pružaju sažet i bogat prikaz načina na koji se javno mnijenje u Europi mijenja s vremenom. Anketama se prate njezini usponi i padovi u vremenima krize i uspjeha te se svjedoči o čvrstoj predanosti i posvećenosti europskih građana temeljnim pravima i slobodama. Anketama Europskog parlamenta kojima se ispituje javno mnijenje rasvjetljuje se važnost EU-a u borbi protiv globalnih prijetnji, mjeri se koliko su građani svjesni zakonodavnih mjera koje EU, a osobito Parlament, provodi u njihovo ime i u njihovu interesu. Pri tome ankete Parlametra pružaju mnoštvo podataka i informacija, što omogućuje detaljan uvid u trendove javnog mnijenja ne samo na prosječnoj europskoj razini nego i na razini pojedine zemlje ili na sociodemografskoj razini, s mnogo više dostupnih detalja. Upravo tolika količina dostupnih detaljnih informacija čini Parlametar tako vrijednim i korisnim alatom. Prosječni europski rezultati za svako pojedino pitanje iznose samo jednu stranu priče, što će ova anketa i pokazati. Tek u kombinaciji s različitim nacionalnim rezultatima (i često u opreci s njima) dobivamo potpunu sliku Europske unije kroz oči njezinih građana. Terenski rad za ovaj Eurobarometar Europskog parlamenta provodio se od 23. rujna do 2. listopada 2017. godine. U razgovorima uživo agencija Kantar Public intervjuirala je 27 881 ispitanika u svih 28 država članica. Predstavljanje rezultata počinje opisom konteksta te značajnih političkih i gospodarskih događaja koji su se odvili posljednjih mjeseci i koji su ključni za razumijevanje promjena mišljenja i trendova. Izvješće je strukturirano u tri poglavlja koja se bave trima glavnim temama. U prvom se poglavlju razmatra glas građana i njihov stav prema Europskoj uniji

8 PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS i Europskom parlamentu. U drugom se poglavlju istražuju mišljenja građana o tome od kojih bi ih prijetnji Europska unija ponajprije trebala zaštititi, kao i o tome koja postignuća i uspjehe Europske unije žele očuvati. Naposljetku, u trećem se poglavlju rasvjetljuju politički prioriteti u vezi s kojima bi europski građani voljeli da Europski parlament djeluje te vrijednosti koje smatraju važnima. Za mnoga važna pitanja prikazani su grafikoni s tendencijama od 2007. godine kojima se analiziraju promjene u mišljenju europskih građana. Neka pitanja nisu bila postavljena u svim anketama Parlametra, stoga se tendencije za različite pokazatelje mogu razlikovati.

PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS 9 SAŽETAK Parlametar 2017. pokazuje snažniji glas europskih građana, njihovo snažnije vjerovanje u europski projekt, kao i snažniju predodžbu Europskog parlamenta u očima građana. U kontekstu ponovno potaknute rasprave o budućnosti Europe i osporavane ujedinjenosti u Europskoj uniji, 47% europskih građana smatra da se njihov glas računa u EU-u. To je najbolji rezultat ostvaren od europskih izbora 2009. godine. Nadalje, budući da 57% ispitanika smatra da je članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, taj je pokazatelj također blizu razine na kojoj je bio u razdoblju prije krize. U Parlametru Europskog parlamenta za 2017. pomno se razmatraju mišljenja građana o članstvu u EU-u i njegovim koristima, o tome računa li se njihov glas u Europskoj uniji te o njihovu stavu prema Europskom parlamentu, njegovim prioritetima, postupcima i misijama. Pozitivni znakovi gospodarskog oporavka u EU-u i povratak na stabilnost sve se više smatraju novim normalnim stanjem. Prvi dio Parlametra 2017. upućuje na to da su građani sve skloniji EU-u, kao što su već pokazale prethodne ankete provođene od 2016. godine. Posljednja anketa iz ožujka 2017. Dvije godine do europskih izbora već je pokazala da su građani sve svjesniji da EU djeluje u njihovo ime u područjima koja oni odrede kao prioritetna. Na temelju tog sve većeg prepoznavanja djelovanja EU-a zanimanje za EU i dalje je na visokoj razini od 57% te pokazuje stalan rast s vremenom. U okviru ponovno pokrenute rasprave o budućnosti Europe nedvojbena većina Europljana i dalje podržava članstvo svoje zemlje u EU-u. Ukupno 57% ispitanika smatra da je članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, što je gotovo jednako postotku prije krize. Taj je postotak niži u državama članicama koje su najpogođenije, a građani iz ekonomski stabilnijih zemalja obično su skloniji EU-u. Većina ispitanika u svim državama članicama smatra da članstvo u EU-u koristi njihovoj zemlji. Taj je osjećaj na razini EU-a viši za četiri postotna boda u usporedbi s 2016. godinom te sada iznosi 64%. Osim toga, više građana smatra da se stvari u EU-u kreću u pravom smjeru (31%, +6 p. b. u usporedbi s ožujkom). U kontekstu toga postojano rastućeg optimizma, zamjetno je i blago poboljšanje javnog mnijenja o Europskom parlamentu. Zbog porasta od osam postotnih bodova sada 33 % svih građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta. To povećanje povezano je sa sličnim smanjenjem za sedam postotnih bodova na ukupno 21% građana koji imaju negativnu predodžbu Parlamenta, dok 42% ispitanika i dalje ima neutralnu predodžbu. Naposljetku, zanimljivo je obratiti pozornost na nadolazeće europske izbore 2019. godine.

10 PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS Do njih je ostalo još manje od dvije godine i 47% Europljana želi da Europski parlament preuzme važniju ulogu, dok 55% Europljana već sada iskazuje svoje zanimanje za sljedeće europske izbore. U drugom dijelu Parlametra 2017. prati se javno mnijenje u pogledu prijetnji i zaštite koju EU pruža. Ideja Europe koja štiti već se čvrsto ustalila u političkom diskursu u EU-u. Posljednje ankete Eurobarometra pokazale su da su pitanja kao što su terorizam, imigracija i ekonomska situacija uzroci velike zabrinutosti. Stoga se u ovom poglavlju ponajprije utvrđuju područja u kojima Europljani očekuju zaštitu od EU-a. Ukupno 58% Europljana navelo je terorizam kao glavnu prijetnju u vezi s kojom žele da EU ponudi zaštitu. Zbog nesigurne ekonomske situacije u kojoj se nalaze mnogi Europljani ističu se problemi kao što su nezaposlenost (43%) te siromaštvo i isključenost (42 ). Zaštitu od nekontroliranih migracija navelo je u prosjeku 35% ispitanika te ona i dalje zauzima visoko mjesto na popisu pitanja koja muče građane. Manje od četvrtine Europljana navelo je klimatske promjene (23%), vjerski radikalizam (23%), organizirani kriminal (22%), oružane sukobe (21%), politički ekstremizam (20 %), širenje zaraznih bolesti (10%), kibernetičke napade, socijalni damping i prijetnje za tajnost podataka (sva tri pitanja po 9%). U anketi se zatim ocjenjuju glavna postignuća koja građani žele da EU zaštiti za njih. Odgovori se mogu kategorizirati u dvije glavne skupine: s jedne strane, temeljna prava (44%) i sloboda putovanja, rada i studiranja u cijelom EU-u (36%); s druge strane nalaze se socijalna i ekonomska postignuća, konkretno prava radnika (34%), primjerene mirovine (34%) i ekonomska dobrobit (33%). Ti su rezultati u skladu s vrijednostima koje Europljani žele da Parlament štiti kao prioritetne: zaštita ljudskih prava (56%), sloboda govora (34%) i ravnopravnost između muškaraca i žena (32%). U trećem poglavlju Parlametra 2017. pokazuje se koje konkretne politike Europljani očekuju od Europskog parlamenta. U skladu s prethodno utvrđenim prijetnjama Europljani pretežno i podjednako podržavaju mjere protiv siromaštva i isključenosti (41%) i protiv terorizma (41%). Borba protiv nezaposlenosti mladih u prosjeku je treća najčešće navođena stavka (31%). Te prve tri stavke okvirno pokazuju što je najvažnije za europske građane: oni žele ostvariti svoj život ondje gdje im se jamče ekonomske prilike i štiti njihova sloboda.

PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS 11 KONTEKST Kao i u slučaju svake ankete ovakve vrste, za ispravno analiziranje njezinih rezultata ključno je razumijevanje nacionalnog, europskog i međunarodnog konteksta u kojemu su razgovori vođeni. U Europskoj uniji pozitivni znakovi gospodarskog oporavka i povratak na stabilnost sve se više smatraju novim normalnim stanjem. U skladu s time govor predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera o stanju Unije upućen Europskom parlamentu 13. rujna 2017. temeljio se na prepoznatljivim pozitivnim rezultatima koji su postignuti kao dobroj polaznoj točki za stvaranje snažnije Europske unije. Čini se da rastući optimizam u pogledu budućnosti EU-a odražava postupan gospodarski oporavak koji je dopro do njegovih država članica. Prema podatcima Eurostata u drugom tromjesečju 2017. godine u 28 država članica EU-a bilo je zaposleno 235,4 milijuna muškaraca i žena 1 : o je najveća dosad zabilježena brojka. Istodobno Eurostat procjenjuje da je sezonski prilagođeni BDP porastao za 0,6 % u europodručju (EA19), odnosno za 0,7% u 28 država članica EU-a tijekom drugog tromjesečja 2017. godine. U usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine sezonski prilagođeni BDP porastao je za 2,3% u europodručju, odnosno za 2,4% u 28 država članica EU-a u drugom tromjesečju 2017. godine 2. Europski političari i mediji prihvatili su poziv predsjednika Junckera da se pokrene proces reformi za Europsku uniju, što uzrokuje sve intenzivniju javnu raspravu i povećava razinu svijesti javnosti. Iako se golemi priljev izbjeglica i ilegalnih migranata na glavnim rutama smanjio, a broj tražitelja azila znatno je manji nego 2014. godine, Europska unija i dalje se bavi pitanjem migranata i izbjeglica, koji uglavnom dolaze preko Sredozemnog mora, pri čemu dolazi do gubitka velikog broja života. Nedužni ljudi u raznim zemljama EU-a i dalje stradaju u terorističkim napadima. Ovog ljeta u Ujedinjenoj Kraljevini izvršena su dva teroristička napada: jedan na mostu London Bridge 3. lipnja, a drugi u londonskoj podzemnoj željeznici 15. rujna. U Barceloni je 17.kolovoza izvršen teroristički napad u kojemu je poginulo 14 osoba, a više od 130 je 1 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8220116/2-13092017-ap-en.pdf/c2bdcb38-37b8-4b8d-9832-24e1cec1e6bf 2 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-ap-en.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-ca6ea5c7e260

12 PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS ozlijeđeno. Belgija je ponovno bila pogođena dvama terorističkim napadima u Bruxellesu 20. lipnja i 25. kolovoza. Naposljetku, izvršena su dva teroristička napada u Francuskoj: jedan u Parizu 6. lipnja, a drugi u Marseillesu 1. listopada. Prirodne katastrofe pogodile su nekoliko zemalja EU-a. U Italiji je 9. rujna poplavljeno područje Livorna, a Ischiju je 21. kolovoza pogodio potres. Grčki otok Kos također je pogođen potresom 21. srpnja. Promatrajući širi kontekst, europski mediji opširno su izvještavali o nizu razornih uragana koji su pogodili Karibe, Portoriko, ali i kopneni dio SAD-a. Kad je riječ o Ujedinjenoj Kraljevini i aktualnim pregovorima o Brexitu, dijalog s Europskom unijom i dalje je težak te se smatra da ostvareni napredak i dalje nije dovoljan, iako se pokušava ponovno pokrenuti postupak. Mediji diljem Europske unije opširno izvještavaju o izazovima u vezi s postupkom napuštanja Europske unije, kao i njegovim mogućim posljedicama. Istodobno u javnoj raspravi, i to ne samo u Španjolskoj, snažno dominira politička kriza u Španjolskoj uzrokovana situacijom u Kataloniji. Na izborima se često poziva građane da ponovno razmotre svoje političke stavove i svoja mišljenja o važnim pitanjima. Na nacionalnoj razini održano je nekoliko parlamentarnih i predsjedničkih izbora prije ili poslije terenskog rada. Parlamentarni izbori u Njemačkoj održani su 24. rujna 2017., a lokalni izbori u Portugalu početkom listopada. Nadalje, u Austriji se građani pozivaju na glasanje na parlamentarnim izborima 15. listopada, a u Češkoj 22. listopada. Lokalni izbori u Estoniji, kao i prvi krug predsjedničkih izbora u Sloveniji, također će se održati u listopadu ove godine.

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 13 POGLAVLJE I.: SNAŽNIJI GLAS Prošle su godine trendovi u javnom mnijenju pokazali povećanu sklonost EU-u, što je i prikazano u posebnom istraživanju Eurobarometra Europskog Parlamenta Dvije godine do europskih izbora (ožujak 2017.) 3, u Parlametru 2016. 4 te u standardnom istraživanju Eurobarometra 87 Europske komisije (svibanj 2017.) 5. Među ispitanim europskim građanima njih 47% smatra da se njihov glas računa u EU-u. To je najbolji rezultat ostvaren od europskih izbora 2009. godine. Nadalje, budući da 57% ispitanika smatra da je članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, taj je pokazatelj također blizu razine na kojoj je bio u razdoblju prije krize. Zanimanje za EU i dalje je na visokoj razini od 57% te postojano raste s vremenom. Nedvojbena većina Europljana i dalje podržava članstvo svoje zemlje u EU-u. Ukupno 57% ispitanika smatra da je članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, što je gotovo jednako postotku prije krize, a 64% ispitanika diljem EU-a smatra da članstvo u EU-u koristi njihovoj zemlji. Taj je osjećaj na razini EU-a viši za četiri postotna boda u usporedbi s 2016. godinom. Osim toga, više građana smatra da se stvari u EU-u kreću u pravom smjeru (31%, +6 p. b. u usporedbi s ožujkom). Europljani imaju višestrani pristup Europskoj uniji, koju vide kao globalnog aktera čija je zadaća suočiti se s međunarodnim izazovima i kao pravu razinu na kojoj se može odlučnije djelovati u nizu političkih područja 6. Ipak, građani ne samo da očekuju više od EU-a, nego se čini i da više opažaju djelovanje EU-a u tim područjima. Posljednjom anketom Europskog parlamenta Dvije godine do europskih izbora jasno je pokazana rastuća razina svijesti europskih građana o tome što EU radi za njih. Kad se usporede rezultati iz 2016. i 2017. godine, udio ispitanika koji smatraju da je djelovanje EU-a prikladno znatno je porastao u gotovo svakoj državi članici u većini političkih područja. U poglavlju II. raspravlja se o značaju te povećane razine svijesti europskih građana u pogledu djelovanja Europske unije u skladu s njihovim očekivanjima. Njime će se zasigurno objasniti i znatan porast u ključnom području, odnosno smatraju li građani da se njihov glas računa u EU-u. 3 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra Dvije godine do europskih izbora, ožujak 2017, http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20170426pvl00115/two-years-until-the-2019-european-elections 4 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra Parlametar 2016., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20161110pvl00113/parlemeter-2016 5 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, svibanj 2017., http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/standard/surveyky/2142 6 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra Dvije godine do europskih izbora, ožujak 2017.

14 PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA Moj se glas računa u EU-u i u mojoj zemlji Europljani smatraju da njihovo mišljenje nešto znači i da se njihov glas čuje: 47% Europljana smatra da se njihov glas računa u EU-u, što je najviši postotak još od europskih izbora u lipnju 2009. godine. Recite mi u kojoj se mjeri slažete ili ne slažete sa sljedećom tvrdnjom: Moj se glas računa u EU-u. Izvor: Parlametar 2017., D72.1. Suprotno tomu, postotak Europljana koji misle da se njihov glas ne računa u EU-u iznosi 48%, što je za 11 postotnih bodova manje od najviše razine, koja je zabilježena u rujnu 2016. Obje tendencije pokazuju nedavnu konvergenciju, s pozitivnim osjećajem koji je porastao za 4 postotna boda u usporedbi s ožujkom 2017., odnosno za 10 postotnih bodova u usporedbi s rezultatom od prije jedne godine. Rašireno poboljšanje u velikoj većini država članica predvodi tu promjenu. S poboljšanjem od 10 postotnih bodova ili više, zemlje kao što su Slovenija, Švedska, Danska, Austrija i Irska na samom su vrhu popisa tog uzlaznog razvoja. Broj onih koji tako misle snižava se samo u Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj, dok na Cipru i u Latviji ostaje nepromijenjen. Temeljne razloge zašto građani smatraju da se njihov glas sada više računa u EU-u potrebno je pomno procijeniti za svaku zemlju, uzimajući u obzir politički kontekst u svakoj od njih. Intenzivnije djelovanje EU-a u skladu s izraženim očekivanjima vrlo vjerojatno motivira te rezultate. Međutim, i različite političke promjene, kao što je, na primjer, uspjeh nacionalne vlade u provođenju određenih politika ili stajališta na

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 15 europskoj razini, mogle bi također imati važnu ulogu kad je riječ o utjecaju na mišljenje građana da se njihov glas bolje čuje u EU-u. Kao nadopuna mišljenju o tome računa li se njihov glas u EU-u, građanima se također postavlja pitanje kako vide utjecaj svojega glasa u vlastitoj zemlji. Taj osjećaj i dalje je snažan i prisutniji nego što je to na razini EU-a. Velika većina Europljana misli da se njihov glas računa na nacionalnoj razini (61%), dok samo 35% ispitanika smatra da se njihov glas ne računa u njihovoj zemlji. Recite mi u kojoj se mjeri slažete ili ne slažete sa sljedećom tvrdnjom: Moj se glas računa u [našoj zemlji]. Izvor: Parlametar 2017., D72.2. U gotovo svim zemljama građani smatraju da je njihov glas snažniji u nacionalnom nego u europskom kontekstu. Jedine su iznimke Rumunjska i Litva, u kojima su građani skloni smatrati da njihov glas više znači u EU-u nego u njihovoj zemlji, čak i ako je, kako je prethodno navedeno, i taj osjećaj sve slabiji. Što se konteksta događaja tiče, potrebno je napomenuti da je rumunjska vlada doživjela slom u lipnju 2017. godine, što je dovelo do promjene premijera, a u Litvi je nova vlada došla na vlast u zimu 2016. godine. Gdje je osjećaj da se moj glas računa najsnažniji odnosno najslabiji Švedska je zemlja u kojoj najviše građana smatra da se njihov glas računa, kako na nacionalnoj razini (95%) tako i na razini EU-a (84%). To nije nikakva novost za ankete Eurobarometra s obzirom na to da je broj građana Švedske koji smatraju da se njihov

16 PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA glas računa uvijek bio vrlo velik. Isti se trend može zamijetiti u Danskoj, gdje 94% građana smatra da se njihov glas računa u njihovoj zemlji, a 80% njih smatra da se računa na razini EU-a. U Grčkoj se može zamijetiti obrnuta situacija jer je osjećaj građana da se njihov glas računa slab, kako na nacionalnoj razini (23%) tako i na razini EU-a (21%), ali u porastu je od prošle godine. Rezultati su slični u Litvi jer 23% građana misli da se njihov glas računa u njihovoj zemlji, a njih 25% smatra da se računa u EU-u. Najobrazovanije osobe, osobe na rukovodećim položajima i oni građani koji imaju manje teškoća u plaćanju svojih računa skloni su odgovoriti da se njihov glas računa, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini. Istodobno je vjerojatnije da će velika većina ispitanika koji su zadovoljni životom koji vode i koji su optimističniji u pogledu svoje budućnosti dijeliti to mišljenje. Zanimanje za europske poslove Nakon referenduma o Brexitu zanimanje za poslove EU-a i dalje je veliko. Osim toga, tijekom brojnih nacionalnih izbora dimenzija EU-a imala je ključnu ulogu u političkom diskursu. Ukupno je 57% Europljana izjavilo da ih zanimaju europski poslovi; međutim, iza toga prosjeka na razini EU-a kriju se velike razlike među državama članicama. Biste li rekli da ste vrlo zainteresirani, prilično zainteresirani, niste osobito zainteresirani ili uopće niste zainteresirani za europske poslove Izvor: Parlametar 2017., QA1. Iako je prosječna vrijednost na razini EU-a u skladu s uobičajenim trendom na koji su ukazale prethodne ankete, neke zemlje kao što su Finska i Slovenija ističu se zbog osjetnog povećanja zanimanja za europske poslove (+9 postotnih bodova u Finskoj, odnosno +8 postotnih bodova u Sloveniji), dok je u drugima, kao što su Irska i Latvija, situacija obrnuta te se bilježi znatan pad (obje -7 p. b.). Koji su građani najzainteresiraniji za europske poslove Obrazovanje i profesija važni su čimbenici kada je riječ o stajalištima o ovom pitanju s obzirom na to da najčešće najobrazovaniji ispitanici te osobe na rukovodećim položajima

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 17 i samozaposlene osobe pokazuju najveće zanimanje za europske poslove. Osim toga, sociodemografska analiza otkriva da mjesto u kojemu osobe žive ima ulogu jer su općenito stanovnici gradskih područja skloniji pokazati veće zanimanje. Ako se uzme u obzir dobna razlika, vidimo da su mlade osobe manje zainteresirane za pitanja EU-a od starijih dobnih skupina (52% za osobe u dobi od 15 do 24 godine odnosno 57% za osobe u dobi od 55 i više godina) u skladu s njihovim slabijim zanimanjem za politiku, kako se pokazalo, na primjer, u postizbornoj studiji Europskog parlamenta 7. Ipak, osim njihova općenito optimističnijeg pogleda na EU 8, vjerojatnije je da će najmlađe osobe smatrati da se njihov glas računa u EU-u (49% u usporedbi s 44% za osobe u dobi od 55 i više godina). Članstvo u EU-u kao dobra stvar Nedvojbena većina Europljana i dalje podržava članstvo svoje zemlje u EU-u. Osjećaj da je EU dobra stvar i dalje je snažan, a podržava ga 57 % ispitanika. Prema tome je rezultatu razina toga pokazatelja gotovo jednaka razini na kojoj je bio prije krize. Tu obnovljenu stabilnost ne valja razmatrati samo u kontekstu teških pregovora između Ujedinjene Općenito govoreći, smatrate li da je članstvo [naše zemlje] u EU-u... Izvor: Parlametar 2017., QA10. 7 Europski parlament. Postizborna studija 2014., listopad 2014., ispitivanje na terenu u svibnju i lipnju 2014., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20150201pvl00053/post-election-survey-2014 8 Tom je studijom pokazano da, na primjer, mlade osobe više smatraju da stvari idu u pravom smjeru za EU nego što je to slučaj sa starijim dobnim skupinama (33% za osobe u dobi od 15 do 24 godine, 28% za osobe u dobi od 55 i više godina). Da je članstvo u EU-u dobro izjavilo je njih 61%, za razliku od 54% osoba u dobi od 55 i više godina.

18 PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA Kraljevine i Europske unije koji su u tijeku. Potrebno je uzeti u obzir i kontekst početka javne rasprave o smjeru u kojem će se EU ubuduće kretati, koji su početkom jeseni 2017. godine pred Europskim parlamentom istaknuli francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednik Komisije. I ovdje je potrebno znati da nacionalni konteksti snažno utječu na rezultate, koji odražavaju očite razlike u mišljenjima. EU-u su uglavnom skloniji građani zemalja koje su ekonomski stabilnije ili koje su nedavno doživjele pozitivan gospodarski rast: Luksemburg, Njemačka, Nizozemska i Irska. Moja zemlja ima koristi od članstva u EU-u... i zašto Većina Europljana smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u. U prosjeku 64% građana EU-a navodi da je njihova zemlja na taj način imala koristi, dok njih 25% ima suprotno mišljenje. Od svibnja 2011. vlada uzlazan trend, koji postaje sve važniji od kraja ekonomske krize i početka gospodarskog oporavka u EU-u. Taj je osjećaj još snažnije izražen nego 2016. godine, uz porast od četiri postotna boda u usporedbi s rujnom 2016. godine. Ipak, postoje velike razlike među zemljama EU-a: od 85% u Irskoj, Litvi, Luksemburgu i na Malti do manje od 50% u Grčkoj, Italiji i na Cipru. Uzevši sve u obzir, biste li rekli da [naša zemlja] u prosjeku ima ili nema koristi od članstva u EU-u Izvor: Parlametar 2017., QA11.

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 19 Uzevši sve u obzir, biste li rekli da [naša zemlja] u prosjeku ima ili nema koristi od članstva u EU-u (Ukupno Ima koristi.) Izvor: Parlametar 2017., QA11.

20 PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA Što od navedenog predstavlja glavne razloge zbog kojih mislite da [naša zemlja] ima koristi od članstva u EU-u (Brojke za ukupno najviše tri odgovora.) Izvor: Parlametar 2017., QA12. Ovo je pitanje bilo postavljeno samo onim ispitanicima koji su odgovorili da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u (Q11).

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 21 Zatim je od ispitanika koji su odgovorili da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u zatraženo da iznesu svoje mišljenje o tome kojim bi razlozima to pripisali. Danim odgovorima pokriven je širok raspon različitih razloga: među najvažnijim razlozima nalaze se gospodarski rast (36%), mir, sigurnost (30%) i suradnja među zemljama EU-a (30%), ali se poredak razloga uvelike razlikuje među zemljama. Razlozi zbog kojih [Vaša zemlja] ima koristi od članstva u EU-u Izvor: Parlametar 2017., QA12.

22 PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA Čak i kad je razina podrške EU-u slična, njezina motivacija može se razlikovati. Usporedna analiza Španjolske i Portugala to dobro opisuje: većina građana u objema zemljama navodi da je članstvo u EU-u dobra stvar za njihovu zemlju (62% u Španjolskoj i 60% u Portugalu). Slično tomu, oni smatraju da njihova zemlja ima koristi od tog članstva (70% u Španjolskoj, 73% u Portugalu). Međutim, glavni razlozi zašto građani misle da imaju koristi razlikuju se: 70% ispitanika u Španjolskoj navodi da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u. 73% ispitanika u Portugalu navodi da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u. Glavni razlog: EU pridonosi gospodarskom rastu (39%) Glavni razlog: EU donosi nove mogućnosti za rad (32%) Ako se pogledaju zemlje na sjeveru, moguće je naći jednako zanimljivu usporedbu Danske i Estonije: većina građana u objema zemljama vjeruje da je članstvo u EU-u dobra stvar (67% u Danskoj i 68% u Estoniji). Slično tomu, oni smatraju da njihova zemlja ima koristi od tog članstva (u objema 81%). Međutim, glavni razlozi zbog kojih imaju koristi razlikuju se: u Danskoj građani spominju poboljšanu suradnju među zemljama EU-a, dok u Estoniji češće navode gospodarski rast. 81% ispitanika u Danskoj navodi da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u. 81% ispitanika u Estoniji navodi da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u. Glavni razlog: Suradnja s ostalim zemljama EU-a (47%) Glavni razlog: EU pridonosi gospodarskom rastu (49%)

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 23 Najčešće mlade osobe, osobe na rukovodećim položajima i studenti smatraju da je članstvo u EU-u dobro Mlade osobe, osobe na rukovodećim položajima i studenti najčešće su oni koji podržavaju članstvo u EU-u. Takav je slučaj i s osobama koje izjavljuju da su zadovoljne životom koji vode i onima koje smatraju da će im se životni uvjeti poboljšati u sljedećih pet godina. Osim toga, posebno su ispitanici s višom razinom obrazovanja oni koji smatraju da je članstvo u EU-u korisno njihovoj zemlji. Idu li stvari u pravom smjeru Čini se da rastući optimizam u pogledu budućnosti EU-a odražava postupan gospodarski oporavak koji je dopro do njegovih država članica. Prema podatcima Eurostata u drugom tromjesečju 2017. godine u 28 država članica EU-a bilo je zaposleno 235,4 milijuna žena i muškaraca 9 : to je najveća dosad zabilježena brojka. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem sezonski prilagođeni BDP porastao je za 0,6% u europodručju (EA19), odnosno za 0,7% u 28 država članica EU-a tijekom drugog tromjesečja 2017. godine. U prvom tromjesečju 2017. godine BDP je porastao za 0,5% u obama područjima. U usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine sezonski prilagođeni BDP porastao je za 2,3% u europodručju, odnosno za 2,4% u 28 država članica EU-a u drugom tromjesečju 2017. godine 10. U svojem govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom predsjednik Europske komisije istaknuo je ključnu ulogu europskih institucija u promjeni vjetra : europski plan ulaganja te odlučne mjere u bankarskom sektoru i inteligentna primjena Pakta o stabilnosti i rastu bila su tri glavna postignuća spomenuta u njegovu govoru. Iako većina građana i dalje smatra da stvari idu u krivom smjeru (49% za svoju zemlju i 44% za EU), stavovi se počinju mijenjati, osobito ako se uzme u obzir kontekst situacije u kojoj se nalazi Europska unija. U usporedbi s ožujkom 2017. veća skupina građana smatra da stvari idu u pravom smjeru u EU-u (31% u rujnu 2017., u usporedbi s 25%). Taj se trend uvelike kreće uzlaznom putanjom od svoje najniže točke od 19% koja je bila povezana s krizom, a zabilježena je u studenome 2011. godine. Takva uzlazna krivulja zajednička je za sve države članice. 9 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8220116/2-13092017-ap-en.pdf/c2bdcb38-37b8-4b8d-9832-24e1cec1e6bf 10 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-ap-en.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-ca6ea5c7e260

24 PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA Prema Vašem mišljenju, općenito govoreći, idu li stvari u EU-a trenutačno u dobrom ili lošem smjeru Izvor: Parlametar 2017., D73.b. Usporedo sa snažnijim osjećajem da stvari idu u pravom smjeru u EU-u vlada silazna tendencija suprotne predodžbe. Ovom anketom pokazuje se da se postotak osoba koje smatraju da stvari idu u krivom smjeru u EU-u smanjio za šest postotnih bodova u usporedbi s ožujkom 2017. godine, odnosno za 10 postotnih bodova u usporedbi s brojkom od prije jedne godine. Spontani odgovor da stvari ne idu ni u pravom ni u krivom smjeru na razini EU-a dalo je 11% ispitanika, što je za tri postotna boda manje nego u ožujku 2017. godine. Kao što je prikazano na gornjem grafikonu, zaključak je da silazni trendovi za krivi smjer i za ni jedan ni drugi smjer podržavaju uzlazni trend plave krivulje ( pravi smjer ). Međutim, spektar predodžbi na nacionalnim razinama raznolik je. Dijagram u nastavku daje pregled mišljenja koje građani svake zemlje imaju o dvama pitanjima: Idu li stvari u pravom smjeru u Vašoj zemlji i u EU-u Uzme li se oboje u obzir, zamjećujemo da u 17 zemalja i dalje postoji veći udio ispitanika koji smatraju da stvari idu u pravom smjeru u njihovoj zemlji. Zanimljivo je primijetiti da u nekim državama članicama vlada raširen osjećaj da stvari nisu jako dobre ni na nacionalnoj razini ni na razini EU-a. To vrijedi, među ostalim, za Grčku i Italiju 11, koje se nalaze u donjem lijevom kutu dijagrama. 11 U Grčkoj 16% građana misli da stvari idu u dobrom smjeru za EU, a njih 8% smatra isto za svoju zemlju. U Italiji mišljenje prve skupine dijeli njih 21 %, a mišljenje druge skupine njih 16%.

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 25 Stvari idu u dobrom smjeru [naša zemlja] u usporedbi s istim pitanjem za Europsku uniju Izvor: Parlametar 2017., D73.a i D73.b. U drugim zemljama, kao što su Bugarska i Litva, mnogo je više ispitanika koji smatraju da stvari idu u pravom smjeru u EU-u (48% u Bugarskoj i 46% u Litvi) nego što je onih koji tako misle za svoju zemlju (28% u Bugarskoj odnosno 27% u Litvi). Obrnuta je situacija, na primjer, na Malti ili u Nizozemskoj, gdje građani smatraju da je njihova zemlja na boljem putu od EU-a: stvari idu u pravom smjeru u njihovoj zemlji za 64% ispitanika na Malti i za njih 59% u Nizozemskoj. Za EU tako smatra njih 41% na Malti i njih 46% u Nizozemskoj. Vrlo pozitivan, ali jednako izoliran slučaj Irske pokazuje najviše vrijednosti za stvari idu u pravom smjeru na razini zemlje i na razini EU-a (75% i 59%).

26 PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA Jesu li moja zemlja ili EU na pravom putu U kontekstu sociodemografskog profila, mlade osobe općenito su one koje najčešće smatraju da je EU na pravom putu, dok starije dobne skupine imaju pozitivnije mišljenje o svojoj zemlji. Osobe koje su općenito zadovoljnije životom koji vode i koje smatraju da će im se životni uvjeti poboljšati u sljedećih pet godina skloniji su odgovoriti da stvari idu u pravom smjeru na razini EU-a i na razini zemlje. Predodžba Europskog parlamenta i njegova uloga AKako je prethodno dokumentirano, broj osoba koje smatraju da se njihov glas računa u EU-u u znatnom je porastu. Usporedo s tom rastućom razinom svijesti stabilna podrška članstvu u EU-u te prevladavajuće mišljenje da je to članstvo korisno potvrđuju sve veće pozitivno mišljenje građana u pogledu projekta EU-a. U kontekstu postojano rastućeg optimizma u ekonomskom smislu čini se da i Europski parlament ima koristi od obnovljenog povjerenja. Prema podatcima standardnog istraživanja Eurobarometra 87 Europske komisije 12, Europski parlament europska je institucija kojoj su Europljani iskazali najveće povjerenje: 45% građana sklono je vjerovati toj instituciji. Europskoj komisiji vjeruje njih 41%, a njih 37% vjeruje Europskoj središnjoj banci. Ukupno 42% ispitanika ukazuje povjerenje u Europsku uniju. Povjerenje u EU i Europski parlament stoga je veće od onoga u nacionalne parlamente (36%) i nacionalne vlade (37%). Iako mnogo ispitanika (42%) ima neutralnu predodžbu Europskog parlamenta, broj osoba koje imaju pozitivno viđenje institucija nedvojbeno raste (33% u usporedbi s 25% u rujnu 2016. godine). Taj porast dovodi do izravnog pada broja ispitanika koji imaju negativno mišljenje o toj instituciji, dok je udio onih koji imaju neutralno mišljenje prilično stabilan te posljednjih deset godina iznosi od 41% do 46%. Irska se nalazi na samom vrhu popisa s apsolutnom većinom ispitanika (54%) koji imaju pozitivnu predodžbu, a nakon nje slijede Bugarska, Malta i Luksemburg s više od 45% ispitanika koji imaju takvu pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta. Na donjem dijelu ljestvice nalazi se Češka Republika s udjelom pozitivne stope odgovora od 18%, dok se u Latviji i Francuskoj vrijednost pozitivne predodžbe nalazi na 20% ili niže. 12 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, svibanj 2017., http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/standard/surveyky/2142

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 27 Općenito govoreći, imate li vrlo pozitivnu, prilično pozitivnu, neutralnu, prilično negativnu ili vrlo negativnu predodžbu Europskog parlamenta Izvor: Parlametar 2017., QA6. Odgovori o pozitivnoj predodžbi Europskog parlamenta u postotnim bodovima po državama članicama. Izvor: Parlametar 2017., QA6.

28 PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA Povećanje broja odgovora o pozitivnoj predodžbi Europskog parlamenta diljem svih država članica (rezultati prikazani kao razlika u postotnim bodovima između rujna/listopada 2016. i listopada 2017.). Izvor: Parlametar 2017., QA6. Uzlazni trend pozitivnog mišljenja primjećuje se u svim državama članicama, kako je prethodno prikazano u stupčastom grafikonu. Irska je ponovno na samom vrhu popisa s povećanjem broja odgovora o pozitivnoj predodžbi Europskog parlamenta za 16 postotnih bodova od jeseni 2016. godine, dok samo Cipar i Hrvatska održavaju stabilnu stopu odgovora o pozitivnoj predodžbi. Osim pozitivne promjene u pogledu predodžbe Europskog parlamenta, i dalje je osobito važno spomenuti udio ispitanika u nizu država članica koji imaju neutralno mišljenje o Europskom parlamentu. Neke su od njih Estonija (59%), Latvija (58%), Finska (57%) i Litva (56%), koje imaju najveći udio odgovora o neutralnom mišljenju. Na razini EU-a, među građanima koji kažu da imaju neutralno mišljenje o Europskom parlamentu, češće su zastupljene žene, osobe koje se smještaju u središte ljestvice lijevoga i desnoga, kao i ispitanici koji su skloni smatrati da se njihov glas ne računa i da članstvo u EU-u nije ni dobra ni loša stvar.

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 29 Važnija uloga Gledajući na Europski parlament u budućnosti, najveći broj građana (47%) želio bi da ta institucija ima važniju ulogu. Biste li Vi osobno željeli da Europski parlament ima važniju ili manje važnu ulogu Izvor: Parlametar 2017., QA7. Iako su ti odgovori u skladu s odgovorima iz prethodnih godina, važno je primijetiti nekoliko iznimaka: naime, mnogo manje ispitanika na Malti, u Slovačkoj i Estoniji, na primjer, odgovorilo je da bi htjeli da Parlament ima važniju ulogu u budućnosti. Zanimljivo je analizirati stajališta građana o predodžbi Parlamenta usporedo sa željenom ulogom Europskog parlamenta jer u toj analizi nacionalni kontekst ima značajnu ulogu. Želju da Europski parlament u budućnosti ima važniju ulogu dijele ispitanici u zemljama s pozitivnim mišljenjem o Parlamentu i u nekim državama članicama s negativnijim mišljenjem o toj instituciji. Podatci prikupljeni ovom i prethodnim anketama Eurobarometra o predodžbi i željenoj ulozi Europskog parlamenta u kombinaciji s promjenama u mišljenjima o članstvu u EU-u i njegovim koristima kao i o ostalim pokazateljima o kojima se raspravlja u ovom poglavlju, stvaraju uvjete za pretpostavku da građani neprestano sve više povjeravaju Europskom parlamentu odlučniju ulogu u kojoj će on pažljivo slušati snažniji glas građana i učinkovito odgovarati na prioritete koje su istaknuli.

30 PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA Zanimanje za europske izbore Manje od dvije godine prije sljedećih europskih izbora, zajedno s njihovim zahtjevom da Europski parlament ima važniju ulogu, većina Europljana (55%) iskazuje zanimanje za sljedeće europsko glasanje 2019. godine. Postotak ukupno zainteresiranih za sljedeće europske izbore po zemljama Izvor: Parlametar 2017., QA15. Zanimanje je posebno visoko u Nizozemskoj i iznosi 79%, a nakon nje slijede Švedska sa 70%, Irska sa 69% i Njemačka sa 68%. Međutim, u nekim državama članicama razina zanimanja i dalje je prilično niska, a to su, na primjer, Slovačka (30%) i Češka Republika (23%), koje su na europskim izborima 2014. godine imale najslabiju izlaznost. U Češkoj Republici zanimanje ispitanika moglo bi trenutačno biti više usmjereno na nadolazeće nacionalne izbore koji će se održati 20./21. listopada 2017. Općenito na razini EU-a ispitanici koji iskazuju najveće zanimanje za sljedeće europske izbore u skupini su najobrazovanijih. Osim toga, oni smatraju da se njihov glas računa u EU-u, iskazuju zanimanje za europske poslove i imaju pozitivnu predodžbu Parlamenta. Odgovori na to pitanje u skladu su s općenitim rastom pozitivnog stava prema projektu EU-a koji je zabilježen diljem Europe. Ipak, potrebno je oprezno postupati s tim konkretnim pokazateljem jer europski izbori još nisu dio širega političkog javnog diskursa te se stoga nisu još jasno ustalili u razmišljanjima europskih građana.

PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI 31 POGLAVLJE II.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI Ideja Europe koja štiti čvrsto se ustalila u političkom diskursu o EU-u. Zajednička izjava o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. koju su potpisala tri predsjednika 13. prosinca 2016. stavljena je pod moto Izgradnja Europe koja štiti, osnažuje i brani. Taj je koncept blizak vodećim nacionalnim i europskim političarima. Iako se njegovo polazište uglavnom odnosilo na sigurnosna pitanja, današnji diskurs o zaštiti izrazito je višestran te se odražava nizom konkretnih prijedloga. Ovom se anketom nastoji postići bolje razumijevanje toga u kojim područjima i u kojoj mjeri Europljani očekuju da će ih Europska unija zaštititi. U tome je kontekstu pojam zaštite dvostruk. S jedne je strane nužno odrediti od kojih prijetnji građani žele dobiti zaštitu Europe. S druge strane, tražimo ona europska postignuća za koja građani žele da ih EU zaštiti i očuva za njih. U posljednjoj studiji Parlamenta, Eurobarometar Dvije godine do europskih izbora 13, pokazano je da su Europljani očito svjesni opasnosti od niza globalnih geopolitičkih promjena kao što su rast moći i globalnog utjecaja Rusije i Kine ili rastuća nestabilnost u arapskom/muslimanskom svijetu. Suočeni s tim nesigurnostima, Europljani su u velikoj većini skloni zajedničkom pristupu EU-a kojim bi se one rješavale. Međutim, nisu samo globalne promjene ono što danas brine europske građane. Posljednje standardno istraživanje Eurobarometra 87 14 već je pokazalo da su pitanja kao što su terorizam, imigracija i gospodarska situacija uzroci velike zabrinutosti. Ona uzrokuju osjećaj nesigurnosti koji je osnažen dodatnim čimbenicima kao što su klimatske promjene. U ožujku 2017. studijom Eurobarometra Dvije godine do europskih izbora također su ispitana očekivanja Europljana u pogledu intenzivnijeg djelovanja EU-a te je utvrđena znatna podrška intenzivnijem angažmanu EU-a u nizu politika. Prije svega pokazalo se da ispitanici postaju sve svjesniji djelovanja EU-a u područjima koja ih najviše zabrinjavaju. To se posebno odnosi na terorizam, zaštitu vanjskih granica, migracije, sigurnost i obranu. U grafikonu u nastavku kombinira se kako Europljani vide djelovanje 13 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra Dvije godine do europskih izbora, ožujak 2017., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/fr/20170426pvl00115/a-deux-ans-des-%c3%a9lectionseurop%c3%a9ennes-de-2019 14 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, proljeće 2017., http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/standard/surveyky/2142

32 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI EU-a u posebnim područjima, njihova očekivanja od djelovanja EU-a u tim područjima i promjena u razdoblju od jedne godine od 2016. do 2017. Na primjer, za borbu protiv terorizma zeleni stupac pokazuje da je broj ispitanika koji smatraju da je djelovanje EU-a odgovarajuće za 10 p. b. veći nego prethodne godine. Crveni stupac pokazuje da je broj ispitanika koji smatraju da djelovanje EU-a nije dovoljno manji za 12 p. b., dok je broj ispitanika koji traže veću intervenciju manji za 2. p. b. nego što je bio 2016. godine. Taj sažeti pregled pokazuje da je sve veći broj građana svjestan djelovanja EU-a u područjima koja ih zabrinjavaju. Predodžba djelovanja EU-a i očekivanja u pogledu budućih intervencija. Promjena od 2016. do 2017. godine Izvor: Eurobarometar Dvije godine do europskih izbora, ožujak 2017. Na temelju tih rezultata poduzete su dodatne mjere kako bi se utvrdila područja u kojima Europljani očekuju zaštitu od EU-a. Budući da su europske države članice i dalje izložene napadima, terorizam se ističe kao najveća prijetnja od koje Europljani očekuju zaštitu EUa, a navelo ju je u prosjeku njih 58%. Terorizam predstavlja glavnu prijetnju za ispitanike

PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI 33 iz 18 država članica, među kojima su zemlje koje su vrlo nedavno bile pogođene tim napadima. U prosjeku su ga najčešće navodili ispitanici iz Češke Republike, Ujedinjene Kraljevine, Francuske, Španjolske i s Malte. EU i njegovi građani izloženi su nizu prijetnji. Od kojih bi navedenih prijetnji EU trebao zaštititi svoje građane (Ukupne stope odgovora za terorizam.) Borba protiv prijetnje terorizma U skladu s prethodnim rezultatima studije Eurobarometar Europskog parlamenta 15, valja napomenuti da je 2016. godine Europljanima postavljeno pitanje na kojoj bi se razini najučinkovitije moglo boriti protiv prijetnje terorizma. Ukupno 38% ispitanika smatra da je to moguće na globalnoj razini, 23% na europskoj razini, njih 21% odabralo je nacionalnu razinu, njih 6% lokalnu ili regionalnu razinu, a njih 10% spontano je odgovorilo sve razine zajedno. Tom su anketom iz 2016. godine također utvrđene tri najhitnije mjere za borbu protiv terorizma, a to su borba protiv financiranja terorističkih skupina te protiv temeljnih uzroka terorizma i radikalizacije, kao i jačanje nadzora nad vanjskim granicama EU-a. Izvor: Parlametar 2017., QA13. 15 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra 85.1, Percepcija i očekivanja, borba protiv terorizma i radikalizacije, lipanj 2016., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/ en/20160623pvl00111/europeans-in-2016-perceptions-and-expectations-fight-against-terrorism-andradicalisation

34 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI EU i njegovi građani izloženi su nizu prijetnji. Od kojih bi navedenih prijetnji EU trebao zaštititi svoje građane Ponajprije Zatim Izvor: Parlametar 2017., QA13.

PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI 35 U trenutačnoj studiji druge najčešće navođene prijetnje uvjetovane su nesigurnom ekonomskom situacijom u kojoj se nalaze mnogi Europljani: prva je nezaposlenost (43%), a zatim slijede siromaštvo i isključenost (42%). U kontekstu gospodarskog oporavka, u odgovorima ispitanika u Grčkoj i dalje se u velikoj mjeri zamjećuju posljedice krize. Općenito, kad je riječ o socioekonomskim stavkama, Grčka se najviše razlikuje od europskog prosjeka. Zabrinutost u vezi s tim pitanjima vrlo je snažna i na Cipru, u Portugalu, Španjolskoj i Hrvatskoj. Osim toga, u Litvi se siromaštvo i isključenost smatraju najvećom prijetnjom. Uzimajući u obzir ukupno stanovništvo obuhvaćeno ovom anketom (otprilike 28 000 ispitanika), 33% ispitanika zapravo izjavljuje da katkad, ili često, ima teškoća u plaćanju računa na kraju mjeseca. S obzirom na nove priljeve migranata tijekom ljeta 2017. godine, potrebu za zaštitom od nekontroliranih migracija izrazilo je ukupno 35% Europljana, odnosno barem polovina ispitanika na Malti, u Češkoj Republici, Estoniji, Italiji, Mađarskoj i Grčkoj. Kao što je očekivano, među tim država članicama nalaze se zemlje ulaska i tranzita te odredišne zemlje. Međutim, zanimljiv je podatak da je stopa odgovora iznad prosjeka EU-a i u drugoj kategoriji zemalja na koje migracije utječu manje izravno. Unakrsnom analizom s podatcima Eurostata o azilu za 2016. godinu 16 nije pokazana nikakva povezanost s visokim postotkom onih koji vide nekontrolirane migracije kao prijetnju. Rezultati u Češkoj Republici, Estoniji, Slovačkoj ili Poljskoj, na primjer, mogli bi ukazivati na to da nacionalni politički diskurs više utječe na viđenje građana nego stvarna situacija u zemlji. Međutim, to je samo jedno od mogućih objašnjenja. Dubljom sociodemografskom analizom mogla bi se ponuditi različita objašnjenja kao što je raznolikost koja se vidi kao prijetnja ili ekonomski pritisak. Sljedeća područja koja su bila predložena ispitanicima u prosjeku je navelo njih manje od četvrtine. Peta i šesta zamijećena prijetnja po redu jednako su zastupljene: 23% ispitanika misli da bi ih EU trebao zaštititi od klimatskih promjena, a jednaki udio ispitanika to misli za vjerski radikalizam. Dok su klimatske promjene druga po redu prijetnja u Švedskoj, vjerski radikalizam znatno je iznad europskog prosjeka u Nizozemskoj, Belgiji i Austriji, a navelo ga je više od 30% ispitanika. U prosjeku u EU-u svaki peti ispitanik spomenuo je organizirani kriminal, oružane sukobe i politički ekstremizam kao uočene prijetnje. Naposljetku, u manjoj mjeri, tj. svaki deseti ispitanik naveo je širenje zaraznih bolesti, kibernetičke napade, socijalni damping i prijetnje tajnosti podataka. Među prethodno navedenim stavkama upravo su kibernetički napadi i prijetnja tajnosti podataka (obje po 9%) stavke u 16 Eurostat, Podnositelji zahtjeva za azil i osobe koje prvi put podnose zahtjev za azil prema državljanstvu, dobi i spolu. Zbirni godišnji podatci (dobiveno 11. listopada 2017.), http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/ show.dodataset=migr_asyappctza&lang=en

36 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI kojima se neznatno izdvajaju ispitanici s obzirom na njihovu dob i razinu obrazovanja: što su ispitanici obrazovaniji, to su više zabrinuti u pogledu tih dvaju povezanih aspekata. Još jedan zanimljiv podatak može se otkriti u sociodemografskoj podjeli ispitanika u pogledu pitanja socijalnog dampinga. Iako ne postoji povezanost između odgovora o socijalnom dampingu i odgovora građana na pitanje smatraju li se siromaštvo i isključenost prijetnjom, ne postoji ni statistička povezanost sa stvarnom stopom osoba koje su izložene riziku siromaštva, o kojoj je Eurostat izvijestio. Pitanje socijalnog dampinga kao prioritetnu temu češće spominju pripadnici više srednje klase i više klase. Nadalje, analizom iz socijalno-profesionalne perspektive pokazalo se da su osobe na rukovodećim položajima bile najzabrinutije zbog socijalnog dampinga. Stoga bi se moglo dodatno ispitati je li pojam socijalnog dampinga već postao pojam koji općenito razumiju svi građani. Ispitanici o pitanju socijalnog dampinga raspodijeljeni prema društvenim klasama. Izvor: Parlametar 2017., QA13. Ispitanici o pitanju socijalnog dampinga iz socijalno-profesionalne perspektive. Izvor: Parlametar 2017., QA13.

PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI 37 Pozitivni rezultati koje treba očuvati Iako se europsko društvo suočava s izazovima, i dalje nosi vrijednosti, uspjehe i pozitivne rezultate koje Europljani njeguju. One su jasno utvrđene u posljednjoj anketi Komisije, standardnom Eurobarometru 17. Prema tome, u očima europskih ispitanika najpozitivniji su rezultati mir u EU-u, sloboda kretanja radi putovanja, rada i studiranja diljem EU-a, jedinstvena valuta i program Erasmus. Trenutačnom anketom dodatno se razvija ta ideja kako bi se utvrdilo koja postignuća građani žele da EU zaštiti za njih kao prioritet. Zatim se njome utvrđuju dvije glavne vrste postignuća: s jedne strane, slobode u pogledu temeljnih prava i slobodnog kretanja, a s druge strane, socijalna i ekonomska postignuća, tj. prava radnika, mirovine i ekonomska dobrobit. Vidjet ćemo da postoje skupine država članica koje se mogu utvrditi prema postignućima za koja žele da ih EU zaštiti za njih. Izvor: Parlametar 2017., QA14. 17 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, proljeće 2017., http://ec.europa. eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/standard/ surveyky/2142

38 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI Postoje rezultati i ciljevi EU-a koje možda cijenite. Koje bi od navedenih EU trebao zaštititi za vas kao prioritetne (Najčešće navođene stavke po zemljama.) Temeljna prava i slobode Slobodu putovanja, rada i stu diranja diljem EU-a Radnička prava Izvor: Parlametar 2017., QA14. S 44% ispitanika koji su ga naveli, prioritet u EU-u daje se očuvanju temeljnih prava i sloboda. Važno je primijetiti da su te temeljne vrijednosti dosljedno postizale najviše rezultate u svim dosadašnjim anketama Eurobarometra. U godini obilježavanja šezdesete obljetnice Ugovora iz Rima i desete obljetnice Agencije EU-a za temeljna prava, rezultati potvrđuju da se temeljna prava i slobode smatraju onime što podupire europsko jedinstvo. Druga najčešće navođena stavka, s prosječnim rezultatom u EU-u od 36 %, jest sloboda putovanja, rada i studiranja diljem EU-a. Ukupno su te dvije kategorije sloboda one koje su ispitanici najčešće navodili u Švedskoj, Finskoj i Njemačkoj. Temeljna prava jednako su često navodili ispitanici u Nizozemskoj, Danskoj, Austriji i na Cipru. Sloboda putovanja, rada i studiranja diljem EU-a stavka je s najvišim rezultatom u baltičkim državama (Litva, Estonija i Latvija). Visoku stopu odgovora ima ne samo u Švedskoj, Finskoj i Njemačkoj nego i u Bugarskoj, Irskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Slovačkoj. Ako pogledamo sljedeće rezultate i ciljeve koje bi EU trebao zaštititi za građane, središnje mjesto zauzimaju socioekonomski aspekti povezani s pravima radnika (34%), odgovarajućim i sigurnim mirovinama (34%) te blagostanjem i ekonomskom dobrobiti (33%). Upravo su njih najčešće navodili ispitanici u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu. U Sloveniji i Francuskoj zabilježeni su zamjetni rezultati u pogledu prava radnika i mirovina. Latvija, Litva, Austrija, Mađarska i Belgija imaju visoku stopu odgovora kad je riječ o pitanjima mirovine i blagostanja.

PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI 39 Ukupno je 33% ispitanika spomenulo okoliš kao sljedeće područje koje bi EU trebao očuvati, a najčešće su ga navodili ispitanici u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj. U prosjeku je u EU-u 27% ispitanika navelo sigurnost u pogledu zdravstvenih standarda. Gotovo svaki peti ispitanik naveo je zajedničke europske vrijednosti (19%) te nacionalni i kulturni identitet (18%). Prava potrošača na jedinstvenom tržištu (16%) te sigurnost i privatnost na internetu (13%) nalaze se na posljednjem mjestu stavki koje su ispitanici odabrali. Ako se pozornost obrati na nacionalnu točku gledišta, zajedničke europske vrijednosti najčešće se navode u Njemačkoj i Austriji, dok se u Austriji navode jednako često kao nacionalni i kulturni identitet. Ta stavka najrjeđe se navodila u Portugalu, gdje ju je odabrao svaki deseti ispitanik. Kasnije ćemo se vratiti na te rezultate. Sociodemografski profili ispitanika Ako se analiza pogleda podrobnije, rezultati pokazuju da, kao prvo, socioekonomska situacija ispitanika ima utjecaj na njihove odgovore u vezi s prijetnjama, ali i u vezi s pozitivnim rezultatima koji zaslužuju zaštitu od EU-a. Očito je da su oni koji se nalaze u situaciji ekonomske ranjivosti spremniji navesti pitanja povezana s ekonomskom situacijom. No, navodi se i terorizam, osobito kada je riječ o starijim dobnim skupinama. Kao drugo, čini se da stavovi izraženi prema EU-u usmjeravaju ispitanike tijekom razgovora. Terorizam i ekonomske stavke (kao što su prava radnika i mirovine), koje Europljani vrlo često navode, uglavnom su povezani s odgovorima koji pokazuju slabije zanimanje za politiku i općenito ravnodušnost prema EU-u, članstvu u njemu, koristima i predodžbi. Posljedično ih češće navode građani koji se osjećaju udaljenima od izbora i u većoj mjeri smatraju da se njihov glas ne računa u EU-u. S druge strane, građani koji su općenito skloniji EU-u uglavnom navode, nakon terorizma i ekonomskih stavki, pitanja koja se odnose na okoliš (ili prijetnju klimatskih promjena) i na zaštitu sloboda u EU-u. Može se zamijetiti da je životni standard koji su ti ispitanici naveli nešto viši i da se osjećaju sigurnijima u pogledu budućnosti. Skloni su članstvu u EU-u i smatraju da njihova zemlja ima koristi od njega. Nadalje, pokazuju zanimanje za politiku i smatraju da je glasanje važno. Isti obrazac zanimanja za europske poslove primjenjuje se kad je riječ o navođenju prijetnji kao što je politički ekstremizam. U manjoj mjeri građani koji su zainteresirani za politiku i imaju pozitivan stav prema EU-u češće navode vjerski radikalizam, organizirani kriminal ili oružane sukobe. Sloboda kretanja također ulazi u tu kategoriju, osobito među

40 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI mlađim osobama rođenima nakon 1980. godine. Navedeni obrasci trebaju se smatrati naznakama koje zaslužuju podrobniju analizu podataka. One nipošto nisu potpun opis konkretne sociodemografske skupine. Europski i nacionalni identitet: zajednička osnova Na temelju prethodno navedenog, podrobnije su proučene dvije stavke povezane s vrijednostima: zajedničke europske vrijednosti s jedne strane te nacionalni i kulturni identitet s druge strane. Po navođenju vrlo su bliske navođenjima u vezi s cijenjenim postignućima EU-a koje treba zaštititi te zajedničke europske vrijednosti dobivaju 19%, a nacionalni i kulturni identitet 18% odgovora. Zanimljivo je da su te dvije stavke spomenuli ispitanici koji slično razmišljaju: svi su općenito zainteresirani za politiku i nadolazeće europske izbore 2019. godine. Međutim, nacionalni i kulturni identitet u prosjeku su češće navodili ispitanici koji imaju negativnije mišljenje o EU-u. Analizom njihova općenitog profila na razini EU-a pokazalo se da imaju prilično negativno viđenje EU-a jer smatraju da je članstvo njihove zemlje u EU-u loša stvar i da zemlja od toga nema koristi. Ispitanici s visokom stopom odgovora za nacionalni i kulturni identitet uglavnom imaju lošu predodžbu EU-a i Parlamenta te bi htjeli da Parlament u budućnosti ima manje važnu ulogu. S nacionalne točke gledišta, u Njemačkoj i Švedskoj mnogo je više ispitanika koji navode zajedničke europske vrijednosti nego kulturni i nacionalni identitet, dok je u Estoniji i Ujedinjenoj Kraljevini više ispitanika koji navode kulturni i nacionalni identitet nego zajedničke europske vrijednosti. To je u manjoj mjeri slučaj i u Grčkoj, Irskoj i Hrvatskoj te na Malti. S druge strane, u Austriji, Finskoj, Češkoj, Nizozemskoj, Danskoj, Bugarskoj i Litvi obje stavke smatraju se jednako važnima. U kontekstu raspravljanja o ideji nacionalnog i kulturnog identiteta i europskih vrijednosti, potrebno je uputiti na važan rezultat posljednjeg standardnog istraživanja Eurobarometra 87 18 iz svibnja 2017. godine: kad su odgovarali na tradicionalno pitanje Eurobarometra o europskom građanstvu, 68% svih ispitanika reklo je da se osjeća građanima EU-a. To je dosad najviši rezultat za taj pokazatelj. 18 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, proljeće 2017., http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurveydetail/instruments/standard/surveyky/2142

PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI 41 Naglasak na digitalnoj Europi Među prijetnjama i rezultatima EU-a koje treba zaštititi, nekoliko se stavki odnosi na digitalizaciju u povezanoj Europi. Iako one nisu najčešće navođene među predloženim stavkama, onda kad se navode moguće je pronaći pozitivnu korelaciju u odgovorima između obiju zamijećenih prijetnji kibernetičkih napada i prijetnji tajnosti podataka. Istodobno su znatno povezane sa sigurnošću i privatnošću na internetu kao prioritetom koji EU mora zaštititi za svoje građane. S nacionalne točke gledišta najviše zabrinutih zbog kibernetičkih napada (19%) i prijetnji tajnosti podataka (21%) ima u Nizozemskoj. Isto se može zamijetiti i u vezi sa zaštitom sigurnosti i privatnosti na internetu kad je riječ o rezultatima koje treba zaštititi, a najčešće su je navodili ispitanici u Nizozemskoj (29%). Valja spomenuti da su ispitanici u Nizozemskoj najpovezaniji Europljani jer njih 93% izjavljuje da se koriste internetom svaki dan, dok je prosjek na razini EU-a 71%. Međutim, iznenađuje činjenica da su nizozemski ispitanici najmanje zainteresirani za europsku zaštitu potrošačkih prava na jedinstvenom tržištu (9%, a isti udio zabilježen je i u Finskoj). Naglasak na kibernetičkoj sigurnosti Anketa Europske komisije iz lipnja 2017. o stavovima Europljana prema kibernetičkoj sigurnosti 19 ukazuje na to da 51% ispitanika izjavljuje da se ne smatra dobro obaviještenima o rizicima kibernetičkog kriminala, dok se njih 46% osjeća dobro obaviještenima o njemu. Ukupno 56% ispitanika smatra kibernetički kriminal vrlo velikim izazovom za unutarnju sigurnost EU-a. Ta bi se zabrinutost trebala povećati sljedećih godina jer je tom anketom također pokazano da korištenje internetom raste u cijelom EU-u, neovisno o sredstvu pristupa (kod kuće, mobilni uređaj, na radnom mjestu ili u školi/na fakultetu). 19 Europska komisija, posebno istraživanje Eurobarometra 464a, Stavovi Europljana prema kibernetičkoj sigurnosti, lipanj 2017., http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/survey/getsurvey- Detail/instruments/SPECIAL/surveyKy/2171

42 PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI Europski parlament donosi odluke o europskom zakonodavstvu koje izravno utječe na život svakoga građanina. Prema Vašem mišljenju, čemu bi od navedenog Europski parlament trebao dati prvenstvo Izvor: Parlametar 2017., QA8.

PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 43 POGLAVLJE III.: POZIV NA DJELOVANJE NA TEMELJU JASNIH VRIJEDNOSTI U trećem i posljednjem poglavlju Parlametra 2017. riječ je o političkim prioritetima građana. Na temelju svojih ocjena onih prijetnji od kojih bi htjeli da ih Europska unija zaštiti, građani su dali mišljenje o prioritetnim područjima u kojima bi Europski parlament trebao više djelovati. U skladu s prethodno utvrđenim prijetnjama Europljani pretežno i podjednako podržavaju pojačane mjere za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i mjere za borbu protiv terorizma. Na razini EU-a oba područja imaju podršku 41% ispitanika. U prosjeku treća najčešće navođena stavka jest borba protiv nezaposlenosti mladih, koju je navelo 31% ispitanika. Te tri najvažnije teme također općenito odražavaju pitanja koja su važna za europske građane: oni žele živjeti svoj život ondje gdje im se jamče prilike i štiti njihova sloboda od terorističkih prijetnji. Sljedeći je podatak da 22% ispitanika želi da Parlament donosi zakone o načinima na koje se može naći zajednički europski odgovor na pitanje migracija. Nadalje, rezultati pokazuju da otprilike svaki peti ispitanik podržava uspostavu novih načina za poticanje ekonomije i rasta (21%) te borbu protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima (19%). Pod uvjetom da se te stavke tumače s obzirom na svaki pojedini nacionalni kontekst, s pomoću njih daje se šira slika i priča se europska priča. U tom okviru politike koje se smatraju prioritetnima u svakoj državi članici uvelike ovise o razlozima za zabrinutost njezinih građana. Vidjet ćemo da se katkad razlikuju od onoga što se očekuje. To bi se moglo ilustrirati, na primjer, borbom protiv terorizma: iako najviše ispitanika iz Češke Republike (55%), Italije i s Malte (obje 48%) navodi terorizam, nijedna od tih zemalja nije bila žrtvom terorizma posljednjih godina. S druge strane, rezultati pokazuju da ispitanici u Sloveniji (28%), Latviji (28%), Litvi (25%) i Grčkoj (21%) najrjeđe navode da bi to pitanje trebalo biti jednim od prioriteta Europskog parlamenta.

44 PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI Borba protiv prijetnje terorizma Tu stavku u prosjeku češće navode žene (43%), osobe u dobi od 55 i više godina (45%), kućanice (50%), umirovljenici (45%). Te sociodemografske skupine također su one koje češće spominju terorizam kao veliku prijetnju protiv koje bi se EU trebao boriti. Terorizam kao prijetnja i terorizam kao prioritet za Europski parlament. Izvor: Parlametar 2017., QA8 i QA13. Jasna je povezanost između terorizma koji se smatra prijetnjom i zahtjeva da se Europski parlament uhvati u koštac s terorizmom kao glavni prioritet. Kao što je ranije navedeno, terorizam se smatra najvećom prijetnjom u Europi (58%), no u vezi s tim postoje znatne razlike među državama članicama. Sukladno tomu, rješavanje problema terorizma najtraženiji je prioritet za Europski parlament (41%) zajedno s borbom protiv siromaštva i socijalne isključenosti (41%). Zemlje u kojima je izražena najveća zabrinutost zbog terorizma jesu Češka Republika (69%), Italija (65%), Ujedinjena Kraljevina (65%), Francuska (63%) i Malta (63%). Ispitanici iz četiriju od navedenih zemalja također bi htjeli da rješavanje tog problema bude glavni prioritet Europskog parlamenta (Češka Republika 55%, Italija 48%, Malta 48% i Francuska 45%).

PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 45 Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti jedina je stavka koju je navelo više od 50% ispitanika u nizu država članica: Portugal (67%), Litva (58%), Grčka (57%), Latvija (55%), Cipar i Slovenija (obje 51%) i Španjolska (50%). Suprotno tomu, najrjeđe je navode ispitanici u Italiji (31%), Češkoj Republici i Danskoj (obje 30%). Stope odgovora o rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti po zemljama. Izvor: Parlametar 2017., QA8. Rješavanje problema siromaštva ključno je pitanje za... Ne iznenađuje što je rješavanje problema siromaštva prioritet za socijalno najugroženije kategorije: žene (43%), kućanice (46%) i nezaposlene osobe (43%). Muškarci (38%), osobe na rukovodećim položajima (36%) i samozaposlene osobe (33%) nešto rjeđe spominju tu stavku.

46 PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI Borba protiv nezaposlenosti mladih U Grčkoj 67% ispitanika traži da pitanje borbe protiv nezaposlenosti mladih bude glavni prioritet Europskog parlamenta. To mišljenje dijeli 61% ispitanika na Cipru, njih 55% u Portugalu te njih 51% u Hrvatskoj i Sloveniji. S druge strane ljestvice nalaze se Danska s 9% ispitanika, Nizozemska s njih 8% te naposljetku Švedska sa 7% ispitanika koji navode nezaposlenost mladih kao glavni prioritet. Razlika između sjevernih i južnih zemalja prikazana u tom rezultatu mogla bi se donekle objasniti razlikama u nacionalnim gospodarstvima. Stope odgovora za borbu protiv nezaposlenosti mladih po zemljama. Izvor: Parlametar 2017., QA8 i QA13. Jednako je zanimljivo pogledati stvarne stope nezaposlenosti mladih u odnosu na razinu važnosti koja se toj temi pridaje u svakoj zemlji. Podatci prikazani u dijagramu u nastavku pokazuju snažnu pozitivnu korelaciju. Prva skupina zemalja, kojom su obuhvaćene Češka Republika, Danska, Estonija, Njemačka, Malta, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina, ima

PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 47 niske stope nezaposlenosti mladih. Ispitanici iz tih zemalja daju nizak prioritet borbi protiv te pojave. S druge strane, ispitanici iz Hrvatske, s Cipra, iz Francuske, Grčke, Italije, Portugala i Španjolske (a sve su to zemlje sa stopama nezaposlenosti mladih iznad prosjeka EU-a), zahtijevaju, u mjeri koja je isto iznad prosjeka EU-a, da borba protiv nezaposlenosti mladih bude prioritet. Naposljetku valja pogledati Sloveniju, Litvu i Latviju: iako te zemlje imaju razmjerno niske stope nezaposlenosti mladih, građani pokazuju mnogo veću želju da to pitanje bude prioritet Europskog parlamenta. Borba protiv nezaposlenosti mladih navedena kao prioritet i stope nezaposlenosti mladih po zemljama Izvor: Parlametar 2017., QA8 i Eurostat, preuzeto 12. listopada 2017. Borba protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima Borba protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima izazov je koji se najčešće navodi u Švedskoj (50%), Nizozemskoj (42%) i Danskoj (41%). Vlade, poduzeća i opća javnost u tim zemljama postali su svjesni da je zaštita okoliša povezana s poslovanjem i radnim mjestima. Europski parlament uvjeren je da tržišna politika o okolišu temeljena

48 PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI na gospodarstvu može postati pokretačem rasta i zaposlenosti u svim granama gospodarstva. Međutim, unatoč golemom napretku postignutom diljem Europe u zelenoj tehnologiji i radnim mjestima stvorenima posljednjih godina, među državama članicama i dalje postoje znatne razlike. Borba protiv klimatskih promjena i poticanje gospodarstva: proturječni ciljevi Zanimljivo je primijetiti da većina zemalja daje veći prioritet ili borbi protiv klimatskih promjena ili poticanju ekonomije ne obama pitanjima istodobno. Zapravo, oba prioriteta pokazuju znatnu negativnu korelaciju. Poticanje gospodarstva spominje se kao izrazit prioritet u Litvi (46%), Grčkoj (36%) i Španjolskoj (34%), dok se istodobno borba protiv klimatskih promjena smatra slabijim prioritetom (Litva 6%, Grčka 11%, Španjolska 14%). Stope odgovora za borbu protiv klimatskih promjena i poticanje gospodarstva i rasta. Izvor: Parlametar 2017., QA8. Čini se da na taj odnos ponajprije utječe ekonomska situacija u tim državama članicama. Gospodarski rast uglavnom se spominje kao viši prioritet u državama članicama s nižim BDP-om po glavi stanovnika. Suprotno tomu, pitanje borbe protiv klimatskih promjena smatra se važnijim u bogatijim zemljama.

PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 49 Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika i prioritet borbe protiv klimatskih promjena po zemljama. Izvor: Parlametar 2017., QA8 i Eurostat, preuzeto 12. listopada 2017.

50 PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI Čvrsta predanost europskim vrijednostima Politički prioriteti za Europljane povezani su s njihovim glavnim vrijednostima. Koje vrijednosti Europljani žele da Europski parlament zaštiti za njih Kao što je bio slučaj u svim anketama Eurobarometra od 2007. godine, Europljani smatraju da je zaštita ljudskih prava (56%, -1 od 2016. godine) glavna vrijednost koju treba zagovarati i braniti. Zaštita ljudskih prava smatra se vrijednošću koju treba braniti kao prioritet u svim sociodemografskim kategorijama bez iznimke, ali osobito to smatraju žene (57%), osobe u dobi od 25 do 34 godine (61%), osobe na rukovodećim položajima (61%), službenici i studenti (obje kategorije po 58%). Na drugom se mjestu nalazi sloboda govora sa stalnih 34% odgovora. Tu vrijednost češće spominju muškarci (37%), osobe u dobi od 15 do 24 godine (40%), studenti (38%), fizički radnici (37%), osobe na rukovodećim položajima i nezaposlene osobe (obje kategorije po 36%). Prema Vašem mišljenju, koje bi od sljedećih vrijednosti Europski parlament trebao štititi kao prioritetne (Ukupno najviše tri odgovora.) Izvor: Parlametar 2017., QA9.

PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 51 Prema Vašem mišljenju, koje bi od sljedećih vrijednosti Europski parlament trebao štititi kao prioritetne (Ukupno najviše tri odgovora.) Izvor: Parlametar 2017., QA9.

52 PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI Ukupno 32% (-1 p. b.) ispitanika smatra ravnopravnost između muškaraca i žena prioritetom, dok 28% europskih građana (-2 p. b.) navodi solidarnost među državama članicama EU-a. Zatim slijede solidarnost između EU-a i siromašnih zemalja u svijetu (20%, -3), dijalog među kulturama i religijama (20%, -3), zaštita manjina (19%, +1) te ukidanje smrtne kazne diljem svijeta (10%, -2). Potrebno je napomenuti da se navođenje teme solidarnost među državama članicama EU-a smanjilo za osam postotnih bodova od listopada 2007. godine. Tu stavku spominje polovina ispitanika u Grčkoj (52%), njih 46% u Bugarskoj, 37% na Cipru i u Sloveniji te njih 36% u Njemačkoj. To se može usporediti s 22% ispitanika u Španjolskoj, 20% u Švedskoj, 19% na Malti i 13% u Ujedinjenoj Kraljevini. Velike razlike među državama članicama u pogledu te vrijednosti i ukupno smanjenje broja navođenja kao prioritetne vrijednosti može se objasniti činjenicom da europski građani smatraju solidarnost među državama članicama suštinski povezanom s nacionalnim kontekstom kojemu su izloženi. To se istodobno može ponešto razlikovati, ovisno o različitim programima politika na nacionalnoj razini. Kad je riječ o sociodemografskom profilu, solidarnost među državama članicama češće spominju muškarci (31%), osobe u dobi od 55 i više godina (30%), samozaposlene osobe, službenici i osobe na rukovodećim položajima (svi po 33%). Takav je slučaj i s osobama koje imaju pozitivnu predodžbu EU-a (35%) i koje žele da Europski parlament ima važniju ulogu (33%). Naposljetku valja napomenuti da sve vrijednosti, osim zaštite manjina, imaju nešto niže postotke, no hijerarhija vrijednosti nije se promijenila.

PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 53

54 PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS TEHNIČKE SPECIFIKACIJE Pokrivenost: Populacija: Metodologija: Terenski rad: EU28 27 881 Europljanin u dobi od 15 ili više godina neposredni kontakt od 23. rujna do 2. listopada 2017., anketu proveo Kantar Public Napomena Rezultati su ankete procjene i njihova točnost ovisi o veličini uzroka i promatranom postotku. Za otprilike 1 000 razgovora (veličina uzorka koja se obično upotrebljava na razini države članice) stvarni postotak kreće se između sljedećih intervala pouzdanosti: Promatrani postotci Granice pogreške 10% ili 90% 20% ili 80% 30% ili 70% 40% ili 60% 50% +/- 1,9 bodova +/- 2,5 bodova +/- 2,7 bodova +/- 3,0 bodova +/- 3,1 bodova

PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS Ova anketa Eurobarometra Europskog parlamenta (EP/EB 88.1) provedena je u svih 28 država članica Europske unije, od 23. rujna do 2. listopada 2017. godine, a proveo ju je Kantar Public. Parlametar 2017. prati mišljenja građana o članstvu u EU-u i njegovim koristima, njihove stavove prema Europskom parlamentu, njegovim prioritetima, postupcima i misijama. Također rasvjetljuje ulogu EU-a u borbi protiv glavnih prijetnji i zaštiti glavnih postignuća koja njegovi građani cijene. Ovo je publikacija Odjela za praćenje javnog mnijenja pri Glavnoj upravi za komunikaciju Europskog parlamenta. PE 608.741 ISBN: 978-92-846-1914-6 ISSN: 2529-7066 DOI: 10.2861/135365 QA-CE-17-001-HR-N Za sadržaj ovog dokumenta odgovorni su isključivo njegovi autori, a moguća mišljenja koja su u njemu iznesena ne predstavljaju nužno službeno stajalište Europskog parlamenta. Ponajprije je namijenjen zastupnicima i osoblju Parlamenta za njihov parlamentarni rad. Europska unija, 2017.