UTJECAJ DUŽINE ČUVANJA U KONTROLIRANOJ ATMOSFERI NA KAKVOĆU PLODA JABUKE SORTE 'CRIPPS PINK'

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Ivana Štedul UTJECAJ DUŽINE ČUVANJA U KONTROLIRANOJ ATMOSFERI NA KAKVOĆU PLODA JABUKE SORTE 'CRIPPS PINK' DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2012.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Studij: Bilinogojstvo Usmjerenje: Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo Ivana Štedul UTJECAJ DUŽINE ČUVANJA U KONTROLIRANOJ ATMOSFERI NA KAKVOĆU PLODA JABUKE SORTE 'CRIPPS PINK' DIPLOMSKI RAD Voditelj diplomskog rada: Doc. dr. sc. Zoran Šindrak Zagreb, 2012.

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Diplomski rad Utjecaj dužine čuvanja u kontroliranoj atmosferi na kakvoću ploda jabuke sorte 'Cripps Pink' Ivana Štedul SAŽETAK 'Cripps Pink' je sorta jabuke koja je raširena u uzgoju u Australiji. Sorta je stvorena na području Margaret River u Zapadnoj Australiji 1979. godine križanjem sorata 'Golden Delicious' i 'Lady Williams' s ciljem kombiniranja najboljih svojstava oba roditelja. Ima sjajnu ružičastu boju, slatko kiselkasti okus i hrskavu teksturu. Najbitnija tržišna kakvoća 'Cripps Pink' jabuke su pozadinska boja i čvrstoća mesa koje su povezane s proizvodnjom etilena i CO 2, te su pod utjecajem uvjeta skladištenja. U ovom su istraživanju proučavane dvije dužine čuvanja, od 6 i 7 mjeseci, s plodovima iz dva proizvodna područja. Jabuke su čuvane u ULO kontroliranoj atmosferi. Cilj istraživanja je bio ustanoviti kakvoću plodova ovisno o duljini čuvanja i području proizvodnje. Rezultati su pokazali da su se prosječne težine plodova kretale između 166,5 i 194,5 g. Statističke razlike su izmjerene kod tvrdoće ploda u prvom (02.05.2012. 8,48 kg cm -2 ) i drugom (30.05.2012. 7,43 kg cm -2 ) vađenju iz skladišta. Udio suhe tvari u plodovima proizvođača LM (17.0 Brix) značajno se razlikovao od onoga u plodovima proizvođača Pokupić producer (15,4 Brix). Prosječno, plodovi izvađeni iz skladišta u drugom datumu imali su određeno smanjenje ukupne kiselosti (0,40%) u odnosu na one izvađene u prvom datumu (0,64%). Rezultati ovog istraživanja pokazuju da postoji utjecaj dužine čuvanja i proizvodnog područja na kakvoću ploda sorte 'Cripps Pink' Ključne riječi: sorta jabuke, 'Cripps Pink', trajanje čuvanja, kakvoća ploda, kontrolirana atmosfera stranica: 31, tablica: 2, slika: 8, grafikon: 1, navoda literature: 32

BASIC DOCUMENTAL CARD University of Zagreb Faculty of Agriculture Diploma thesis Influence of storage duration in controlled atmosphere on fruit quality of 'Cripps Pink' apple cultivar Ivana Štedul SUMMARY 'Cripps Pink' is an apple cultivar grown widely in Australia. The cultivar was created in year 1979 by crossing 'Golden Delicious' and 'Lady Williams' cultivars from the Margaret River area of Western Australia to combine the best features of both parents. It has a brilliant pink colour, a sweet-tart flavour and a crunchy texture. The most important market qualities of 'Cripps Pink' apples are background colour and flesh firmness, which are related to ethylene and CO 2 production, and are influenced by storage conditions. In this research two storage durations, lasting from 6 to 7 months, with fruits from two production areas have been examined. Apples were kept in ULO controlled atmosphere. The goal was to revealed fruit quality depending on storage duration and production area ( LM and Pokupić ). Results showed that the average fruit weight ranged from 166.5 to 194.5 g. Statistical differences were observed in fruit firmness at first (02.05.2012. 8.48 kg cm -2 ) and second (30.05.2012. 7.43 kg cm -2 ) taking out of the storage. Dry matter fruit content of LM producer (17.0 Brix) was significantly different from those in fruits of Pokupić producer (15.4 Brix). In average, fruits taking out of storage on second date have certain decrease in total acidity (0.40%) in relation to the first date (0.64%). Results of this research showed that there was influence of storage duration and production area on fruit quality of 'Cripps Pink' cultivar. Key words: apple cultivar, 'Cripps Pink', storage duration, fruit quality, controlled atmosphere pages: 31, tables: 2, pictures: 8, graph: 1, literature cited: 32

SADRŽAJ 1. UVOD... 1 2. CILJ RADA.. 2 3. PREGLED LITERATURE... 3 3.1. Botanička pripadnost. 3 3.2. Sorta 'Cripps Pink'.. 4 3.3. Parametri kakvoće. 5 3.4. Čuvanje plodova u kontroliranoj atmosferi 6 3.4.1. Važnost kontrolirane atmosfere... 8 3.4.2. Prilagođavanje uvjeta atmosfere.. 9 3.5. Promjene u kakvoći 'Cripps Pink' jabuke po utjecajem različitih faktora... 10 3.5.1. Zrelost jabuke kao vremenski čimbenik kakvoće jabuke... 10 3.5.2. Skladištenje i njegovo trajanje u odnosu na kakvoću jabuke... 12 3.5.3. Tretmani korišteni u kombinaciji s kontroliranom atmosferom... 15 3.5.3.1. Zračenje... 15 3.5.3.2. Tretman toplinom... 16 3.5.3.3. 1-MCP... 16 3.5.3.4. Izlaganje visokim temperaturama... 16 3.5.4. Organoleptička (senzorna) kakvoća plodova... 17 3.5.4.1. Hlapljivi spojevi... 17 3.5.5. Bolesti i poremećaji jabuka tijekom čuvanja... 19 3.5.5.1. Poremećaj smeđenja mesa plodova 'Cripps Pink'... 19 3.5.5.2. Ostali poremećaji tijekom skladištenja... 22 4. MATERIJALI I METODE RADA... 24 5. REZUKTATI I RASPRAVA... 25 6. ZAKLJUČAK... 27 7. POPIS LITERATURE.. 28

Ovaj diplomski rad posvećujem svojim roditeljima.

1. UVOD Hladnjače s kontroliranom atmosferom su široko korištena tehnologija za dugoročno čuvanje svježe ubranog voća. Od kad se primjenjuju, prostori s kontroliranim atmosferama (i odgovarajućim temperaturama) pokazali su se najučinkovitijima za dugotrajno čuvanje jabuka. Kroz niz bioloških procesa (respiracija), jabuka uzima kisik i stvara ugljični dioksid, vodu i toplinu. Kontrolirana atmosfera je potpuno prirodni proces koji reducira respiraciju na minimum, kontrolirajući prvenstveno koncentraciju ugljičnog dioksida i kisika. Hladnjače sa kontroliranom atmosferom omogućuju dosptupnost svježeg voća tijekom cijele godine. Mnogi kultivari mogu biti čuvani značajnih 9-12 mjeseci, za razliku od samo 5-6 mj., ako se koriste hladnjače s normalnom atmosferom. Da bi se učinkovito održala kakvoća jabuke, atmosfera spremišta mora imati kontroliranu količinu vlage, kisika, ugljičnog dioksida i temperature. Bit CA spremišta je raspon koncentracije O 2 i CO 2, gdje obje moraju biti održavane na 0,5 do 2,5 %. Točan optimum koncentracije varira za različite sorte jabuka (npr. 'Golden Delicious' jabuke će možda trebati drugačije uvjete od 'Jonagold' jabuka, itd.). Relativna vlažnost zraka se održava u rasponu od 90 do 95 %, a temperatura na oko 1 C. 1

2. CILJ RADA Cilj rada je utvrditi kakvoću ploda i sposobnost čuvanja jabuke sorte 'Cripps Pink' uzgajanih u Hrvatskoj i čuvanih 6 i 7 mjeseci u ULO uvjetima kako bi se dale preporuke o prihvatljivom trajanju čuvanja plodova. 2

3. PREGLED LITERATURE 3.1. Botanička pripadnost Jabuka (Malus domestica Borkh.) prema botaničkoj klasifikacija (Ivančič, 2002.) spada u: Red: Porodica: Potporodica: Rod: Vrsta: Rosales Rosaceae Maloideae Malus Malus domestica Borkh. Slika 1. Grana s plodovima sorte 'Cripps Pink' (izvor: http//www.columbiafruit.com) 3

3.2. Sorta 'Cripps Pink' Uzgojni program Zapadne Australije je počeo 1972. godine sa programom koji je proizvodio 700-1200 sjemenjaka godišnje, od čega je većina došla križanjem 'Golden Delicious' sorte sa 'Lady Williams' sortom. Sorta jabuke 'Cripps Pink' nastala je u uzgojnom programu Zapadne Australije i bila puštena na tržišnu evaluaciju 1986. godine. Jedan od krajnjih rezultata ovog programa je bio razvoj 'Cripps Pink' sorte jabuke (Slika 1). 'Cripps Pink' je od tada postao jedna od vodećih sorti i smatra se sortom premium kakvoće. Ima karakterističnu boju i okus, te nema tendenciju postati brašnjavom tijekom dugoročnog skladištenja. Senzorne analize upućuju da je 'Cripps Pink' sorta jabuke imala najvišu razinu prihvaćanja od nekoliko kasno sezonskih sorata (James, 2007.). Kao rezultat toga, kupci ukazuju na to da bi kupili 'Cripps Pink' jabuke češće nego druge sorte i da bi bili spremni platiti njenu kvalitetu. Kao kasnosezonska sorta, 'Cripps Pink' jabuka ima tržišnu prednost da popuni proizvodni procjep, produžujući sezonu berbe (O'Rourke i sur., 2003.). Izuzetno rasprostranjeni marketing je rezultirao jedinstvenim tržišnim identitetom, gdje je 'Pink Lady ' jedna od prvih sorata jabuke koja je brandirana u istom smjeru kao što tvrtke brandiraju svoje prerađene proizvode. 'Pink Lady ' je zaštitni znak u vlasništvu Apple and Pear Australia Ltd. (James, 2007.). Drake i sur. (2002.) navode da je 'Cripps Pink' sorta jabuke kojoj izrazito raste popularnost u SAD-u.Skoro 17 000 000 kg je proizvedeno u 2000. godini, prvenstveno u državi Washington, dok O'Rourke i sur. (2003.) komentiraju kako je 'Pink Lady ' novi kandidat, ali je proizvodnja na Zapadu osuđena na ograničavajući marketinški dogovor, tako da je svjetska pozicija neizvjesna. 4

Tablica 1. Najznačajnijih 5 voćnih kultura u Hrvatskoj 2009. godine Kategorija Nasad Proizvodnja (t) 1 Jabuke 93 355 2 Šljive 38 369 3 Mandarine 37 500 4 Masline 32 592 5 Breskve i nektarine 10 110 (izvor: prema Jemrić i Ilić, 2012.) 3.3. Parametri kakvoće Kakvoća tj. stupanj izvrsnosti ili superiornosti svježeg voća i njegovih proizvoda je kombinacija svojstava ili karakteristika koje daju proizvodnu vrijednost u smislu ljudske hrane (Tablica 1). Relativna važnost svake komponente kakvoće ovisi o proizvodu i njegovoj namjeni. Proizvođačima dani proizvod mora imati visoku dobit i dobar izgled, mora biti jednostavan za berbu i mora izdržati duge relacije slanja tržištima. Kvaliteta izgleda, čvrstoća i život na polici su važni za trgovce na veliko i trgovce na malo. Potrošači ocjenjuju kakvoću svježeg voća na bazi izgleda/pojave (uključujući svježinu) i čvrstoće u vrijeme prvobitne kupnje (Slika 2). Naknadne kupovine ovise o potrošačkom zadovoljstvu u odnosu na kakvoću okusa (jedenja) proizvoda. Potrošači su također zabrinuti oko nutricionističke vrijednosti svježeg voća, koji nisu samo šarolike komponente punog okusa, već i dobar izvor energije, vitamina, minerala, vlakana i mnogih bioaktivnih komponenti koji poboljšavaju ljudsko zdravlje (Michalczuk, 1999.) 5

Slika 2. Plod sorte 'Cripps Pink' (izvor: http://www.sunset.com) 3.4. Čuvanje plodova u kontroliranoj atmosferi Održavanje ili poboljšanje kakvoće nakon berbe i život nakon berbe svježeg voća postaje sve više važno. To je djelomično kao odgovor situaciji slobodnog tržišta gdje nabava voća dobre kakvoće stalno premašuje potražnju. Stoga, da bi se održao ili povećao udio na tržištu, naglasak je na kakvoći (Thompson, 2010). Hladnjača sa kontroliranom atmosferom (Grafikon 1) je sistem za održavanje proizvoda u atmosferi koja znatno odstupa od normalnog zraka u odnosu na razine O 2 i CO 2. Kontrolirana atmosfera se odnosi na konstantno praćenje i prilagodbu O 2 i CO 2 razina unutar komora nepropusnih za plin. Ova mješavina plinova će se konstantno 6

mijenjati radi metabolitičke aktivnosti voća u spremištu i curenja plinova kroz vrata i zidove. Stoga se plinovi mjere periodički i prilagođeni su na prije određenoj razini (http://www.unido.org). Thompson (2010.) navodi da se je u Francuskoj 1819. godine, na Sveučilištu Montepellier provodila znanstvena studija o kontroliranoj atmosferi. Ustanovljeno je da voće nakon berbe usvaja kisik i ispušta ugljični dioksid. Također je pokazao da voće spremljeno u atmosferi koja nije sadržavala kisik, nije dozrijevala, ali ako bi se držala kratki period tamo i onda stavljena na uvjete normalne atmosfere, nastavila bi dozrijevati. To istraživanje je pokazalo da skladištenje sa 0% kisika produživalo životni vijek jabukama i kruškama oko 3 mj. Altisent i sur. (2011.) spominju kako su jabuke obično skladištene na 6-8 mjeseci u hladnim sobama, iako dužina skladištenja ovisi o kultivaru. Sa tržišnog gledišta, najbolja tehnologija za održavanje kakvoće jabuka i reduciranje učestalosti fizioloških poremećaja je kontrolirana atmosfera sa ultra niskim kisikom (ULO). Tijekom skladištenja, kakvoća jabuke se mijenja. Fizikalne i kemijske analize mogu utvrditi promjene u kakvoći ovisno o dužini trajanja skladištenja (Kovač i sur., 2010.). Grafikon 1. Skladišni kapaciteti u Hrvatskoj (izvor: Jemrić, 2012.) 7

Jemrić i Ilić (2012.) navode kako svježe jabuke ne bi trebale biti prodane prije 5. ili 6. mjeseca, tako da najbolja cijena, koja je u to doba godine, nadoknadi za ulaganje u skladišta s kontroliranom atmosferom. ULO (Ultra Low Oxygen) hladna skladišta bi trebala biti iskorištena tijekom ljetnih mjeseci, kada su prazna, za čuvanje proizvoda tipa marelica, šljiva na par mjeseci, za svježu konzumaciju i izvoz. 3.4.1. Važnost kontrolirane atmosfere Spremište sa kontroliranom atmosferom je bio subjekt mnogih biokemijskih, fizioloških i tehnoloških studija (Slika 3). Praktične prednosti spremišta sa kontroliranom atmosferom su (http://www.unido.org): Poprilično smanjenje respiracije, sa redukcijom u klimakterijski maksimum, praćen razvojem i preklimakterijskog i postklimakterijskog perioda Redukcija (smanjenje) posljedica etilena na metabolizam zbog interakcije sa etilenom, sa odgađanjem pojave simptoma starenja Produženje života u spremištu, koje može biti udvostručeno Očuvanje izvrsne čvrstoće mesa, zbog CO 2 koncentracije na enzime koji djeluju na staničnu membranu Visoka nabuhlost je postignuta, tako da je voće više sočno i hrskavo Manji gubici kiselosti, šećera i vitamina C, tako da su nutricionistička i organoleptička kakvoća, veće Ograničena degradacija klorofila, sa posljedičnom visokom stabilnošću boje Neke fiziološke promjene, kao npr. ozljede zbog hladnoće, pjege, truljenje, smeđenje, vodenasta srž i opekotine su spriječene ili znatno limitirane Plijesni se mogu smanjiti, pogotovo pod niskom konc. O 2 i visokom konc. CO 2 Duži život na policama 8

3.4.2. Prilagođavanje uvjeta atmosfere Smanjenje razine kisika unutar spremišta može biti biološki postignuto na osnovi disanja (respiracije) voća, izgaranjem kisika ili zamjenom kisika dušikom. U prvom slučaju, redukcija kisika na dinamičku ravnotežu, nastupa između 15-25 dana, sa sporim i progresivnim smanjenjem. Kada se primjenjuje nebiološki sistem, kisik može biti smanjen na razinu od 6-8% unutar 24 sata. Smanjenje kisika može biti brzo samo ako je voće postiglo temperaturu manju od 5ºC. Međutim, bolje je pričekati da se voće samo rashladi, da ne uzrokuje asfikciju sa razvijanjem smeđenja na površini ili unutar prvih slojeva mesa (http://www.unido.org). Slika 3. Jabuke u kontroliranoj atmosferi (izvor: http://www.ars.usda.gov) 9

3.5. Promjene u kakvoći 'Cripps Pink' jabuke pod utjecajem različitih faktora Neke studije su pokazale da što je brža uspostava uvjeta kontrolirane atmosfere, to je bolja kakvoća jabuka nakon skladištenja. Čak i kratka kašnjenja između berbe i uspostave prave atmosfere u spremištima, rezultiraju gubitkom kakvoće tijekom skladištenja (Drake i sur., 2002.). Sembok (2009.) navodi neke opće parametre za 'Cripps Pink' jabuku gdje bi ona trebala imati preko 40% površine svijetlo ružičaste boje, 7-9 kg cm ², topljive suhe tvari od 13 do > 15ºBrix, 0.7-0.9 % kiselosti i minimalne veličine od 65 mm.nadalje navodi da uvjeti kontrolirane atmosfere sa 1.5% kisika i do 3% ugljičnog dioksida su izvješteni kao idealni, za većinu kultura, dok bi za 'Cripps Pink' idealni bili sa 2% kisika i 1% ugljičnog dioksida ili 1% kisika i 1-3% ugljičnog dioksida, na koje 'Cripps Pink' također dobro reagira. 3.5.1. Zrelost jabuke kao vremenski čimbenik kakvoće jabuke Praćenje i kontroliranje zrelosti postaje dosta važno u postupanju s voćem jer je zrelost percipirana od kupca kao glavni indikator kakvoće (Brezmes i sur., 2001.). Nedozrelo voće je više sklono smežuranju i mehaničkim oštećenjima te je inferiornog okusa kad dozrije, dok će prezrelo voće prije postati mekano i brašnjavo (Michalczuk, 1999.). Dozrijevanje jabuka je slijed procesa procesa koji nastupaju kod kasnijih faza rasta i razvoja odnosno tijekom početnih faza starenja plodova, koje u rezultira karakterističnim izgledom i kakvoćom plodova (Michalczuk, 1999.) Mnoge metode za nadziranje zrelosti su već predložene.glavni nedostatak većine njih je da zahtijevaju uništavanje uzoraka korištenih za analizu. Zato se danas predviđanja zrelosti većinom baziraju na praktičnom iskustvu (Brezmes i sur., 2001.). Zrelost pri branju je najvažniji faktor koji određuje spremišni period i finalnu kakvoću voća. 10

Kovač i sur., (2010.) navode kako je zrelost određena fiziološkim i strukturnim promjenama. Zrelost pri berbi je kritični faktor koji utječe na razvoj okusa, dozrijevanje nakon berbe. Prerana berba može rezultirati manjkom okusa, dok se kod prekasne berbe rapidno gubi na čvrstoći tijekom skladištenja. Pri studiji za 'Cripps Pink' sortu u odnosu na rok berbe rezultati su pokazali značajne promjene na parametre kakvoće osim čvrstoće kiselina i gubitka težine. Jabuke brane u trećem roku berbe (217 dana nakon pune cvatnje) su zadržale zadovoljavajuću kakvoću bez pojave fizioloških poremećaja. Vrijednosti zrelosti su važne za određivanje kada bi se dana roba trebala brati da osiguraju marketinšku fleksibilnost i ostvarenje prihvatljive kakvoće robe potrošaču. To dvoje nisu nužno uvijek kompatibilni. Potrebitost slanja voća na duge rute često rezultira ranijom berbom (Michalczuk, 1999.). Brezmes i sur. (2001.) navode da postoje 3 tradicionalne, fizikalno kemijske metode za utvrđivanje zrelosti: čvrstoća-najjednostavnija, najbrža i najjeftinija, te jedan od parametara koji najbolje korelira sa zrelošću jabuke. Mjeri se penetrometrom. kiselost- mjeri se ph metrom škrobni indeks-mjeri se u otopini jodne tinkture Umjesto standardnih testova za utvrđivanje zrelosti, koristio se je elektronički nos. Rezultati su pokazali da 3 klasična parametra kakvoće (čvrstoća, škrobni indeks i ph) razumno dobro koreliraju sa signalima elektroničkog nosa, bez uništavanja jabuke, te kako bi elektronički nos, u budućnosti, mogao postati korisni instrument za mjerenje kakvoće ploda i zrelosti. Voće brano ili prerano ili prekasno u svojoj sezoni je podložno fiziološkim poremećajima poslije berbe, nego voće brano u pravo vrijeme. Jabuka je voće koje može biti brano zrelo i dozrijevati nakon što je ubrano. Takvo voće proizvodi puno veće količine etilena povezanog sa dozrijevanjem i ono će pri izlaganju tretmanima etilenom rezultirati bržim i više uniformnim dozrijavanjem (Michalczuk, 1999.). Visoke koncentracije ugljičnog dioksida izgleda škode voću, dovodeći do veće proizvodnje etilena što rezultira omekšavanjem mesa plodova. Da se prevenira gubitak kakvoće i veliki opseg CO 2 induciranog smeđenja mesa ploda, uvjeti kontrolirane atmosfere za 'Pink Lady' ne bi trebali prelaziti 1 kpa CO 2 (De Castro i sur., 2007.). 11

Optimalni uvjeti atmosfere skladišta za maksimalni život u spremištu i visoku kakvoću jabuke ovisi i o kultivaru i o zrelosti u vrijeme berbe. Drake i sur. (2002) navode da se škrobni indeks mesa jabuke već dugo upotrebljava kao indikator stadija zrelosti ploda čime je koristan za određivanje roka berbe; većina sorti jabuka se smatra prikladnom, pri škrobnom indeksu od 2-4, za držanje u uvjetima kontrolirane atmosfere, što su autori zaključili nakon trogodišnjeg istraživanja. 3.5.2. Skladištenje i njegovo trajanje u odnosu na kakvoću jabuke U današnje vrijeme skladištenje i čuvanje svježeg voća na duži vremenski period odvija se u velikim hladnjačama, pri normalnoj atmosferi zraka (NA) ili u kontroliranoj atmosferi (CA). U CA, regulacijom koncentracije plinova (O 2 i CO 2 ) utječe se na fiziološke procese plodova tj. onemogućava se disanje plodova, produkcija i djelovanje etilena, usporava se starenje plodova, produžuje se vrijeme čuvanja, smanjuju se gubici kvalitete i tržišne vrijednosti. Osnovni faktori skladištenja koji utječu na kakvoću svježih proizvoda su temperatura, odnos plinova, vlažnost zraka i koncentracija etilena. Generalno, kombinacija niske temperature spremišta, niski odnos O 2 :CO 2, visoka relativna vlažnost zraka i niska koncentracija etilena u spremištu, najbolje zadržavaju kakvoću voća. Provedeno je istraživanje kod Fuji sorte jabuka gdje se je ispitivao utjecaj ULO hladnog spremišta sa kombinacijom ULO + izlaganje jabuka hladnom zraku u različitim periodima,gdje je ova kombinacija sa zrakom povećala emisiju nekih hlapljivih spojeva, uključujući karakteristične hlapljive spojeve za sortu, i nisu imali nikakav negativan učinak na parametre kakvoće. Dodatno, potrošačko prihvaćanje je bilo veće kod tog voća (Altisent i sur., 2011.). Lau (1998.) navodi podatke za jabuke sorte 'Braeburn' čiji su plodovi čuvani 6 mjeseci u uvjetima normalne atmosfere pri 0ºC, imale manju kiselost i slabiju čvrstoću mesa. Plodovi koji su bili čuvani na 1.2-1.5% O 2 + 1.0 ili 1.2% CO 2 kontrolirane atmosfere bili su čvršći, imali su 20% višu kiselost, te signifikantno manje smeđenja srži i scalda nego voće čuvano u uvjetima normalne atmosfere. 12

Doduše, neke sorte kao što je sorta Braeburn u kontroliranoj atmosferi je više sklona unutarnjem posmeđenju koje je specifično za nju. Slika 4. Uvjeti kontrolirane atmosfere sa ULO (izvor:http://www.celtic.nl) Blažek i sur. (2003.) spominju učinkovitost ULO (Slika 4.) spremišta kod 'Golden Delicious' sorte jabuke. Prema navedenom istraživanju, ova sorta se može čuvati u ULO uvjetima i preko 250 dana. Omjer šećera i kiselina je ostao niži tijekom čuvanja, što je održalo svježinu samih jabuka, no okus nije uvijek bio izvrstan. Odgoda od 10 dana od predviđenog roka berbe kod sorte 'Delicious' je pozitivno djelovala na čuvanje u kontroliranoj atmosferi jer značajno popravlja kakvoću ploda (Drake i Eisele, 1994.). 13

Provedeno je istraživanje u kojem su plodovi sorte 'Delicious' bili izloženi atmosferi s 2% kisika i 7.5% ugljičnog dioksida. To je djelovalo na veću čvrstoću i veći sadržaj klorofila u usporedbi s plodovima čuvanim u normalnoj atmosferi na 0ºC. Režim čuvanja s temperaturom od 10ºC i atmosferom od 2% O 2 i 7.5% CO 2 spriječio je razvoj površinskog scalda. Voće spremljeno na 0ºC uz 2% O 2 i 7.5% CO 2 je također bilo bez površinskog scalda nakon čuvanja u normalnoj atmosferi na 5-7ºC kroz 30 dana. Ti rezultati pokazuju da odgovarajući CA tretaman sa niskim kisikom može kontrolirati površinski scald jabuka na dugi period (KeJun i sur., 2000.). Kovač i sur. (2010.), u istraživanju sa jabukom 'Cripps Pink' navode da interakcija roka berbe i trajanja skladištenja imaju signifikantan utjecaj na parametre zrelosti, no da se ipak ne mogu odrediti optimalni rok berbe niti dužina čuvanja. Istraživanje optimalnog trajanja CA uvjeta pokazuje da jabuke brane pri škrobnom indexu 4 i stavljene na čuvanje u kontroliranu atmosferu sadrže manje kiseline i nisu toliko čvrste kao jabuke brane pri škrobnom indeksu 2. Boja se nije mijenjala tijekom dužeg čuvanja. Jabuke u uvjetima od 3% CO 2 su bile tamnije u boji sa više ružičaste nego one na 1% CO 2. Režim čuvanja od 5% CO 2 i 1% O 2 je djeluje na značajan gubitak čvrstoće. Vrijeme od 90-180 dana u uvjetima kontrolirane atmosfere nije dovelo do značajnijih promjena čvrstoće, ukupne suhe tvari ili boje, ali su se ukupne kiseline smanjile. Duže vrijeme čuvanja u CA je rezultira višom razinom glukoze, fruktoze i sorbitola (Drake i sur., 2002.). 14

Slika 5. Spremište s kontroliranom atmosferom (izvor: http://www.sommet.com.gr) Jabuke 'Cripps Pink' koje su bile skladištene u kontroliranoj atmosferi su zadržale bolju čvrstoću nego jabuke spremljene na normalnoj atmosferi, no nisu poboljšale boju kožice. No s druge strane, kontrolirana atmosfera je imala nepoželjan učinak na proizvodnju etilena, pogotovo u dugo čuvanim plodovima (Pham, 2008.). Bez obzira da čuvaju li jabuke se iz vlastitog uzgoja ili se kupuju u trgovini usred zime, ili čak proljeće, treba imati na umu pozitivno svojstvo jabuke da čuva hranive sastojke čak i u duljem skladištenju. Zapravo, jabuka je jedna od rijetkih namirnica koje toleriraju dugoročno skladištenje bez značajnog gubitka kvalitete (Slika 5). 3.5.3. Tretmani korišteni u kombinaciji s kontroliranom atmosferom 3.5.3.1. Zračenje Prilikom prodaje jabuka, ono što privlači kupca jest boja. Razvoj crvenila na dvobojnim jabukama je obavezan da zadovolji standarde izvoza. Crvenilo je rezultat pigmenta antocijanina, no i utjecaj klorofila, karotenoida i ostalih flavonoida. 15

Nadalje, Marais i sur. (2001.) navode kako su provedeni eksperimenti djelovanja ionizirajućeg zračenja nakon berbe na kakvoću jabuke poslije berbe. Ono je povećalo sintezu antocijanina u sorti 'Cripps Pink' jabukama. Jabuke koje su se brale 5, 4, 3, 2 i 1 tjedan prije komercijalne berbe nisu razvile crvenilo kao reakciju na zračenje nakon berbe, dok su one jabuke koje su brane u optimalnoj zrelosti, razvile crvenilo kao reakciju na zračenje. U kombinaciji sa zračenjem,dobre rezultate su dale i niske temperature (-0.5ºC) 5 dana prije zračenja jer su poboljšale boju i povećale sintezu antocijanina. Pham (2008.) navodi kako se u usporedbi normalne i kontrolirane atmosfere, boja bolje razvila u hladnjači s normalnom atmosferom, unatoč istim niskim temperaturama (0ºC), što je dovelo do zaključka da je ipak viša koncentracija kisika u zraku djelovala stimulirajuće na akumulaciju antocijanina u kožici jabuke. 3.5.3.2. Tretman toplinom Površinski scald je fiziološki poremećaj koji se razvija u kontroliranoj atmosferi te može uzrokovati značajne gubitke voća. U Hrvatskoj, gubitak voća zbog površinskog scalda može ići i do 15%, čak i u CA uvjetima (Jemrić i ilić, 2012.). Tretmani toplinom (uranjanje u toplu vodu) u kombinaciji sa kasnijim rokom berbe značajno smanjuju površinski scald na sorti Granny Smith čuvanoj u normalnoj atmosferi (Jemrić i sur., 2006.). 3.5.3.3. 1-MCP 1-metilociklopropen je inhibitor etilena i sada se komercijalno koristi širom svijeta kao preparat za održanje kakvoće plodova poslije berbe. Jabuke su bile prvo voće za koje je registriran 1-MCP te je nakon toga široko prihvaćeno od brojnih proizvođača jabuka u svijetu. Kada se aplicira u pravo vrijeme, 1-MCP inhibira 16

respiraciju i proizvodnju etilena, odgađajući gubitak čvrstoće voća (Hoang i sur., 2011.). 3.5.3.4. Izlaganje visokim temperaturama Prekidi u kontroli temperature koja bi se smatrala ekstremnom u komercijalnim uvjetima (20ºC tijekom 1-6 dana) tijekom čuvanja postklimakterijskih jabuka 'Cripps Pink' na 0ºC na zraku smanjuje kakvoću. Preklimakterijske jabuke koje su eksponirane tim temperaturama, su ubrzale proces prema klimakterijskom razvoju, dok su postklimakterijske jabuke bile inducirane na proizvodnju otprilike 1.5 do 2 puta više etilena, nakon što su vraćene na hladno čuvanje (East i sur., 2008.). 3.5.4. Organoleptička (senzorna) kakvoća plodova Već se dobro zna za neke sorte jabuka, da nakon dugoročnog skladištenja pod ULO uvjetima, dolazi do smanjenja hlapljivih spojeva. Te jabuke iamaju slabiji okus i aromom, u usporedbi sa jabukama spremljenim u hladnjače s normalnom atmosferom. Ipak, za većinu sorti, sa komercijalnog stajališta, najbolja tehnologija za održavanje kakvoće i reduciranje posljedica fizioloških poremećaja je kontrolirana atmosfera sa ULO (Altisent i sur., 2011.). Brackmann i sur. (1993.) napominju kako kontrolirana atmosfera, pogotovo ULO, umanjuje gubitak čvrstoće, klorofila i šećera voća te smanjuje pojavnost nekoliko fizioloških poremećaja u usporedbi sa hladnim čuvanjem. No, CA uvjeti potiskuju razvoj okusa u jabukama. Taj gubitak ovisi i o atmosferi čuvanja i dužini čuvanja. Fenolni spojevi u jabuci su glavne molekule odgovorne za antioksidativnu sposobnost voća. Epidemiološke studije su pokazale korelaciju između konzumacije jabuka i smanjenog rizika od kardiovaskularnih bolesti, astme, dijabetesa i nekih oblika karcinoma. Tijekom skladištenja, mnoštvo fenolnih spojeva ostane relativno stabilno po 17

nekim studijama, dok su neke studije detektirale minorne oscilacije u koncentraciji fenola (Hoang i sur., 2011.). Nadalje, navodi kako su se razine ukupnih fenola i pojedinačnih fenolnih spojeva u 'Cripps Pink' kožici jabuke, neznatno smanjile ili ostale iste tijekom skladištenja, dok su se fenolni spojevi u mesu ploda povećali ili ostali isti. 3.5.4.1. Hlapljivi spojevi Oplemenjivački programi žele poboljšati atribute potrebne za podnošenje slanja i skladištenja, te favoriziraju vanjski izgled, i to katkada na štetu okusa i arome. Kako god, aroma i okus igraju jednu od glavnih uloga kada proizvođači žele dobiti ekstra vrijednost iz svojih proizvoda, zato što prihvaćenost od strane potrošača je izrazito pod utjecajem ovih atributa (Altisent i sur., 2011.). Voćna aroma je složena mješavina velikog broja hlapljivih spojeva koji doprinose cjelokupnoj organoleptičkoj kvaliteti voća. U jabukama je utvrđeno preko 300 hlapljivih spojeva. Ti spojevi uključuju alkohole, aldehide, karboksilne estere, ketone i etere. Većina pripada esterima (78-92%) i alkoholima (6-16%). Okus tipičan za jabuku se razvija tijekom dozrijevanja i može biti povezan sa proizvodnjom etilena i metaboličkom aktivnošću (Dixon i Hewett, 2000.). Kontrolirana atmosfera skladišta pod niskim (2kPa) i ultra niskim koncentracijama (1kPa) kisika, kombinirana sa sličnim razinama CO 2, postaje sve prihvaćenija u praksi, u odnosu na 'tradicionalniju' kontroliranu atmosferu (3kPa O 2 + 3kPa CO 2 ) u pokušaju da se produži vrijeme čuvanja bez smanjivanja kakvoće jabuke i senzornih karakteristika. Navode se studije gdje je 'Pink Lady ', izložena kratkom (24h) anaerobnom tretmanu, pretrpjela ozljede niskog kisika, sa pratećim gubitkom arome i okusa (Lopez i sur., 2007). Brackmann i sur. (1993.) navode kako razlozi za sprečavanje proizvodnje arome nakon uvjeta kontrolirane atmosfere nisu potpuno razumljivi. Pripisuje se taj pad arome 18

hlapljivih spojeva jabuka koje su dugoročno u skladištenju, gubitku enzima bitnih za formaciju estera. Dok neki predlažu vezu između kočenja respiracije nakon kontrolirane atmosfere i sprečavanja proizvodnje arome. Visoke koncentracije ugljičnog dioksida u kombinaciji sa ULO uvjetima sprečavaju aroma proizvodnju na policama. Lopez i sur., (2007.) navode u svojem radu kako je voće spremljeno u CA uvjetima pokazalo manju emisiju većine aroma hlapljivih spojeva. Okus jabuke rezultira iz kombinacije okusa i mirisa. Iako su okus i tekstura bitni za kakvoću jabuke, prisutnost hlapljivih spojeva koji su odgovrni za karakterističan miris jabuka, daju voću odgovarajuću kakvoću. Corrigan i sur. (1997.) proveli su organoleptičko ocijenjivanje 'Pink Lady ' jabuka, te prihvaćenost plodova od strane potrošača. U tom ocjenjivanju 'Pink Lady ' se našla u društvu sorata 'Fuji', 'Braeburn', 'Granny Smith' i 'Red Dougherty'. U senzornoj kakvoći je imala najviše sličnosti sa sortama 'Fuji' i 'Braeburn', no manje sočna. Potrošačima se najviše dopao izgled jabuke što bi trebalo pospješiti inicijalnu prodaju. To je kultivar koji uspješno produžuje trenutnu sezonu berbe. 3.5.5. Bolesti i poremećaji jabuka tijekom čuvanja u kontroliranoj atmosferi Dobro je poznato da uvođenje kontrolirane atmosfere uz nisku temperaturu skladišta može očuvati kakvoću jabuke na duže razdoblje. No, kontrolirana atmosfera također može uzrokovati fiziološke poremećaje (De Castro i sur., 2008.). Procesi dozrijevanja i zrelosti mogu imati štetne učinke na kakvoću i skladišni potencijal mnogih proizvoda. Procesi zriobe voća su kompleksni i uključuju niz fizikalnih i kemijskih promjena. Zrelost, s druge strane, je točka tijekom zriobe koja se podudara sa ili komercijalnim ili fiziološkim stadijem razvoja. Kod jabuka zrioba i zrelost plodova mogu imati značajan utjecaj na njihovu kakvoću, upravo kao i na skladišni potencijal i pojavu mnogih skladišnih poremećaja (James, 2007.). 19

3.5.5.1 Poremećaj smeđenja mesa plodova sorte 'Cripps Pink' Unutarnji poremećaj smeđenja kod 'Pink Lady ' jabuka predisponiran je nekim ne posve definiranim fiziološkim stanjima plodova pri berbi, a to se oštećenje pojavljije tijekom čuvanja u određenim uvjetima (Jobling i sur., 2004.). Poremećaj smeđenja mesa se mjestimično nalazi u prirodi, sa simptomima koji se ne pokazuju u svakoj sezoni ili okrugu. S obzirom da je to poremećaj koji je tako nepredvidljiv i sa prekidima, rapidno je narušio izgrađeno povjerenje u kultivar i erodirao tržišnu prednost koja je bila razvijena (James, 2007.). Jobling i sur. (2004.) navode kako su dva tipa poremećaja posmeđenja poznata. Jedan tip je poremećaj unutarnjeg posmeđenja koji korelira sa određenim sezonalnim uvjetima i reduciranom propusnošću kisika i ugljičnog dioksida u voću, te je izražen na zraku i u uvjetima kontrolirane atmosfere (primjer: poremećaj smeđenja kod Braeburn sorte jabuka). Drugi tip je unutarnje smeđenje koje se pojavljuje samo u uvjetima kontrolirane atmosfere i nije u korelaciji sa propusnošću plinova voća, već sa CO 2 ozljedom (primjer: poremećaj smeđenja kod Fuji sorte jabuka). Poremećaj je definiran na tri različita, bazirano na vizualnim izrazima simptoma: Difuzno smeđenje (Slika 6) Radijalno smeđenje (Slika 7) CO 2 ozljeda (Slika 8) Ovi simptomi su praćeni u 'Cripps Pink' jabuci rasloj u različitim regijama. Niti jedan poznati uzrok ovog poremećaja nije bio precizno definiran. Spominju se različiti faktori koji bi mogli biti involvirani uključujući zrelost voća i ishranu, uvjete skladištenja i klimatske uvjete (James, 2007.). 20

Slika 6. Difuzno smeđenje (izvor: disertacija H.J.James) Slika 7. Radijalno smeđenje (izvor: disertacija H.J.James) Slika 8. CO 2 ozljeda (izvor: disertacija H. J. James) 21

De Castro i sur. (2008.) navode kako su poremećaji izazvani CO 2 u jabukama ili kruškama, posljedica oksidativnih poremećaja uzrokovanih visokim koncentracijama CO 2 a dodatno ih pojačavaju niske koncentracije O 2. Istraživanja su pokazala da je sinteza vodikovog peroksida (H 2 O 2 ) povezana sa stanjem stresa; visoke koncentracije ugljičnog dioksida unutar stanica uzrokuju oksidativni stres i akumualciju H 2 O 2, koji može povećati štetu stanične membrane. Provedeno je istraživanje sa sortom jabuka 'Empire', te je donesen zaključak da je razvoj smeđenja mesa ploda i vanjske CO 2 ozljede bio pod utjecajem temperatura i razina CO 2, no da su na njih utjecale različite varijante voćnjaka (Watkins, 2010.). Preliminarni rezultati Jobling i sur. (2004.) pokazuju da će plodovi sorte Pink Lady razviti simptome posmeđenja ako se beru prekasno i ako su izložene atmosferi koja sadrži visoki udio CO 2. Uvjeti kontrolirane atmosfere, tj. razine CO 2 ne bi trebale prelaziti 1% (De Castro Hernandez i sur., 2005.). 3.5.5.2. Ostali poremećaji tijekom skladištenja Nekoliko patogena truljenja uzrokuje gubitke jabuka tijekom skladištenja Alternaria spp. Cylindrocarpon heteroneum Gloesporium spp. Phomopsis mali Venturia inaequalis Botrytis cinerea Monilia fructigena 22

Kontrolirana atmosfera je pokazala da može reducirati rast gljivica na voću. Uvjeti skladištenja koji sadrže < 1kPa O 2, tzv. ULO, je pokazala da sprečavaju razvoj patogenih gljivica i rješavaju insekte štetočine, te da ULO može reducirati truljenje. Rezultati istraživanja su pokazali da je gubitak voća tijekom čuvanja ovisan o uvjetima kontrolirane atmosfere ali i zdravstvenom stanju plodova. Za dugoročno čuvanje, ULO se pokazala kao najbolja opcija (Balla i Holb, 2007.). Sever i sur. (2012.) su u svojoj studiji naveli relativno velike gubitke, pri skladištenju u ULO uvjetima, 'Cripps Pink' jabuke, nakon 5 i 7 mjeseci, napominjujući kako su bolesti nakon berbe uzrokovale 5-25% gubitka od sveukupne dobiti. Napominje kako bi se trebali točno utvrditi periodi za duže čuvanje 'Cripps Pink' sorte jabuka, te patogene, plavu plijesan (Penicillium spp.) i sivu plijesan (Botrytis cinerea) kao dva moguća razloga za propadanje voća. Kvaliteta samih plodova ovisi o načinu i mediju čuvanja kao i o mikroorganizmima prisutnim na plodovima jer aktivnost mikroorganizama može uzrokovati degradaciju plodova. Odgovarajuće izabrane mješavine plinova produžuju vrijeme čuvanja reducirajući razvoj organizama. Kako navode Juhrićeva i sur. (2011.), signifikantno smanjenje broja kolonija mikroorganizama (uglavnom gljivica) u komorama s modificiranom atmosferom navode, bila je posljedica niskog udjela kisika, jer se pod tim uvjetima aerobni mikroorganizmi, kao i plijesni, ne razvijaju, za razliku od velike količine gljivica na jabukama, spremljenih u ULO. Kontaminacija zraka mikroorganizmima u hladnom prostoru je bila pet puta već nego u kontroliranoj atmosferi. 23

4. MATERIJALI I METODE RADA Analizirani su plodovi sorte 'Cripps Pink' u vegetacijskoj godini 2011. koji su stavljeni na čuvanje u kontroliranu atmosferu u komercijalnoj hladnjači poduzeća Agrofructus u Dugom Selu. Plodovi su brani u optimalnoj zrelosti u voćnjacima proizvođača Pokupić iz Nove Gradiške i tvrtke 'LM' iz Vrgorca. Nakon 6 i 7 mjeseci obavljena su dva vađenja u terminima 02.05.2012 i 30.05.2012. Pokus je postavljen po shemi slučajnog rasporeda. Plodovi su čuvani u letvaricma u komori sa kontroliranom atmosferom (1 C, 2.5 % O 2 i 2.5 % CO 2 ) u tri repeticije. Svaka letvarica predstavljala je jednu repeticiju. U svakoj letvarici označeno je 10 plodova koji su biti korišteni za analizu kakvoće. Kakvoća plodova je određena mjerenjem mase, tvrdoće ploda, količine topljive suhe tvari, količine ukupnih kiselina. Podaci su obrađeni standardnim statističkim metodama. 24

5. REZULTATI I RASPRAVA U analizu su bile uključene prosječne vrijednosti parametara kakvoće (masa ploda na polici, tvrdoća ploda na polici, topljiva suha tvar i ukupne kiseline preračunate kao udio jabučne kiseline) na izlazu iz hladnjače. Tablica 2. Prosječne vrijednosti osnovnih parametara kakvoće plodova jabuke sorte 'Cripps Pink' na izlazu iz hladnjače nakon 6 i 7 mjeseci čuvanja. Vrijednosti su aritmetičke sredine ± SD (n PROIZVOĐAČ =30 ; n VAĐENJE =30 ; n KOMBINACIJA =15). Osnovni parametri kakvoće plodova jabuka sorte 'Cripps Pink' Masa ploda na polici (g) Tvrdoća ploda na polici (kg cm 2 ) Topljiva suha tvar ( Brix) Ukupne kiseline* (%) PROIZVOĐAČ P=0,1013 P=0,0512 P<0,0001 P<0,0001 Pokupić 190,9 a ±35,96 8,08 a ±0,887 15,4 b ±0,74 0,56 a ±0,160 'LM' 176,3 a ±31,02 7,83 a ±0,607 17,0 a ±1,14 0,48 b ±0,116 VAĐENJE P=0,1290 P<0,0001 P=0,5802 P<0,0001 02.05.2012. 190,4 a ±31,97 8,48 a ±0,632 16,1 a ±1,29 0,64 a ±0,106 30.05.2012. 176,9 a ±35,34 7,43 b ±0,468 16,3 a ±1,22 0,40 b ±0,060 Int. P V P=0,4796 P=0,0780 P=0,2089 P=0,0970 Kombinacije: P=0,1426 P<0,0001 P<0,0001 P<0,0001 P 1 V 1 194,5±29,42 8,73±0,659 15,5±0,80 0,69±0,104 P 1 V 2 187,3±42,25 7,44±0,548 15,3±0,68 0,43±0,068 P 2 V 1 186,2±34,85 8,23±0,509 16,7±1,39 0,58±0,070 P 2 V 2 166,5±23,88 7,42±0,393 17,2±0,80 0,37±0,034 P 1 = Pokupić; P 2 = 'LM'; V 1 = vađenje 02.05.2012.; V 2 = vađenje 30.05.2012.; Int. P V = interakcija proizvođač datum vađenja plodova iz hladnjače. *Ukupne kiseline preračunate su na udio jabučne kiseline. Prosječne vrijednosti unutar pojedinog svojstva, faktora i kombinacija kojima je pridodano isto slovo ne razlikuju se statistički značajno uz P 0.05. Iz podataka u tablici 2. vidljivo je da su plodovi proizvođača 'Pokupić' nakon prvog vađenja iz hladnjače imali veću prosječnu masu na polici (194,5 g) od plodova tvrtke 'LM' (186,2 g), iako razlika nije statistički značajna pri zadanoj P vrijednosti. 25

Masa plodova na polici proizvođača Pokupić u prvom vađenju (02.05.2012) bila je zamjetno veća (194,5 g) pogotovo u odnosu na najmanju masu plodova (166,5 g) tvrtke 'LM' nakon drugog vađenja (30.05.2012.); međutim, ni ove kombinacije ni međusobna interakcija proizvođača i roka vađenja plodova iz hladnjače nisu statistički signifikante. S obzirom na veće količine oborina i nešto niže temperature u Novoj Gradišci, ovi rezultati imaju smisla, a i nesignifikantnost interakcije je očekivana. Nakon prvog vađenja iz hladnjače plodovi proizvođača 'Pokupić' imali su na polici neznatno veću prosječnu tvrdoću (8,73 kg/cm -2 ) od plodova tvrtke 'LM' (8,23 kg/cm -2 ). Nakon drugog vađenja iz hladnjače, plodovi oba proizvođača imali su nešto manju tvrdoću (Pokupić 7,44 kg/cm -2, 'LM' 7,42 kg/cm -2 ) ali ne i statistički značajno različitu. S obzirom da je tvrdoća ploda u uskoj vezi s trajanjem čuvanja, za očekivati je da će nakon dužeg vremena čuvanja plodovi biti mekši; prosječno (računavši po oba proizvođača) plodovi su nakon prvog vađenja imali tvrdoću od 8,48 kg cm -2, a nakon drugog vađenja 7,43 kg cm -2, pri čemu se ove vrijednosti i statistočki značajno razlikuju. De Castro Hernandez i sur. (2005.) su povezali tvrdoća jabuke s koncentracijama CO 2 (1% CO 2, 3% CO 2, 5% CO 2 na 2, 4 i 6 mjeseci) te ustanovili da su najveću tvrdoću imale jabuke čuvane na 1% CO 2, a da se tvrdoća smanjivala povećanjem trajanja skladištenja što je potvrđeno i u ovom istraživanju. Prosječni udio topljive suhe tvari u plodovima tvrtke 'LM' nakon drugog vađenja bio je zamjetno veći (17,2 Brix) u odnosu na ostale kombinacije, ali ne i značajno različit. Najmanji udio suhe topljive tvari (15,3 Brix) imali su plodovi proizvođača 'Pokupić' nakon drugog vađenja. I prosječno gledano po datumima vađenja iz hladnjače, plodovi proizvođača 'LM' imali su znatno veći (i to statistički značajno) udio suhe tvari (17,0 Brix) od proizvođača 'Pokupić' (15,4 Brix) što je i razumljivo s obzirom na ekološke uvjete proizvodnje. Kod oba proizvođača udio topljive suhe tvari je nešto veći od onog kojeg su izmjerili Drake i sur. (2002.) nakon 6 mjeseci čuvanja jabuka sorte 'Cripps pink' (14,7 Brix). Kovač i sur. (2010.) su mjerili parametre kakvoće nakon skladištenja u kontroliranoj atmosferi i izmjerili 14,3 Brix nakon 7 mjeseci. 26

Za razliku od udjela topljive suhe tvari, udio ukupnih kiselina u plodovima pokazao je suprotan trend, što je i za očekivati. Tako je u plodovima proizvođača 'Pokupić' prosječno (po oba datuma vađenja plodova) bio statistički značajno veći udio ukupnih kiselina (0,64%) od onog u plodovima proizvođača 'LM' (0,40%). Istraživanje koje su proveli Kovač i sur. (2010.) također pokazuje određeno smanjenje udjela ukupnih kiselina u plodovima kroz tri vremena čuvanja jabuka (odmah nakon berbe, nakon 14 tjedana i nakon 30 tjedana); nakon 30 tjedana udio ukupnih kiselina smanjio se na 0,432%. 27

6. ZAKLJUČAK 'Cripps Pink' je sorta jabuke koja se sve više uzgaja u Hrvatskoj zbog svoje izvrsne kakvoće plodova. S obzirom da je 'Cripps Pink' vrlo dobro prihvaćena od strane potrošača, te zbog visokih cijena njenih plodova, od ključne je važnosti poznavati njenu skladišnu sposobnost i utjecaj čuvanja na kakvoću ploda. Na temelju ovog istraživanja može se zaključiti da trajanje čuvanja zaista utječe na kakvoću plodova sorte 'Cripps Pink' ovisno o proizvođaču. U intervalu od mjesec dana, pokazale su se neke veće razlike u odnosu prvog vađenja na drugo vađenje, vezano za tvrdoću ploda na takav način da što su duže jabuke bile skladištene to su bile mekše. Vidljive razlike su se također pokazale u ukupnim kiselinama, za koje se pokazao blagi pad kroz dužinu čuvanja. Isto tako, može se zaključiti da ekološki uvjeti proizvodnje u interakciji sa dužinom čuvanja igraju značajnu ulogu u navedenim razlikama. 28

7. POPIS LITERATURE 1. Altisent, R., Graell, J., Lara, I., Lopez, L., Echeveria, G. 2012. Eating quality of of 'Fuji' apples affected by aperiod of cold air after ULO storage. Journal of Food Quality 35(1):1-12 2. Balla, B., Holb, I., 2007. Effect of three storage methods on fruit decay and brown rot of apple. Int. J. of Hort. science, 13(3): 55-57 3. Blažek, J., Hlušičkova, I., Varga, A., 2003. Changes in Quality characterictis of Golden Deliciousapples under different storage conditions and correlations between them. Hort Science 30(3):81-89 4. Brackman, A., Streit, J., Banglerth, F., 1993. Relationship between reduced aroma production and lipid metabolism of apples after long-term controlled-atmosphere storage. J. Amer. Soc. Hort. Sci., 118(2):243-247 5. Brezmes, J., Llobet, E., Vilanova, X., Orts, J., Saiz, G., Correig, X., 2001. Correlation between electronic nose signals and fruit quality indicators on shelf-life measurements with Pink Lady apples. Sensors and actuators B 80: 41-50 6. Corrigan, V.K., Hurst, P.L., Boulton, G., 1997. Sensory characterictis and consumer acceptability of 'Pink Lady' and other late-season apple cultivars.new Zealand Journal of crop and horticultural Science, 25:375-383 7. De Castro, E., Barret, D.M., Joblin, J., Mitcham, E.J., 2008. Biochemical factors associated with a CO 2 induced flesh browning of Pink Lady apples.postharvest Biology and Technology, 48:182-191 8. De Castro, E., Biasi, W.V., Mitcham, E.J., 2007. Qualitiy of Pink lady apples in relation to maturity at harvest, prestorage tretaments and controlled atmosphere during storage. Hort Science, 42(3):605-610 9. De Castro Hernandez, E., Biasi, B., Mitchum, E., 2005. Quality of Pink Lady Brand Apple. Washington Tree Fruit Postharvest Conference, p.1-8 10. Drake, S.R., Eisele, T.A., 1994. Influence of harvest date and controlled atmosphere storage delay on the color and quality of 'Delicious' apples stored in a purge-type controlled-atmosphere enviroment. HortTechnology 4(3):260-263 11. Drake, S.R., Elfving, D.C., Eisele, T.A., 2002. Harvest Maturity and storage affect quality of Cripps Pink (Pink Lady ) apples. Scientia Horticulturae, 107:271-276 29

12. Dixon, J., Hewett, E.W., 2000. Factors affecting apple aroma/flavour volatile concentracion:a review. New Zealand Journal of Crop and Horticultural Science, 28:155-173 13. East, A.R., Tanner, D.J., Jobling, J.J., Maguire, K.M., Mawson, A.J., 2008. The influence of breaks in storage temperature on 'Cripps Pink' (Pink Lady ) apple physiology and quality. Hort science, 43(3):818-824 14. Hoang, N.T.T., Golding, J.B., Wilkes, M.A., 2011. The effect of postharvest 1- MCP treatment and storage atmosphere on Cripps Pink apple phenolics and antioxidant activity. Food chemistry, 127:1249-1256 15. Ivančič, A., 2002. Hibridizacija pomembnejših rastlinskih vrst. Fakulteta za kmetijstvo, Maribor. p. 397 16. James, H.J., 2007. Understanding the flesh browning disorder of 'Cripps Pink' apples.thesis, Faculty of Agriculture, Food and Natural Resources 17. Jemrić, T., Ilić, Z., 2012. Present state of cold chain and postharvest loss of fruits and vegetablesin Croatia and Serbia. Agriculturae Conpectus scientificus, vol.77, no.1 (1-4) 18. Jemrić, T., Lurie, S., Đumija, Lj., Pavičić, N., Hribar, J., 2006. Heat treatment and harvest date interact in their affeston superficial scald of Granny Smith apple. Scientia Horticulturae 107:155-163 19. Jobling, J., Tanner, D., Wilkinson, I., Brown, G., Tustin, S., 2004. Understanding the flesh browning in Pink Lady apples. Report to New Zealand Pipmit Ltd, Project HRO3PO4.O4 20. Juhrićeva, K., Skudra, G., Skudra, L., 2011. Evaluation of microbiological contamination of apple fruit stored in a modified atmosphere. Enviromental and Experimental Biology 9:53-59 21. KeJun, Y., ZhenSan, L., DaoHui, Z., YuGang, S., 2000. A special low oxygen controlled atmosphere combination and its effects on controlling apple superficial scald. Journal of Friut Science, vol.17, no.3:175-180 22. Kovač, A., Skendrović Babojelić, Pavičić, N., Voća, S., Voća, N., Dobričević, N., Jagatić, A. M., Šindrak, Z., 2010. Influence of harvest time and storage duration on 'Cripps Pink' apple cultivars (Malus x Domestica Borkh.)quality parameters. Cyta- Journal of Food, 8(1):1-6 30

23. Lau, O. L., 1998. Effect of growing season, harvest maturity, waxing, low O2 and elevated CO 2 on flesh browning disorders in 'Breaburn' apple. Postharvest Biology and Technology, 14:131:141 24. Lopez, M.L., Villatoro, C., Fuentes, T., Graell, J., Lara, I., Echeverria, G., 2007. Volatile compuonds, quality parameters and consumer acceptance of Pink Lady apples stored in different conditions.postharvest Biology and Technology 43:55-66 25. Marais, E., Jacobs, G., Holocroft, D.M., 2001. Color response of 'Cripps Pink' apples to postharvest irradation is influenced by maturity and temperature. Scientia Horticulturae 90:31-41 26. Michalczuk, E.L., 1999. Fruit maturity, ripening and qualitiy relationships. Acta Horticulturae, 485:203-208 27. O'Rourke, D.O., Janick, J., Sansavini, S., 2003. World Apple Cultivar Dinamics. Chronica Horticulturae vol.43, no.3:10-13 28. Pham, T.V., 2008. Prediction of change in quality of 'Cripps Pink' apples during storage.thesis,faculty of agriculture, Food and Natural resources 29. Sever, Z., Miličević, T., Kaliterna, J., 2012. Losses of apple fruit (cv. Cripps Pink) caused by fungal diseases during storage. Agronomski fakultet, Zavod za fitopatologiju 30. Sembok, W.Z.B.W., 2009. Regulation of fruit color development, quality and atorage life of 'Cripps pink' apple with deficit irrigation and plant bioregulators. Thesis, School of Agriculture and Enviroment 31. Thompson, A.K., 2010. Controlled atmosphere storage of friuts and vegetables, Second edition 32. Watkins, C.B, 2010. Storage disorders of controlled atmosphere stored Empire apples. New York fruit Quarterly, 18:19-22 Izvori podataka na internetu: 1. http://www.unido.org 2. http://www.columbiafruit.com 3. http://www.sunset.com 4. http://www.ars.usda.gov 5. http://www.celtic.nl 6. http://www.sommet.com.gr 31