Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj

PREGLEDNI RAD Mala i srednja poduzeća u uvjetima gospodarske krize u Hrvatskoj Josip Juračak, Dajana Pranjić Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska (jjuracak@agr.hr) Sažetak U radu su analizirani rezultati poslovanja poduzetnika za razdoblje 2002.-2011., koje je obilježeno negativnim utjecajem globalne financijske krize. U Hrvatskoj je 2011. godine 99,64% svih poduzetnika bilo u skupini malih i srednjih poduzetnika (MSP). Oni su zapošljavali 67% zaposlenih i ostvarili 52% ukupnog prihoda. Pokazatelji poslovanja MSP jasno ukazuju na utjecaj gospodarske krize koja je najjače djelovala 2009. godine. U uvjetima krize broj malih poduzetnika jedini je rastao, a pad broja zaposlenih je kod njih bio najmanji. Međutim, MSP su osjetljivija na gospodarske promjene, što pokazuje veće kolebanje i negativne vrijednosti konsolidiranog financijskog rezultata. Ključne riječi: mala i srednja poduzeća, zaposlenost, ukupni prihod, dobit Uvod U svim razvijenim zemljama, mali i srednji poduzetnici (MSP) čine važan dio nacionalnog gospodarstva. MSP imaju mogućnost brže reakcije u promjenjivim gospodarskim uvjetima zbog svojstava fleksibilnosti i samostalnosti. S druge strane, skloniji su propasti zbog manje financijske snage, niže troškovne konkurentnosti i veće ovisnosti o kretanjima na tržištu (Pranjić, 2013). U ovom radu su analizirani ukupni poslovni rezultati MSP za razdoblje od 2002. do 2011. godine. Ključni pokazatelji poslovanja su uspoređeni s pokazateljima velikih poduzetnika. Financijska kriza koja je započela 2007. godine u Sjedinjenim Američkim državama, u Hrvatskoj se počinje osjećati tijekom 2008. godine kada dolazi do smanjenja stope rasta BDP-a s 5,1% u 2007. na 2,1%. Nakon toga slijedi drastičan pad BDP-a u 2009. godini i to za -6,9%. U 2010. godini gospodarstvo se djelomično oporavlja, ali ni u 2013. godini, nije se stabiliziralo. Hrvatsko gospodarstvo iskusilo je i druge učinke globalne krize kao što su porast zaduženosti, povećanje udjela problematičnih zajmova, porast kamatnih stopa, pad potražnje i snažan pad zaposlenosti (Juračak i Vukalović, 2013). Materijal i metode U Republici Hrvatskoj se poduzetnici razvrstavaju prema veličini sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 109/07; 54/13). Prema odredbama ovog zakona, mala poduzeća su ona koja ne prelaze dva od sljedeća tri uvjeta: (1) vrijednost aktive 32.500.000 kn, (2) godišnji prihod 65.000.000 kn i (3) prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50. Srednji poduzetnici su oni koji prelaze uvjete za male poduzetnike, ali ne prelaze dva od sljedećih uvjeta: (1) ukupna aktiva 130.000.000 kn, (2) prihod 260.000.000 kn i (3) prosječan broj radnika tijekom godine 250. Ako prelaze dvije od navedenih granica za srednje poduzetnike, poduzetnici ulaze u skupinu velikih poduzetnika. Treba također istaknuti da su granice razreda između malih i srednjih poduzeća mijenjane 2005. godine, pa je s 2005. na 2006. godinu došlo do velike promjene u strukturi poduzetnika. U Hrvatskoj se malo gospodarstvo definira i po Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02; 63/07; 53/12; 56/13), no u ovom radu su korišteni podaci i podjela prema Zakonu o računovodstvu. 146 49 th Croatian & 9 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

Agroekonomika i ruralna sociologija Za glavninu provedenih analiza korišteni su podaci Financijske agencije FINA, koje ova agencija objavljuje u godišnjem izvješću pod nazivom Analiza financijskih rezultata poduzetnika Republike Hrvatske. Ovo izvješće se temelji na pristiglim godišnjim financijskim izvješćima svih poduzetnika koji su obveznici predaje izvješća FINA-i te predstavlja najveću bazu financijskih podataka za poduzetnike u Hrvatskoj. Uz ove podatke korišteni su i interni podaci ustupljeni od strane poduzeća za poslovanje digitalnim informacijama Bisnode d.o.o. Za obradu podataka su korištene metode deskriptivne statistike i financijske analize poslovanja, kao i metode tabličnog i grafičkog prikazivanja podataka. Rezultati i rasprava Razorno djelovanje gospodarske krize vidljivo je u svim segmentima Hrvatskog gospodarstva (FINA, 2003-2013), a u ovom radu je posebna pozornost posvećena kretanjima zabilježenim kod MSP. Što se tiče poduzetnika u području poljoprivrede, podaci ukazuju na pad gospodarske aktivnosti i u ovom sektoru, iako postoje manje razlike u kretanjima pokazatelja u odnosu na ukupno gospodarstvo (Juračak i Vukalović 2013., Good i Irwin 2008). S obzirom na strukturu poduzetnika prema veličini, područje poljoprivrede uklapa se u strukturu cijelog gospodarstva. Naime, udjel MSP u području poljoprivrede iznosi 99,7%, a u cijelom gospodarstvu 99,6%. Isto tako, udjel zaposlenih kod MSP u području poljoprivrede iznosi 62%, dok u cijelom gospodarstvu MSP zapošljavaju 67% svih zaposlenih. Ukupan broj poduzetnika u Hrvatskoj je tijekom razdoblja od 2001. do 2011. godine porastao za 60%, što odgovara stopi rasta od 5% godišnje. U bazi FINA-e je 2011. godine bilo 98.530 poduzetnika, od kojih 96.383 MSP. Ovaj porast je posljedica isključivo rasta broja malih poduzetnika, dok je broj srednjih i velikih poduzetnika u istom razdoblju smanjen (Kovačić, 2011.). Ovakvo kretanje je dobrim dijelom uzrokovano već spomenutim promjenama kriterija za razvrstavanje kojima je broj srednjih poduzetnika 2006./2005. smanjen za 50%, a broj velikih za 59%. Nakon 2006. godine i dalje raste samo broj malih poduzetnika, dok broj velikih i srednjih opada. Sukladno tome, udjel malih poduzetnika u ukupnom broju poduzetnika je u pet zadnjih godina povećan s 97,6% na 98,3%, dok je udjel MSP povećan s 99,4% i 99,6% (Grafikon 1). Grafikon 1. Udjel pojedine skupine poduzetnika prema veličini u ukupnom broju poduzetnika i u broju zaposlenih Izvor: Izračun autora na temelju podataka iz Analiza financijskih rezultata poduzetnika, FINA, 2003.- 2012. 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 147

Pad broja srednjih i velikih poduzetnika tijekom kriznih godina dijelom je posljedica smanjenog obujma poslovanja i imovine poduzetnika, što dovodi do svrstavanja u niži veličinski razred i povećanja broja malih poduzetnika. MSP su u svakom gospodarstvu vrlo važan čimbenik zapošljavanja, a posebice u neizvjesnim gospodarskim uvjetima. Godine 2011. je kod svih poduzetnika bilo zaposleno 851.386 osoba. Od toga je 49% bilo zaposleno kod malih, a 18% kod srednjih poduzetnika, što znači da su MSP zapošljavali 67% ukupno zaposlenih (Grafikon 1). Treba reći da je kretanje ukupno zaposlenih prema veličini poduzetnika slično kretanju broja poduzetnika: u promatranom razdoblju rast broja zaposlenih u prosjeku bilježe samo mali poduzetnici. Zahvaljujući tome i skupina MSP bilježi godišnju stopu rasta 4% od 2002. do 2011. godine. Ipak, 2009. i 2010. godine i mali poduzetnici bilježe negativan trend broja zaposlenih, a 2011. se trend polako oporavlja. Što se tiče broja zaposlenih po poduzetniku, prosječni MSP zapošljavao je 2011. godine 6 osoba, pri čemu je mali poduzetnik imao u prosjeku 4 zaposlena a srednji 119 zaposlenih. Jasno je da je gospodarska kriza dovela do pada potražnje za radom koji je jače izražen kod srednjih i velikih poduzeća. Zbog toga je udjel malih poduzetnika u zapošljavanju porastao, pa je moguće zaključiti da su oni djelomično ublažili problem povećane nezaposlenosti (Hadelan i Juračak, 2013.). Ukupni prihod poduzeća glavni je pokazatelj obujma poslovanja i jedan od kriterija za svrstavanje poduzetnika prema veličini. Ukupni godišnji prihod svih poduzetnika u Hrvatskoj je porastao s 392 milijarde HRK u 2002. godini na 710 milijardi 2008. godine, no zatim pada i 2009 godine iznosi 613 milijardi HRK. S obzirom na veličinu poduzetnika, nema većih razlika u kretanju ukupnog prihoda kroz promatrano razdoblje. Sve tri skupine bilježe rast ukupnih prihoda do 2008., zatim pad do 2010. i blagi oporavak 2011. godine. Međutim, najveća kolebanja mjerena koeficijentom varijacije bilježe mali poduzetnici (CV=0,32), zatim srednji poduzetnici (CV=0,18) i veliki poduzetnici (CV=0,11). Udjel MSP u ukupnom prihodu poduzetnika ustalio se od 2006. godine na 52%-53%. U tom udjelu mali poduzetnici bilježe lagani pad, a srednji porast svog dijela. Značajnije razlike su zabilježene kod prihoda po poduzetniku. Naime, od 2008. godine mali poduzetnici počinju pokazivati jači pad vrijednosti ovog pokazatelja. Vrijednosti prihoda po poduzetniku i prihoda po zaposlenom su višestruko više kod velikih poduzetnika nego kod MSP. Zbog nepovoljnih kretanja ova razlika još se više povećava s pojavom gospodarske krize, pa je odnos prihoda po zaposleno kod MSP u odnosu na velike poduzetnike najnepovoljniji 2011. godine (Grafikon 2.). Grafikon 2. Ukupni prihod po zaposlenom u MSP u odnosu na prihod po zaposlenom kod velikih poduzetnika u Hrvatskoj Izvor: Isto kao i grafikon 1. Uzmemo li prihod po zaposlenom kao jedan od pokazatelja proizvodnosti, tada je moguće zaključiti da proizvodnost MSP u odnosu na velike poduzetnike kontinuirano opada. 148 49 th Croatian & 9 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

Agroekonomika i ruralna sociologija Moguće je pretpostaviti da su veliki poduzetnici u masi održali vrijednosti prihoda po poduzetniku i prihoda po zaposlenom zato što je njihov broj smanjen isto kao i broj zaposlenih kod ove skupine poduzetnika. Godišnja stopa promjene ukupnog prihoda svih poduzetnika od 2007. do 2011. godine, tj. u godinama krize, iznosi -1,2%, a stopa promjene ukupnih rashoda -0,5%. Posljedica ovakvog kretanja je negativna stopa promjene dobiti svih poduzetnika za isto razdoblje od -2,7% godišnje. Inače, u 2006. godini ukupna dobit svih velikih poduzetnika pada ispod dobiti MSP, no tome je uzrok promjena metodologije razvrstavanja. Nakon toga obje skupine bilježe najprije rast, a zatim pad ostvarene dobiti, pri čemu dobit velikih počinje opadati ranije, ali ranije počinje i rasti. Što se tiče ostvarenog gubitka nakon oporezivanja, tu su kolebanja kod MSP jače izražena, i posebno se ističe vrlo visoki gubitak iz 2010. godine. Iako je u zadnjoj promatranoj godini ostvarena ukupna dobit MSP konačno porasla u odnosu na prethodnu godinu, još uvijek je njena vrijednost niža nego što je bila 2007. i 2008. godine. Konsolidirani financijski rezultat svih poduzetnika, odnosno zbroj ostvarenih dobiti umanjen za iskazane gubitke, je gotovo kontinuirano rastao do 2007. godine, da bi nakon toga započeo pad koji doseže dno 2010. godine (Grafikon 3). Te godine je, unatoč rastu rezultata velikih poduzetnika, pad rezultata malih i srednjih poduzetnika doveo do negativne vrijednosti od 1,67 milijardi kuna. Sljedeće, 2011. godine zabilježen je porast rezultata, ali MSP su i dalje u negativnom području. Grafikon 3. Financijski rezultati poduzetnika u Republici Hrvatskoj (u milijunima HRK) Izvor: Isto kao i grafikon 1. Zaključak Mali i srednji poduzetnici sudjeluju s 99,64% ukupnom broju poduzetnika u Hrvatskoj, a zapošljavaju 66,58% ukupno zaposlenih osoba. Njihov udjel u ukupnim prihodima svih poduzetnika iznosi 52%, u ostvarenoj dobiti 55%, a u iskazanom gubitku 71% (udjeli se odnose na 2011. godinu). Tijekom gospodarske krize koja započinje 2008. godine, kretanje pojedinih pokazatelja poslovanja za male i srednje poduzetnike u manjoj mjeri se razlikuje u odnosu na velike poduzetnike. Na primjer, broj malih i srednjih poduzetnika raste i s pojavom krize, zahvaljujući povećanju broja malih poduzetnika. Broj zaposlenih je u promatranom razdoblju najviše povećan kod malih poduzetnika, koji imaju negativan trend ovog pokazatelja samo 2009. i 2010. godine. Ovi podaci potrvđuju pretpostavku da mali i srednji poduzetnici ublažavaju rast nezaposlenosti u uvjetima krize. 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 149

Udjel malih i srednjih poduzetnika u ukupnim prihodima poduzetnika u Hrvatskoj nije se značajno mijenjao tijekom promatranog razdoblja, ali je došlo do pada ukupnog prihoda po poduzetniku i po zaposlenom, što ukazuje na pad proizvodnosti. U konačnici, mali i srednji poduzetnici bilježe jača kolebanja neto financijskog rezultata, što znači da su osjetljivija na opće uvjete poslovanja i tržišta. Naime, dok veliki poduzetnici u cijelom razdoblju ostvaruju pozitivan konsolidirani financijski rezulata, mali i srednji poduzetnici 2002. i 2010. godine ostvaruju negativne vrijednosti ovog pokazatelja. Literatura Bisnode d.o.o. (2013). Baza podataka Agroindustrija GFI 2011-2012. Interni materijal. Bisnode d.o.o. Zagreb. Hrvatska CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva. (2011). Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2011. Zagreb. Croatia. Dostupno na: www.cepor.hr/sme%20godisnjak_final.pdf FINA. (2003 2012). Analiza financijskih rezultata poduzetnika Republike Hrvatske. Godišnja izvješća. FINA. Zagreb. Hrvatska Good, D., Irwin, S. (2008). Implications of Credit Market Problems for Crop Prices. Illinois Farm Economics Update. University of Illinois. Urbana Champaign. USA. Dostupno na: http://www.farmdoc.illinois.edu/ifeu/ifeu_08_03/ifeu_08_03.html Hadelan, L., Juračak, J. (2013). Small and medium enterprises in Croatia. Interni materijal. Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet. Zagreb. Hrvatska Juračak J., Vukalović, D. (2013). Recent Trends In The Croatian Agricultural Business Sector. In: Proceedings of the AGRIMBA 2013 Conference. 25-30 June 2013. Budva. Montenegro. Kovačić, D. (2011). Poslovanje malog poduzetništva u 2009. i 2010. godini. FINA. Zagreb. CroatiaDostupno na: portal.wlw.hr/uploads/1461/1/3/5413/5419/fina_1.pdf Pranjić, Dajana. (2013). Usporedna analiza financijskih podataka malih i srednjih poduzetnika za razdoblje 2002.-2011. Završni rad. Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet. Zagreb. Hrvatska. Small and medium enterprises in the conditions of economic crisis in Croatia Abstract This paper deals with the business results of enterprises in the period 2002-2011, which includes one of the biggest economic crises in recent history. In 2011, 99.64% of the business entities were in the group of SMEs. They were employing 67% of the employees, and were making 52% of the total revenues of the Croatian enterprises. Their business results reflect the impact of the economic crisis, which was the severest in 2009. In the years of crisis, only the SMEs number was rising, and the drop of employment was the slightest with them. However, the SMEs recorded the largest variations in the net financial results and can be considered as highly sensitive to negative economic trends. Key words: small and medium enterprises, employment, total revenue, profit 150 49 th Croatian & 9 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia