Prilog 5 PROJEKTNI ZADATAK 1. Osnovni podaci 1.1. Pozadina Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (SPR) u okviru mjera za razvoj prometnog sustava predložena je izrada glavnih prometnih planova za pojedine regije Republike Hrvatske. SPR-om identificirana su područja Virovitičko-podravske županije, Brodsko-posavske županije, Vukovarskosrijemske županije i Požeško-slavonske županije temeljem "analize prometne interakcije" od kojih jedna se odnosi na područje Istočne Hrvatske s preklapanjima sa susjednom. Nacionalnim prometnim modelom i Strategijom će se utvrditi točne granice Virovitičko-podravske županije, Brodsko-posavske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Požeško-slavonske županije i Osječko-baranjske županije. Cilj analize izrade prometnog Master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska (Master plan) je da se ustanove postojeće i buduće potrebe regije koje utječu na prometnu potražnju kao što su razvoj poslovne infrastrukture (tvornice, poslovne zone, postrojenja za preradu i obradu, itd.), razvoj znanstvenih institucija (škole, fakulteti, instituti itd.), razvoj zdravstveno-rehabilitacijskih ustanova (bolnice, toplice), razvoj trgovačkih centara (trgovačke zone i trgovački centri), razvoj sportsko-rekreacijskih sadržaja (sportski objekti i tereni) te razvoj kulturnih i zabavnih sadržaja (dvorane, kulturni objekti, zabavni parkovi itd.). Utvrđena potreba koristit će se u svrhu definiranja zahtjeva prometnog sustava (modela), paralelno s potrebama proizašlima iz relevantnih sektorskih analiza. Slijedom navedenog, Virovitičko-podravska županija je, kao Korisnik, sukladno sklopljenom ugovoru s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. započela projekt Izrada Prometnog Master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska koji obuhvaća izradu Master plana i Strateške procjene utjecaja (plana/programa) na okoliš (Strateška studija) koja se izrađuje paralelno s Master planom prometa Istočne Hrvatske. Projektom će se detaljno analizirati interakcija unutar prometa i međusobno s ostalim sektorima, uzimajući u obzir misiju i viziju razvoja prometa, te izraditi Master plan prometa i Strateška studija što su glavni preduvjeti za pokretanje razvojnih projekata. Problem manjka podataka kao i manjka kvaliteta postojećih podataka temeljem kojih je potrebno donijeti SMART odluke i planove te postaviti jasne vizije i misije razvoja prometa, potrebno je rješavati sustavno direktnim uključivanjem svih dionika područja. Pored navedenog tu su i ostali prometni izazovi i problemi funkcionalnih regija kao što je slaba i neefikasna povezanost što za posljedicu ima depopulaciju ruralnih područja i koncentraciju gospodarskih aktivnosti u urbanim sredinama. Ciljana skupina projekta su jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLP(R)S) i njihove službe čije su temeljne zadaće upravljanje javnim dobrom i planiranje u svrhu održivog razvoja zajednice. Efikasno i održivo upravljanje ovisi o postojanosti i kvaliteti strategija i planova koji su direktna potreba ove ciljane skupine. Druga ciljana skupina su korisnici i sudionici prometa ljudi, roba i usluga s područja Istočne Hrvatske. Ova ciljana skupina je pod direktnim utjecajem organizacije i rješenja prometnog povezivanja Istočne Hrvatske. Definiranjem jasnih budućih intervencija ova ciljana skupina povećava razinu kvalitete života, rada i gospodarskih aktivnosti na cijelom
području Istočne Hrvatske. Korisnik Virovitičko-podravska županija kao prijavitelj i nositelj projekta zajedno s partnerima slavonskim županijama, čini temeljnu organizacijsku strukturu za provedbu. Korisnik je krovna institucija i kreator misije i vizije razvoja te kao takva nositelj svih ključnih razvojnih projekata. Šira struktura uključuje ostale članove oformljene Radne skupine za promet u sklopu koje su članovi sljedeće institucije: svih 5 slavonskih županija i gradova sjedišta županija. Od navedenih 5 slavonskih županija, Osječko-baranjska županija provela je projekt Master plan prometnog razvoja Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Poziv za iskazivanje interesa za sufinanciranje pripreme projekata održive gradske i prigradske mobilnosti u 2014. godini prema Operativnom programu Promet 2007. 2013. Korisnik projekta je Osječko-baranjska županija, dok su partneri na projektu RRA Slavonije i Baranje, Gradovi Osijek, Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice i Valpovo. Cilj(evi) projekta: razvoj prometne infrastrukture na području Osječko-baranjske županije, a posebice modernizacija javnog gradskog prometa putnika na području grada Osijeka i integracija s prigradskim i međugradskim prometom u gradovima na području Osječko-baranjske županije te osiguranje strateškog okvira za izradu ekonomsko financijskih dokumenata i tehničke dokumentacije koja će osigurati provedbu projekata za razvoj inteligentnog, održivog i integriranog sustava javnog prijevoza s niskom razinom CO2 i poboljšanom gradskom i regionalnom mobilnošću. U okviru Projekta proveden je postupak pripreme i izrade studija - Master plan i Studija utjecaja na okoliš. Master plan je izrađen u svrhu ukazivanja na potrebe Grada Osijeka i svih gradova u Osječkobaranjskoj županiji, na način da se izradom strateškog plana budući projekti provedu u skladu sa strateškim dokumentima na razini Europske unije, uvažavajući postojeće stanje prometne infrastrukture i stanja na području gradova te da se nađu rješenja za njihovo povezivanje sa svim nacionalnim i međunarodnim prometnim koridorima. Vrijednost projekta: 508.271,46 ( 3.860.830,00 HRK).
1.2. Poveznica sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 1.2.1. Poveznica sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske u odnosu na područje obuhvata Master plana Strategijom prometnog razvoja RH Hrvatska je podijeljena na pet funkcionalnih regija, koje karakterizira visoka razina prometne interakcije unutar njihovog prostora, i to kako slijedi: Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Sjeverni Jadran, Sjeverna i Središnja Dalmacija te Južna Dalmacija. Izradom Master plana prometa u potpunosti će se uskladiti s osnovnim dokumentom Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine. Uskladit će se prometni sektor s prometnim politikama EU, razvoj i modernizacija infrastrukture, uključujući i izgradnju potrebnih prometnih čvorišta, modernizacija sustava javnog prijevoza, povećanje sigurnosti prometa, poboljšanje održivosti prometnog sustava, povezivanje s drugim regijama i poboljšanje okolišno prihvatljivih prijevoznih sredstava. Virovitičko-podravska županija je popisala sporazum o partnerstvu s Vukovarsko-srijemskom, Brodsko-posavskom, Požeško-slavonskom te Osječko-baranjskom županijom koja je izradila Maste plan prometnog razvoja grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, te će se u zajedničkoj suradnji značajno podići kvaliteta usluge izrade samog plana. Uskladit će se sve županijske razvojne strategije na cjelokupno područje obuhvata projekta i to prema sljedećim sektorima: Željezničke pruge Tramvajske pruge Međunarodni teretni promet Zračne luke Riječni promet/luke Cestovni promet Gospodarstvo regije temelji se na: Glavna djelatnost regije Lokalni autobusni sustav Lokalna prometna mreža
U nastavku su prikazani glavni zaključci kroz SWOT analizu u vezi s općim pregledom SNAGA - osobna sigurnost - gostoljubivost - poduzetnički duh - povoljan geoprometni položaj - očuvan okoliš - dobri uvjeti za poljoprivredu - poticajne mjere za ulagače - bogatstvo prirodnim resursima - čvorište prometa za udaljene destinacije - rast prekograničnog prometa na postojećim prijelazima - industrijski kapacitet - plovnost rijeka PRILIKE - glavni izvor prihoda je poljoprivreda - razvoj seoskog turizma - Virovitica, Osijek i Slavonski Brod važna su prometna, gospodarska i industrijska čvorišta međunarodne mreže - poboljšana dostupnost zbog razvoja željeznica i cestovnih prometnica - povećanje interesa za poslovnim prostorima uz prometne pravce u europskom koridoru - mogućnosti financiranja iz EU fondova - zakon o poticanju investicija - trend posjećivanja turističkih ruralnih destinacija - mogućnost širenja putničkih usluga - mogućnost proširenja turističke ponude i kapaciteta - sve veća potražnja za ekološki čistim područjima - izgradnja Višenamjenskog kanala Dunav- Sava - mogućnost organiziranja multimodalnog transporta - blizina zračne luke Klisa - Virovitica, Osijek, Slavonski Brod, Požega, Vinkovci i Vukovar važna su prometna, gospodarska i industrijska čvorišta međunarodne mreže SLABOST - zaostajanje u razvoju željezničke infrastrukture - loša lokalna povezanost i nedovoljno ulaganje u održavanje javnih cesta - loša povezanost područjima koja zaostaju u razvoju - nejednaka prometna mreža - visoka stopa nezaposlenosti - loša biciklistička infrastruktura - županije nisu konkurentne u usporedbi s ostatkom regije - najnekonkurentnija regija - nepovezanost sa središnjom Hrvatskom - nedovoljna iskorištenost plovnih putova, postojećih luka i nepovezanost Dunava i Save - nedostatak integriranog putničkog prijevoza u gradskom, prigradskom i regionalnom prijevozu - nedostatak javnog prijevoza i neprilagođenost teže pokretnim osobama - nedovoljno razvijen sektor transportne logistike PRIJETNJE - rastuća stopa nezaposlenosti - slabljenje poslovnog sektora i gospodarskih rezultata - opadanje teretnog prometa - trend posjećivanja egzotičnih destinacija - seljenje jakih svjetskih industrija u nerazvijene zemlje radi jeftine radne snage - odljev visokoobrazovanih kadrova iz zemlje - slabljenje industrijske proizvodnje - terorizam - prometna izoliranost pojedinih dijelova Županije - neujednačena kvaliteta i zastarjelost prometne infrastrukture - smanjenje državnih sredstava za financiranje prometne infrastrukture - zbog izgubljenih europskih prometnih koridora (bivši X i Vc koridor) prijetnja da postanemo izolirana Županija - negativni utjecaj migrantske krize na promet - neuređenost vodnih tokova u okruženju (mogućnost poplave) Sve navedene informacije i podaci te grafički prilozi u ovom poglavlju su preuzeti iz dokumenta Strategija prometnog razvoja RH.
1.2.2. Poveznica sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske u odnosu na metodologiju izrade U skladu s metodološkim smjernicama usuglašenima od strane Republike Hrvatske i Europske komisije, Strategija prometnog razvoja objedinjuje uobičajene metode strateškog planiranja. U tom smislu, izrada nacionalne prometne strategije uglavnom se temelji na prethodnim sektorskim podacima (studijama i dokumentima), razvijenim prema jednakoj metodologiji, koji su dodatno analizirani i objedinjeni u cilju izrade jedinstvene Strategije. Tijekom tog procesa: izraditi će se baza podataka koja će u budućnosti omogućiti definiranje plana prikupljanja podataka, koji eventualno nedostaju, izvršiti će se različite razine analize s ciljem dobivanja jasne slike trenutnog stanja u prometnom sektoru, postaviti će se inter modalni ciljevi Strategije, utvrditi će se mjere koje se potrebne provesti kako bi se postigli strateški ciljevi. Ova metodologija u četiri koraka provedena je usporedno sa Strateškom procjenom utjecaja na okoliš (SPUO), u skladu s europskim i hrvatskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. Kao rezultat SPUO postupka pripremljena je Strateška procjena utjecaja na okoliš čiji su nalazi integrirani u Strategiju. Uz obavezan sadržaj, Strateška procjena utjecaja na okoliš, opisuje i procjenjuje moguće značajne posljedice Strategije na okoliš i mjere predviđene za sprječavanje, smanjivanje i što je više moguće ravnotežu značajnih neželjenih utjecaja na okoliš koje bi mogla imati provedba Strategije. U nastavku su izneseni glavni koraci metodologije koje se moraju primijeniti u izradi Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske čija načela metodologije se mora slijediti prilikom izrade Master plana: Pregled podataka Svi važeći podaci o organizaciji, funkcioniranju i infrastrukturi postojećeg prometnog sustava ( baza podataka ) prikupljeni su i na odgovarajući način predstavljeni u strateškoj analizi. Provedena je analiza kvalitete i ažuriranosti prikupljenih podataka te je utvrđeno koji podaci nedostaju. Temeljem toga, izrađen je plan prikupljanja podataka koji utvrđuje koje je podatke potrebno dodatno prikupiti, koje su metode prikupljanja podataka (ankete, redovno prikupljanje podataka, mikrocenzus itd.) te na koji način institucionalizirati taj postupak. Analiza dostupnosti podataka bit će temelj moguće revizije Strategije. Analiza stanja prometnog sustava Analiza postojećeg stanja prometnog sustava izvršit će se kroz analizu postojeće planske i projektne dokumentacije iz područja prometa, analizu svih dionika prometnog sustava, analizu prometne infrastrukture te analizu prometnih tokova na prometnoj mreži. Analizom postojeće prostorno-planske i projektne dokumentacije obuhvatit će se prostorni planovi i svi aktualni planovi i projekti vezani za stanje i razvitak prometne infrastrukture i prometnog sustava općenito. Osim dokumenata koji su izravno vezani uz prometni sustav, analizirati će se su dokumenti i podatci koji izravno ne pripadaju prometnom sustavu, ali su vrlo važni za kvalitetno planiranje prometnog sustava. Tu se ubrajaju demografski podaci, podatci iz područja gospodarstva, turizma i slično.
Analiza stanja Javni prijevoz Korištenje javnog gradskog prijevoza ukazuje da kvaliteta usluge u javnom gradskom prijevozu još uvijek nije konkurentna korištenju osobnog vozila. Cilj i svrha pružanja javne prijevozničke usluge je istražiti indikatore kvalitete prijevozne usluge u javnom gradskom prometu u odnosu na ukupnu prijevoznu potražnju. Analizom stanja kvaliteta javnog prijevoza sastavit će se komparativna analiza utjecaja kvalitete prijevozne usluge na prijevoznu potražnju. Opisat će se javni gradski prijevoz, sa kojima se problemima suočava kako bi ostao konkurentan sa ostalim načinima prijevoza. Potražnja za javnim prijevozom je najveća u razdobljima vršnih opterećenja. Također će se istražiti prednosti korištenja javnog prijevoza, kao što je smanjenje gužvi i vremena putovanja. Javni gradski prijevoz putnika se međusobno nadopunjuje s prigradskim prijevozom putnika s kojim se povezuju prigradska naselja sa užim gradskim područjem i time predstavljaju jedinstveni sustav prijevoza putnika koji služi da ti isti putnici dođu do svog krajnjeg cilja: škola, posao, kupovina, rekreacija i sl. Ciljevi pružanja javne prijevozničke usluge povećati će kvalitetu prijevoza, dostupnost, veću sigurnosti, pristupačnost i praktičnost. Analizom funkcije javnog prijevoza, te anketom značajnijih indikatora kvalitete korisnika prijevozne usluge moći će se zaključiti koja su poboljšanja potrebna kako bi se promijenila u korist većeg korištenja javnog gradskog prijevoza. Analiza stanja- socijalna uključenost Javni prijevoz igra ključnu ulogu u produbljivanju ili smanjivanju socijalne isključenosti ranjivih skupina i skupina u nepovoljnom položaju, utječući na dostupnost osnovnih usluga, zapošljavanje i društvene odnose. Negativni učinci prometnog sustava na okoliš, sigurnost i javno zdravlje također mogu nerazmjerno utjecati na skupine u nepovoljnom položaju, kako bi osobe ograničene mobilnosti i smanjene pokretnosti mogle doseći i koristiti usluge javnog prijevoza. Ključni element bilo koje tvrtke je prijevoz. Prijevoz zauzima jednu trećinu iznosa troška tvrtke te jako utječe na transportni sustav. Prijevoz, odnosno transport roba je potreban u cijelom proizvodnom postupku, samoj isporuci do krajnjih potrošača kao i kod povrata robe. Samo dobra koordinacija između svakih od komponenata će donijeti maksimalne prihode. Cilj je efikasnije odvijanje cjelokupnog prometa u gradu smanjenjem broja teretnih vozila, što dovodi do smanjenja zagušenja ulične mreže i vremena putovanja, veće sigurnosti itd. Također utječe i na ekonomičnost i energetsku potrošnju, ekologiju i kvalitetu života u gradu i slično. Distribucija se označava kao proces koji slijedi proizvodnju robe i dobara od trenutka kada su ona komercijalizirana do njihove isporuke potrošačima. Obuhvaća razne aktivnosti i operacije koje osiguravaju da se roba stavi na raspolaganje kupcima, bilo da se radi o prerađivačima ili o potrošačima. Distribucija robe i dobara se obavlja između svih sudionika opskrbnog lanca. Najčešća je distribucija iz zemlje u zemlju, no kako bi proizvod došao na pravo mjesto, potrebna je kvalitetna usluga prijevoza. Analiza stanja smanjenje emisije CO2 Analizom postojećeg stanja utvrdit će se da tijekom dana središtem gradova prometuje više od 50% cjelokupnog prometa na gradskom području te prođe kroz najuže gradsko središte, što je velikim djelom rezultat činjenice da je neophodna izgradnja novih prometnica izvan grada. Ovakva prometna slika rezultira prometnim zagušenjima tijekom vršnih sati te dovodi do znatnog narušavanja sigurnosti pješačkog i biciklističkog prometa kao i zagađenja okoliša te smanjenja kvalitete života građana. Kako bi se i dalje sustavno poticale održive prometne navike građana te poboljšala prometna kultura pristupit će se integriranom, sustavnom i strateškom prostorno - prometnom planiranju, koje će u potpunosti iskoristiti mogućnosti i prednosti drugih oblika, odnosno održivih oblika prometovanja. Fosilna goriva izgaraju proizvode, onečišćujuće tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti te mogu škoditi
ljudskom zdravlju, biljkama, životinjama i ekosustavima. Takve tvari i njihovi derivati, dovode do uništenja vodenih ekosustava koji ljudi uzrokuju probleme dišnih organa i razne druge bolesti. U gradskim područjima, mnogi utjecaji prometa na okoliš osjećaju se i na mjesnoj razini. Ako usporedimo emisije CO2 u cestovnom prometu s ostalim oblicima prometa, onda na cestovni promet otpada 72% onečišćenja ugljik (IV) oksidom, na zračni promet oko 11%, željeznički oko 4% i oko 5% na ostale oblike prometa. Cilj izrade Master plana je prikazati različite strategije i metode koje možemo provesti u cilju smanjenja emisija ugljičnog dioksida iz cestovnog prometa. Cestovni promet igra jako veliku ulogu u emitiranju plinova i zbog ove činjenice podnose se različite mjere kako bi se smanjilo emitiranje CO2 iz cestovnog prometa te na taj način sačuvao naš planet i za buduće generacije. Analiza stanja - Funkcionalno regionalna analiza Za svaku funkcionalnu regiju napravljena je detaljna analiza temeljem postojećih podataka, s fokusom na definiranje potreba na velikim prometnim udaljenostima te na regionalnoj, prigradskoj i lokalnoj razini. Pritom su razmatrane sektorske studije, koje su izrađene kao temelj za izradu. Strategije i utvrđeni ključni aspekti koje je potrebno poboljšati, razmotriti ili/i riješiti. Analiza stanja - Sektorska analiza Za svaki sektor provedene su relevantne analize (analiza potražnje, analiza dostupnosti, procjena kvalitete infrastrukture, procjena kapaciteta, procjena interoperabilnosti, analiza operativnih ograničenja, analiza rokova, analiza crnih točaka, funkcionalnosti, okoliša itd.). Pritom su uzete u obzir različite razine prikupljanja podataka, s ciljem definiranja ključnih pitanja. S obzirom da se analiza temelji na postojećim podacima, Strategija jasno utvrđuje razine analize koje se nisu mogle izvršiti zbog nedostatka podataka. Analiza stanja - Testiranje hipoteza (pretpostavki) Zbog nedostatka podataka o prometu i/ili nepotpunih informacija temeljem kojih bi se na odgovarajući način donosile odluke, pri izradi Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske korišteno je metodološko sredstvo postavljanja pretpostavki. S ciljem daljnje razrade Strategije, izrađena je duga lista pretpostavki u svrhu određivanja ciljeva. Pretpostavke su postavljene iz postojeće nacionalne prometne strategije, ulaznih sektorskih podataka, stručnih rasprava ili radionica te izravno iz analize Strategije. Pretpostavke se odnose na: snage, slabosti (unutarnji problem), prilike ili prijetnje (vanjski problem). S vremenom se ova postojeća lista pretpostavki može revidirati dodatnom analizom, na način da se svaka pretpostavka: potvrdi, odbaci ili utvrdi potreba za procjenom u kasnijoj fazi zbog nedovoljnih podataka/informacija.
Ciljevi Temeljem rezultata prethodne analize, izrađena je lista intermodalnih posebnih ciljeva u svrhu naglašavanja potencijala i snaga, odnosno prevladavanja prijetnji i slabosti nacionalnog prometnog sektora. Ispunjavanje ovih ciljeva vodi do uspostave održivog i učinkovitog multimodalnog prometnog sustava. Za svaki cilj utvrđene su ciljne vrijednosti, rokovi i pokazatelji uspješnosti. Mjere Kako bi se postigli utvrđeni Inter modalni ciljevi, definirane su mjere za svaki pojedini sektor. Mjere su izrađene u područjima: organizacije ( ticketing, prometne udruge, usklađivanje voznih redova itd.), operativnosti (uklanjanje ili uvođenje novih stanica i stajališta, preusmjeravanje linija, promjene u operativnom konceptu, vozni park, upravljanje prometom itd.), infrastrukture (proširenje, povećanje kapaciteta, povećanje projektirane brzine, rekonstrukcija stanica itd.). 1.3. Geografsko područje Master plana Geografsko područje Master plana obuhvaća, osim područja nositelja projekta Virovitičko-podravske županije, i područja partnerskih slavonskih županija Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske te Osječkobaranjske županije. Područje Virovitičko-podravske županije teritorijalno je organizirano u tri grada i trinaest općina. Status grada imaju Virovitica, Slatina i Orahovica. Općine su: Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci. Sve ostale relevantne informacije vezano za Virovitičko-podravsku županiju su dostupne na službenoj web stranici www.vpz.hr, a koje se odnose na: Položaj i značaj Korisnika Demografski podaci Korisnika Gospodarstvo Korisnika Infrastruktura Korisnika Gradovi i općine Korisnika Prostorni plan Korisnika Ostalo Područje Vukovarsko-srijemske županije teritorijalno je organizirano u 5 gradova i 26 općina. Status grada imaju Vukovar, Vinkovci, Otok, Ilok, Županja. Općine su: Andrijaševci, Babina Greda, Bogdanovci, Borovo, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vođinci i Vrbanja. Sve ostale relevantne informacije vezano za Vukovarsko-srijemsku županiju dostupne su na web stranici www.vusz.hr.
Područje Požeško-slavonske županije čini pet gradova i pet općina. Gradovi su: Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, a općine: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika. Sjedište Županije nalazi se u Požegi. U obuhvatu 5 gradova se nalazi 154 naselja, dok se preostalih 123 naselja nalaze unutar 5 općina. Sve ostale relevantne informacije vezano za Požeško-slavonsku županiju dostupne su na web stranici www.pszupanija.hr. Područje Brodsko-posavske županije čine 2 grada i 26 općina. Gradovi su: Nova Gradiška i Slavonski Brod, a općine: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornja Vrba, Gornji Bogićevci, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje i Vrpolje. Sjedište Županije nalazi se u Slavonskim Brodu. Sve ostale relevantne informacije vezano za Požeško-slavonsku županiju dostupne su na web stranici www.bpz.hr. Područje Osječko-baranjske županije obuhvaća 264 naselja smještena u 42 jedinice lokalne samouprave od kojih je 7 sa statusom grada (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo) te 35 sa statusom općine (Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Donja Motičina, Draž, Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Gorjani, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Petlovac, Petrijevci, Podgorač,Podravska Moslavina, Popovac, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Viljevo, Viškovci, Vladislavci i Vuka). Sjedište Županije je u Osijeku, a sve ostale relevantne informacije vezano za Osječko-baranjsku županiju dostupne su na web stranici www.obz.hr. 2. Ciljevi i pristup pri izradi Master plana Svrha izrade Master plana je da se ustanovi postojeće i buduće potrebe regije koje utječu na prometnu potražnju kao što su razvoj poslovne infrastrukture (tvornice, poslovne zone, postrojenja za preradu i obradu, itd.), razvoj znanstvenih institucija (škole, fakulteti, instituti itd.), razvoj zdravstveno-rehabilitacijskih ustanova (bolnice, toplice), razvoj trgovačkih centara (trgovačke zone i trgovački centri), razvoj sportsko-rekreacijskih sadržaja (sportski objekti i tereni) te razvoj kulturnih i zabavnih sadržaja (dvorane, kulturni objekti, zabavni parkovi itd.). Sukladno navedenom utvrđene potrebe (prometne potražnje) koristit će se u svrhu definiranja zahtjeva prometnog sustava (modela), paralelno s potrebama proizašlima iz relevantnih sektorskih analiza. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MPPI) je u fazi finaliziranja prijedloga Nacionalne prometne strategije i Nacionalnog prometnog modela. Nacionalni prometni model će se koristiti za analiziranje prijedloga Nacionalne prometne strategije u svrhu utvrđivanja posljedica, KPI-a te u konačnici će poslužiti kao mjera za dovršetak Nacionalne prometne strategije. Nacionalni prometni model i Nacionalna prometna strategija se treba uvažiti i koristiti kao osnova prilikom izrade Master plana. 2.1. Opći cilj Opći cilj Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske, pa tako i opći cilj Master plana razvoja je postizanje
učinkovitog i održivog prometnog sustava na prostoru Republike Hrvatske, uzimajući u obzir novu ulogu nakon njezina pristupanja Europskoj uniji u srpnju 2013. godine. Kako bi se postigao taj cilj sve intervencije koje definira Strategija sukladne su politikama, standardima i propisima Europske unije koje moraju biti primijenjene i u izradi ovog Master plana, a to su: - osiguranje ekološke i socijalne održivosti, - osiguranje sigurnosti i zaštite, - osiguranje učinkovitosti, - osiguranje financijske održivosti, - unapređenje dostupnosti i socijalne uključenosti, - unapređenje energetske učinkovitosti, - unapređenje podjele vidova prometa u korist javnog prijevoza, - ekološki prihvatljivih i alternativnih vidova (pješaci i bicikl), - povećanje razine uslužnosti, - osiguranje kvalitete usluge, - osiguranje interoperabilnosti sustava. Uz navedene potrebno je postići sljedeće ciljeve: - osiguravanje osnove za održivi razvoj sektora (financijski, tehnički, ekološki itd.), - usklađenje ciljeva pojedinih prometnih sektora sukladno važećim strategijama i planovima Korisnika i partnerskih institucija, - postizanje integriranog pristupa planiranju prometa na svim razinama - nacionalnoj, (funkcionalno) regionalnoj, lokalnoj, s time da se sve temelje na zajedničkoj metodologiji i utvrđuju jasan slijed planiranja počevši od SPR-a, - utvrđivanje potreba lokalne/regionalne mobilnosti radi nadopune uzoraka međunarodne mobilnosti i mobilnosti na velike udaljenosti utvrđenih u SPR-u, - stvaranje zajedničkog alata za planiranje neovisnog o financijskim sredstvima, - analiza i predlaganje unaprjeđenja u prometnom sustavu iz različitih perspektiva (organizacija, upravljanje, funkcionalnost, infrastruktura itd.), - utvrđivanje stvarnih potreba za unaprjeđenje prometnog sustava kao alata za podršku socioekonomskog razvoja područja, - planiranje prometnog sustava u skladu s potrebama ostalih socioekonomskih sektora (obrazovanje, zdravlje, kruti otpad, turizam, industrija, logistika itd.), - utvrđivanje nužnih koraka za daljnji razvoj definiranih mjera. 2.2. Pristup pri izradi prometnog modela Nacionalni prometni model predstavlja odgovarajuću osnovu za izradu regionalnog / detaljnog prometnog modela. U cilju ispunjenja svih uvjeta za kvalitetnom izradom Prometnog modela treba se koristiti metodologija izrade planova i prometnih modela za održivi prometni razvoja kao npr. metodologija utvrđena od strane JASPERS-a ( JASPERS Appraisal Guidance (Transport) The use of Transport Models in Transport Planning and Project Appraisal, August 2014., ), a sve u suglasju sa aktualnim preporukama i uputama od strane EU. Pristup izrade predviđa: 1. Prikupljanje podataka i istraživanja
2. Analiza prethodnih studija i planova te planiranih projekata Generalne značajke Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Vukovarskosrijemske županije, sociološko-demografski razvoj, naseljenost, broj vozila, prihodi, bruto domaći proizvod (BDP), analiza prometne infrastrukture i postojeće transportne usluge, pravni okviri, važeći planovi, studije itd. 3. Izrada Prometnog modela na bazi Nacionalnog prometnog modela Izrada prometnog modela koristeći Nacionalni prometno model te prilagođavajući ga regionalnom / glavnom prometnom modelu na način da se raščlani na dodatne prometne zone kako bi se prezentirao i predvidio promet i to kako slijedi: i. Interni prometni tokovi po županijama ii. Prometni tokovi od županija istočne Hrvatske do ostalih županija u Republici Hrvatskoj iii. Prometni tokovi iz Virovitičko-podravske županije prema ostalim županijama iv. Tranzitni tokovi kroz Županije Istočne Hrvatske v. Međunarodni tokovi Potrebne radnje koje su uključene u izradu prometnog modela istočne Hrvatske obuhvaćaju: i. Izrada prometnog modela kao pod-mreže modela za Nacionalnog prometnog modela u odgovarajućem programskom paketu za izradu makroskopskih prometnih modela. ii. Izrada prometnog modela Master plana Istočne Hrvatske na bazi podataka dobivenih od Nacionalnog prometnog modela, Strategija, te prikupljenih podataka iz istraživanja, praćenja i obavljenih intervjua. iii. Zoniranje prometnog modela Master plana Istočne Hrvatske na bazi podataka dobivenih od Nacionalnog prometnog modela, Strategija, te prikupljenih podataka iz istraživanja, praćenja i obavljenih intervjua. iv. Prikupljanje sociološko-demografskih podataka za izradu Master plana. v. Model potražnje podataka s gravitirajućeg područja vi. Detaljno iskazivanje prometnih mreža; cestovna, željeznička, zračni, riječni, javni prijevoz, prometne linije, usluge i vremenski rasporedi vožnje itd. vii. Kalibriranje i potvrda prometnog modela u odnosu na dobivene podatke empirijskim (iskustvenim) putem viii. Praćenje, istraživanje, intervjuiranje 4. Izrada više-varijantnih rješenja Utvrđivanje i prioritetiziranje nedostataka za sve modele transporta, utvrđivanje mogućih rješenja sa predviđanjem mjera/projekata za otklanjanje/umanjenje nedostatak, izrada integralnog sustava javnog prijevoza koji omogućuje stvaranje nove potražnje i integracije sa transportnim sustavom na nacionalnoj razini, evaluacija svakog zasebnog projekta, izrada prioritetne liste projekata (kratkoročni, srednjoročni i dugoročni), izrada i ocjenjivanje alternativnih rješenja (maksimalno 3 varijante, ako je moguće) sveobuhvatnog Master plana. 5. Izrada Prometnog modela odabranog Master plana Obavještavanje, komuniciranje i prezentiranje dionicima i zainteresiranim stranama u projektu, postizanje konsenzusa na odabrano rješenja od bitnih dionika projekta, prijedlog projekta ITS-a (inteligentnog transportnog sustava) radi povećanje kapaciteta/apsorpcije prometne mreže sa
procjenom investicija, izraditi strategiju javnog izlaganja, informiranja i komuniciranja. 6. Izrada Master plana kroz integrativni i participativni proces Institucionalna organizacija u pogledu; javni transport, pješačke i biciklističke mreže, prometni sustavi; analiza uloga javnog i privatnog sektora u pogledu davanja usluga 7. Promet i sigurnost Revizija svih komponenti Master plana u pogledu cost effective mjera radi osiguranja sigurnosti korisnika za vrijeme izgradnje i korištenja 8. Strateška procjena utjecaja na okoliš Suradnja i pomoć na izradi pristupa monitoringa te na izradi završnog Izvještaja strateške procjene utjecaja na okoliš 9. Financijski dijelovi Master plana Detaljna procjena troškova Master plana koji obuhvaća višegodišnje planiranje troškova sa očekivanim izvorima financiranja, po fazama i aktivnostima. Utvrđivanje postojećih i moguće očekivani investicijski sredstava na razini države, županije, gradova za realizaciju Master plana Utvrđivanje mogućih zajmodavaca / vanjskih izvori sredstava Financijski modeli Program monitoringa 10. Implementacija Master plana Akcijski plan Akcijski plan realizacije za kratkoročne, srednjoročne i dugoročne projekt
3. Zadaci koje treba izvršiti izrađivač / sastavni dijelovi Master plana Tijekom izrade Master plana Konzultant treba uspostaviti organizacijsku strukturu projektnog tima i osigurati stalan ured i opremu za projekt u Virovitičko-podravskoj županiji. 3.1. Procjena kakvoće i dostupnosti podataka Izrađivač zadatak prikupljanja svih postojećih podataka o prometnom sustavu započinje provjeravanjem kakvoće i dostupnost postojećih podataka, uzimajući u obzir i prethodne planove iz prometnog sektora i prostornog planiranja, kao i odgovarajuće studije izvedivosti, i utvrditi podatke koje je potrebno prikupiti kao dio zadatka. 3.2. Prikupljanje podataka Prikupljanje podataka radi se za potrebe izrade prometnog modela te kao podršku cijelom nizu potrebnih analiza. Prikupljaju se svi podaci koji nedostaju, a za koje je u prethodnom zadatku utvrđeno da su relevantni za Plan s obzirom na infrastrukturu, upravljanje i organizaciju prometnog sustava. Zadatak uključuje također uključivati aktivnosti anketiranja i prikupljanja podataka o ponudi i potražnji u prometu radi razvijanja multimodalnog prometnog modela. Potrebno je također prikupiti informacije i podatke vezane uz upravljanje i održavanje prometnog sustava u tehničkom, organizacijskom i financijskom smislu. Prikupljanje podataka i informacija mora uključivati i odgovarajuće planove za analizirano područje (uporaba zemljišta, otpad, turizam, gospodarski i društveni razvoj, obrazovanje, industrija, zdravstvo itd.). 3.2.1. Način prikupljanja podataka Potrebno je prikupiti postojeće podatke koji su neophodni za izradu prometnog modela. Prvenstveno se misli na podatke o prometu koje prikupljaju različite ustanove ili poduzeća koje se bave prometom, te na socioekonomske podatke koje prikuplja službena statistika. U slučaju da određeni podatci ne postoje ili iz nekih drugih razloga nisu dostupni u uporabljivom obliku u okviru izrade prometnog modela potrebno je provesti terenska istraživanja prometa: ankete i brojenja prometa. Za svaki prometni sektor potrebni su zasebni podaci. 3.2.2. Postojeći podatci Veliki dio podataka koji su potrebni za izradu prometnog modela već postoji. U upotrebljivom obliku mogu se pronaći podatci o mreži prometnica, prometnim zonama, varijable prometnih zona iz kojih se generiraju putovanja, podatci koji su korisni za kalibraciju i validaciju modela itd. Ove podatke prikupljaju razne ustanove i javna poduzeća koja se bave prometnom problematikom. Dio podataka koji se odnosi na socio-ekonomske varijable nalazi se u službenoj državnoj statistici a dio podataka koji se odnosi na privlačenje ili atrakciju putovanja a tiče se namjene površina nalazi se u odgovarajućim uredima administrativnih prostornih jedinica. Ako ne postoje potrebni podatci u zadovoljavajućem obliku neophodno je provesti određena terenska istraživanja kako bi se došlo do željenih podataka.
3.2.3. Terenska istraživanja Terenska istraživanja provest će se u sklopu Master plana kako bi se mogla modelirati putovanja koja nastaju izvan područja obuhvata. Potrebno je napraviti anketu prometa na vanjskom kordonu, odnosno na vanjskim granicama područja obuhvata. Iz anketnih podataka modeliraju se tranzitna i izvorišno-ciljna putovanja. Drugi razlog provođenja terenskih istraživanja su podatci koji su nam potrebni za kalibraciju i validaciju modela. Simulirane tokove prometa u prometnom modelu potrebno je usporediti sa izbrojenim vrijednostima u stvarnom prometnom sustavu. To je takozvani postupak kalibracije modela. Zbog čega je potrebno provesti brojenje i anketu prometa na točno određenim presjecima prometne mreže, takozvane "screen" linije. 3.2.4. Popis podataka koji su potrebni Za sve prometne sektore potrebni su podaci o: infrastrukturi, prometu, financiranju (prihodima i troškovima), upravljanju, održavanju, protočnosti, sigurnosti. 3.2.4.1. Cestovna mreža prikaz cestovne mreže, kategorija ceste, broj prometnih trakova i njihova širina, PGDP, broj smjerova vožnje (jednosmjerne, dvosmjerne), broj kolnika, tipovi raskrižja na cesti (izvan razine, u razini, semaforizirana, nesemaforizirana itd.), vrsta terena, uzdužni nagibi, horizontalni zavoji, maksimalna dopuštena brzina vožnje. 3.2.4.2. Željeznička mreža prikaz mreže željezničkih pruga, podaci o prometu, teretnom i putničkom, karakteristike pruge (broj kolosijeka, kapacitet, brzina, itd.), službena mjesta na pruzi, analiza grafikona voznoga reda, broj i vrste vlakova i njihove osnovne karakteristike po pojedinim linijama, kapacitet putničkih i teretnih vlakova prema sastavu navedenim u Prometno transportnoj uputi za putnički i teretni prijevoz, operativna brzina vlaka, podaci o nesrećama.
3.2.4.3. Mreža javnog prijevoza prikaz mreže linija javnog prijevoza- međugradske linije, prigradske (županijske) linije, gradske linije, broj autobusa i vrsta autobusa (jednodijelni, višedijelni), broj sjedala i stojećih mjesta odnosno kapacitet putnika, operativna brzina, red vožnje, učestalost (po liniji), ostvareni promet (km/liniji), ukupan broj putnika godišnje, linija, distribucija dan/tjedan/mjesec/godina, svrha, uzorci polazišta/odredišta itd., pristupačnost, naročito za invalide, cijene prijevoza, struktura i sustav naplate karata, podaci o nesrećama. 3.2.4.4. Parkirališta i garaže prikaz lokacija parkirališta i garaža, kapaciteti, popunjenost, upravljanje/cijene parkiranja. 3.2.4.5. Riječni promet i luke prikaz lučkih bazena i terminala, ostvareni promet: teretni i putnički, kapaciteti, podaci o prekrcajnoj mehanizaciji, vrsta i kapacitet brodova (putničkih i teretnih) u luci, ukupan broj putnika godišnje, linija, distribucija dan/tjedan/mjesec/godina, svrha, uzorci polazišta/odredišta itd. 3.2.4.6. Zračna luka tip i namjena zračne luke, najvažnija infrastruktura, stanje odnosno dotrajalost i razina održavanja zračne luke, kapacitet zračne luke, najvažnije destinacije koje opslužuje, učestalost odnosno broj zrakoplovnih operacija slijetanja i uzlijetanja, osnovne karakteristike zrakoplova te njihov kapacitet (putnici, teret), povezivanje zračne luke s drugim modalitetima prijevoza kao što su automobil, željeznica, autobus itd. 3.2.5. Glavne aktivnosti na izradi Master plana i prometnog modela - analizirati postojeće, relevantne strategije, planove na regionalnom (županijskom) i nacionalnom (državnom) nivou, uvažavajući pri tome i kontekst EU - analizirati postojeći pravni okvir RH i EU u pogledu organizacije, financiranja, koordiniranja, javnog privatnog partnerstva i međusobnog natjecanja
- utvrditi dionike i. Javna tijela i nadležna tijela za prostorno planiranje i strategiju ii. Operateri javnog prijevoza (vlasnički: javni i privatni) iii. Korisnici i organizacija korisnika javnog prijevoza iv. Nevladine organizacije koje imaju doticaj sa javnim prijevozom v. Politički predstavnici - utvrditi potencijalne nedostatke i prepreke i. organizacijskih ii. pravnih iii. institucionalnih iv. financijskih - provoditi radionice u svrhu utvrđivanja ciljeva i zahtjeva i. generalni ciljevi (okoliš, natjecanje/kooperacija sa ostalim modulima) ii. kvaliteta ponude javnog prijevoza (standardi i ciljevi) iii. regionalna i lokalna pristupačnost (unutar regije, između i unutar urbanog područja) iv. vrsta i razina usluge javnog prijevoza v. financijska mreža (budžet, odgovornosti, subvencije) - oformiti upravljačko tijelo projekta i utvrditi komunikacijsku te organizacijsku strukturu svih dionika u projektu - opisati metodologiju rada Master plana i prometnog modela - analizirati, istražiti i prikupiti i. sve potrebne informacije i podatke - utvrditi postojeću organizacijsku strukturu javnog prijevoza i. pravni okvir između nadležnih tijela i operatora davatelja usluge ii. operatori davatelji usluga iii. postojeća suradnja iv. odgovornosti - utvrditi stanje trenutačne ponude i. postaje i stanice ii. linije i vremenski rasporedi iii. vrijeme obavljanje operacija iv. Vozila i kapaciteti v. itd. - utvrditi postojeću potražnju i. broj korisnika / putnika - utvrditi postojeće O-D informacije i. postojeće mogućnosti dobivanja informacija - oformiti baze podataka za obradu podataka potrebe i potražnje i. baza podataka treba biti oformljena na način da omogući dioniku u Javnom prijevozu mogućnost obrade podataka i monitoringa, a koja je spojena sa prometnim modelom koji će omogućiti uvid u bazne podatke - izraditi prometni model i. Izrada prometnog modela Master plana Istočne Hrvatske kao pod-mreže modela za Nacionalnog prometnog modela u odgovarajućem programskom paketu za izradu
makroskopskih prometnih modela. ii. Izrada prometnog modela Master plana Istočne Hrvatske na bazi podataka dobivenih od Nacionalnog prometnog modela, Strategija, te prikupljenih podataka iz istraživanja, praćenja i obavljenih intervjua. iii. Zoniranje prometnog podataka dobivenih od Nacionalnog prometnog modela, Strategija, te prikupljenih podataka iz istraživanja, praćenja i obavljenih intervjua. iv. Prikupljanje sociološko-demografskih podataka za izradu Master plana. v. Model potražnje podataka s gravitirajućeg područja. vi. Detaljno iskazivanje prometnih mreža; cestovna, željeznička, zračni, riječni, javni prijevoz, prometne linije, usluge i vremenski rasporedi vožnje itd. vii. Kalibriranje i potvrda prometnog modela u odnosu na dobivene podatke empirijskim (iskustvenim) putem viii. Praćenje, istraživanje, intervjuiranje - prometni model mora biti interoperabilan sa nacionalnim prometnim modelom - izraditi koncept primjene i održavanja prometnog modela nakon što je Master plan izrađen i predan Naručitelju - utvrditi nedostatke, mane i prepreke vezano uz postizanje ciljeva - predvidjeti buduće potražnje i. izraditi tri scenarija razvoja bazirajući se na Nacionalnom razvojnom scenariju (Nacionalni model) ii. izraditi model socio-demografskog širenja iii. izraditi modele predviđanja razvojnih scenarija sukladno Nacionalnom modelu za ekstra regionalni razvoj i između regijske potražnje - evaluirati buduće situacije u odnosu na postojeće stanje potražnje i ponude u pogledu javnog prometa (referentni slučaj) - izraditi opcije regionalne strategije koje se sastoje od mjera, projekata i uvjerenja usmjerenih za postizanje regionalnih strateških ciljeva. Opcije regionalne strategije trebaju biti sukladne sa Nacionalnom prometnom strategijom. - izraditi nove organizacije integralnog javnog prometnog sistema koji mora obuhvatiti različite oblike ponude, a što uključuje linijski orijentirane usluge, koridorno orijentirane usluge i fleksibilne oblike vrsta usluga za odaziv na potražnju i. usluge davanja prijevoza učenika do/od osnovnih škola ii. razviti i izraditi minimalne standarde usluga u javnom prijevozu iii. razviti pristup integriranom regionalnom povezanom, faznom, redu vožnje iv. na temelju predloženih redova vožnje utvrditi broj, tip i karakteristike vozila javnog prijevoza - izraditi operacijske i infrastrukturne mjere i. utvrditi opcije za operacijski menadžment i kontrolu provedbe redova vožnje kao i minimalne tehničke uvjete sustava ii. utvrditi opcije informiranja korisnika o mogućnostima putovanja iii. utvrditi opcije informiranja korisnika za vrijeme putovanja kao i minimalne tehničke uvjete sustava iv. utvrditi lokacije/pozicije integracije prometnih sustava intermodalni čvorovi v. kategorizirati pozicije/lokacije integracije sa utvrđivanje minimalnih standarda za
njihovo opremanje vi. utvrđivanje ostalih infrastrukturnih radova potrebnih za provođenje organizacije i operacije vii. utvrditi opcije za administrativno upravljanje budućeg integriranog javnog prometa - izraditi plan implementacije i. izrada procjena troškova za implementaciju sa davanjem prijedloga vezano za financiranje implementacije i budućeg menadžmenta ii. utvrđivanje faznosti implementacije iii. izrada tri scenarija razvoja javnog prijevoza koji se odnosi na uobičajene mjere poslovanja, pojačane mjere i progresivne mjere. - prognoza od 2015 / 2016, 2030, 2040 i. evaluacija utjecaja predloženih mjera koji proizlaze iz tri planirana scenarija ii. modalno razdvajanje putničkog prometa koristeći analizu ekonomske kompetitivnost na specifičnim rutama iii. tijek putnika i efikasnost prometnih linija iv. skraćenje vrijeme putovanja v. prognoza prihoda vi. prioritizacija mjera temeljeći se na načelnoj CB analizi - utvrditi postojeći tarifni model i cijenu karata - predložiti novi integralni tarifni model - predložiti sisteme (kanale) prodaje karata, naplate i kontrolu karata - predložiti portfelj karata u novi prometni sustav - predložiti opcije i faze implementacije novog tarifnog sustava i karata - predložiti model prikupljanje i podjele prihoda između transportnih operatera u tarifno-prometnom (prijevozničkom) udruženju - predložiti model koji osiguravanja prihoda - izraditi marketing plan implementacije, od pripreme pa sve do korištenja od samih putnika - izraditi procjenu troškova izrade koncepta marketinga te davanje sugestija vezano za financiranje istog 3.2.6. Institucije zadužene za pojedinu vrstu podataka Za podatke koji se navode u ovom dokumentu, a isti ne postoje ili ih nije moguće isporučiti ili učiniti dostupnim i upotrebljivim, potrebno je da sudionik u izradi Master plana koji je zadužen za osiguravanje tih podataka pisanim putem navede razloge o nemogućnosti isporuke kako bi se pravovremeno mogla pripremiti, naručiti i provesti odgovarajuća istraživanja. Svi prostorni podatci trebaju biti na razini prometnih zona koje bi trebale biti detaljnije od onih u nacionalnom prometnom modelu što znači barem na razini naselja i statističkih krugova. Kartografski podatci trebali bi biti u GIS formatu odnosno digitalnom obliku. Prostorni podaci se pohranjuju, raspoloživi su te se održavaju na najprikladnijoj razini. Prostorni podaci prikupljeni na jednoj razini državne vlasti dijele se s drugim državnim tijelima, biti će raspoloživi pod uvjetima koji ne ograničavaju njihovu širu uporabu. To se posebno odnosi na prometne zona sa atributima za generiranje putovanje te multimodalnu mrežu prometnica sa pripadajućim varijablama. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI) će osigurati dostupnost podataka koji su bili inputi za izradu nacionalnog prometnog modela ili naložiti izrađivačima modela da te podatke učine dostupnima i upotrebljivim za izradu Glavnih planova pojedinih regija Republike Hrvatske. To se prvenstveno odnosi na podatke koji su služili
za modeliranje putovanja po 4-koračnom modelu putovanja. Podatci za 4-koračni model putovanja su: - atributi prometnih zona iz kojih su generirana putovanja putnika i tereta, - stope po kojima su generirana putovanja za produkciju i atrakciju po svrhama putovanja i vrstama tereta, - podatci o distribuciji putovanja po svrhama za putnike i teret (ukupan broj putovanja, ekvencija i duljina putovanja, prosječna duljina putovanja, parametri funkcije otpora gravitacijskog modela itd.), - podatci po kojima je napravljena načinska raspodjela putovanja (teretni i putnički), - podatci o dodjeli putovanja na mrežu za sve modalitete prometa. Konzultant u suradnji s Naručiteljem pribaviti će podatke koji će biti generatori putničkog i teretnog prometa. Ovi podatci se unose u prometni model kao atributi prometnih zona. Atributi bi trebali biti prikupljeni po uzoru na nacionalni prometni model po prostornim jedinicama koje će se odrediti na području obuhvata (gradovi i općine u obuhvatu) Konzultant će pribaviti socio-ekonomske podatke koji se dovode u korelaciju s prometom na području obuhvata a to su stanovništvo, bruto društveni proizvod (BDP), zaposlenost, prihodi, turizam, uvoz-izvoz, regionalne razlike, usporedba sa susjednim zemljama. Konzultant će organizirati ili naručiti provedbu ankete o navikama putovanja (anketa kućanstava) i anketu prijevoznika po uzoru na istraživanja koja su provedena u okviru izrade nacionalnog prometnog modela za putnička i teretna putovanja. Naručitelj će organizirati i koordinirati prikupljanje podataka od strane svih poduzeća i institucija koje su u nadležnosti KORISNIK-a i jedinica lokalnih samouprava. Naručitelj će u suradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) prikupiti podatke o broju registriranih automobila na području obuhvata Master plana. Konzultant prikuplja podatke od svih ostalih nadležnih institucija. 3.2.7. Ankete U nastavku je naveden popis minimalno potrebnih vrsta anketa koje su potrebne za utvrđivanje potražnje: - Ankete provedene u kućanstvima (o polazištima/odredištima, putnim navikama, svrsi putovanja itd.) - Ankete na presjecima (engl. screen-line survey) - Vanjske i unutarnje kordonske ankete (engl. cordon survey) (brojanje, P/O itd.) - Brojanje kategoriziranih vozila (razlikovanje barem vozila lake i teške kategorije, komercijalnih vozila, vozila javnog prijevoza, mopeda, bicikala, ostalih relevantnih...) na glavnim dionicama mreže - Ankete u javnom prijevozu: - Brojanje putnika na stanicama (postajama), ulazak/izlazak na stanicama (postajama) - Brojanje ukrcanih putnika na različitim dionicama - Razgovori o polazištu/odredištu u vozilu/na stanicama (postajama), uključujući informacije o putnim navikama, svrsi putovanja itd. - Ankete o parkirnom sustavu (zauzetost, rotacija - noću i danju). Anketom treba pokriti barem sljedeća vremenska razdoblja (sezonu i vansezonu) Vršne sate i cjelokupni radni dan, Vikende.
4. Izrada plana za redovno prikupljanje podataka Potrebno je izraditi plan u kojemu se navodi vrsta podataka koji se moraju redovno prikupljati i metoda i učestalost prikupljanja pojedine vrste podataka (ankete, redovno generiranje podataka - oprema za brojanje, mikrocenzus itd.) i način na koji se to može institucionalizirati. Treba također utvrditi učestalost i način ažuriranja podataka. 5. Izrada multimodalnog prometnog modela Za analizu trenutačne situacije prometnog sustava, utvrđivanje glavnih problema u prometu i procjenu budućih prometnih tokova, konzultant mora razviti multimodalni prometni model koji uključuje privatni prijevoz i razne oblike javnog prijevoza. Važno je naglasiti da je osnovna svrha prometnog modela pomoći u analizi postojeće situacije prometnog sustava i utvrđivanju uskih grla u trenutačnom vremenskom obzoru (model početne godine) i u budućnosti (scenarij trendova). Kako je već navedeno u prethodnim poglavljima, treba uzeti u obzir da prikupljanje podataka i analiza trenutačne situacije nisu povezani samo s modeliranjem i da trebaju uzeti u obzir cijeli niz podataka o prometu i povezanih podataka. S obzirom na ciljeve Master plana, potrebno je razviti cjelovit, kalibriran i provjeren prometni model koji uključuje sljedeće: Model generiranja putovanja, Model distribucije putovanja, Model modalne podjele, Model dodjele putovanja, U prometnom modelu potrebno je navesti barem - za svaki od utvrđenih vremenskih obzora - ne samo na razini mreže već i na razini svake dionice/linije/koridora/zone: 1. Potražnju u prometu po vrsti prijevoznog sredstva i kategoriji korisnika, 2. Vrijeme putovanja za privatni prijevoz, 3. Vrijeme putovanja za javni prijevoz, 4. Vrijeme putovanja za ostale vrste prijevoza (ako je relevantno), 5. Generalizirane troškove za privatni prijevoz, 6. Generalizirane troškove za javni prijevoz, 7. Putnički kilometri po vrsti prijevoznog sredstva, 8. Putnički sati po vrsti prijevoznog sredstva, 9. Emisije koje generira promet. Prometni model treba dostaviti na GIS podlozi radi omogućavanja dodatnih razrada (kao što je pokrivenost javnim prijevozom itd.) i osigurati jednostavno sučelje putem uobičajenih informacijskih sustava dostupnih na različitim administrativnim razinama. Konzultant mora ugovaratelju dostaviti sljedeće: - Razrađen, provjeren i kalibriran prometni model u digitalnom obliku koji postaje vlasništvom naručitelja, - Korisnički softver za prometni model s licencom (zajedno s jasnim zahtjevima za hardver i uputama za održavanje hardvera i softvera) koji postaje vlasništvo naručitelja,