ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA IZGRADNJE NUKLEARNE ELEKTRANE

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PETRA MARIČIĆ ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA IZGRADNJE NUKLEARNE ELEKTRANE DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PETRA MARIČIĆ ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA IZGRADNJE NUKLEARNE ELEKTRANE DIPLOMSKI RAD Predmet: Projektni menadžment Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić Studentica: Petra Maričić Studijski smjer: Međunarodno poslovanje JMBAG: 0081123420 Rijeka, 2015.

SADRŽAJ 1.Uvod... 1 1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja... 2 1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze... 2 1.3.Svrha i ciljevi istraživanja... 3 1.4. Znanstvene metode... 3 1.5. Struktura rada... 4 2. Pojam projekta i projektnog menadžmenta... 6 2.1. Pojam i definiranje projekta... 6 2.1.1. Značajke projekta... 7 2.1.2.Vrste projekata... 10 2.2. Pojam i definiranje projektnog menadžmenta... 13 3. Glavne odrednice projekta izgradnje nuklearne elektrane... 15 3.1. Opis projekta- naziv projekta, projektni proizvod, očekivanja od projekta, vrijeme potrebno za provedbu projekta, lokacija te ciljevi projekta... 15 3.2. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine... 17 3.3. Swot analiza projekta... 19 3.4. Identifikacija i analiza potencijalnih rizika... 21 3.5. Analiza tržišta nabave- analiza potrebnih resursa... 22 3.5.1. Financijski resursi... 22 3.5.2. Ljudski resursi... 23 3.6. Analiza tržišta prodaje... 25 3.7. Životni ciklus projekta... 26 3.7.1. Faza inicijacije i aktiviranja projekta... 26 3.7.2. Faza planiranja i organizacije projektne logistike... 27 3.7.3. Faza organiziranja i vođenja projektne realizacije... 28 3.7.4. Faza evaluiranja i zaključivanja realizacije projekta... 29 3.8. Gantogram... 31 4. Ekonomsko financijska analiza projekta izgradnje nuklearne elektrane... 33 4.1. Ulaganja u osnovna sredstva... 33 4.2. Ulaganja u obrtna sredstva... 34 4.3. Izvori financiranja i kreditni uvjeti... 35 4.4. Račun dobiti i gubitka... 37 4.5. Ekonomski tijek projekta... 39 4.6. Financijski tijek projekta... 41 4.7. Neto sadašnja vrijednost projekta... 42

4.8. Vrijeme povrata ulaganja... 44 4.9. Analiza osjetljivosti projekta... 46 4.10. Zaključak ekonomsko financijske analize... 48 5. Perspektiva nuklearne energetike i nuklearnih elektrani... 50 6. Zaključak... 53 POPIS LITERATURE... 55 POPIS TABLICA... 57 POPIS GRAFIKONA... 58

1.Uvod Suvremeno doba karakterizira progresivan rast potražnje za električnim energijom zbog povećanja broja stanovnika, promjene načina života i pojačane gospodarske aktivnosti. Povećanje potražnje za električnom energijom neminovno prati rast cijene električne energije i povećavanje investicija u energetski sektor. Jedan od temeljnih ciljeva suvremenih gospodarstava je osiguravanje energetske neovisnosti države, jer uvoz električne energije povećava cijenu opskrbe krajnjeg korisnika i državu stavlja u zavisan položaj. Procjenjuje se da se u Republici Hrvatskoj godišnje potroši oko 17,3 TWh električne energije od čega 43% proizvode domaće hidroelektrane, 22% termoelektrane, 3, 06% sunčane i vjetroelektrane, 13% električne energije se direktno uvozi iz inozemstva. Velik dio, čak 13% električne energije, dobiva se iz NE Krško koja se nalazi na teritoriju Slovenije, u neposrednoj blizini granice sa Hrvatskom. Republika Hrvatska je suvlasnica NE Krško u Sloveniji sa 50% udjela i prava na 50% proizvedene električne energije. NE Krško je izgrađena 1981. godine, a predviđeni rok rada NE Krško je do 2023. godine, manje od 9 godina. Ta činjenica prisiljava vlasti da već danas razmišljaju o mogućim alternativnim izvorima energije. Osim energije koju dobiva iz NE Krško, Republika Hrvatska bi izgradnjom vlastite elektrane također mogla minimizirati uvoz električne energije. Prijedlog izgradnje nuklearne elektrane na području Hrvatske uvijek je bio predmet kontroverza, posebno nakon katastrofe u NE u Pyripatu u Ukrajini 1986.g i incidenta u NE Krško 2013.g. Ipak, unatoč brojnim nedostatcima, nuklearne elektrane danas predstavljaju jedan od najčišćih neobnovljivih izvora električne energije jer tijekom svog rada ispuštaju minimalne količine ispušnih plinova u atmosferu. Ipak, veliki problem ostaje zbrinjavanje radioaktivnog otpada nakon prestanka rada nuklearne elektrane. 1

Projekt izgradnje prve nuklearne elektrane u Republici Hrvatskoj iniciran je od strane Vlade Republike Hrvatske i resornih ministarstava, kako bi se stekla energetska neovisnost države i snizila cijena opskrbe električnom energijom. 1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja Problem istraživanja ovog rada je način na koji kvalitetni sustav projektnog menadžmenta na čelu sa odabranim projektnim menadžerom i dobro razrađenim projektnim planom može na efikasan i efektivan način upravljati projektom izgradnje prve nuklearne elektrane u Republici Hrvatskoj. Predmet istraživanja ovog diplomskog rada odnosi se na istraživanje, predviđanje i sistematiziranje svih relevantnih čimbenika koji se pojavljuju pri planiranju i provedbi projekta izgradnje nuklearne elektrane, imajući na umu osnovni cilj projekta koji se odnosi na osiguravanje energetske neovisnosti o drugim zemljama i postizanja sigurnosti energetskog sektora nakon predviđenog prestanka rada NE Krško. Problem i predmet rada odnose se na dva objekta koji se javljaju u ovom radu- projektni menadžment i nuklearna elektrana. 1.2.Radna hipoteza i pomoćne hipoteze S obzirom na ranije definiran problem i predmet istraživanja definirana je radna hipoteza istraživanja: znanstveni i metodološki pristup jedinstvenom projektu izgradnje nuklearne elektrane osigurava efikasno i efektivno izvođenje projekta i umanjuje potencijalne rizike, te na taj način doprinosi ostvarenju osnovnog cilja projektaosiguravanje energetske neovisnosti Republike Hrvatske na području opskrbe električnom energijom. 2

Kako bi se konkretizirala, dokazala i opravdala radna hipoteza, u radu su korištene tri pomoćne hipoteze: P.H.1. Definiranjem i sistematiziranjem teorijskih pretpostavki projekta i projektnog menadžmenta dani su temelji uspješnog planiranja i provođenja projekta. P.H.2. Definiranjem glavnih odrednica konkretnog projekta napravljena je podloga za ekonomsko financijsku analizu projekta. P.H.3. Temeljem ekonomsko financijske analize projekta zaključuje se da je projekt isplativ. 1.3.Svrha i ciljevi istraživanja Ciljevi istraživanja su objasniti pojam projekta i projektnog menadžmenta,definirati glavne odrednice projekta izgradnje nuklearne elektrane, izvršiti ekonomsko financijsku analizu isplativosti projekta, te predložiti način upravljanja tim istim projektom. Svrha ovog rada je na temelju istraživanja dokazati i opravdati temeljnu radnu hipotezu, odnosno pokazati načine na koje kvalitetan projektni menadžment temeljem primjene metodologije projektnog menadžmenta kao znanstvene discipline može doprinijeti uspješnoj realizaciji projekta izgradnje nuklearne elektrane. 1.4. Znanstvene metode Obrada teme obuhvaća analizu primarnih i sekundarnih podataka. Primarni podatci su prikupljeni metodama promatranja i ispitivanja slučajeva planiranja i izvođenja projekata izgradnje sličnih objekata Sekundarni podaci prikupljeni su iz knjiga, znanstvenih i stručnih radova i časopisa, te izvora sa mrežnih stranica. 3

Za potrebu dokazivanja zadane hipoteze, osim metoda promatranja i ispitivanja primarnih podataka, koristit će se metoda deskripcije, metoda kompilacije, induktivna i deduktivna metoda, matematička metoda, statička metoda, te metoda dokazivanja i metoda grafičkog prikaza. 1.5. Struktura rada Rad pod nazivom Projekt izgradnje nuklearne elektrane strukturiran je u pet cjelina sa pripadajućim podcjelinama. U prvom dijelu rada,odnosno u Uvodu, pobliže je pojašnjen problem, definiran je predmet i objekt istraživanja, postavljena je temeljna radna hipoteza i pomoćne hipoteze, određeni su svrha i ciljevi istraživanja, navedene su korištene znanstvene metode te je objašnjena struktura rada. U drugom dijelu rada pod naslovom Pojam projekta i projektnog menadžmenta teorijski je definiran pojam projekta, najvažnije značajke projekta i vrste projekta, te su navedene najvažnije teorijske odrednice projektnog menadžmenta. Naslov trećeg dijela rada je Glavne odrednice projekta izgradnje nuklearne elektrane. U ovom dijelu rada pobliže je opisan sam projekt- definiran je naziv projekta, projektni proizvod, ideja projekta, očekivanja od projekta, vrijeme potrebno za provedbu projekta, lokacija na kojoj će se projekt realizirati, te glavni ciljevi projekta.definirane su interesno utjecajne skupine koje imaju utjecaj, kako u fazi pripreme projekta, tako i u realizaciji samog projekta. Napravljena je swot analiza kako bi se utvrdile prilike i prijetnje iz okruženja, kao i prednosti i nedostatci koji proizlaze iz same organizacije. Analizom tržišta nabave istražene su mogućnosti nabave i cijene koštanja dva osnovna resursa potrebna pri realizaciji projekta- financijskih i ljudskih resursa. Analizom tržišta prodaje ukratko su istražene mogućnosti prodaje projektnog proizvoda tj. električne energije u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Definiranjem 4

četiri faze u kojima se projekt izvodi umanjuje se rizičnost projekta i daje je temelj daljnjoj financijskoj analizi. Gantogram grafički na vremenskoj liniji prikazuje faze i podfaze realizacije projekta. Četvrti dio rada je ujedno i najvažniji i predstavlja osnovnu ideju pri definiranju predmeta rada. U ovom dijelu pod nazivom Ekonomsko financijska analiza projekta izgradnje nuklearne elektrane ocjenjuje se isplativost samog projekta. Isplativost projekta ispituje se izračunom i tabelarnim prikazom računa dobiti i gubitka, ekonomskog i financijskog tijeka projekta, neto sadašnje vrijednosti projekta, vremena povrata ulaganja, te analizom osjetljivosti projekta. Na kraju četvrtog dijela rada iznesen je zaključak ekonomsko financijske analize. U petom dijelu rada pod naslovom Perspektiva nuklearne energetike i nuklearnih elektraniraspravlja se o budućnosti nuklearne energetike kao gospodarske grane, s obzirom na sve prilike i prijetnje koje za prirodu i društvo nudi u usporedbi sa drugim načinima dobivanja energije. U posljednjem, šestom dijelu rada, odnosno u Zaključku izneseni su osnovni zaključci i kratki osvrt na rad. 5

2. Pojam projekta i projektnog menadžmenta Za uvođenje u samu problematiku ovog diplomskog rada, potrebno je prvo definirati dva osnovna pojma koji se javljaju u ranije postavljenim hipotezama: projekt i projektni menadžment, te sistematizirati njihove osnovne značajke. Poznavanje teorijske osnovice koja leži iza predmetnih pojmova je potrebno kako bi se projekt i projektni menadžment uspješno implementirao u poslovanje suvremenog poduzeća koje svoje djelovanje zasniva na znanju. 2.1. Pojam i definiranje projekta Riječ projekt svoje korijene vuče iz latinskog jezika, od latinske riječi projectum, odnosno izvedenice projicire koji se sastoji od prefiksa pro i osnovice jacere. Prefiks pro znači nešto što prethodi, dok osnovica jacere znači baciti, pa bi se izraz doslovno mogao prevesti kao prebaciti, odnosno preciznije kao nešto privremeno, što prethodi nekoj trajnijoj radnji (Zekić, 2010., p.8). U literaturi je moguće pronaći mnogo definicija samog projekta. Prema Zekiću, projekt je jednokratni, ciljno usmjereni i vremenski ograničeni proces inoviranja i razvoja, nakon čijeg završetka kontinuirani procesi neodređeno vrijeme eksploatiraju projektno razvijene proizvode i usluge (Zekić, 2010., p. 8). Osim navedene definicije, postoji još čitav niz općeprihvaćenih definicija riječi projekt, među kojima se posebno izdvajaju sljedeće; Projekt kao jedinstveni proces kojise sastoji od skupa koordiniranih i kontroliranih aktivnosti s početnim i završnim rokovima, poduzet radi postizanja ciljeva koji su podložni specifičnim zahtjevima, uključujući ograničenja vremena, troškova i resursa (Brčić, 2009., p.1). 6

Projekt je moguće definirati kao ciljno usmjerenu, jednokratnu, relativno novu i kompleksnu namjeru, produkt ili cjelovitost međusobno povezanih aktivnosti čije je trajanje vremenski ograničeno (Deželjin i suradnici, 2002., p. 268.). Projekt je sklop aktivnosti i zadataka koji ima određeni konačni cilj- određen je konkretnim značajkama, ima rokovima definiran početak i kraj, ograničene financijske izvore, a za izvedbu treba različite resurse (Kerzner, 1992., p. 48). Iz navedenih definicija može se zaključiti da su za svaki projekt značajne dvije osnovne stvari; da je usmjeren ka nekom jedinstvenom cilju i da je ima ograničenja u smislu vremena, te novčanih i ostalih resursa. No, osim ovih osnovnih značajki projekta, moguće je definirati i druge posebnosti projekta u odnosu na druga suvremena poslovna rješenja, što je tema sljedeće tematske podcjeline. 2.1.1. Značajke projekta Prema Radujnoviću, moguće je definirati 9 značajki koje su relevantne za svaki projekt; Ograničeno trajanje- kao što je ranije navedeno, svaki projekt je vremenski ograničen, određen je početak i kraj projektnih aktivnosti, a projektne aktivnosti unutar tih vremenskih ograničenja se najčešće organiziraju pomoću gantograma koji daje grafički prikaz. U konkretnom slučaju izgradnje NE Slavonija, procijenjeno vrijeme trajanja projekta izgradnje je 5 godina, a vrijeme eksploatacije 30 godina. Ciljevi- definiranje ciljeva koji se žele postići nekim projektom nužno je kako bi se utvrdila sama opravdanost projekta. Čak i najbolje organiziran i vođen projekt gubi svoj smisao ako njime nisu postignuti neki konkretni ciljevi, odnosno ako nisu zadovoljene neke potrebe. Neponovljivost- usluga ili proizvod koji nastaje kao rezultat projekta mora biti izvoran u nekom od svojih svojstava. U konkretnom slučaju izgradnje NE u Republici Hrvatskoj, čitav projekt je izvoran i neponovljiv, jer do sada nije bilo konkretnih 7

pokušaja izgradnje NE, unatoč brojnim insinuacijama o mogućim lokacijama i početcima gradnje NE, koji sežu još u 80-te godine 20. stoljeća. Procesi- svaki projekt se sastoji od niza procesa odnosno projektnih aktivnosti na koje tijekom vremena djeluju brojne promjene. Svaki projekt se dijeli na faze, koje se zatim raščlanjuju na projektne aktivnosti. S obzirom da je projekt izgradnje NE zbog svoje tehničke složenosti relativno dug (5 godina), za očekivati je da će u tom periodu biti izložen brojnim utjecajima i promjenama, koje se posebno očekuju u oblasti zakonodavstva vezanog za sigurnost zdravlja ljudi i zaštite čovjekovog okoliša, a u toku eksploatacije projekta za zakone vezane za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Što se tiče zakonodavne podloge zbrinjavanja radioaktivnog i nuklearnog otpada te zaštite zdravlja i okoliša, za očekivati je da će se temeljiti na dva osnovna dokumenta : Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti ( NN 171/13, 39/15) koji je na snazi od 16.04.2015. godine, te na Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i iskorištenog nuklearnog goriva. Nacrt Strategije izrađen je prema zahtjevima postavljenim u Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN br. 141/13), članci 54., 55., 56. i 95. stavak 3., koja je usvojena u listopadu 2014. godine. Također, vrlo bitan dokument je i Zakon o Fondu za financiranjeradioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško(NN br. 107/07), usvojen 2007. godine. Za očekivati je također da će se u obzir pri oblikovanju zakonodavne podloge osim domaćih zakona u obzir morati uzeti i zakoni i propisi Europske Unije. Naime, Europska Unija još nije usvojila Zajedničku energetsku politiku i integrirana tržišta energije, no to je trenutno jedan od gorućih pitanja i za očekivati je da se u periodu od 5 godina dogode veliki pomaci na tom polju, a time i nova zakonska opterećenja koja mogu znatno utjecati na tijek projekta izgradnje NE Slavonija u Republici Hrvatskoj, kao punopravnoj članici Europske Unije (www.poslovni.hr/komentari/za-eu-je-sada-kljucna-zajednicka-energetska-politika- 273233, pregledano online 17. 06. 2015.). Projektni menadžment mora sve ove stavke uzeti u obzir pri planiranju projekta, kako bi se rizici vezani za zakonodavne promjene sveli na minimum. 8

Ograničenja- osim vremenskih ograničenja, moguće je definirati i ostala ograničenja koja se odnose na ograničena financijska sredstva, ograničenja ostalih vrsta kapitala, ograničenja okoliša, društvena ograničenja i sl. Specifičnost predmetnog projekta izgradnje NE Slavonija je dvostruka uloga države koja se javlja kao glavni investitor i kao zakonodavac, odnosno postavlja sva gore navedena ograničenja. Iz tog razloga, u svim fazama projekta potrebna je uska suradnja imenovanog vladinog stručnog tima koji je formiran isključivo za potrebe izvođenja ovog projekta i stručnih vanjskih suradnika- banaka, društava za zaštitu okoliša i sl., i to sa ciljem maksimalne kontrole i sprječavanja sukoba interesa. Struktura- projekt kao entitet može postojati samostalno, no može se također dijeliti na manje cjeline odnosno podprojekte ili biti dio veće skupine projekata, odnosno dio programa projekata. Ova značajka projekta posebno do izražaja dolazi kada se govori o upravljanju projektom i o podjeli odgovornosti između projektnih menadžera i izvođača. Projekt izgradnje NE Slavonija predstavlja jedinstveni, samostalni projekt sa jedinstvenim ciljem i nije dio veće skupine projekta, no za osiguravanje neometane provedbe osnovnog projekta, biti će potrebno provesti i niz manjih projekata, uglavnom sa neizravnim ekonomskim učincima. Faze razvoja- faze projekta predstavljaju životni ciklus projekta, vrlo bitno obilježje svakog projekta. Prema Zekiću, svaki projekt je moguće podijeliti na četiri osnovne faze: a) iniciranje i aktiviranje realizacije projekta b) planiranje i organizacije logistike projektne realizacije c) organiziranje i vođenje projektne realizacije d) evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta Početna i završna faza su područja primarne odgovornosti strategijske dimenzije projektnog menadžmenta, dok su središnje faze područja izravne odgovornosti projektnog menadžmenta. Projektni menadžment tako upravlja projektnom 9

realizacijomprojektnog proizvoda, a menadžment projekta, odnosno strategijski menadžment koji inicira projektnu realizaciju i aktivira projekt, upravlja eksploatacijom projektnog proizvoda sukladno namjenskom cilju projekta (Zekić, 2010, p. 17). Faze razvoja, tj. životni ciklus projekta razrađen je u 3. tematskoj jedinici. Rizik- projekt nije moguće egzaktno odrediti i evaluirati unaprijed jer je projekt dinamičan proces koji je podložan promjenama brojnih vanjskih i unutarnjih čimbenika, pa je stavke projekta moguće projicirati samo uz određenu vjerojatnost. Ova značajka projekta u uskoj je vezi sa ranije obrađenim značajkama- procesi i ograničenja. Kriteriji za ocjenu uspjeha projekta- kriteriji ocjene uspješnosti projekta razlikuju se ovisno o kojoj se vrsti projekta radi. Ove kriterije najčešće određuje investitor, a odnose se na klasične kriterije upravljanja: s obzirom na vrijeme, proračun i specifikacije, te dobit za sve sudionike projekta. Za potrebe ocjene uspjeha projekta u 4. cjelini ovog diplomskog rada napravljena je Ekonomsko financijska analiza projekta izgradnje nuklearne elektrane(radujnović, 2000., p. 144.). 2.1.2.Vrste projekata Projekte je moguće razvrstati s obzirom na čitav niz osobina koje ih determiniraju: vrijeme trajanja, namjena projektnog proizvoda, gospodarska grana kojoj projektni proizvod pripada, složenost projekta, s obzirom na objekte projekta itd. Ipak, u literaturi se navodi da je sve projekte moguće sistematizirati u nekoliko osnovnih skupina, s obzirom na određene kriterije koji se pri tome uzimaju u obzir; Prema Zekiću su tako dva osnovna kriterija koja se uzimaju u obzir prilikom diferencijacije projekata; 1.objekt i način određivanja cilja 2. namjena i učinci koje projekt ima. 10

1. Vrste projekata s obzirom na objekt i način određivanja cilja- s obzirom na navedene kriterije, projekte je moguće razvrstati na: a) stohastički projekti b) deterministički projekti Stohastički projekti su oni projekti kod kojih nije moguće sa sigurnošću odrediti plan izvedbe jer cilj projekta nije čvrsto konkretiziran. Kod stohastičkih aktivnosti se uglavnom najprije definiraju projektne aktivnosti, dok se ciljevi postavljaju na temelju rezultata tih aktivnosti. Iz tog razloga stohastički projekti vrlo često imaju inovacijski karakter i danas se vežu uglavnom uz proizvodnju softwera ili proizvoda visoke tehnologije, čija se proizvodnja temelji na znanju i inovacijama, a ne na unaprijed kruto određenim ciljevima proizvodnje. Ugrubo, stohastički projekti se mogu podijeliti na nekoliko faza: postavljanje namjenskog konačnog cilja, postavljanje plana projekta koji se temelji na projiciranju mogućih budućih događaja, te faza izvođenja u kojoj se analiziraju odlučujući događaji te se određuje daljnji tijek projekta. Temeljem tih odlučujućih događaja moguće je da projektni menadžment odluči promijeniti plan vezan uz prvo postavljene ciljeve. Projekte ove vrste je vrlo teško unaprijed kvalitetno i pouzdano ekonomski predvidjeti i evaluirati, upravo zbog nepostojanosti projektnih komponenti i nestabilnosti i nepredvidivosti projektnog plana. Deterministički projekti imaju jasno i precizno unaprijed određene ciljeve koje moraju ispunjavati kako bi se opravdala njihova svrha. Za njih se može sa velikom vjerojatnošću tvrditi da će ispuniti svoj glavni cilj i sve pripadajuće podciljeve, pod uvjetom da ne dođe do nepredviđenih poteškoća i događaja pri realizaciji projekta. Ova vrsta projekata se najčešće planira retrogradnom metodom- najprije se odredi cilj projekta, a potom se na temelju njega razrađuju faze izvođenja i sve potrebne aktivnosti kako bi se te faze uspješno provele. Deterministički projekti se također provode u 3 osnovne faze. U prvoj fazi, tj. fazi pripreme projekta velika pozornost se posvećuje postavljanju osnovne strukture namjenskih i glavnih objektnih ciljeva projekta. U sljedećoj fazi projekta određuju se objektni ciljevi i izvodi se plan izvedbe projekta koji se zasniva na namjenskim ciljevima projekta. 11

Posljednja faza je faza izvođenja u kojoj se projekt izvodi prema predviđenom planu izvedbe. 2. Vrste projekata s obzirom na namjenu i učinke- s obzirom na ovaj kriterij, projekte možemo podijeliti na; a) projekti sa izravnim ekonomskim učinkom b) projekti sa neizravnim ekonomskim učinkom. Projekti sa izravnim ekonomskim učinkom razvijeni su sa osnovnim ciljem ostvarivanja prihoda i dobiti i osiguravanjem sredstava za daljnji rast i razvoj poduzeća. Oni osiguravaju povrat investiranih sredstava nakon realizacije. U realizaciji ovih projekata poduzeće pokriva sve troškove, od inicijacije projekta, pa sve do početka proizvodnje i prodaje projektnih proizvoda i usluga na tržištu. Početkom proizvodnje i prodaje započinje eksploatacijska faza projekta i ostvarivanje prihoda, odnosno dobiti. Projekti sa neizravnim ekonomskim učincima- od njih se ne očekuje ostvarivanje prihoda i dobiti kao osnovnih ciljeva projekata, već se od njih očekuje da poboljšaju i unaprijede funkcioniranje već postojećeg sustava. U ovu skupinu projekata spadaju projekti istraživanja i unaprjeđenja, projekti osposobljavanja stručnog kadra, projekti promocije novog proizvoda i sl. Iako oni neizravno ipak pridonose većim prihodima, a samim time i većoj dobiti, njihov rezultat nisu konkretan proizvod i usluga koji se eksploatiraju i to temeljno ih razlikuje od prve skupine projekata. Predmetni projekt izgradnje NE Slavonija prema prije navedenim kriterijima spada u determinističke projekte sa izravnim ekonomskim učincima. Deterministički karakter ovog projekta do izražaja dolazi u konkretno postavljenom cilju koji se provedbom projekta želi postići- osnovni cilj projekta je izgradnja suvremene nuklearne elektrane zapadnog tipa sa Westinghouseovimtlakovodnim reaktorom snage 696 MW. Iako su detektirani brojni rizici pri planiranju i provođenju ovog projekta, za očekivati je da će projektni menadžment sustavnim pristupom temeljenim na znanstvenim spoznajama uspjeti ostvariti zadani cilj. Također, ispunjen je i preduvjet rasporeda aktivnosti koji je specifičan za determinističke projekte- prvo je postavljen krajnji cilj koji se želi postići, 12

a na temelju njega su kasnije definirane faze provedbe i aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se svaka od faza uspješno provela. Projekt ove vrste ima izravne ekonomske učinke jer je projektni proizvod postrojenje nuklearne elektrane koje će proizvoditi električnu energiju i na taj način neposredno ostvarivati prihode, troškove i dobit. Važno je za napomenuti da će u sklopu osnovnog projekta biti potrebno provesti i niz manjih podprojekata sa neizravnim ekonomskim učincima- projekti istraživanja utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi, projekti osposobljavanja stručnog kadra i sl. No, ovim podprojektima će se baviti vanjski suradnici i konzultanti i oni kao takvi neće biti tema ovog diplomskog rada 2.2. Pojam i definiranje projektnog menadžmenta Projekt i projektni menadžment su neodvojivi pojmovi. Jedan drugome su i uzrok i posljedica. Naime, nemoguće je provesti dobro isplaniran projekt bez formiranja kvalitetnog projektnog tima, a projektni tim se oformljava isključivo oko dobro postavljenog i kvalitetno isplaniranog projekta i bez projekta projektni menadžment nema svrhu postojanja. Projektni menadžment označuje primijenjeno znanje, vještine, alate i tehnike na projektnim aktivnostima kako bi se dostigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt od strane interesno- utjecajnih skupina. Srž projektnog menadžmenta obuhvaća planiranje, organiziranje praćenje i kontrolu svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih ljudi za postizanje projektnih ciljeva na siguran način, unutar planiranog budžeta, vremena i drugih zadanih parametara izvedbe (Omazić i Baljkas, 2005, p. 51). Iz navedenog se može zaključiti da projektni menadžment čini tim stručnjaka iz različitih struka i sa velikim iskustvom rada na istim ili sličnim projektima koji koriste svoje znanje i iskustvo i timskim radom doprinose ostvarivanju jedinstvenog cilja projekta kroz sve faze, od inicijacije i planiranja, pa sve do i u toku eksploatacije projektnog proizvoda i usluge. 13

Vrlo je bitno da svi članovi projektnog tima imaju jednu zajedničku viziju i da zajedničkim naporima prevladaju osobne razlike u mišljenjima i stavovima i svim snagama doprinose realizaciji projekta, a to se u suvremenom poslovanjem najčešće postiže metodom brainstorminga- skupno traženje rješenja nekog problema u kojem svi sudionici slobodno iznose svoja mišljenja i stavove (www.hrleksikon.info/definicija/brainstorming.html, pregledano online 14. 06. 2015.). Brainstormingom se dolazi do kreativnih rješenja određenog problema i postiže se sinergija unutar grupe, odnosno unutar projektnog tima. 14

3. Glavne odrednice projekta izgradnje nuklearne elektrane Ovim projektom planira se izgradnja prve nuklearne elektrane na području Republike Hrvatske, čime će se osigurati energetska neovisnost i smanjenje cijene električne energije, a postoji mogućnost i izvoza električne energije u druge zemlje. Specifičan poslovni model ovog projekta podrazumijeva da investitor tj, Vlada Republike Hrvatske nakon izgradnje NE istu preda na korištenje i eksploataciju Energetskom institutu Hrvoje Požar i Hrvatskoj elektroprivredi. Pri definiranju svih relevantnih čimbenika projekta i izradi plana potrebno je uvažiti sve prije navedene teorijske postavke kao osnovu uspješnosti funkcioniranja i poslovanja suvremenog poduzeća. 3.1. Opis projekta- naziv projekta, projektni proizvod, očekivanja od projekta, vrijeme potrebno za provedbu projekta, lokacija te ciljevi projekta Prije definiranja pojedinosti o projektu izgradnje nuklearne elektrane, potrebno je ukratko opisati objekt predmetnog projekta, tj. definirati pojam nuklearne elektrane i sistematizirati vrste suvremenih nuklearnih elektrana. Nuklearne elektrane energetska su postrojenja u kojima se toplinska energija, dobivena nuklearnim reakcijama u nuklearnom gorivu, posredstvom djelovanja pare pod visokim pritiskom, transformira u električnu energiju. Osnovna razlika nuklearnih i klasičnih elektrana je u načinu na koji se generira toplina potrebna za zagrijavanje vode. Kod klasičnih se elektrana koriste fosilna goriva i parni kotao, dok je kod NE u pitanju nuklearno gorivo u reaktorskoj posudi. Svi su drugi dijelovi praktički isti osim, naravno, nekih specifičnosti vezanih prvenstveno na pitanje sigurnosti kod NE. Podjela nuklearnih elektrana vrši se ovisno o tipu reaktora koji je u njih ugrađen. Pri tome se razlikuju: 1. reaktori hlađeni i moderirani običnom vodom - reaktori hlađeni vodom pod tlakom (PWR) i reaktori hlađeni kipućom vodom (BWR), 15

2. reaktor hlađen i moderiran teškom vodom (HWR), 3. reaktor moderiran grafitom i hlađen CO2 (AGR), 4. reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom (RBMK), 5. reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem (HTGR), 6. reaktor hlađen tekućim metalom (LMFBR). (Lukić, 2010, p.23-24, op.cit.) Nuklearna elektrana Slavonija spada u prvu skupinu nuklearnih elektrana koja koristi reaktore hlađene i moderirane običnom vodom i to reaktore hlađene vodom pod tlakom: PWR. Naziv projekta je Izgradnja nuklearne elektrane Slavonija. Projektni proizvod je suvremena nuklearna elektrana zapadnog tipa sa Westinghouseovimtlakovodnim reaktorom snage 696 MW. Očekivanja projekta- Od projekta se očekuje da u najkraćem roku i uz najniže troškove omogući izgradnju nuklearne elektrane na optimalnoj lokaciji na području RH. Procijenjeno vrijeme trajanja izgradnje NE je 5 godina, a procijenjeni vijek eksploatacije projekta je 30 godina, s obzirom na procijenjene visoke rizike duže eksploatacije. Lokacija- prije odabira lokacije za izgradnju nuklearne elektrane bilo je potrebno izvršiti opsežne analize i studije koje se odnose na očuvanje okoliša i zdravlja ljudi, s obzirom na moguću štetnost radioaktivnog otpada i na temelju njih odabrati optimalnu lokaciju za izgradnju NE. Lokacija mora biti na nenaseljenom području, radi smanjivanja opasnosti za ljude. Iz tog razloga je odabrano polje na adekvatnom terenu u istočnoj Slavoniji, 30 kilometara udaljeno od najbližeg naseljenog mjesta, u potpunosti u državnom vlasništvu. Veličina terena je oko 10000 metara kvadratnih. Ciljevi projekta- osnovni cilj projekta je izgradnja suvremene nuklearne elektrane sa Westinghouseovimtlakovodnim reaktorom snage 696 MW na odgovarajućoj lokaciji 16

unutar RH. Podciljevi koji se deriviraju iz osnovnog cilja su osiguravanje energetske neovisnosti Republike Hrvatske, smanjenje troškova opskrbe električnom energijom i postizanje konkurentnosti na globalno tržištu električnom energijom. 3.2. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine Posao vođenja projekta na javnom natječaju dobila je konzultantska kuća XperaConsulting d.o.o sa sjedištem u Zagrebu, na čelu sa Androm Andrićem, dipl. ing. strojarstva, koji je odabran za projektnog menadžera na temelju dugogodišnjeg iskustva rada na sličnim projektima u zemlji i inozemstvu. Prvi zadatak projektnog menadžera je oformiti projektni tim koji se sastoji od stručnjaka iz područja strojarstva, energetike, zaštite okoliša, zaštite zdravlja ljudi, fizičara, ekonomista i ostalih stručnjaka relevantnih za poduzimanje početnih akcija u prvim fazama inicijacije i definiranja projekta, definirati vanjske suradnike na projektu i uspostaviti kontakte sa državnim tijelima odgovornima za financiranje, kontrolu i praćenje provedbe projekta. S obzirom na nepostojanje adekvatne tvrtke i specijaliziranog profesionalnog kadra koji se bavi izgradnjama nuklearnih elektrana na području Republike Hrvatske, za izvođača radova konzultirana je i odabrana Westinghouse Electric Company LLC- tvrtka u vlasništvu japanske tvrtke Toshiba Group, čije je osnovno područje djelatnosti nuklearna energija i srodne djelatnosti: dizajn i gradnja nuklearnih centrala, servisiranje, instrumentacija i upravljanje, te snabdjevanje nuklearnim gorivom. Freeman i Reed definiraju interesno- utjecajne skupine kao one pojedince i grupe koji mogu utjecati na ostvarenje organizacijskih ciljeva i - respektirajući simetričnost utjecaja - kao one pojedince i grupe na koje poduzeća mogu utjecati ostvarenjem svojih ciljeva. Interesno utjecajne skupine u širem smislu, po njihovom pristupu, su interesne grupe, vladine agencije, trgovinske asocijacije, konkurente, sindikate, zaposlenike, segmente potrošača i dioničare. Interesno- utjecajne skupine u užem smislu su oni pojedinci i grupe o kojima ovisi dugoročni opstanak poduzeća: zaposlenike, segmente 17

potrošača, ključne dobavljače i ključne vladine agencije, dioničare i financijske institucije(freeman i Reed, 1983., p.91). Pri izgradnji nuklearne elektrane u najvažnije interesno- utjecajne skupine na koje je potrebno obratiti pažnju pri provedbi projekta spadaju stanovništvo, država i stručni kadar. Stanovništvo-s obzirom na sve rizike koje sa sobom nosi projekt izgradnje i eksploatacije nuklearne elektrane, projekti ovog tipa oduvijek su bili meta kontroverzi. Stanovnici, posebno oni slabije naobrazbe, ne poznaju dovoljno sve prednosti koje pruža NE, već se samo fokusiraju na negativne utjecaje i snažno se protive izgradnji NE u Republici Hrvatskoj. Za očekivati je da će prije usvajanja projekta doći do raspisivanja referenduma, pa je informiranje stanovništva o prednostima nuklearne elektrane i minimalnim rizicima nužno kako bi se osiguralo nesmetano usvajanje i provođenje projekta. Jedan od recentnih primjera izjašnjavanja građana o sličnim pitanjima odnosi se na savjetodavni referendum koji je u ožujku 2015. godine raspisan u Istri, a tiče se izgradnje termoelektrane Plomin C. Na tom referendumu čak 94% građana koji su izašli na referendum se izjasnilo protiv izgradnje termoelektrane na ugljen, a kao alternativna sirovina predložen je plin (www.poslovni.hr/hrvatska/stanovnici-labinstine-29-ozujkana-referendum-o-te-plomin-c-290652, pregledano online 15. 06. 2015.). Aktivnosti promocije ovog projekta bit će organizirane u sklopu podprojekta čiji će glavni cilj biti informiranje građana o svim prednostima koje NE pruža društvu u cjelini. Država- država se u ovom projektu javlja u dvije vrlo bitne uloge- država kao nositelj projekta tj. investitor, te država kao zakonodavac. Kao što je ranije navedeno, državni propisi i zakoni, te zakoni i propisi Europske Unije koji reguliraju izgradnju postrojenja za proizvodnju nuklearne i električne energije, te načine zbrinjavanja toksičnog otpada mogu onemogućiti ili usporiti projekt, pa je prije početka realizacije projekta potrebno uskladiti projekt sa njima. 18

Sa druge strane, država se javlja i u ulozi investitora i financira projekt sa oko 50% vlastitih sredstava, odnosno sredstava iz proračuna u iznosu oko 150 milijuna kuna, a također se javlja i kao kreditni dužnik jer će sredstva također u iznosu oko 150 milijuna kuna tj. 20 milijuna eura uzeti u obliku dugoročnog kredita u švicarskoj banci ABC. Stručni kadar-s obzirom na specifičnost projekta, potrebno je definirati, sistematizirati i osigurati obrazovanu radnu snagu, kako u samom procesu izgradnje NE, tako i u kasnijem radu. Analizom tržišta radne snage utvrđeno je da na području RH ne postoji adekvatna radna snaga, no taj dio je obrađen u nastavku rada. 3.3. Swot analiza projekta SWOT analiza je analitički alat koji se često primjenjuje jer omogućuje kvalitetno strateško planiranje razvoja projekta i samih organizacija. Pomaže da se rad organizacija sagleda iz različitih perspektiva. Za SWOT analizu karakteristične su dvije perspektive: organizacijska, uvjetovana sadašnjim i prošlim vremenom, te perspektiva okoline koja je orijentirana na budućnost. SWOT analiza se provodi analiziranjem 4 kategorije informacija: S- strenghts- snage W- weaknesess- slabosti O- opportunities- prilike T- threats- prijetnje Svaka organizacija dakle analizira svoje snage i slabosti, te mogućnosti i prijetnje iz okoline. (www.eu-projekti.info/sto-je-swot-analiza, pregledano online 17. 06. 2015.) Analizom ovih četiri kategorija, izrađena je SWOT analiza predmetnog projekta i projektne organizacije; Snage 19

-jedinstvenost proizvoda -mogućnost zapošljavanja visokoobrazovanog kadra -poticaj znanosti i znanstvenim istraživanjima, mogućnost inovacija -veliko iskustvo stručnog projektnog tima na sličnim projektima -globalno priznat proizvođač NE -visoka kvaliteta -visoki kriteriji kontrole i sigurnosti -jeftino gorivo -nema emisije CO2 i drugih ispušnih plinova Slabosti -visoka cijena i dug period izgradnje -nedostatak stručnog kadra u RH -potencijalno velike posljedice eventualnih grešaka pri izgradnji -sve manje zalihe urana -problem skladištenja radioaktivnog otpada Prilike -nepostojanje konkurencije na području nuklearne energije na području RH -nakon zatvaranja NE Krško osiguran je minimalan segment tržišta od 16% -postoji mogućnost izvoza električne energije -manja ovisnost o uvozu električne energije -poticaji lokalnoj zajednici u kojoj je smještena NE, npr. mogućnost zapošljavanja -konkurentna i stabilna cijena električne energije -u interesu je države da bude energetski neovisna Prijetnje -nepovoljan stav javnosti -preferiranje obnovljivih izvora energije -mogući negativni utjecaj na ekološki sustav i zdravlje ljudi -stroga zakonska regulativa 20

3.4. Identifikacija i analiza potencijalnih rizika Rizik se u literaturi najčešće definira kao vjerojatnosti nastupa nepovoljnih događaja za neku organizaciju ili projekt. Pri planiranju projekta identificirano je više potencijalnih rizika koji mogu usporiti ili u potpunosti onemogućiti izvođenje projekta izgradnje nuklearne elektrane u Republici Hrvatskoj. U nastavku rada se navode i analiziraju tri najvažnija rizika koji prate projekt ove vrste i to u fazama izvođenja i eksploatacije projekta. Prvi rizik odnosi se na nepovoljan stav javnosti u vezi izgradnje nuklearne elektrane u državi. U mnogim europskim zemljama se stanovništvo na referendumima izjasnilo protiv izgradnje nuklearnih elektrana. Najnoviji primjer odnosi se na Litvu gdje je 2012. godine prijedlog projekta izgradnje NE odbačen na referendumu nakon što je već bio završen i time je nanijeta velika materijalna šteta. Kao što je već navedeno, ovaj rizik će se pokušati minimizirati organiziranjem podprojekta promocije glavnog projekta i upoznavanjem sa svim prednostima koje NE nudi za društvo u cjelini. Drugi rizik se odnosi na nemogućnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Naime, u svijetu još nije pronađen adekvatan način rješavanja ovog problema, pa se otpad uglavnom skladišti, što predstavlja veliku opasnost za okoliš i zdravlje ljudi. Projektni menadžment mora pratiti svjetske trendove u ovom području, osigurati visoki sustav kontrole i sigurnosti i na taj način utjecati na umanjivanje i eliminiranje ovog rizika. Treći rizik je financijski rizik. Naime, s obzirom da su projekti ove vrste relativno rijetki i postoji mogućnost brojnih problema i prepreka, nije moguće sa sigurnošću odrediti troškove, već samo okvirno.osim toga, trajanje projekta je relativno dugo, investicija je skupa, a veliki dio sredstava pribavlja se dugoročnim kreditom u stranoj banci i u stranoj valuti, pa može doći i djelovanja kamatnog i valutnog rizika na posuđena sredstva u eurima. Zbog toga projektni menadžment može doći u situaciju da 21

ostvareni troškovi značajno prelaze planirane, te se mora dodatno zaduživati, a projekt same izgradnje se produžuje. 3.5. Analiza tržišta nabave- analiza potrebnih resursa Resursi se definiraju kao određene količine dostupnih faktora koje poduzeće kontrolira i posjeduje. Oni se korištenjem širokog raspona drugih imetaka poduzeća aktivnošću pretvaraju u konačne proizvode i usluge (Amit i Schoemaker, 1993., p. 14). U literaturi se mogu naći različiti načini sistematizacije resursa poduzeća, no najčešća je podjela na financijske, fizičke, upravljačke, ljudske, organizacijske i tehnološke resurse. U nastavku rada analiziraju se dva najvažnija resursa koji se javljaju u projektu planiranja i eksploatacije projekta izgradnje NE Slavonija- financijski i ljudski resursi. 3.5.1. Financijski resursi Financijski resursi poduzeća su novčana sredstva koja određuju financijsku sposobnost poduzeća i neposredno utječu na sposobnost i visinu ulaganja u razvoj. Poduzeće može novčana sredstva pribaviti iz vlastitih sredstava (ostvarenog dobitka, ili u ovom slučaju proračunskih sredstava), te iz vanjskih izvora (emisijom dionica ili zaduživanjem kod domaćih i stranih kreditora). U predmetnu investiciju planira se ukupno uložiti 150 milijuna kuna. U ukupnoj investiciji investitor- država sudjeluje sa 75 milijuna kn (50%)vlastitih sredstava, a 75 milijuna kuna (50%) čine kreditna sredstva. Kreditna sredstva u ukupnom iznosu od 75 milijuna kuna čini dugoročni investicijski kredit Švicarske banke ABC, sa predviđenom kamatnom stopom od 9% godišnje i rokom otplate u trajanju od 10 godina, sa odgodom početka plaćanja od 5 godina, tj. do početka završetka izgradnje i početka eksploatacije nuklearne elektrane. 22

3.5.2. Ljudski resursi Ljudski resursi su znanje, vještine i kreativne sposobnosti zaposlenika u poduzeću. Osiguravanje kvalitetnih i obrazovanih ljudskih potencijala neophodno je za uspješno poslovanje i razvoj svakog poduzeća. Projektni menadžment mora ispitati postojeće ljudske potencijale, isplanirati potrebe za budućnost i načine pribavljanja ovog resursa za potrebe projekta, te stalno pratiti i ocjenjivati korištenje ljudskih potencijala u svim fazama projekta. U projektu izgradnje NE javljaju se 3 osnovne skupine ljudskih resursa između kojih dolazi do stalne interakcije i suradnje, što utječe na kompleksnost projekta i od projektnog menadžmenta iziskuje veliku stručnost i fleksibilnost; Državna tijela i ustanove- s obzirom da je Republika Hrvatska glavni investitor i glavni nositelj samog projekta i da će projekt imati veliki utjecaj na društvo u cjelini, utjecaj države na sam tijek projekta je puno veći nego kod ostalih projekata. Samo za potrebe izvođenja ovog projekta osnovano je posebno Vladino tijelo koje okuplja predstavnike ministarstva financija, gospodarstva, zaštite okoliša i prirode, graditeljstva i prostornog uređenja, zdravlja, te znanosti, obrazovanja i sporta, i njihove stručne suradnike, kao i Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost. Glavni zadatci ovog tijela su: -provođenje svih ispitivanja i elaborata koji se odnose na očuvanje okoliša i zdravlja ljudi prije inicijacije samog projekta, -na temelju njih pronalazak adekvatne lokacije za gradnju NE i osiguravanje potrebnih dozvola, -raspisivanje javnog natječaja na kojem se izabire tvrtka koja će biti nositelj projekta -stalna kontrola i praćenje radova u toku izgradnje NE, 23

-eksploatacija projekta: nakon što je NE izgrađena, odabrana tvrtka nuklearnu elektranu na korištenje prosljeđuje Hrvatskoj elektroprivredi i Energetskom institutu Hrvoje Požar. Konzultantska kuća- projektni menadžment. Nakon provođenja svih potrebnih priprema, raspisan je javni natječaj na kojem je za nositelja projekta izabrana kuća XperaConsulting d.o.o sa sjedištem u Zagrebu, na čelu sa Androm Andrićem, dipl. ing. strojarstva kao glavnim projektnim menadžerom. Kao što je već navedeno, ova odluka je donesena na temelju dugog iskustva projektnog menadžera na sličnim projektima diljem svijeta, te na temelju visoke stručnosti i velikog znanja ostalih zaposlenika, posebno u području strojarstva, energetike i ekonomije. Glavni projektni menadžer je oformio osnovni projektni tim od 7 članova koji su mu direktno odgovorni, a djelatnosti pojedinih menadžera se odnose na: 1. projektna logistika i nabava, 2. suradnja sa državnim tijelima, 3. suradnja sa izvođačem radova, 4. upravljanje ljudskim potencijalima, 5. upravljanje promjenama, 6. sigurnost i kontrola, 7. ostali poslovi- promocija, podprojekti Svi članovi projektnog tima imaju svoje stručne suradnike i sastaju se jednom tjedno, te raspravljaju o tijeku projekta, mogućim problemima i potencijalnim rješenjima. Izvođač radova- kao što je ranije navedeno,za izvođača radova je odabrana tvrtkawestinghouse Electric Company LLC- tvrtka u vlasništvu japanske tvrtke Toshiba Group, čije su osnovne djelatnosti -dizajn i gradnja nuklearnih centrala, 24

-servisiranje, -instrumentacija i upravljanje, -snabdjevanje nuklearnim gorivom. Nakon završetka projekta izgradnje NE očekuje se nastavak suradnje sa ovom tvrtkom, posebno u području snabdjevanja nuklearnim gorivom, pa se od projektnog menadžmenta očekuje uspostavljanje dugoročnih i kvalitetnih poslovnih odnosa sa inozemnim partnerima. Projektni menadžment je karika koja povezuje državu kao investitora i samog izvođača radova pri izgradnji NE. Zbog toga je od velike važnosti da projektni menadžment, osim u svojim krugovima, održava čvrste veze i sa jednom i sa drugom stranom, te da planira, organizira, upravlja i kontrolira resurse i informacije i time omogući neometanu komunikaciju i suradnju među svim pojedincima i grupama koje rade na projektu. Očekuje se da će na projektu surađivati više od 800 ljudi. 3.6. Analiza tržišta prodaje NE Slavonija će proizvoditi primarno električnu energiju za domaće potrebe. Izgradnjom elektrane osigurano je oko 16% tržišta električne energije koja se danas dobiva dobivamo od NE Krško, kao i 19% energije koja se danas uvozi iz inozemstva, što ukupno čini 35% tržišta električne energije, ili minimalne prihode od domaće prodaje u iznosu od oko 30 milijuna kuna godišnje. Osim prodaje energije na domaćem tržištu, također je moguć i izvoz električne energije na strana tržišta. Ukupne prihode od izvoza na inozemna tržišta nije moguće unaprijed sa sigurnošću odrediti jer će ovisiti o budućoj potražnji za električnom energijom. Stručnjaci ipak procjenjuju da bi Republika Hrvatska izgradnjom NE Slavonija mogla izvoziti ukupnu količinu električne energije u vrijednosti od oko 10 milijuna kuna godišnje. Zaključno, prema procjenama, minimalni godišnji prihodi NE Slavonija će iznositi oko 40 milijuna kuna godišnje. 25

3.7. Životni ciklus projekta Prema Zekiću, projekt kao vremenski ograničen transformacijski proces implicira unaprijed definiran životni ciklus prothvata, od početka do završetka. Radi osiguranja djelotvorne upravljačke kontrole, tj. smanjenja rizika uspješne realizacije projektnih ciljeva, projekti se dijele na projektne faze koje zajedno čine njegov životni ciklus. Životni ciklus projekta se sastoji od određenog broja projektnih faza; -faza inicijacije i aktiviranja projekta, -faza planiranja i organizacije projektne logistike, -faza organiziranja i vođenja projektne realizacije, -faza evaluiranja i zaključivanja realizacije projekta (Zekić, 2010., p. 16-17). 3.7.1. Faza inicijacije i aktiviranja projekta U početnoj fazi projektne realizacije glavnu ulogu ima država. Republika Hrvatska javlja se kao glavni inicijator projekta. Jedan od glavnih motiva za iniciranje projekta je osiguravanje energetske neovisnosti države, te osiguravanje stabilne i konkurentne cijene struje čak i nakon zatvaranja NE Krško. Osim toga, projektom izgradnje NE otvara se mogućnost izlaska na međunarodno tržište energije i mogućnost ostvarivanja dobiti. Uzimajući sve ove činjenice u obzir, na državnoj razini usvojen je prijedlog plana izgradnje NE Slavonija u rujnu 2014.godine, sa početkom realizacije 1.1.2016.g i sa vremenom trajanja od 5 godina, odnosno do 1.1.2021.g. Slijedom toga, osnovano je posebno državno tijelo čije se isključive nadležnosti tiču izvođenja navedenog projekta. U ovoj fazi realizacije projekta najvažnije provedene aktivnosti su: -određivanje lokacije NE, -provođenja ispitivanja o štetnim utjecajima NE na okoliš i zdravlje ljudi, -ishodovanje svih potrebnih dozvola za gradnju, -organiziranje javnog natječaja za odabir nositelja projekta. 26

Faza inicijacije i aktiviranja projekta završava dodjeljivanjem projekta odabranoj tvrtki koja će u idućih 5 godina biti glavni nositelj projekta 3.7.2. Faza planiranja i organizacije projektne logistike Nakon što je projekt dodijeljen tvrtci XperaConsulting d.o.o sa sjedištem u Zagrebu, započinje druga faza projektne realizacije- planiranje i organizacija projektne logistike. U ovoj fazi glavnu ulogu ima odabrana konzultantska kuća. Formira se projektni tim i odabire projektni menadžer koji je odgovoran za provedbu projekta. Projektni tim je organiziran u 7 funkcija: projektna logistika i nabava, suradnja sa državnim tijelima, suradnja sa izvođačem radova, upravljanje ljudskim potencijalima, upravljanje promjenama, sigurnost i kontrola, te ostali poslovi- promocija, upravljanje podprojektima i sl. Smisao ove faze je provođenje svih potrebnih predradnji kako bi iduća faza koja je najvažnija, faza organiziranja i vođenja projektne realizacije, tekla sa što manje poteškoća. Najvažnije aktivnosti ove faze su: - vremenska rasčlamba projektnih aktivnosti- izrada gantograma, - ekonomsko- financijska analiza projekta, - definiranje potrebnih resursa- novčana sredstva, ljudski potencijali, - analiza tržišta nabave i tržišta prodaje, - organiziranje projektne logistike, - definiranje i uklanjanje rizika, - odabir izvođača radova na izgradnji NE. 27

3.7.3. Faza organiziranja i vođenja projektne realizacije 3. faza projekte realizacije je najvažnija i o njoj ovisi uspjeh samog projekta. Ujedno, ova faza je i najduža i pritisak na projektni tim je na vrhuncu. Preduvjet odrađivanja ova faze je dobra priprema i kvalitetno odrađene predhodne faza. U ovoj fazi dolazi do konkretne realizacije projekta- izgradnja nuklearne elektrane. Jedinice projektnog tima odrađuju svoje osnovne aktivnosti, a o rezultatima obavještavaju projektnog menadžera; Projektna logistika i nabava- organizacija nabave svih potrebnih dijelova i resursa potrebnih za gradnju nuklearne elektrane koji se definiraju prema trenutnim potrebama i u suradnji sa izvođačem radova. Suradnja sa državnim tijelima- s obzirom da se u ovom projektu država javlja kao glavni inicijator i da financija cjelokupni projekt, povezanost državnih vlasti i projektnog menadžmenta je veća nego kod ostalih vrsta projekata. Projektni menadžment mora redovito iznositi izvješća, komunicirati i surađivati sa tijelom koje je zaduženo za projekt, posebno po pitanju financija i zakonskih odredbi. Suradnja sa izvođačem radova- najvažnija funkcija projektnog menadžmenta u ovoj fazi izvođenja projekta. S obzirom da projektni tim u ovom slučaju nije ujedno i izvođač projekta, projektni menadžment mora osigurati sustav kvalitetne suradnje, nadzora i komunikacije između dva tima. Moguće je i da u toku izvođenja projekta zbog preklapanja odgovornosti dođe do konflikta među članovima timova, pa projektni menadžer ima izričitu odgovornost da takve situacije svede na minimum. Upravljanje ljudskim potencijalima- ljudski faktor pri izgradnji nuklearne elektrane je jako bitan. Zbog specifičnosti projekta, veliku većinu ovog resursa čine visokoobrazovani, usko specijalizirani stručnjaci kojih nema mnogo na tržištu rada. Iako su svi zaposlenici ugovorima vezani za projekt do samog završetka, za očekivati je da će u periodu od 5 godina doći do određenih promjena. Zadatak projektnog 28