Prevencija u lokalnoj zajednici, Zagreb, 15. 09. 2009. Zajednice koje brinu Model prevencije u lokalnoj zajednici (znanstvenoistraživačko- akcijski aspekt) Josipa Bašić Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
tko sam redovita profesorica u trajnom zvanju na kolegijima Teorije prevencije I i II i više srodnih kolegija voditeljica Centra za prevencijska istraţivanja voditeljica prvog poslijediplomskog doktorskog studija Prevencijska znanost i studij invaliditeta (dva strana sveučilišta) Prva predsjednica Povjerenstva Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju
Temeljne vrijednosti znanosti izvor stvarnoga znanja (otkrića) za čovječanstvo ključna sastavnica obrazovnoga sustava dio uljudbe (kulture) nekoga naroda ili sredine pridonosi općoj dobrobiti i sigurnosti u svagdanjemu ţivotu (Marušić, 2008) znanost i matematika ne izraţavaju samo istinu, već posjeduju vrhunsku ljepotu, koja je hladna i oštra poput skulpture (B. Russell)
Premisa Prevencijske znanosti preveniranje problema prije njihovog pojavljivanja djelovanje na čimbenike koji su prediktivni za taj problem i koji moraju biti učinkovito promijenjeni
Sadržaj Zajednica ključno za prevenciju Prevencija utemeljena na zajednici Modeli prevencije u zajednici znanstveno-akcijski projekt Zajednice koje brinu (ZKB, Istarska ţupanija) koalicija za prevenciju u ZKB (istraţivački rezultati)
Zajednice ključno za prevenciju značajni čimbenici relevantne su kao mjesto i kontekst u kojem se djeca razvijaju, posebno u vrijeme kada počinju s izgradnjom identiteta kada kreiraju svoje mjesto i ulogu izvan kruga svojih obitelji Karakteristike zajednice čimbenici su uspješnog/neuspješnog razvoja mladog čovjeka
Zajednice ključno za prevenciju Zajednice su sve manje: sposobne opskrbiti pozitivan razvoj djece, mijenjati svoje uloge i posjedovati dovoljan i kvalitetan stupanj socijalne kontrole za djecu i mlade visoke stope kriminaliteta mladih zlostavljana djeca, djeca koja nisu dobro u školi, zlouporaba alkohola i droga kod mladih, maloljetničke trudnoće/obitelji, samoubojstava mladih i drugi negativni indikatori (Whittaker, 1975; Garbarino, 1995).
Zajednica u prevenciji Prevencija usmjerena na zajednicu (community-based prevention) podrazumijeva intervencije organizirane prema promjenama socijalnih i drugih uvjeta koji utječu na vršenje kaznenih djela i pojavu poremećaja u ponašanju ili osigurava pozitivan i zdrav razvoj djeci i mladima i odraslom stanovništvu u lokalnim zajednicama
Prevencija u zajednici Različiti su pristupi za koje se smatra da su najbolji odgovori za promjenu uvjeta u zajednici: organiziranje zajednice uključivanjem njenih stanovnika, mobiliziranje postojećih resursa, obrana u zajednici (ciljano organiziranje i promjena okruţenja), odrţavanje reda, zaštita ranjivog stanovništva (Hope, 1995).
Rizični i zaštitni čimbenici u zajednici Uvjeti ţivota u zajednici / osnova preventivnih intervencija: - dostupnost droga i oružja - zakoni i norme u zajednici - dezorganizacija zajednice - nasilje/ nasilje u medijima - tranzicije i mobilnost - niska povezanost unutar susjedstva - ekonomska deprivacija (Hawkins, Artur i Olson (1997 prema Bašić, 2001; Social Development Research Group; Harachi, 2000)
Procjene rizika u zajednici - izazovi jedan negativan trend pojačava taj trend i u drugim područjima slabe obitelji slabe zajednicu, slaba zajednica slabi obitelji postajemo društvo rizika i rizičnog odrastanja djece i mladih umjesto strategija koje se usmjeravaju prema slabostima jedne zajednice promociji i prevenciji prednostima i otpornosti zajednice
Prednosti/ otpornost zajednice prednosti koje jedna zajednica unutar svog konteksta moţe imati, razvijati, organizirati, pripremiti i djelovati: sigurnost u zajednici, ekonomska sigurnosti, adekvatno stanovanje, dostupnost zdravstvene skrbi i obrazovanja toplo, voljeno obiteljsko okruženje. (Barry i Garbarino (1997)
Otporna zajednica Otporna zajednica podrazumijeva zajednicu koja ima snagu i pozitivno se suočava s izazovima ţivota u zajednici
Resursi u zajednici - važno za prevenciju institucije/ servisi/ programi integriranje postojećih i alternativnih servisa za adolescente i zadovoljavanje njihovih potreba na razini zajednice postojeće nije dovoljno za rješavanje naraslih problema, rizičnih čimbenika i pojava rizičnih ponašanja djece, mladih (Burt, Resnick, Novick, 1998)
Sigurnost u zajednici Sigurnost u zajednici - fundamentalni zahtjev vaţnosti okruţenja za nesmetani razvoj djece i mladih i zajednice iz navedenih razloga nisu više sigurne kao nekad Sigurnost se postiţe na tri različita načina: formalne infrastrukture neformalnih mehanizama te vanjskih utjecaja
Sigurnost u zajednici Formalna infrastruktura jačanje primjene zakona fizička sigurnosti u zajednici Neformalni mehanizmi socijalne kontrole stvari koje ljudi čine individualno/ grupno kako bi osigurali dovoljno socijalne kontrole
Sigurnost u zajednici Zaključno: zajednica ima svoje vlastite probleme, ali i moguća rješenja koja joj najbolje odgovaraju Sigurnost u zajednici ovisi o tome što je zajednica odlučila i/ili ţeli tolerirati.
Prema preventivnim intervencijama u zajednici Preventivne intervencije usmjeriti prema: jakim snagama zajednice zaštiti koju zajednica pruţa djeci i mladima i kojima pospješuje njihov pozitivan razvoj jasni i dosljedni standardi za prosocijalno ponašanje koji se javno izlaţu (Morley i sur., 2000) norme i javne politike koje podrţavaju «ne-korištenje» kod mladih, pristup resursima (zdravstvo, zapošljavanje, slobodno vrijeme, edukacije ), mreţe podrške i prilike za socijalno vezivanje, uključenost mladih u servise/programe lokalne zajednice (The Midwest Regional Center, 2000)
Povezivanje akademske zajednice i lokalnih zajednica Znanstvenici i zastupnici djece pozivaju na sveobuhvatne, integrirane i na zajednicu usmjerene odgovore za izgradnju kapaciteta zajednice za odrţivost učinkovitih preventivnih programa. postoje mnogi modeli takve suradnje u svijetu (Development In-Context Evaluation - DICE). uobičajeno to su programi planiranja, implementacije i evaluacije
Povezivanje akademske zajednice i lokalnih zajednica Dryfoos (1995) navodi da je cilj znanosti potaknuti (informirati o) akciji, a uloga sveučilišta je da proizvede mnoge profesionalce koji će te akcije moći implementirati u praksu postoji već dovoljno istraţivanja koja mogu potaknuti planirane odgovore na meďuzavisne probleme obitelji, škola i zajednica mjesto istraţivača je da uďu u programe evaluacije i operativna/akcijska istraţivanja te se na taj način sve ubrza i bude bolje
Aspekti prevencije/rezultati istraživanja Razvojna prevencija Prevencija utemeljena na zakonima Situacijska prevencija Prevencija u zajednici
Primjer suradnja akademske zajednice i istarske županije Zajednice koje brinu kao model prevencije u zajednici u suradnji Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet voditeljica: Prof.dr.sc. Josipa Bašić Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske ţupanije Prim.dr. Romanita Rojnić Sonja Grozić Ţivolić
Zajednice koje brinu Financiranje Ministarstvo znanosti i tehnologije Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa (kasnije) Ugovor: 533-02-01-83 22. kolovoz 2002. godine (na tri godine, nastavak projekta 2007. do 2009.) Istarska županija Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Ugovor: 2163/1-06-02-6 14. listopad 2002. godina (na tri godine) Od 1.1. 2007. do 31.12. 2009. nastavak financiranja
Cilj znanstveno-akcijskog projekta model prevencije poremećaja u ponašanju implementiran u lokalnu zajednicu ulaganjem u pozitivan razvoj osnaţene obitelji vrtiće/škole koje promiču zdravlje, učenje i zaštitu zajednice koje brinu
Pomak fokusa problem rizični čimbenici zaštitni čimbenici pozitivan razvoj
Zajednice koje brinu Preventivne intervencije usmjerene na zajednicu organiziraju se u više smjerova: mijenjanje uvjeta u zajednici koji smanjuju ili eliminiraju djelovanje rizičnih čimbenike podrţavanje i unapreďivanje djelovanja zaštitnih čimbenika razvoja djece i mladih. Mijenjanje uvjeta u zajednici : s jedne strane odnosi se na zajednicu u širem smislu i njenih institucija u uţem smislu riječi
Svrha projekta opće unaprjeđenje znanja iz područja prevencijskih znanosti programiranje modela prevencije na lokalnoj razini na osnovi procjene potreba i resursa u zajednici jačanje zajednice za organiziranje prevencije poremećaja u ponašanju
Plan izvedbe projekta Istraţivanje Razvoj zajednice/akcije studijski projekt izbor uzoraka i instrumenata pilot istraţivanje glavno istraţivanje obrada podataka rezultati za sve lokalitete implikacija rezultata na lokalnoj i ţupanijskoj razini istraţivanja u više vremenskih točaka završni elaborat Formiranje i organizacija suradnika edukacija suradnika na lokalitetima popisivanje postojećih projekata/programa Evaluacija projekata/programa izbor, implementacija i evaluacija projekata/programa supervizija implementacije Institucionalizacija/odrţivost projekata/programa prevencije u zajednici (12 lokalnih zajednica u IŢ)
Organizacijska struktura projekta Koalicija za prevenciju u IŽ koordinator za Istarsku ţupaniju koordinatori za šire područje Labina Pazina Poreča Pule Labin, Kršan, Sv. Nedelja Pazin, Tinjan, Sv. Petar u Šumi Poreč, Vrsar, Višnjan Pula, Medulin Svetvinčenat epidemiologija programi/sustavi evaluacija razvoj resursa koordinacija/razmjena informacija uključivanje zajednice zastupanje uključivanje ključnih ljudi
Model - ZKB Evaluacija (6) Spremnost i mobilizacij a zajednice (1) Implementac ija programa (5) Procjena potreba (2) Stvaranje prioriteta (4) Procjena resursa (3)
Uhodavanje dobre prakse u zajednici Uhodavanje dobre prakse Procjena poremećaja Implementacija preventivnih strategija Institucionalizacija i monitoring Inicirati preventivne strategije i aktivnosti; identificirati druge resurse za prevenciju Praćenje i evaluacija postojećih aktivnosti i indikatora rizičnih i zaštitnih čimbenika Mobilizacija zajednice Identifikacija rizičnih i zaštitnih čimbenika, propusta u postojećim servisima, resursima, obećavajućim strategijama, razvijanje trogodišnjeg plana Predstaviti prevenciju u zajednici ključnim ljudima; osnovati Odbor za preventivnu politiku (OJJPD, 2002)
Programi utemeljeni na dokazima? - Evidence-based programi? Trebaju li Vlade imati prezentirane i priznate programe koji su uvijek pakirani kao brand, dakle prepoznata je njihova vrijednost? Preporuke su da se prije ulaza u inventare/liste tih model programa odluči koje se promjene ţele u zajednici (na osnovi procjena rizika i potreba te tek tada traţiti što se pokazalo uspješno za te ciljeve u drugim okruţenjima.
Evidence-based programi? Ponekad se moţe upotrijebiti standardizirani program, drugi put se moţe naći da je neki odreďeni pristup najbolji za odreďenu zajednicu/okruţenje. Često se moţe kombinirati program i pristup prema okruţenju/ zajednici. Ključno kod toga je zapravo kombinacija oba imati preferencije zajednice i izbor programa/pristupa na osnovi dokaza učinkovitosti (evidence-based, science-based practice). Vidi Model for Assessing Primary Prevention Needa and Resources, Maxwell, Wallisch, Farabee, Spence, Liu, 1997.
Evidence-based programi? kada koalicija namjerava upotrijebiti ova ili ona oruďa (programe) ne treba zaboraviti da je njihov posao najprije imati prethodno jasnu (veliku) sliku u što će se ulagati Koalicija je ključni kotač zamašnjak - jer se ona pita što se ţeli postići? Toliko dugo koliko je koalicija fokusirana na ishode/rezultate/postignuća toliko će odluke donositi rezultate/koristi treba se odlučiti što se ţeli, upotrijebiti učinkoviti program kada se to ţeli te dodati druge napore koji će doprinositi cjelokupnoj strategiji u okruţenju (prema Dzierzawski i sur. 2004).
Organizacija/organiziranje zajednice izgradnja zajednice danas izgradnja zajednice se vidi kao proces u kojem se ljudi u zajednici uključuju i organiziraju sami, prije nego što se organizira zajednicu od strane vanjskih organizatora (snaga za i snaga sa - prije nego snaga iznad - moć)
Učinkovita prevencija u zajednici 1. Evidentan pristanak ključnih, vodećih osoba lokalne zajednice za preventivne napore 2. Procjena spremnosti lokalne zajednice za prihvaćanje ukupnosti prevencijske strategije 3. Djelovanje lokalne koalicije za prevenciju 4. Procjena rizičnih i zaštitnih čimbenika i njihovih prioriteta 5. Opis strategije programirane za njihovo smanjivanje i eliminiranje 6. Identificiranje uvjeta i učinkovitih pristupa 7. Strategija koja će mobilizirati lokalnu zajednicu za primjenu preventivne strategije 8. Plan za prikupljanje učinaka (evaluacija učinjenog) primijenjenih programa i izlaznih podataka.
Koalicija Koalicija podrazumijeva: partnerstva i suradnju izmeďu organizacija koje zahtijevaju dijeljenje resursa i voďenje u svrhu postizanja zajedničkih ciljeva na trajnoj bazi. prema Prevention Term Glossary http://preventionpartners.samhsa.gov/resources_glossary_p2.as
Koalicije Prema Zakocs i Edwards (2006) koalicije su: nešto izmeďu organizacijske, kooperativne i sinergijske radne alijanse koje često uključuju ljude iz lokalnih vlasti, neprofitnih organizacija i poslovnog sektora te zainteresiranih građana koji se formalno povezuju i organiziraju kako bi se usmjerili na probleme kroz odreďeno vrijeme
Izgradnja i održivost koalicija Inicirati i odrţati koalicije nije jednostavno: traţenje članova, identificiranje vodećih agencija, generiranje resursa, osiguravanje procedura donošenja odluka, podrţavanje vodstva, izgradnju mogućnosti za participaciju članova,
Izgradnja i održivost koalicija (2) ohrabrivanje planiranja na osnovama planiranja akcija, implementaciju dogovornih akcija kroz pregovaranja s ključnim dionicima u zajednici, redefiniranje strategija osnovanih na evaluacijskim podacima, formiranje mehanizama za institucionalizaciju koalicija i/ili njihovih strategija (Florin, Mitchell, Stevenson, 1993: Butterfoss, Kegler, 2002, prema Zakocs i Edwards, 2006).
Istraživanja učinka koalicija za prevenciju Zakocs i Edwards (2006) su identificirali učinkovite čimbenike rada koalicija: formaliziranje pravila, stil rukovoďenja, aktivna participacija članova, različitost (struktura) članova, suradnja s članovima drugih agencija i grupna kohezija ili (1) vanjske promjene u zajednici vidljive posredstvom rada koalicije i (2) unutarnje funkcioniranje koalicije
Istraživanja učinaka koalicija za prevenciju Vanjske promjene u zajednici se najčešće procjenjuju kao: sposobnost koalicije da utječe na promjene u lokalnim agencijama, programima, servisima ili politikama, realiziranim ciljevima, ili alternativno - promjene kod članova koalicije čija ponašanja su se promijenila te su svojim primjerom postali modeli koji utječu na zajednicu Unutarnje prednosti koje pomaţu uspješnosti rada koalicije u zajednici jesu: sposobnost zajedničkog rada kao grupe, kreiranje strategijskog plana te uspješna implementacija tog plana.
Koalicija u IŽ formiranje i održavanje projekt predstavljen ključnim ljudima i široj stručnoj javnosti u zajednicama, educirani izabrani predstavnici stručnjaka u prevenciji na svim lokalitetima i na razini ţupanije, popisana i procijenjena ulaganja u prevenciju, procijenjene potrebe/ istraţeni prioriteti na lokalitetima, odabrani preventivni programi koji će se implementirati i evaluirati, evaluirat će se pojedine preventivne programe i primijenjeni model prevencije te doprinijeti odrţivosti tog modela u Istarskoj ţupaniji.
Ključni zadaci Koalicije u IŽ zastupanje ulaganja u pozitivan razvoj i prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, pruţanje podrške za implementaciju programa u lokalnim zajednicama, osiguravanje odrţivosti rezultata projekta modela prevencije u zajednici.
Instrument procjene Koalicije Community Organizational Assessment Tool (Oregon State University Family Policy program, Oregon Commission on Children and Families, 2003) Modificiran za potrebe samoprocjene rada Koalicije. Upitnik se sastoji od ukupno 49 varijabli/7 subskala: Donošenje odluka (8 varijabli) Upravljanje i razvoj vodstva (9 varijabli) Nefinancijski resursi (6 varijabli) Podrška u zajednici: planiranje i prioriteti (10 varijabli) Rezultati i strategije (8 varijabli) Mjerenje uspješnosti i odgovornosti (5 varijabli) Razvoj politike: mijenjanje pravila (3 varijable)
Rezultati istraživanja - samoprocjena Jake strane koalicije: ekipiranost, educiranost iz područja prevencije u zajednici i učinkovitim programima, postavljanje prioriteta i ciljeva na temelju analize potreba zajednice Slabe strane: jačanje koalicije za zastupanje prevencije na ţupanijskoj i lokalnim razinama jačanje utjecaja na kreiranje socijalne politike, fokusiranje napora na umreţavanje sa sličnim grupama u zajednici poticanje i odrţavanje kolaboracije, poticanje uključivanje graďana u rad koalicije, stalni trening članova koalicije, osiguravanje odrţivosti prijenos znanja i vještina stručnjacima koji rade u praksi
Č č č Ď č
Zašto monitoring Na taj način zajednice su u poziciji utjecati na razvoj problema Reducirati rizične čimbenike Poboljšati dobrobit djece i mladih Sve zahvaljujući - Implementiranju sustava za monitoring dobrobiti i napora zajednice da ih poboljša
Ključna uloga Vlade je 1. Razviti konsenzus izmeďu drţavnih agencija i lokalnih zajednica o aspektima funkcioniranja djece za monitoriranje 2. Izgraditi koordinaciju, sveobuhvatni sustav za procjenu dobrobiti, organizirati ih tako da budu upotrebljivi za zajednice
Ključna uloga Vlade je (2) 3. Skupiti i organizirati podatke u javnim arhivima i učiniti ih dostupnim zajednicama 4. Osigurati trening i tehničku pomoć zajednicama kako da upotrijebe podatke o riziku, zaštitama i izlazima za mlade u planiranjima aktivnosti prevencije nasilja i ovisnosti, programa razvoja mladih, politike obrazovanja i njihovih programa
Ključna uloga lokalne zajednice Razviti konsenzus u zajednici o ponašanjima i njihovom utjecaju za koje je potrebno imati monitoring Razviti strategiju koordinacije izmeďu relevantnih lokalnih agencija da skupljaju, dijele, organiziranju i učine upotrebljivim dostupne podatke (postane standardna praksa u zajednici, veći broj učinkovitih programa će se dijeliti kroz vrijeme )
Ključna uloga lokalne zajednice Ohrabriti lokalne medije da izvještavaju o rezultatima procjena potreba i opišu napore lokalnih leadera da odgovore na te nalaze Upotrebljavati podatke kao vodilje prevencijske prakse u zajednici, tako primjerice kada se reducira neki problem u zajednici (npr. pijenje ) jer su primijenjeni programi imali dobre ishode smanjuje se podrške tim programima
MOTO - ZKB ZAJEDNICE se meďusobno značajno razlikuju po vrijednostima KOJE promiču. Ovdje govorimo o zajednicama koje doista BRINU o svojim graďanima KAO temelju vlastite snage i potencijala budućeg razvoja te nude MODEL kvalitetnog ţivljenja. Njega ne moţemo zamisliti bez PREVENCIJE i zaštitnog djelovanja u odnosu na čimbenike koji mogu dovesti do raznih POREMEĆAJA. Ti poremećaji opterećuju pojedinca, obitelj, ali i cijelu zajednicu. U ovom projektu okrećemo se odgovornom PONAŠANJU zajednice i svih njenih sustava radi postizanja pozitivnog rasta i odgoja DJECE od najranijeg uzrasta I prihvaćanja MLADIH kao najvaţnijeg resursa naše zajednice. (Sonja Grozić-Ţivolić (u): Medvedec, urednica, Rokovnik, Zajednice koje brinu, 2006)
Važne publikacije - ZKB Medvedec, V. (ur)(2006). Zajednice koje brinu rokovnik za 2007. godinu. Istarska ţupanija, Pula, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb. Bašić, J., Ferić Šlehan, M., Kranţelić Tavra, V. (2007). Zajednice koje brinu model prevencije poremećaja u ponašanju: Epidemiološka studija mjerenja rizičnih i zaštitnih čimbenika u Istarskoj ţupaniji. Pula- Zagreb: Istarska ţupanija i Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Bašić, J., Ferić Šlehan, M., Kranţelić Tavra, V. (2007a). Zajednice koje brinu - model prevencije poremećaja u ponašanju: Strategijska promišljanja, resursi i programi prevencije u Istarskoj ţupaniji. Pula-Zagreb: Istarska ţupanija i Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Bašić, J. (ur.) (2008). Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju. Kriminologija i socijalna integracija tematski broj (časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju), 16,2,1-124.
Hvala na pozornosti!