Lada Pri ster Grb bi sku pa Luke na pro ~e lju cr kve Sv. Iva na Kr sti te lja u Klo {tar Iva ni }u Iako je tema ovog rada isklju ~ivo lik i djelo zagreba~kog biskupa Luke i izgradnja franjeva~kog samostana i crkve u Klo {tar Iva ni }u, upo zo rit }u na dvoj be koje se jav lja ju u vezi s toponimima Ivani}-Grad i Klo {tar Ivani}. Doba i okolnosti pod kojima je izgra ena utvrda u dana{njem Ivani}-Gradu ni do danas nisu dovoljno razja{njene 1. To je do ve lo do niza opre~nih podataka vezanih uz dataciju koji se javljaju u literaturi do 1980. godine zbog tuma ~enja toponima Ivani} u sred njo vje kov nim po vi je snim izvo ri ma. Po je di ni au to ri sma tra li su da se to po nim Iva ni} u izvo ri ma iz 14. sto lje }a odnosi na dana{nji Ivani}-Grad, dok su drugi smatrali da je rije~ o starijem naselju, dana{njem Klo {tar Ivani }u. Ivani} je u srednjem vijeku ozna ~avao va`an posjed koji je pripadao zagreba~kim biskupima, a cijelo podru~je izme u rijeka Lonje i ^e sme no si lo je na ziv Otok Iva ni}. 2 Samo }e se arheolo{kim istra`ivanjima, na mjestima gdje je to mogu }e u Klo- {tar Ivani }u i Ivani}-Gradu, kao i prou ~avanjem arhivske gra e vezane uz to podru~je, mo}i sa sigurno {}u utvrditi ono {to pretpostavljamo: da je dana{nje naselje Klo {tar Ivani}, koje je izgra eno na uzvisini, starije, dok je Ivani}-Grad kao utvrda u dolini rijeke Lonje nastao kasnije. Do 16. stolje }a u upotrebi je samo toponim Ivani}. Klo {tar je naziv koji ozna- ~ava samostan i pridodan je kasnije da bi se razlikovao od toponima novosagra ene utvrde u dana{njem Ivani}-Gradu. Starije naselje Klo {tar Ivani} danas je znatno manje od naselja koje se razvilo kasnije uz utvrdu. Franjeva~ki samostani obi~ no na sta ju na po lo `a ji ma ra no sred njo vje kov nih na se - lja. Idealno mjesto je uzvisina gdje i danas stoje ru {evine franjeva~ke crkve i samostana u Klo {tar Ivani }u. Arheolo{- ka istra `i va nja po ka za la bi je li na tom mje stu po sto jao kon - tinuitet naseljavanja od prapovijesti i antike do srednjeg vijeka. U renesansnom razdoblju postupno se napu {ta strogo }a koja je karakterizirala franjeva~ke crkve i samostane tijekom srednjeg vijeka. Tako se u vanjski i unutarnji prostor sakralne gra evine uvode noviji i rasko{niji elementi. Na jednostavnom, kasnogoti~kom pro ~elju franjeva~ke crkve Sv. Ivana Krstitelja u Klo {tar Ivani }u iznad portala istaknuto mjesto zauzimao je masivan i rasko{no izveden grb zagreba~kog bi sku pa Luke (1500.-1510.) iz 1508. go di ne. Go di na 1508. zabilje`ena na grbu uglavnom se tuma ~ila kao godina izgradnje i osnutka franjeva~kog samostana i crkve. Franjeva~ka crkva u Klo {tar Ivani }u stradala je pred kraj Drugog svjetskog rata. Pro{lo je skoro pedeset godina u potpunoj nebrizi za taj izuzetni spomenik kasne gotike i renesanse u kontinentalnoj Hrvatskoj. Stanovnici tog pitoresknog naselja na blagoj uzvisini desetlje }ima su u samom centru promatrali ru {evinu. Kako u svom izvje {taju iz 1947. godine navodi Tihomil Stahuljak, tada{nji asistent Konzervatorskog zavoda u Zagrebu, crkva je stradala 23. srpnja 1944. godine miniranjem zida sveti {ta izme u prvog i drugog kontrafora. 3 Nakon iscrpnog izvje {taja Stahuljaka o stanju ru {evnog spomenika o crkvi i samostanu se nije mnogo pisalo. Pa{kal Cvekan 1979. godine izdaje knjigu»franjevci u Ivani }u«u kojoj donosi povijest mjesta, dataciju samostana i crkve te kronolo{ki slijed propadanja franjeva~kog kompleksa od 1944. godine. Devedesetih godina pro{log stolje }a po ~eli su pripremni radovi za restauratorsko-konzervatorske zahvate na cr kvi. Tada je o fra nje va~ koj cr kvi op se` ni rad obja vio Zorislav Horvat. 4 Crkva je desetlje }ima bila u ru {evnom stanju bez kro va: o{te }e na je ap si da, bo~ ni zi do vi s vanj skim kontraforima kao i unutra{nji inventar crkve. 5 S vremenom su se tragovi o{te }enja po ~eli primje }ivati i na pro ~elju crkve. Uz kameni renesansni portal jednostavnog oblika, polukrug ukomponiran u ~etverokut, na pro ~elju je, ~udom, ostao do danas devastiran i ogoljeli biskupski grb. Kada su krajem 20. stolje }a po ~eli radovi na restauraciji crkve i samostana, kamena plo ~a s biskupskim grbom demontirana je s pro ~elja i prenesena u radionicu Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu. 6 S plo ~e su otpali svi dekorativni elementi, a samo su mjestimi~no vidljivi na grbu tragovi crvene, `ute odnosno zlatne i plave boje. 7 Kamena, masiv na plo ~a di men zi ja 120 x 86 x 16 cm sa sto ji se od vi {e- struko profilirane rubne trake i plasti~no izvedenog grba sa svim pripadaju }im elementima. U sredini plo ~e dominira poligonalna izbo ~ena kartu {a grba, vodoravno podijeljena na dva ne jed na ka po lja. U gor njem ve }em po lju je po lu lik gri fo na koji izra sta iz kru ne koja se na la zi u ma njem do njem polju. Mitsko bi}e s tijelom lava, a glavom, krilima i pand`ama orla, ra {irenih krila i pand`i uzdi`e se u heraldi~kom polo`aju okrenut udesno. Iznad grbovnog {tita je ukras {to ga ~ini mitra s ukrasnim resama koje se valovito spu {taju niz {tit. Ispod grbovnog {tita je valovita ukrasna traka koja je mo`da sadr`avala neki natpis, mo`da geslo koje u to doba ~e sto sa stav ni dio grba. Pri vrhu, uz mi tru su raz ma knu te brojke koje ozna ~avaju godinu 1508. Svi dijelovi grba izve- 141
Novi doprinosi i otkri}a, studije i istra`ivanja deni su plasti~no. Velika se pa`nja poklanjala detaljima na grbu. Lik grifona izveden je vrlo plasti~no i realisti~no, {to upu }uje na rad vrsnog renesansnog majstora. Reljefne obojene aplikacije koje su ukra {avale mitru, trake i brojke otpale su s grba. Na ze mlji uz por tal cr kve pro na {ao ih je dr. Vla - dimir P. Goss i darovao Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu 1968. godine. Konzervatori su ~esto obilazili poru- {enu crkvu. U dokumentaciji se ~uva fotografija iz 1957. godine gdje se vidi da su se polikromirane aplikacije ~vrsto dr- `ale na mitri iznad grbovnog {tita. Aplikacija na ukrasu grba sa sto ji se od ti pi~ nih re ne san snih mo ti va kao {to su sti li zi ra - ni cvjetovi s pet latica, rombovi i polukalote. Na crveno obojenoj podlozi cvjetovi su i geometrijski ukrasi izvedeni `utom bojom, odnosno zlatnom kad govorimo o elementima u grbu. Nepoznati renesansni majstor koji je osmislio izgled grba pripadao je krugu umjetnika koji su iz ugarskih radionica na prijelazu iz 15. u 16. stolje }e djelovali na podru~ju ~itave Panonske nizine. O tome kako }e kona~no izgledati grb vo dio je bri gu i sam bi skup jer je bi skup ska mi tra na spomeniku morala izgledati kao mitra iz 14. stolje }a, odnosno, kako se kasnije nazvala po svom obnovitelju iz 16. stolje }a,»mitra biskupa \ulaja«8. Grifon i kruna u biskupskom grbu sli~no su koncipirani i izvedeni po uzoru na grb biskupa Luke na zagreba~kom misalu, tiskanom 1511. godine. 9 O dataciji franjeva~ke crkve i samostana u Klo {tar Ivani }u postoje razli ~ita i opre~na mi {ljenja. Prema godini ozna ~enoj na biskupskom grbu iznad portala, uvrije`ilo se mi {ljenje kod ve }ine autora da je biskup Luka izgradio samostan i crkvu 1508. godine i doveo franjevce-opservante u Klo {tar Ivani}. Godinu 1508. svi povezuju s dovr {etkom gra evinskih radova na crkvi i samostanu. Konzervator Tihomil Stahuljak u svom izvje {taju iz 1947. godine opisuju }i stanje crkve ipak se osvr }e i na nje zi nu da ta ci ju. On mi sli da su cr - kva i sa mo stan mo gli biti iz gra e ni i pri je 1508. go di ne i nji - hovu izgradnju datira u drugu polovicu 15. stolje }a. Kontrafori sjevernog bo~nog zida sveti {ta crkve pri dnu se naslanjaju na stariji zid. Gledaju }i tlocrt, uo ~ava se da jednobrodna crkva ima neobi~no dugo sveti {te koje iznosi 14 metara. Mi {ljenje o crkvi i samostanu koje je zastupao Pa{kal Cvekan u svo joj knji zi iznio je u ne ko li ko teza. Kao prvo, iz du - `eno sveti {te dana{nje franjeva~ke crkve zapravo je jedna starija sakralna goti~ka gra evina. Radi se o prvobitnoj goti~koj biskupskoj kapeli koja je bila posve }ena Sv. Ivanu Krstitelju. Kapela je bila dio starog srednjovjekovnog biskupskog dvo ra i utvr de u Iva ni }u. 10 Godina na grbu 1508. ozna ~ava pregradnje i zavr{ne radove na crkvi koja i ubudu }e zadr`ava istog titulara. Te godine dovr {ava se i izgradnja samostana. Iste godine zavr {en je bio i cijeli kompleks koji zagreba~ki biskup Luka predaje franjevcima. O dataciji crkve i samostana moglo bi se ne {to vi{e re}i nakon izvr {enih arheolo{kih istra`ivanja. Istra`ivanja bi morala biti vo ena, kako smo naglasili, uz crkvu, u njezinoj unutra{njosti uz portal, te s vanjske i unutra{nje strane sjevernog bo~nog zida. Nakon zavr {enih restauratorsko-konzervatorskih radova i sondiranja na unutra{njim i vanjskim zidovima crkve i samostana, o dataciji crkve }e se tako er ne {to vi{e mo}i re}i. Za datiranje goti~kih i renesansnih gra evina va`ne su i kle - sarske oznake pojedinih klesarskih radionica i majstora kojih ima na raznim dijelovima franjeva~ke crkve u Klo {tar Ivani }u. 11 Kada je bi skup Luka po sta vio svoj grb s go di nom iznad por - tala franjeva~ke crkve, nije mogao pretpostaviti koja }e sve razaranja pretrpjeti spomeni~ki kompleks u svojem petstogodi{njem postojanju. Zagreba~ki biskup Luka ostavio je duboki trag u Zagreba~koj biskupiji. Na biskupskoj stolici bio je samo deset godina (1500.-1510.), ali je u tom krat kom raz do blju obo ga tio za - greba~ku katedralu vrijednim predmetima umjetni~kog obrta. Na samoj katedrali poduzeo je niz graditeljskih zahvata nadovezav {i se na djelo svog prethodnika, zagreba~kog bi - skupa Thuza (Oswald Thuz de Szentlaszlo, 1466.-1499.). Biskup Luka u literaturi se spominje kao Baratin, ali ga novija djela spominju samo kao biskupa Luku. Ro en je u Ugar skoj, u gra du Se ge di nu, a uz ime mu se ~e sto ve`e i pri - djev de Seged (Luka de Szeged). Njegovo biskupovanje u Zagreba~koj biskupiji vezano je za crkvene poglavare, papu Aleksandra VI. (1492.-1503.) iz obitelji Borgia i papu Julija II. (1503.-1513.) iz obitelji Della Rovere, nazvanog»il terribile«(»stra{an«). Politi~ke prilike u Zagreba~koj biskupiji za biskupa Luku nisu nimalo povoljne. Turci su velika prijetnja na istoku dok se sa sjeverozapada biskupijom {iri reformacijski pokret. Velika prijetnja su i bune seljaka koje }e svoju kulminaciju imati u prvoj polovici 16. stolje }a nakon smrti biskupa Luke. Nakon smrti zagreba~kog biskupa Thuza, Luki je osta la ve li ka svo ta nov ca koju je utro {io na gra - evinske zahvate na katedrali, kao i na zidinama i kulama oko katedrale. Istovremeno s izgradnjom katedrale radi se i na cr kvi i sa mo sta nu u Klo {tar Iva ni }u, a go di na 1508. je go - dina dovr {etka svih gra evinskih zahvata. Uskoro }e se navr {iti pet stotina godina od postavljanja grba na franjeva~ku crkvu u Klo {tar Ivani }u. U arhivskim izvorima o izdacima za gra evinske radove na katedrali vidljivo je da na njoj rade majstori iz raznih krajeva Europe pa tako i u Klo {tar Ivani }u. Sama franjeva~ka crkva ima izrazita obilje`ja srednjoeuropske arhitekture. Uz graditelje iz sjevernih krajeva Europe spominju se i graditelji iz Iva ni }a, me {tar Ju raj od Iva ni }a, a ne {to ka sni je, 1516. godine, spominju se Lorenzo Lacher, graditelj iz Nürnberga i me {tar Petar Alemanus. 12 Biskup Luka dovr {io je svodove katedrale i zapo ~eo izgradnju tornjeva. Da bi mogao po ~eti graditi zidine ispred katedrale, morao je sru {iti crkvu Svetoga Emerika, {to mu je papa Ju li je II. i do pu stio. U svom pi smu od 27. svib nja 1510. papa po hva lju je bi sku pa za sve ono {to je na pra vio na unu - tra{njem i vanjskom ure enju katedrale. 13 U unutra{njosti katedrale podigao je oltar Sv. Luke, Sv. Doroteje i Svih Svetih. U riznici zagreba~ke katedrale ~uvaju se liturgijski predmeti, izuzetna djela renesansne umjetnosti: pektoral, pacifikal, pastoral i kotli} za svetu vodu. Izra eni od plemenitih metala, svi ti predmeti imaju ugraviran grb biskupa Luke. Tu se ~uva njegov zagreba~ki misal, remek-djelo renesansnog tiskarstva. Prema zagreba~kom obredu misal 142
L. Prister, Grb biskupa Luke na pro~elju crkve Sv. Ivana Krstitelja u Klo{tar Ivani}u je pri re en za ti sak jo{ za `i vo ta bi sku pa Luke 1509. go di ne, ali je dovr {en i tiskan tek 1511. godine. Na po ~etku misala je osli ka ni bi sku pov grb, u gor njem po lju je zlat ni gri fon na pla voj pod lo zi, a u do njem po lju je sre br na kru na na cr ve noj podlozi. Oblik grba i boje odgovaraju izgledu grba na crkvi u Klo {tar Ivani }u. Posebno vrijedan primjerak misala koji ima originalan uvez ~uva se u biblioteci ^azmanskog kaptola. Bi skup Luka umro je 10. li sto pa da 1510. i po ko pan je ispred oltara Sv. Luke u zagreba~koj katedrali. Njegova nadgrobna plo ~a, rad renesansnog majstora, neko se vrijeme smatrala djelom Ivana Duknovi }a. Ostaje otvoreno pitanje kojem ju renesansnom majstoru mo`emo pripisati. Na plo ~i je lik biskupa prikazan prili~no realisti~no i vjerno, pa pretpostavljamo da je biskup Luka jo{ za `ivota naru ~io izradu svoje nadgrobne plo ~e od crvenog mramora. Plo ~a se smatra vrhunskim djelom renesansnog kiparskog umije }a. Na plo ~i je vje ro jat no bio iskle san bi sku pov grb, ali nam se taj njezin dio nije sa ~uvao. [to se doga a nakon smrti biskupa Luke u Zagreba~koj biskupiji i {to je s renesansnim umjetni~kim djelima koje je namijenio pokoljenjima? Nakon biskupove smrti ostala su znatna nov ~ana sredstva namijenjena izgradnji utvrda oko katedrale kao i sredstva za dovr {enje radova na katedrali. Nakon njega gradnjom utvrda rukovodio je zagreba~ki Kaptol, a novcem je raspolagao kardinal Toma Baka~ Erdödy. Uskoro je izbio spor izme u Kaptola i Tome Baka ~a koji je upravljao Zagreba~kom biskupijom u ime svog ne }aka Ivana Erdödyja, zbog osnovane sum nje da je pri gra bio dio nov ca bi sku pa Luke i utro {io ih u druge svrhe. Spor je zavr {io ustupanjem Baka ~evih posjeda u Ugarskoj i Hrvatskoj zagreba~kom Kaptolu. U riznici katedrale do danas su sa ~uvane brojne dragocjenosti. Nijedan oltar iz tog vremena u katedrali do danas nije sa ~uvan. Nadgrobna plo ~a biskupa Luke izba ~ena je iz katedrale, prilikom micanja oltara. Razbijena je pred kraj 19. stolje }a, a tri komada plo ~e zagreba~ki je Kaptol po ~etkom 20. stolje- }a darovao Narodnom muzeju u Zagrebu, danas Hrvatskom povijesnom muzeju. Zagreba~ki bi skup Luka bio je ve lik {to va telj umjet no sti i velik mecena, predstavnik svoga vremena renesanse. Okupljao je oko sebe brojne renesansne umjetnike. Istovremeno realno je gledao na politi~ke prilike i shva }ao u kakvoj je opasnosti prostor ~itave Zagreba~ke biskupije. Ipak je nastavio djelovati u duhu renesanse, nadaju }i se da }e umjetni~ka djela pre`ivjeti. U Klo {tar Ivani }u nije sa ~uvana uspomena na bi sku pa Luku, a pri mjer tome je ne bri ga oko cr kve Sv. Ivana Krstitelja koja je propadala punih pedeset godina. U dana{nje vrijeme ~esto se u medijima ~uje da smo Europa jer smo to i bili tijekom ~itave na{e povijesti. Pojava ovakvoga spomenika renesanse u 16. stolje }u ide u prilog toj tezi. Djelovanje jednog biskupa vidi se po graditeljskoj aktivnosti i po brojnim dragocjenostima koje su iza njega ostale u riznici zagreba~ke katedrale. Sve to dokazuje da smo bili dio renesansne Europe. Renesansni ~ovjek, biskup Luka u doba pape Julija II. ukra {ava svojim grbom pro ~elje jedne crkve. Ne samo da u pro te klih pe dest go di na ni smo bili u sta nju prepoznati veli ~inu jednog renesansnog spomenika i svega onoga {to nas s Europom povezuje ve} smo zanemarili zna- ~enje jednog renesansnog biskupa. Zapravo, to nismo znali prepoznati ni prije. Tako u zapisima B. A. Kr ~eli} za biskupa na vo di da je bio»na gle }udi«, {to je vje ro jat no na {ao za - bilje`eno u nekim ranijim izvorima. 14 Kroz povijest uvijek su se neva`ne stvari o nekom biskupu vjerojatno preuveli ~avale, dok su se njegove vrline i uspjesi umanjivali. Gledalo se na biskupa jednostrano, vezano uz politi~ke prilike, bune seljaka i njegove sukobe s kanonicima. Zavr{ila bih sa simbolikom grifona koji simbolizira spoj nebeskog i zemaljskog. Pojavljuje sa kao ~uvar blaga i pre`ivio je na pro ~e lju cr kve, na mi sa lu i na osta lim pred me ti ma umjetni~kog obrta u riznici zagreba~ke katedrale. Bi lje{ ke 1 ANDREJ @MEGA^, Bastioni kontinentalne Hrvatske, Zagreb, 2000., 110. 2 AN DREJ @ME GA^, No vo ot kri ve ni na cr ti za utvr du Iva ni} (1597.-98.), u: Peristil, 41, 1998., 36. 3 Izvje {taj T. Stahuljaka iz Klo{tra Ivani }a od 9. svibnja 1947. (dokumentacija Konzervatorskog zavoda u Zagrebu). 4 ZORISLAV HORVAT, Franjeva~ka crkva Sv. Ivana Krstitelja u Klo{tru Ivani }u u svjetlu srednjovjekovnog na ~ina projektiranja, u: Peristil, 34, Za greb, 1991., 43. 5 PA[KAL CVEKAN, Franjevci u Ivani }u, 1979., 34. Autor donosi podatke kako se iz crkve spa {avao barokni inventar. 6 Plo ~u }e u HRZ restaurirati akad. kipar Mijo Jerkovi}. 7 Grb na pro ~elju nije u literaturi posebno analiziran. Spominje se uglavnom uz dataciju crkve. Usp.: AN\ELA HORVAT, Izme u gotike i baroka, Zagreb, 1975., 40. 8 Riznica zagreba~ke katedrale, ka ta log izlo` be, Za greb, 1983., 129. 9 Riznica zagreba~ke kataedrale (bilj. 8), 217. 10 PA[ KAL CVE KAN (bilj. 5), 18. 11 ZO RI SLAV HOR VAT (bilj. 4), 48. 12 ZO RI SLAV HOR VAT (bilj. 4), 50. 13 Zagreba~ki biskupi i nadbiskupi, Za greb, [kol ska knji ga, 1995. U tome: ANDRIJA LUKINOVI], Biskup Luka Baratin, 225. 14 ANDRIJA LUKINOVI] (bilj. 13), 226. 143
Novi doprinosi i otkri}a, studije i istra`ivanja Summary Lada Prister The Coat of Arms of Bishop Luka on the Façade of the Church of St John the Baptist at Klo{tar-Ivani} The archaeological collection of the Museum of Croatian History in Zagreb preserves several fragments of decorative Renaissance plaster from the façade of the church of St John the Baptist at Klo{tar-Ivani}. Bishop Luka of Zagreb (1500-1510), whose Renaissance tombstone is likewise preserved in the Lapidarium of the Museum, is commonly associated with the construction of the Franciscan church and monastery. Above the portal, one can still see the coat of arms of Bishop Luka with a date inscription of 1508. The Renaissance cartouche holds a figuratively carved griffon in a heraldic posture, with open wings and turned to the left. The figuratively shaped and polychrome Renaissance plaster used to form part of the decoration around the Episcopal coat of arms. According to an inscription, Bishop Luka built the monastery and the church in the early 16 th century. Because of the Turkish threat, the Franciscans left the monastery around the middle of the same century and after their departure, the monastery became a defence fortress. The late-gothic church was later renewed in the Baroque style and its inventory consisted of Baroque altars. The Franciscan church, especially the precious monuments of Gothic and Renaissance architecture, was heavily damaged at the end of World War II, in 1944. The church was in a state of ruin until recently, with no roof or interior furnishing. Presently there are conservation and restoration works underway. In the 1960s, the façade lost its polychrome plaster. Vladimir Goss collected the plaster fragments and gave them to the archaeological collection of the Museum of Croatian History in 1968. Ka me ni ulom ci iz Klo{tar Ivani}a (Hrvatski povijesni muzej, Zagreb) 144
L. Prister, Grb biskupa Luke na pro~elju crkve Sv. Ivana Krstitelja u Klo{tar Ivani}u Crkva Sv. Ivana Krstitelja, kontrafor Pro~elje Grb iznad por ta la Ulaz u cr kvu 145
Novi doprinosi i otkri}a, studije i istra`ivanja Crkva Sv. Ivana Kr sti telja Nad grob na plo ~a bi sku pa Luke (Hrvatski povijesni muzej, Zagreb) Tlo crt cr kve Sv. Ivana Krstitelja Mitra biskupa Tusza (Riznica zagreba~ke katedrale) 146