Ružica Vuk, Lidija Borko, Tomislav Štancl GEOGRAFIJA SVIJETA METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE. za 6. razred osnovne škole

Ružica Vuk, Lidija Borko, Tomislav Štancl GEOGRAFIJA SVIJETA METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE za 6. razred osnovne škole

Za nakladnika Ivana Ljevak Lebeda Recenzenti Željko Mlatković Jasminka Kosor Urednice Ružica Vuk Lidija Borko Grafička urednica Marija Friščić Lektorica Jasna Kovačević Izrada karata Ivica Rendulić Tisak Tiskara Zelina d. d. ISBN 978-953-303-767-7 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 890495.

Ružica Vuk, Lidija Borko, Tomislav Štancl GEOGRAFIJA SVIJETA METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE za 6. razred osnovne škole Zagreb, 2014.

Sadržaj PREDGOVOR 5 UVOD 6 I. PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE ZA ŠESTI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (preuzeto iz Nastavnog plana i programa za osnovnu školu, MZOS, 2006.) 7 II. KRITIČKI OSVRT NA VAŽEĆI NASTAVNI PROGRAM S METODIČKIM SUGESTIJAMA 14 III. IZVEDBENI PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U ŠESTOM RAZREDU 15 IV. PRILAGOĐENI PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE U ŠESTOM RAZREDU 23 V. INICIJALNI ISPIT ZNANJA 34 VI. PRIMJERI OBRADE NASTAVNIH JEDINICA 38 VII. LITERATURA I IZVORI ZNANJA ZA UČITELJE 256 VIII. RJEŠENJA ZADATAKA U RADNOJ BILJEŽNICI 261

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 5 Predgovor Poštovane kolegice i kolege geografi, ovaj separat Priručnika za učitelje najavljuje kompletiranje dodatnih materijala namijenjenih svim profesorima geografije koji su izabrali naš udžbenički komplet, a posebno početnicima, kako bi vam olakšao planiranje nastave i obogatio realizaciju nastavnog procesa. Budući da je u geografiji jedno od osnovnih načela aktualizacija, osuvremenjivanje i problemski pristup nastavi, u skladu s tim ciljem pripremamo i ovaj priručnik. Njegovu aktualnost dokazujemo kompetencijskim pristupom kreiranju nastavnih jedinica, s jasnim i mjerljivim ishodima učenja kao i primjerima zadataka za njihovu provjeru. Priručnik se koristi uz udžbenik i radnu bilježnicu Geografija svijeta. Do početka nastavne godine za vas ćemo u cijelosti pripremiti u analognom obliku: Priručnik za učitelje, Ispite znanja, Zbirku zadataka i Priručnik za učenike Geografsko putovanje svijetom (teme za dodatnu nastavu). Uz analogni i digitalni oblik, Priručnik za učitelje, uz pomno odabrane materijale za pojedine nastavne teme, bit će vam dostupan i na školskom portalu Naklade Ljevak. Uz predgovor i uvod, priručnik za učitelje sadrži sedam cjelina. U prve tri cjeline, uz važeći nastavni program geografije u osnovnoj školi, nastojali smo na što jednostavniji način predočiti zadaće učitelja prilikom izrade izvedbenih nastavnih planova i programa. S obzirom na činjenicu da je nastavni program za geografiju anakron, zbog intenzivnih prostornih promjena i znanstvenih dostignuća pojedinih geografskih grana i disciplina, iza službenog nastavnog programa navodimo kritički osvrt na terminologiju koja sa znanstvenog aspekta nije prihvatljiva u nastavnoj praksi i neke metodičke sugestije kako prevladati raskorak između razvoja matičnoga znanstvenoga polja i važećeg nastavnog programa. Posebna pozornost posvećena je izradi prilagođenog programa jer je praksa pokazala da je njihova izrada jedna od najsloženijih zadaća koju učitelj treba izvršiti. Vrlo je važno utvrditi i s kojom razinom znanja učenici dolaze u šesti razred te je stoga predočen prijedlog inicijalnog ispita znanja na početku školske godine. Napominjemo da inicijalni ispit nije obvezan, ali je pokazatelj stupnja predznanja. Slijede primjeri obrade nastavnih jedinica, literatura i izvori za pripremanje i individualno stručno usavršavanje profesora. Udžbenik Geografija svijeta podijeljen je u šest nastavnih cjelina i 40 nastavnih jedinica te je stoga predložen mogući način obrade svih nastavnih jedinica. Primjeri tijeka nastavnog sata obrade novih nastavnih sadržaja samo su jedan od načina rada. Svaki će učitelj odabrati kojim će se metodama i oblicima rada služiti, ovisno o osobnim sklonostima, strukturi razrednog odjela i materijalno-tehničkim uvjetima rada. Dodatni sadržaji, izborne teme, statistički podatci, tematske karte, slijepe karte, fotografije i ilustracije služe kao pomoć u realizaciji nastave geografije. Umjesto zaključka želimo naglasiti da bez stručnosti, stalne aktualizacije sadržaja, problemskog pristupa nastavi i ljubavi prema učenicima i pozivu ne može biti uspješnog nastavnog rada. Želimo vam što uspješniji rad uz naš komplet kojega čine udžbenik, radna bilježnica, priručnik za učitelje, zbirka zadataka, ispiti znanja, priručnik za učenike (teme za dodatnu nastavu) i interaktivni te multimedijalni sadržaji na školskom portalu Naklade Ljevak. doc. dr. sc. Ružica Vuk, Lidija Borko, prof. savjetnik, Tomislav Štancl, prof.

6 GEOGRAFIJA SVIJETA Uvod Nastava geografije poseban je izazov učiteljima geografije i učenicima koji u njoj sudjeluju jer se temelji na novoj paradigmi učenja, usmjerenoj na učenika, njegove individualne stilove učenja, individualni napredak na temelju uloženog napora, samostalni rad, rad u paru, rad u skupini Odražava spremnost učenika za nove izazove i želju za dokazivanjem u odnosu na postavljene ciljeve. Nastava geografije temelji se i na novoj paradigmi poučavanja usmjerenoj na razvoj ključnih kompetencija, odgojno-obrazovne ishode, a specifično u geografiji na razvoj kognitivnih i praktičnih vještina. Nova paradigma učenja i poučavanja geografije stavlja učenike i učitelje u nove, drukčije uloge. Učitelj organizira proces učenja (a ne proces poučavanja), s pomno promišljenim planiranjem i osiguravanjem izvora za učenje, kompatibilnih stilovima učenja učenika s kojima realizira nastavu geografije. Nastava geografije trebala bi osigurati učinkovito učenje, razvoj osam ključnih kompetencija i više kognitivne razine geografskih vještina. Na razini odgojno-obrazovnog ciklusa tako organizirana nastava trebala bi osigurati jaču korelaciju i integraciju nastavnih sadržaja i otvoriti nove perspektive za individualni napredak svakog učenika, uz neizostavni uloženi napor. Povećani napor, uz adekvatno vođenje u procesu učenja, rezultira većim zadovoljstvom, trajnim znanjima i vještinama, rastom motivacije za učenje geografije, ali i drugih predmeta, a vjerujemo i širenjem perspektiva/mogućnosti izbora daljnjeg obrazovanja, dugoročno i budućeg zanimanja. Novi pristupi učenju i poučavanju na razini pojedinih predmeta trebali bi biti odlučan odgovor na postmodernističko promicanje epistemološkog relativizma koji općenito, a posebice u obrazovanju, odbacuje razum, istinu, objektivnost, smisao, stvarnost, činjenice (Foley, 2011). Suvremeni (postmodernistički) pristup promovira prava za kvalifikacijama bez zamornog učenja i negativnog odnosa prema znanosti, a u poučavanju isticanje prezentacije nad objašnjenjem i slike nad sadržajem. Ugađanje učenicima i organizacija učenja koje rezultiraju smanjenjem napora u obrazovanju rezultirali su apsurdnom situacijom: u doba najveće dostupnosti obrazovnih resursa i mogućnosti njihovog dijeljenja sustavima za upravljanje učenjem, učenička postignuća globalno i individualno drastično su niža, posebice u području geografskih vještina, a pod pritiskom zahtjeva modernog doba najveća je pozornost usmjerena na brojčani iskaz razine odgojno-obrazovnih ishoda, kao i na činjenična znanja na razini pamćenja. Učenici sve manje razvijaju vještinu čitanja, pa i na najnižoj informativnoj razini. Vještina čitanja (kompetencija čitanja) mora se posredovati u svim odgojno-obrazovnim predmetima u sustavu odgoja i obrazovanja jer je preduvjet i temelj za razvoj svih ostalih kompetencija i s razlogom je na prvom mjestu među osam ključnih kompetencija. Ta vještina ne obuhvaća samo čitanje teksta, već i svih vrsta grafičkih i tabličnih informacija. Prikupljanje, razumijevanje i vrednovanje informacija osnovne su tehnike rada. U prvim etapama samostalnog rada i napredovanja preporučujemo da učitelj prikupi informacije iz pouzdanih izvora i tijekom rada u nastavi geografije vodi učenike do etape samostalnosti i kritičnosti prema izvorima informacija. Razumijevanje informacija jedan od važnijih faktora u razvoju kompetencije čitanja. Obuhvaća ekscerpiranje (vađenje bilježaka iz stručnih tekstova ili vođenje bilježaka na temelju analize drugih izvora informacija), zatim vizualizaciju, stvaranje kognitivnih shema (grafičkih organizatora, misaonih shema) i u konačnici tehnike razdjeljivanja i skupljanja teksta (analize i sinteze). Za učenike šestih razreda očekuje se, na temelju uloženog napora učenika i učitelja, napredak u samostalnom radu do razine samostalnog prikupljanja, vizualizacije i evaluacije informacija.

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 7 I. Plan i program nastave geografije za šesti razred osnovne škole (preuzeto iz Nastavnog plana i programa za osnovnu školu, MZOS, 2006.) Ciljevi i zadaće nastave geografije u 6. razredu Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih znanja o Zemlji, značenju i povezanosti prirodnih elemenata i društvenih pojava i procesa u svjetlu suvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanje geografskog načina mišljenja i razvijanje socijalno-afektivnih sposobnosti učenika. Geografija ima ulogu prenijeti određena znanja iz geografije, ali se temelji i na znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se bave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika, geologija, metereologija...). Učenike treba upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, s prirodnim elementima (reljef, klima, vode, tlo, biljni i životinjski svijet) i njihovu međuodnosu s društvenim pojavama (stanovništvo, način života, djelatnosti, kultura); s prirodno-geografskim, društveno-kulturnim i gospodarskim značajkama kontinenata na primjeru odabranih država, upoznati s ekološkim problemima u svijetu i sa značenjem i mogućnostima očuvanja okoliša za zdravlje i kvalitetu života sada i u budućnosti; uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijati umijeće uporabe geografske karte i atlasa kao izvora znanja; uvesti u metode znanstvenoga istraživanja (neposredno promatranje, brojanje, crtanje, skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i razvijati zanimanje za istraživanje prostora; razvijati sposobnost znanstvenoga razmišljanja i priopćivanja rezultata istraživanja (pisanja izvješća o istraživanju). Učenici u 6. razredu trebaju upoznati demografska obilježja i posebnosti stanovništva svijeta. Važno je razumjeti globalne procese demokratizacije suvremenog svijeta i obraditi izvaneuropske kontinente, njihova prirodno-geografska i društveno-gospodarska obilježja. Napomene: Nastavni program 6. razreda razrađen je na pluralističkom globalnom načelu (različitost pojava i procesa te suodnosu i uzročno-posljedičnoj povezanosti) po temama o stanovništvu i gospodarstvu, te temama vezanim uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu zahtijeva obaviještenost i otvorenost prema svijetu što pridonosi razumijevanju složenosti i rješavanju zajedničkih problema. Pri obradi tema posebice treba izbjegavati romantičarsko-turističke slike, a naglašavati objektivnu geografsku stvarnost, problemski pristup i geografsko mišljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je voditi računa o aktualizaciji. Nastavno gradivo se vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda. Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuirano poticati učenike na samostalan rad kako bi učenici stekli sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snošljivost prema drugome. Posebnu pozornost treba posvetiti radu s računalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji: verbalnoj, kvantitativnoj i grafičkoj. Ekološki odgoj i očuvanje okoliša trajni je odgojni zadatak u nastavi geografije. Sadržaji nastavnoga programa u 6. razredu pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjećanja prema gladnim, unesrećenim ratom i prirodnim katastrofama. Kritičko mišljenje i samopouzdanje u iznošenju učeničkih stavova potiču razgovori, rasprave ili parlaonice (razgovaraonice).

8 GEOGRAFIJA SVIJETA Cjeline i teme: I. ZEMLJA I LJUDI 1. Stanovništvo 2. Gospodarstvo 3. Međunarodne organizacije II. AZIJA 4. Geografski položaj i smještaj Azije 5. Reljef u pokretu 6. Pustinje i nafta Azije 7. Tradicija i suvremenost Azije 8. Monsunska Azija 9. Indija, Kina i Japan III. AFRIKA 10. Geografski položaj i prirodno-geografska obilježja Afrike 11. Voda i život Afrike 12. Suvremena Afrika 13. Turizam Afrike 14. Gana i Republika Južna Afrika IV. AMERIKE 15. Otkrića i podjela Amerike 16. Prirodno-geografska obilježja Amerika 17. Stanovništvo i gospodarstvo Amerika 18. Sjedinjene Američke Države i Kanada 19. Meksiko 20. Brazil, Argentina i Čile V. AUSTRALIJA I OCEANIJA 21. Australija 22. Oceanija VI. POLARNI KRAJEVI 23. Polarni krajevi

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 9 TEME 1. Stanovništvo Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 2. Gospodarstvo Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: kretanje broja stanovnika, gustoća naseljenosti, različitost ljudi. navesti približan broj stanovnika Zemlje; analizirati na grafikonu kretanje broja stanovnika; obrazložiti gustoću naseljenosti i izračunati (nekoliko primjera u RH); odrediti uzroke rijetke ili guste naseljenosti; pokazati na karti prostore guste i rijetke naseljenosti; nabrojiti glavne rasne skupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike i obrazložiti njihovu važnost; razlikovati rodnost od smrtnosti i izračunati prirodnu promjenu; odrediti što je prirodni pad, a što prirodni porast stanovništva; opisati uzroke i vrste migracija (selidbi); protumačiti razliku između migracija u prošlosti i danas; obrazložiti važnost praćenja podataka o stanovništvu. BDP (bruto društveni proizvod), gospodarske djelatnosti, globalizacija. nabrojiti skupine ljudskih djelatnosti (primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne) i imenovati pripadajuća im zanimanja; obrazložiti čemu nam služe podatci o BDP-u; razvrstati na temelju statičkih podatka države prema BDP-u u razvijene, srednje razvijene ili nerazvijene zemlje svijeta; procijeniti razvijenost Hrvatske u odnosu na ostale države svijeta; opisati dva do tri problema nerazvijenih zemalja svijeta; navesti primjer globalizacije i obrazložiti kako globalizacija svakodnevno omogućuje povezivanje sve više ljudi. 3. Međunarodne organizacije Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 4. Geografski položaj i smještaj Azije Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: međunarodne organizacije: UN, EU, NATO i G7/G8. opisati važnost UN-a i najvažnijih organizacija svijeta; navesti dva do tri primjera prava djece iz Deklaracije o pravima djeteta UNICEF-a; obrazložiti važnost prirodne i kulturne baštine u Republici Hrvatskoj pod zaštitom UNESCO-a; nabrojiti oblike suradnje Hrvatske i EU. Euroazija, geografski smještaj, geografski položaj. na geografskoj karti odrediti granicu (gorje i rijeka Ural), geografski položaj i smještaj Azije; opisati na geografskoj karti obalnu razvedenost; obrazložiti važnost morskih prolaza, tjesnaca i najvećih luka. 5. Reljef u pokretu Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: dubokomorski jarci, nabrane planine i gromadna gorja, visoravni, depresije. obrazložiti kako je pomicanje litosfernih ploča utjecalo na oblikovanje reljefa Azije; izdvojiti i pokazati na geografskoj karti

10 GEOGRAFIJA SVIJETA dubokomorske jarke, nabrane planine i gromadna gorja, visoravni i depresije te opisati uz fotografije njihova obilježja; obrazložiti pojam i na karti odrediti smještaj pacifičkog vatrenog prstena ; procijeniti prednosti i nedostatke življenja uz vulkane i obale. 6. Pustinje i nafta Azije Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: kontinentalnost, pustinja, nafta, zemni plin, naftovod. prepoznati na klimatskim dijagramima tipove klime i pridružiti im pripadajuće biljne zajednice; na karti pokazati klimatska područja; obrazložiti pojam kontinentalnosti; pokazati na geografskoj karti i usporediti osobitosti pustinja Azije; odrediti na tematskoj karti naftom bogata područja Azije; obrazložiti važnost nafte i zemnoga plina za gospodarstvo i promjenu zemalja izvoznica nafte; navesti primjere i probleme suvremenoga transporta nafte; obrazložiti važnost sustava za natapanje i izdvojiti negativne posljedice. 7. Tradicija i suvremenost Azije Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: stare kulture i civilizacije, suvremenost. izdvojiti najvažnije ravničarske krajeve i rijeke te opisati njihovo značenje u naseljenosti i nastajanju drevnih kultura i civilizacija; usporediti tradicionalni način života sa životom u velikim gradovima; izdvojiti osobitosti graditeljstva nekad i danas; nabrojiti posljedice migracija selo grad; obrazložiti važnost kulturnopovijesne baštine i raznolikosti vjera za turističku djelatnost. 8. Monsunska Azija Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 9. Indija, Kina i Japan Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: monsun, naplavne nizine, džungla, tropske kulture. opisati različitost i važnost monsuna; odrediti prostorni obuhvat Monsunske Azije; razvrstati poljoprivredne kulture namijenjene prehrani domaćega stanovništva i izvozu; opisati problem krčenja džungle; usporediti na tematskoj karti gustoću naseljenosti Monsunske i ostalih dijelova Azije; pokazati na geografskoj karti i imenovati najveće gradove. les, morske struje, velegradovi. pokazati na geografskoj karti i usporediti smještaj Indije, Kine i Japana; usporediti na grafikonu kretanje broja stanovništva i dobnospolnu strukturu, a na tematskim kartama gustoću naseljenosti; opisati povezanost lesa i naseljenosti; obrazložiti povezanost morskih struja i ribarstva; izdvojiti preduvjete gospodarskoga razvoja Indije, Kine i Japana; nabrojiti najvažnije izvozne proizvode; obrazložiti utjecaj navedenih država na svjetsko tržište; izdvojiti probleme velegradova Japana i Indije.

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 11 10. Geografski položaj i prirodno-geografska obilježja Afrike Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: Gondvana, zenitne kiše, pasat, Sahel. odrediti na geografskoj karti položaj Afrike prema ostalim kontinentima; obrazložiti na geografskoj karti smještaj Afrike; pokazati na geografskoj karti i imenovati mora i oceane koji okružuju Afriku te Sueski kanal i opisati njegovu prometnu važnost; pokazati na geografskoj karti reljefne oblike te opisati njihove osobitosti; obrazložiti povezanost hladnih morskih struja i pustinja; obrazložiti razliku između Visoke i Niske Afrike; usporediti i pokazati na geografskoj karti Afrike klimatsko-vegetacijske zone; opisati posebnost Sahela; obrazložiti nastanak i posljedice pasata i zenitnih kiša. 11. Voda i život Afrike Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 12. Suvremena Afrika Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 13. Turizam Afrike Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: oaza, akumulacijska brana, tektonska jezera. izdvojiti najvažnije rijeke i usporediti njihovu važnost; obrazložiti važnost doline Nila i oaza za naseljenost i gospodarstvo; prosuditi prednosti i nedostatke izgradnje akumulacijskih brana; opisati proces širenja pustinja i posljedice; pokazati na geografskoj karti najveća tektonska jezera; navesti probleme obilja i nedostatka vode. gospodarska ne/razvijenost, monokultura, rudna bogatstva. analizirati pomoću grafikona dinamiku rasta broja stanovnika; opisati različitost rasa, vjera i jezika; obrazložiti probleme niske gospodarske razvijenosti; nabrojiti i pokazati na karti područja bogata rudama, energijom i šumama; rangirati zastupljenost tropskih kultura u izvozu; izdvojiti suvremene probleme stanovništva i navesti primjere mogućih rješenja. turizam, graditeljsko nasljeđe, safarijski turizam, prirodni rezervati. nabrojiti preduvjete razvoja Egipta; opisati utjecaj mora, spomeničke baštine, tradicije i prometa na razvoj turizma Afrike; obrazložiti razloge izdvajanja prirodnih rezervata i njihovu ulogu u safarijskom turizmu; pokazati na karti najvažnija turistička odredišta. 14. Gana i Republika Južna Afrika Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: izvozne sirovine i proizvodi. pokazati na geografskoj karti i usporediti smještaj Gane i JAR-a; opisati preduvjete gospodarskoga razvoja; obrazložiti prednosti i nedostatke monokulturne proizvodnje; nabrojiti najvažnije izvozne sirovine i proizvode Gane i JAR-a; izdvojiti i pokazati na karti najveće gradove.

12 GEOGRAFIJA SVIJETA 15. Otkrića i podjela Amerike Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 16. Prirodno-geografska obilježja Amerika Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 17. Stanovništvo i gospodarstvo Amerika Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 18. Sjedinjene Američke Države i Kanada Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: geografska otkrića Amerike, europska kolonizacija, podjela Amerike, umjetni kanal. odrediti na geografskoj karti položaj i smještaj Amerike; obrazložiti društveno-prostornu podjelu Amerike i pokazati ju na geografskoj karti; obrazložiti prometnu važnost Panamskoga kanala; pokazati na geografskoj karti smjerove i navesti posljedice naseljavanja. gejzir, tornado i hariken, prerija/pampa/campos, selvas, llanos. pokazati na geografskoj karti reljefne cjeline Sjeverne i Južne Amerike i opisati njihova obilježja; obrazložiti utjecaj vanjskih procesa i unutarnjih sila na oblikovanje reljefa; nabrojiti klimatske činitelje, usporediti klime i biljni svijet Amerika; usporediti i analizirati na crtežu i tematskoj karti tornado i hariken; izdvojiti i opisati analizom fotografija prerije/pampe/camposa, selvasa i llanosa [ljanos]; izdvojiti i pokazati na karti najveća jezera i najdulje rijeke i opisati njihov značaj. društvena obilježja Amerike, doseljavanje. obrazložiti uz grafikon kretanje broja stanovnika, a uz tematske karte gustoću naseljenosti, vjersku, jezičnu i gospodarsku strukturu stanovništva; opisati značajke velegradova i izdvojiti probleme življenja u njima. poljoprivredni pojasi, nacionalni parkovi. obrazložiti pretpostavke gospodarske razvijenosti SAD-a i Kanade; obrazložiti podjelu na poljoprivredne pojase s primjerima prednosti i nedostataka; pokazati na geografskoj karti i imenovati najveće gradove SAD-a i Kanade; odrediti gospodarski i politički značaj SAD-a u svijetu; imenovati najpoznatije nacionalne parkove (Yellowstone, Grand Canyon, Dolina smrti) i opisati njihove osobitosti. 19. Meksiko Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: kultura Maya, Azteka i Tolteka. odrediti na geografskoj karti položaj i smještaj Meksika; opisati gospodarsku povezanost Meksika i SAD-a; navesti probleme nekontroliranoga iseljavanja u SAD i gradove Meksika; opisati gospodarsku važnost nafte i turizma temeljena na starim kulturama Maya, Azteka i Tolteka.

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 13 20. Brazil, Argentina i Čile Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: Ande, Amazonija, veleposjed. odrediti na geografskoj karti položaj i smještaj Brazila, Argentine i Čilea; opisati posebnosti Anda i Amazonije; razlikovati prirodna, društvena i gospodarska obilježja Brazila (razlika između priobalja i unutrašnjosti) Argentine i Čilea; opisati estuarij i navesti primjer na karti; izdvojiti specifičnost položaja Čilea i utjecaj na naseljenost i gospodarstvo; navesti primjere najpoznatijih turističkih odredišta i prirodnih osobitosti (Iquasu, Rio de Janeiro, Pantanal, Penitentes). 21. Australija Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 22. Oceanija Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: 23. Polarni krajevi Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća: veliki koraljni greben, arteški bunari, endemi. na geografskoj karti svijeta odrediti geografski položaj i smještaj; pokazati i opisati reljefne osobitosti Australije; protumačiti nastanak koraljnoga grebena; usporediti tipove klime i prostor prevladavanja; analizirati problem vode i važnost arteških bunara; navesti primjere ranoga odvajanja kopna Australije (endemi) i opisati osobitosti biljnoga i životinjskoga svijeta; obrazložiti utjecaj prirodne osnove na neravnomjeran raspored stanovništva; nabrojiti glavne gospodarske grane; imenovati i pokazati na karti Australije najvažnije gradove. atoli, vulkani vulkanski otoci. obrazložiti pojam Oceanije; izdvojiti i pokazati na geografskoj karti velike otočne skupine; obrazložiti njihov postanak, turističku i prometnu važnost; usporediti prirodna i društvena obilježja Sjevernoga i Južnoga otoka; imenovati i na geografskoj karti pokazati najveće gradove. polarno područje. na geografskoj karti i globusu pokazati polarna područja (Arktik, Grenland, Antarktika); usporediti Antarktiku i Arktik s obzirom na geografski položaj, klimu, biljni i životinjski svijet; istaknuti ekološko značenje polarnih područja.

14 GEOGRAFIJA SVIJETA II. Kritički osvrt na važeći nastavni program s metodičkim sugestijama Budući da je u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu u tijeku implementacija Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, umjesto termina obrazovna postignuća, planiranje, realizaciju i evaluaciju nastave treba usmjeriti na razvoj ključnih kompetencija, ishode učenja (odgojno-obrazovne ishode) i skupove ishoda učenja. Taj pristup detaljnije razrađujemo u primjerima nastavnih jedinica obrade novih nastavnih sadržaja. Umjesto termina grafikon, uobičajeno je u geografskoj literaturi korištenje termina dijagram. Koristimo ga u primjerima nastavnih jedinica obrade novih nastavnih sadržaja. U nastavnim temama o reljefu svih kontinenata slijedimo recentne spoznaje iz geologije (geografiji srodne znanosti). U nastavnoj temi Gospodarstvo nužna je distinkcija pojmova i dopuna terminologije. U ishodu učenja (obrazovnom postignuću) nabrojiti skupine ljudskih djelatnosti nedostaju kvintalne djelatnosti. Obrazovni ishod obrazložiti čemu nam služe podatci o BDP-u precizirati: podatci o BDP-u (bruto domaćem, a ne društvenom proizvodu, kao što piše u ključnim pojmovima) služe za osnovnu sliku o veličini gospodarstva i iznosu vrijednosti proizvodnje i usluga po stanovniku. Bolji indikator, koji se koristi za izračunavanje sintetskih pokazatelja razvijenosti, je nacionalni dohodak po stanovniku pri čemu se preračunavana na paritet kupovne moći i iskazuje u međunarodnim (a ne američkim) dolarima po stanovniku. Tek uključivanje sintetskih pokazatelja razvijenosti, npr. indeksa društvenog razvoja (HDI) moguće je ostvariti ishod razvrstati na temelju statičkih podatka države u razvijene, srednje razvijene ili slabije razvijene zemlje svijeta. Prema BDP-u to nije moguće. Umjesto nerazvijene države (zemlje) bolje je koristiti termin slabije razvijene države. U nastavnoj temi Indija, Kina i Japan među ključnim pojmovima naveden je pojam velegradovi. To je doslovni prijevod termina koji se koristi u svjetskoj literaturi, megagradovi, pa predlažemo da se koristi recentna stručna terminologija, jer veće koncentracije funkcija i stanovništva od megagradova su megalopolisi (što u doslovnom prijevodu može izazvati zbrku u razlikovanju pojmova). U razvrstavanju višemilijunskih aglomeracija u megagradove i megalopolise dogovorena je granična vrijednost broja stanovnika (aglomeracije s više od 10 milijuna stanovnika su megagradovi, a s više od 20 milijuna stanovnika megalopolisi). Ostale metodičke sugestije primijenjene su u strukturiranju i kreiranju sadržaja udžbenika.

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 15 III. Izvedbeni plan i program nastave geografije u šestom razredu Za nastavu geografije za svaku se školsku godinu izrađuje Izvedbeni nastavni plan i program (INPP) koji je sastavni dio Godišnjega plana i programa rada škole. Polazište za izradu je Nastavni program geografije za osnovnu školu (odnosno predmetni kurikulum geografije) i Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za tu školsku godinu (odluku donosi nadležni Ministar početkom drugog polugodišta prethodne školske godine, a objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta). U Izvedbenom nastavnom planu i programu geografije za pojedini razred osnovne (i srednje) škole obvezne rubrike su mjesec, redni broj sata, naziv nastavne jedinice, tip sata i napomene. Mjesec i redni broj sata ukazuju na dinamiku realizacije nastavnoga programa. Iz naziva nastavne jedinice prepoznaje se sadržaj određenoga nastavnoga sata. U dnevniku rada iz INPP-a evidentiraju se redni broj sata, naziv nastavne jedinice i tip sata. Tip sata ukazuje na dominantnu (ne i jedinu) etapu u izvedbi nastavnoga sata. Za drugi, treći i četvrti obrazovni ciklus preporučeni odnos satova obrade i ostalih tipova satova je tri sata obrade i nakon njih jedan sat ponavljanja. Ako je moguće, može se planirati ponavljanje i vježbanje nakon dva sata obrade novih nastavnih sadržaja. Uvodni sat je tip sata, a ne naziv nastavne jedinice. Sadržaj uvodnog sata kreira sam nastavnik. Najčešće je to upoznavanje s nastavnim programom i obveznim nastavnim sredstvima za nastavu geografije u toj školskoj godini. Sat tematskoga ponavljanja treba planirati nakon obrade svih nastavnih jedinica u pojedinoj nastavnoj temi. Iza tematskoga ponavljanja preporuča se pisano provjeravanje. Broj pisanih provjera iz geografije u jednoj školskoj godini nije propisan važećim Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (MZOS, 2010.) već je taj broj autonomna odluka nastavnika koji izvodi nastavni program. Navedenim Pravilnikom propisan je broj pisanih provjera u danu i tjednu, a ne po predmetima, te obveza transparentnosti provjeravanja. Sve relevantne informacije o pisanom provjeravanju sadrže članak 8. i 10. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 8. Pisano provjeravanje (1) Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom učenikovog pisanoga uratka. Pisano se provjeravanje provodi poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tijekom nastavne godine (podcrtala R. V.). (2) Za potrebe ovoga Pravilnika razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 minuta (u daljnjem tekstu: pisane provjere) i kratke pisane provjere u trajanju do 15 minuta (u daljnjem tekstu: kratke pisane provjere). One se osim trajanjem moraju bitno razlikovati opsegom nastavnoga sadržaja. (3) Obrazovna postignuća iz kratkih pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u rubriku zabilješke u imeniku. (4) Učitelj/nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja koji će se provjeravati inačinu provođenja pisane provjere. (5) U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome tjednu najviše četiri pisane provjere.

16 GEOGRAFIJA SVIJETA Članak 10. Okvirni vremenik pisanih provjera znanja (1) Okvirni vremenik pisanih provjera (u daljnjem tekstu: vremenik) je školski dokument koji je svaka škola dužna imati za tekuću školsku godinu. (2) Škola je dužna do kraja trećega tjedna nastave u svakom polugodištu javno objaviti vremenik za sve razredne odjele na oglasnoj ploči ili mrežnoj stranici škole. (3) Vremenik se sastoji od popisa razrednih odjela i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrađen je prema izvedbenome nastavnome planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjela. (4) U vremenik se upisuju i kratke pisane provjere koje se najavljuju i upisuju 5 (pet) nastavnih dana prije provedbe. (5) Iznimno, vremenik u strukovnim školama donosi se i objavljuje za svaki naredni mjesec i to najkasnije 15 dana unaprijed. (6) U iznimnim je situacijama moguće odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanoga provjeravanja utvrđena vremenikom. Nakon obrazloženja i novoga dogovora s učenicima odluku o tome donose predmetni nastavnik, stručni suradnik kojeg odredi ravnatelj i ravnatelj škole. (7) Vremenik predlaže učitelj/nastavnik, a usklađuje i donosi učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće. Metodički nije opravdano planirati nastavne satove za koje bi naziv nastavne jedinice glasio Usmena provjera znanja. Osim metodičkih postulata, u planiranju i realiziranju usmenog provjeravanja ostvarenosti ishoda učenja nužno je primijeniti odredbe važećeg Pravilnika (članak 7.) koje citiramo: Članak 7. Usmeno provjeravanje (1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignute razine kompetencija učenika koji rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne godine, u pravilu poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. (2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po učeniku (podcrtala R. V.). (3) U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka. Usmeno, pisano i praktično provjeravanje usvojenosti geografskih znanja i razvijenosti geografskih vještina su oblici provjeravanja, a ne elementi ocjenjivanja. Elementi ocjenjivanja ishoda učenja za geografiju dogovoreni su i usklađeni na nacionalnoj razini. To su usvojenost znanja, geografske vještine i kartografska pismenost. Tablica s elementima ocjenjivanja, opisima pojedinih elemenata, oblicima provjeravanja i indikatorima vrednovanja (kriterijima) objavljena je na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje. Sadržaj tablice rezultat je rasprava na međužupanijskim stručnim skupovima i predstavlja usklađene stavove učitelja i nastavnika geografije. Dakako, svaki nastavnik može dopuniti opise elemenata ocjenjivanja kao i načine i postupke vrednovanja, a za svaki razred prilagoditi (precizirati) koje će praktične vještine ocjenjivati u tom razredu.

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 17 Element ocjenjivanja Opis elementa Oblik Indikator (kriterij) Usvojenost znanja poznavanje i primjena ključnih pojmova, stupanj usvojenosti ishoda učenja (obrazovnih postignuća ) Pisano, usmeno točnost i kvaliteta odgovora; reakcija na postavljeno pitanje; samostalnost Geografske vještine praktične vještine (orijentacija u prostoru, izrada grafičkih priloga: profila, tematskih karata, dijagrama, powerpoint prezentacija, postera, plakata, samostalnih pisanih radova ) kognitivne vještine (analiza grafičkih priloga...) Pisano, usmeno, praktično točnost, preciznost, samostalnost, preglednost, primjena statističkih i grafičkih metoda prezentacijske vještine, timski rad Kartografska pismenost poznavanje elemenata i sadržaja svih vrsta geografskih karata uporaba geog. karata Pisano, usmeno, praktično orijentacija na geog. karti, čitanje i interpretacija sadržaja karata, pravilno pisanje geografskih imena Sukladno važećem Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, nastavnik mora učenike, razrednika, roditelje i stručnu službu škole upoznati s elementima ocjenjivanja te s načinima i postupcima vrednovanja. U članku 12. važećeg Pravilnika navedeno je koja zapažanja nastavnik unosi u rubriku bilježaka. Članak 12. Prava i obveze učitelja/nastavnika (1) Učitelj/nastavnik određenoga nastavnoga predmeta utvrđuje elemente ocjenjivanja te načine i postupke vrednovanja s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojnoobrazovnoga područja. (2) Stručni je aktiv škole dužan uskladiti načine, postupke i elemente praćenja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini iz svih nastavnih predmeta, odnosno odgojno-obrazovnih područja. (3) Učitelj/nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na početku i tijekom školske godine dužan upoznati učenike, razrednika te pedagoga, psihologa i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila (u daljnjem tekstu: stručna služba) s elementima ocjenjivanja, kao i s načinima i postupcima vrednovanja. (4) U prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno-obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjemu školovanju. (5) Tijekom praćenja učenikova razvoja učitelj/nastavnik u rubriku bilježaka u imeniku upisuje samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pomoći u konačnome ocjenjivanju uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-obrazovnome području. (6) U rubriku bilježaka učitelj/nastavnik može unositi i sljedeće podatke: datum pisane provjere, posljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih / broj mogućih bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate samostalnih, seminarskih i drugih radova učenika, redovitost izvršavanja zadataka i druge informacije koje su osnova za ocjenu pojedinoga predmeta. (7) Učenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje učitelj/nastavnik koji poučava nastavni predmet.

18 GEOGRAFIJA SVIJETA (8) Učitelj/nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini osim u iznimnim slučajevima (nastava u bolnici, u kući). (9) Učitelj/nastavnik je dužan svaku ocjenu javno priopćiti i obrazložiti učeniku. (10) Učitelj/nastavnik je dužan priopćenu ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajući odjeljak. (11) Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, učitelj/nastavnik je dužan dati učeniku na uvid i čuvati u školi do kraja školske godine. (12) U umjetničkim školama učenikovo znanje na redovitim godišnjim ispitima ocjenjuje predmetni nastavnik koji je radio s njime tijekom nastavne godine i ispitno povjerenstvo, a na popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje ga ispitno povjerenstvo. Nakon pisanih provjera, u priloženom izvedbenom planu i programu nastave geografije u sedmom razredu, planirana je analiza pisane provjere znanja. Na tim je satovima nužno analizirati prosječnu riješenost pojedinih zadataka. Ako se analizom utvrdi da je pojedine zadatke riješilo manje od 20 posto učenika, treba propitati uzroke tih slabih postignuća i po potrebi dodatno objasniti nastavne sadržaje ili uvježbati geografske vještine. Budući da se na početku godine ne može predvidjeti riješenost pojedinih pisanih provjera znanja, takve satove smatramo kombiniranima jer će sadržavati analizu, ponekad i usmenu provjeru, dodatna obrazloženja (obradu nastavnih sadržaja) ili vježbanje geografskih vještina. Zadnja nastavna jedinica u svakoj nastavnoj godini je zaključivanje ocjena. Kako se utvrđuje zaključna ocjena iz pojedinog nastavnog predmeta, navedeno je u članku 11. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi: Članak 11. Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta (1) Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine učenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. (2) Učitelji/nastavnici na početku školske godine na stručnim aktivima pojedinih nastavnih predmeta utvrđuju elemente, načine i postupke u procesu zaključivanja ocjene. (3) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu. U priloženom izvedbenom planu i programu nastave geografije nije eksplicitno navedeno koje se sadržaje treba realizirati terenskom nastavom geografije. Terensku nastavu geografije prema opsegu, trajanju i sadržaju planira i programira nastavnik samostalno, prema specifičnostima škole u kojoj izvodi nastavu geografije. Terensku se nastavu može organizirati i u okviru realizacije projekata ili drugih ciljeva školskoga kurikuluma (npr. ostvarivanje ishoda učenja građanskog odgoja i obrazovanja). Važno je da se barem jedan sat organizira terenski rad u školskoj godini (ako se planira integrirana terenska nastava i svaki predmet koji je uključen u integriranu terensku nastavu za te potrebe izdvoji jedan sat godišnjega fonda sati, na raspolaganju je najmanje četiri ili pet sati, a to nije malo). O izvanučioničkoj nastavi geografije u Nastavnom planu i programu za osnovnu školu navedeno je: Izvanučionička nastava geografije vrlo je važna u stjecanju znanja, umijeća i navika, a ima i velike odgojne vrijednosti. Učitelj/učiteljica treba planirati takvu nastavu za određene programske sadržaje koji se mogu obraditi u naselju, bližoj i daljoj okolici. Terenska i izvanučionička nastava treba biti logistički i stručno dobro pripremljena, u suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima (povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka nastavnoga programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje među ljudima i poštovanja tuđega rada. Promicanje ljubavi prema zavičaju i domovini

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 19 stalna je zadaća nastave geografije, a ogleda se u vrijednostima kao što su: znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama, želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine, ekološka svijest i zaštita biljnoga i životinjskoga svijeta, osjećaj za lijepo i duhovnu stranu života, ponos zavičajem i domovinom. Priloženi izvedbeni plan i program za nastavu geografije u šestom razredu 2014./2015. školske godine jedan je od načina planiranja i programiranja nastave. Vaš izvedbeni plan i program može se razlikovati od priloženoga jer vaš INPP prilagođavate specifičnostima škole, razrednih odjela u kojima realizirate nastavu i vašoj osobnoj jednadžbi predavača. Putovi do cilja (nastavne strategije, metode i oblici rada), dinamika rada, korištena nastavna sredstva mogu se i moraju se razlikovati kod pojedinih učitelja, ali cilj nam je zajednički i propisan je nastavnim planom i programom geografije za osnovnu školu!

20 GEOGRAFIJA SVIJETA IZVEDBENI PLAN I PROGRAM NASTAVE GEOGRAFIJE U ŠESTOM RAZREDU škola: učitelj/nastavnik: razred/razredni odjel(i): IZVEDBENI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA NASTAVU GEOGRAFIJE 2014. / 2015. ŠKOLSKE GODINE Mjesec Rujan R. br. sata 1 Nastavna jedinica 2 Tip sata 3 Napomena 4 1. 2. 3. 4. 5. 6. Upoznavanje s nastavnim programom i udžbeničkim kompletom; upute za rad Naseljenost Zemlje Kretanje stanovništva Obilježja stanovništva Stanovništvo svijeta Gospodarstvo Uvodni sat Obrada Obrada Obrada Ponavljanje Obrada Listopad 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Međunarodne organizacije Zemlja i ljudi Prva pisana provjera znanja: Zemlja i ljudi Analiza prve pisane provjere znanja Geografski položaj i smještaj Azije Oblikovanje reljefa Azije Geografski položaj, smještaj i reljef Azije Klimatska i vegetacijska područja u Aziji Obrada Tematsko ponavljanje Provjeravanje Kombinirani Obrada Obrada Ponavljanje Obrada Studeni 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. Važnost nafte i zemnog plina Pustinje i nafta Azije Drevne civilizacije i gradovi Stanovništvo monsunske Azije Gospodarstvo monsunske Azije Tradicija i suvremenost Azije, gospodarstvo monsunske Azije Geografska obilježja Indije Geografska obilježja Kine Obrada Ponavljanje Obrada Obrada Obrada Ponavljanje Obrada Obrada Prosinac 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Geografska obilježja Japana Monsunska Azija Azija Druga pisana provjera znanja: Azija Analiza druge pisane provjere znanja Geografski položaj i smještaj Afrike Reljef Afrike Obrada Ponavljanje Tematsko ponavljanje Provjeravanje Kombinirani Obrada Obrada Siječanj 30. 31. 32. 33. 34. 35. Klima i vegetacija Afrike Geografski položaj i prirodno-geografska obilježja Afrike Rijeke i jezera Afrike Stanovništvo Afrike Gospodarstvo Afrike Vode na kopnu, stanovništvo i gospodarstvo Afrike Obrada Ponavljanje Obrada Obrada Obrada Ponavljanje

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 21 Veljača 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. Turizam Afrike Gana i Republika Južna Afrika Afrika Treća pisana provjera znanja: Afrika Analiza treće pisane provjere znanja Geografski smještaj, geografski položaj i podjela Amerike Smjerovi naseljavanja Amerike Otkrića i podjela Amerike Obrada Obrada Tematsko ponavljanje Provjeravanje Kombinirani Obrada Obrada Ponavljanje Ožujak 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. Reljef Amerike Klima i vegetacija Amerike Vode Amerike Prirodno-geografska obilježja Amerike Suvremena obilježja stanovništva i gradovi Amerike Gospodarstvo Amerike Stanovništvo i gospodarstvo Amerike SAD Obrada Obrada Obrada Ponavljanje Obrada Obrada Ponavljanje Obrada Travanj 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. Kanada Geografska obilježja Meksika Geografska obilježja SAD-a, Kanade i Meksika Geografska obilježja Brazila Geografska obilježja Argentine i Čilea Amerike Četvrta pisana provjera znanja: Amerike Obrada Obrada Ponavljanje Obrada Obrada Tematsko ponavljanje Provjeravanje Svibanj Lipanj 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. Analiza četvrte pisane provjere znanja Geografski položaj, geografski smještaj i naseljavanje Australije Prirodno-geografska obilježja Australije Stanovništvo, gospodarstvo i gradovi Australije Australija Geografska obilježja Oceanije Arktik i Antarktika Australija, Oceanija i polarni krajevi Peta pisana provjera znanja: Australija i Oceanija i polarni krajevi Analiza pete pisane provjere znanja Terenska nastava Zaključivanje ocjena Kombinirani Obrada Obrada Obrada Ponavljanje Obrada Obrada Tematsko ponavljanje Provjeravanje Kombinirani Kombinirani Ocjenjivanje * može se organizirati kao dvosat (blok-sat) *** može se organizirati kao dvosat (blok-sat) ** može se organizirati kao dvosat (blok-sat) **** može se organizirati kao dvosat (blok-sat) 1 Broj sati u pojedinim mjesecima ovisi o Pravilniku o kalendaru nastave u osnovnim i srednjim školama. 2 Naziv nastavne jedinice mora odražavati sadržaj nastavnog sata, primjerice, za satove ponavljanja upisati nastavnu temu ili cjelinu čiji se nastavni sadržaji ponavljaju, za satove vježbanja upisati sadržaj (npr. orijentacija uz pomoć kompasa, mjerilo karte), za satove provjeravanja upisati nastavnu temu/nastavnu cjelinu čiji su nastavni sadržaji obuhvaćeni provjerom znanja. 3 Tipovi satova: uvodni sat, obrada, ponavljanje, tematsko ponavljanje, vježbanje, provjeravanje, ocjenjivanje, kombinirani. 4 Upisati komentar ako nastanu odstupanja u realizaciji; na kraju nastavne godine upisati komentar o ostvarenosti nastavnog plana i programa.

22 GEOGRAFIJA SVIJETA GODIŠNJI NASTAVNI PLAN GEOGRAFIJE U ŠESTOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE Nastavna cjelina Broj sati obrade novih nastavnih sadržaja Broj sati vježbanja i ponavljanja Ostalo (uvodni sat, terenska nastava, kombinirani sat) Broj sati provjeravanja i ocjenjivanja Zemlja i ljudi 5 2 2 1 Azija 10 5 1 1 Afrika 8 3 1 1 Amerika 12 5 1 1 Australija i Oceanija Polarni krajevi 1 4 2 2 2 UKUPNO 40 17 7 6

METODIČKI PRIRUČNIK ZA UČITELJE 23 IV. Prilagođeni program za nastavu geografije u šestom razredu Školovanje učenika s teškoćama u razvoju uređeno je Zakonom o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, br. 59/90, 26/93, 27/93, 29/94, 7/96, 59/01, 76/05), Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (»Narodne novine», br. 23/91 i 74/99) te Nastavnim planom i programom za osnovnu školu, MZOS, 2006. Učenicima s teškoćama u razvoju smatraju se: učenici s oštećenjem vida učenici s oštećenjem sluha učenici s oštećenjem glasovno-govorne komunikacije učenici s mentalnom retardacijom u pravilu su spori, kratkotrajnog i slabije razvijenog pamćenja, skloni brzom zaboravljanju naučenog i labilne su koncentracije. Teže usvajaju složenije oblike izražavanja, a sposobnost apstrahiranja i zaključivanja bitno je smanjena. učenici s tjelesnom invalidnošću i motoričkim smetnjama mogu imati teškoća u davanju povratne informacije o usvojenosti nastavnih sadržaja, može se javiti sporost, nedovoljna preciznost i urednost, teškoće u čitanju (disleksija), teškoće u pisanju (disgrafija) i teškoće u računanju (diskalkulija). učenici autisti učenici s poremećajima u ličnosti učenici s više vrsta i stupnjeva mentalnosti u psihičkom ili fizičkom razvoju. Osnovno školovanje djece s lakšim teškoćama u razvoju provodi se u osnovnim školama uz primjenu individualnih i individualiziranih postupaka te produženih stručno-rehabilitacijskih tretmana. Učenici s teškoćama potpuno se ili djelomično integriraju u razredne odjele. Prilagođeni program predviđen je za učenike kojima je izdano rješenje Gradskog (ili Županijskog) ureda za obrazovanje, kulturu i sport, nakon provedene opservacije i dijagnostičkog postupka. Učenicima s teškoćama u razvoju potrebno je osigurati program primjeren njihovim sposobnostima, opća i specifična nastavna sredstva i pomagala te stručnu pomoć nadležnog liječnika, defektologa i ostalih stručnih suradnika. Izrada prilagođenog programa vrlo je složen zadatak koji uz predmetnog učitelja treba uključiti i stručne suradnike, kako bi program u potpunosti bio prilagođen učeniku. Prije izrade prilagođenog programa dobro bi bilo učiniti sljedeće: ispitati predintelektualne funkcije kod učenika npr. snalaženje u vremenu i prostoru, raspoznavanje boja i sl. utvrditi kod učenika postignutu razinu sposobnosti čitanja, pisanja i računanja izvršiti inicijalno ispitivanje kako bi se utvrdila razina učenikova znanja ispitati razinu intelektualnog razvoja, motivacije, interesa, socijalizacije, kvalitetu koncentracije i sl. ispitati odnos učenika prema učenju i školskim obvezama upoznati se s obiteljskim prilikama učenika upoznati socijalno-ekonomski status učenika.

24 GEOGRAFIJA SVIJETA Djeca s teškoćama u razvoju udovoljavaju zadatcima nastave tek djelomično te stoga treba program rasteretiti sadržajima za koje se pretpostavlja da ih učenici neće moći usvojiti. Od učenika se u pravilu očekuju samo najniži obrazovni ishodi. Pojmovi koje učenici trebaju usvojiti uglavnom su na stupnju traga (razina znanja koje su učenici samo čuli ili pročitali) i prepoznavanja, a u manjoj mjeri na razini interpretacije. Na toj razini znanja učenici moraju steći temeljna znanja kako bi shvatili smisao predmeta kojeg uče. Ishodi učenja koje je potrebno postići su prisjećanje, prepoznavanje, nabrajanje, imenovanje, razlikovanje, uspoređivanje, opisivanje i memoriranje određenih činjenica i pojmova, što kod pojedinih učenika ne mora nužno značiti i njihovo razumijevanje. Učenici će teže usvajati pojmove na razini operacionalizacije te se stoga takav stupanj znanja ne očekuje. Prilagođeni program treba biti isključivo individualan te znatno kraći i manje zahtjevan od redovitog. Tijekom školske godine predmetni učitelj će u suradnji sa stručnim suradnicima prilagođeni program smanjiti ili proširiti ako uoči eventualna odstupanja kod učenika (u negativnom ili pozitivnom smislu). Učitelj treba redovito pratiti rad učenika, bilježiti i vrednovati njegovo napredovanje jer je najvažniji cilj osposobiti učenika za kasniji život. Stoga programske sadržaje treba koncentrirati oko osamostaljivanja i osposobljavanja učenika za rad. Učitelj koji prati napredovanje učenika treba uzeti u obzir sljedeće: provjeravati samo ona znanja koja su predviđena prilagođenim programom znanje učenika dobro je provjeravati češće i s manjim brojem zadataka znanje učenika koji imaju teškoće u čitanju ili pisanju potrebno je provjeravati usmeno postavljati učeniku jednostavnija pitanja (često ona pitanja na koja se može odgovoriti odgovorima da ili ne) u pismenoj provjeri znanja potrebno je odrediti dulje vrijeme za rješavanje zadataka od uobičajenog posvetiti učeniku dovoljno vremena, pažnje i strpljenja prilikom usmenog odgovaranja izbjegavati situacije u kojima bi učenik eventualno bio izložen ruganju vršnjaka u razrednom odjelu zbog svoga neznanja ili nesnalaženja dobro je učenika pohvaliti, ohrabriti i poticati na rad te ga na svaki mogući način motivirati i zainteresirati potrebno je izbjegavati uspoređivanje s ostalim učenicima u razredu, primjenu kazne ili prigovaranje u slučaju da učenik ne napreduje u skladu s očekivanjima jer razlozi za neuspjeh učenika mogu biti različiti i vrlo kompleksni. Rad svakog učenika koji radi po prilagođenom programu potrebno je kontinuirano pratiti tijekom školske godine. Zato treba izraditi posebnu dokumentaciju u kojoj će biti evidentirani podaci o učeniku, plan i program rada te realizacija prilagođenog programa.