O uvođenju ekoloških poreza u odabranima razvijenim zemljama Dr. sc. Predrag Bejaković O uvođenju ekoloških poreza u odabranima razvijenim zemljama Svijet danas ima ozbiljnih problema jer je uslijed globalnog zagrijavanja, dugoročna ekološka održivost pod velikim znakom pitanja. Radi očuvanja čovjekova okoliša i smanjivanja zagađivanja, europske su vlade uvele vrlo velike poreze na benzin i na kubikažu (veličinu) automobilskog motora, a i još ih uvode. I možete li pogoditi što se dogodilo? Europljani žele sve manje i manje automobile. Mnoge zemlje nastoje smanjiti ovisnost o uvozu nafte, a često se, poput Danske, nakon velikih rasprava o nuklearnoj energiji odlučuju protiv nje i opredjeljuju za ekonomsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Odlučile su pritom iskoristiti poreze, kako bi razmjerno poskupjela energija, kako bi se građane potaknulo na štednju i promjene u domovima radi učinkovitije uporabe. Tako super benzin danas u Danskoj stoji gotovo 15,00 kn/l, a sredinom devedesetih uvela je i porez na ugljični dioksid. Nakon 1981. dansko gospodarstvo povećalo se za 70%, ali istodobno nije rasla potrošnja energije. Zahvaljujući i porezima, danski rani naglasak na iskorištenje energije sunca i vjetra (sa sadašnjim udjelom otprilike 16% u ukupnoj potrošnji), omogućio je razvoj posve nove izvozne industrije, što je naravno povoljno utjecalo na otvaranje novih radnih mjesta. Dobivanje električne energije npr. jedva da je postojalo sedamdesetih godina, a danas je trećina turbina za vjetroelektrane u svijetu proizvedena u Danskoj. I dva su od najinovativnijih svjetskih proizvođača enzima za pretvaranje biomase u gorivo, Danisco i Novozymes, također u Danskoj. Dok se 1973. godine 99% energije temeljilo na uvozu tekućeg zlata«s Bliskog istoka, danas je Danska posve neovisna o nafti. Jedini je način za promjenu postojećeg stanja i poticanje razvoja inovacija u energetici preoblikovanje tržišta tako da se olakša natjecanje za čiste energetske tehnologije kao izazov proizvodnji i potrošnji prljavih goriva. To je provedivo uvođenjem novih oblika poreza i, u manjim razmjerima, olakšica kakve će potaknuti veću potrošnju čistih energetskih tehnologija, poput vjetra i sunca. Porezi i olakšice ujedno omogućuju znatno pojeftinjenje istraživanja u području čistih energetskih izvora, kako bi se potaknulo veću aktivnosti u sektoru istraživanja i razvoja u privatnim tvrtkama i u ustanovama visokog obrazovanja. Takve će mjere ohrabriti veći broj ulagača na brzu komercijalizaciju i proboj bilo koje tehnološke novosti kakve mogu stvoriti država, obrazovne ustanove ili privatni laboratoriji. Tržište će dati ono što se želi, ali samo ako dobije nužne signale: porez na ugljik, povećanje poreza na gorivo, ovlaštenje za primjenu obnovljivih izvora energije i/ili sustav cap-and-trade što posredno oporezuje one koji ispuštaju ugljik ili pak neku kombinaciju svega navedenog. (U sustavu cap-and-trade državna vlast najprije odredi cap O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 121
plafon te gornju granicu do kolike će se dopustiti ukupno zagađenje. U sljedećoj fazi tvrtke dobivaju dopuštenja za zagađivanje na temelju veličine, odnosno vrste proizvodnje, položaja, razvijenosti tehnologije i slično. Ako tvrtka ne potroši dopuštenu kvotu zagađenja, može ga prodati /trade/ drugim korisnicima.) U nastavku se bavimo sadašnjim oblicima ekoloških poreza i sličnih davanja te opisujemo stanje u više odabranih zemalja, sa zaključkom i prijedlozima poboljšanja. Oblici i prednosti pojedinih oblika zaštite okoliša Mogućnosti su o kojima se najčešće raspravlja porez na ugljik, porez na benzin, feebates, što je složenica od riječi fee (pristojba) i rebate (sniženje poreza) odnosno sniženje poreza ili naknade, neizravan porez u sustavu cap-and-tradea, te mandat (obveza) kupnje energije iz obnovljivih izvora. U sustavu cap-and-trade, država propisuje najveću ukupnu količinu emisije CO 2 što će je zemlja ispustiti u atmosferu do određenog dana. Ta bi vrijednost (cap) odredila apsolutno najvišu količinu CO 2 kakvu bi se moglo emitirati u SAD-u. S vremenom bi se tu dopuštenu vrijednost smanjivalo, a posljedicom bi bila manja emisija CO 2 uz veće troškove emisije CO 2. Svaki bi poslovni subjekt dobio, izdavanjem ili na aukciji, dopuštenje koliko može sâm najviše emitirati CO 2, s tim da bi se tim dopuštenjima moglo trgovati. Tvrtke koje jeftinije i učinkovitije smanje emisiju, mogle bi prodavati neiskorištena dopuštenja drugima. Gospodarski subjekti koji kupuju dopuštenja morali bi, naravno, platiti više kako bi udovoljili propisima. Sustavom cap-and-trade zasad se nadzire zagađivanje kiselim kišama, iako je u toj skupini znatno manji broj sudionika. Čini se kako je, zbog više razloga, sustav cap-and-trade bolji od poreza na ugljik jer, dok porez omogućuje troškovnu sigurnost, cap-and-trade stvara ekološku sigurnost. Najvišu vrijednost (cap) utvrđuje vlada na temelju mišljenja znanstvenika o dopuštenoj razini zagađenja što omogućuje zaštitu klime. S porezom se, pak, pojavljuje opasnost da će ga neke osobe platiti, kao danas višu cijenu benzina, i opet otići kupiti terence kakvi ispuštaju više CO 2 u atmosferu. Nove se poreze, kako je opće poznato, u parlamentima diljem svijeta prihvaća vrlo teško, osobito ako bi stvarno mogao značiti promjenu u pogledu ispuštanja CO 2. Sustav cap-and-trade, uz to, vladi dopušta malo veću fleksibilnost. Na početku će omogućiti prilagodbu alokaciji poslovnih subjekata te proizvođača i distributera energije izrazitije ovisnih o ugljenu, pa će tako biti najviše pogođeni promjenama, kako bi se olakšalo prelazak na energetske izvore koji ispuštaju manje ugljika. Ipak, da bi cap-and-trade sustav mogao djelovati, treba odrediti prilično visoku cijenu za ispušten ugljik vjerojatno najmanje 200,00 kn po toni emisije CO 2. Zagovornici poreza na ugljik vide stvari drukčije te tvrde kako je porez bolji od capand-tradea jer je jednostavniji, transparentniji i lakši za izračun, obuhvatio bi cijelo gospodarstvo, te bi ga se lakše prilagodilo radi smanjenja tereta za najslabije skupine zaposlenih snižavanjem ili potpunim ukidanjem. Zagovornici poreza pritom vjeruju kako bi primjena cap-and-trade sustava na cijelo gospodarstvo bila vrlo složena i potaknula sve vrste lobiranja za postizanje posebnih izuzeća. Osim te složenosti, veliku zabrinutost u pogledu cap-and-tradea može izazvati nastanak osjećaja poput strategije skrivanja«, a upravo nas je takvo razmišljanje i dovelo u postojeće teškoće. Građani trebaju znati kako smo sada u novoj eri kakva zahtijeva sustavne promjene. No, najvažnije obilježje sustava cap-and-trade sakriti bilo kakve teškoće i pretvarati se kako nikada neće biti nametnut porez. Cjenovni signal nužan za ugljik nije samo financijski poticaj što treba promijeniti ekonomsko ponašanje, nego znači i promjenu percepcije o tome gdje su sada pojedine zemlje, pa i ljudski rod. To se ne može prikrivati. Mora se napustiti stav to je najbolje što možemo učiniti«te prihvatiti stav to ćemo učiniti na najbolji način«. 122 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Pojedinci kažu kako bi porez na ugljik neka gospodarstva vratio unatrag, jer bi učinio skupljima i manje konkurentnim, mada nema opravdanja za takva razmišljanja jer postoje mnoge odrednice što utvrđuju cijenu izvoza, od kojih je možda najvažnija vrijednost domaće valute. Drugo, nekoliko europskih zemalja, poput Danske i Norveške, već dugo imaju porez na CO 2, a Danska je ipak postala vodeći svjetski izvoznik vjetroturbina i ima vrlo nisku stopu nezaposlenosti djelomično i stoga što je način oporezivanja energije pomogao u poticanju posve novoga industrijskog sektora čiste tehnologije. Ako, napokon, neka zemlja uvede porez na ugljik, a Kina to ne čini, nacionalni bi parlament mogao odrediti carine za ugljik«u kineskim proizvodima izrađenima uz uporabu zagađujućih gorivima. Sustav feebates (pristojba i sniženje poreza) na automobile obeshrabrio bi građane da kupuju modele koji troše mnogo benzina i potaknulo nabavu štedljivijih automobila. U svake klase automobila, vlasnik novog automobila plaća pristojbu ili ima pravo na sniženje poreza što i koliko ovisi o učinkovitosti automobila u pogledu potrošnje a pristojbama se prikuplja sredstva nužna za sniženje poreza. Povećana razlika u cijeni potiče kupce na kupnju modela koji manje troše u klasi kakvu žele nabaviti. Drugi bi djelotvoran cjenovni signal bio nacionalni mandat (obveza) na uporabu obnovljivih energetskih izvora. Takav bi mandat odredio da proizvođači energije u svakoj državi do određenog roka (recimo 2020), prema zakonu, moraju proizvesti 20% ukupne energije iz obnovljivih izvora: solarnih fotovoltnih, solarno-termalnih, hidro, vjetra, valova ili bilo kojeg drugog čistog izvora. Obnovljivi mandat poput ovoga potaknuo bi velike količine inovacija, jer bi se iskoristilo postojeće tehnologije, poput vjetra i sunca te omogućilo brzo širenje znanja o njima stvaranjem divovskoga nacionalnog tržišta koje bi bilo siguran pokazatelj za ulagače da uđu u njega. Tako u američkoj saveznoj državi Texas postoji mandatni portfelj obnovljive energije«(texas Renewable Portfolio Mandate). Mandat određuje da teksaške energetske tvrtke moraju do 2009. proizvesti 2000 novih megawata električne energije iz obnovljivih energetskih izvora, najviše vjetra. Što se dogodilo? Na teksaško tržište došlo je nekoliko novih tvrtka, te jedna iz Irske, koje su gradile turbine za vjetar, pa je cilj 2000 megawata postignut već u 2005. Tada je teksaški zakonodavac uvećao mandat na 5000 megawata do 2015, a svi su uvjereni da će se to postići u još kraćem roku. Mandat za obnovljive energetske izvore očito djeluje. Potanje o ekološkim porezima Ekološke se poreze općenito u porezne sustave suvremenih zemalja uvodi kako bi primjena utjecala na ponašanje gospodarskih subjekata i fizičkih osoba. Trebali bi poboljšati stanje i očuvati okoliš. Najčešće se ističe kako taj instrument politike zaštite okoliša ima trojaku ulogu: internalizacija vanjskih troškova, odgoj i poticaj financiranju. Internalizacija vanjskih troškova imala bi povećati učinkovitost uporabe okoliša, odnosno optimalna bi porezna stopa trebala udovoljiti ukupnima društvenim graničnim troškovima zagađenja. Svrha je odgojne uloge poreza moguće zagađivače potaknuti na odluku o tome hoće li platiti dodatnu jedinicu poreza ili će se odreći emisije dodatne jedinice onečišćenja s krajnjim rezultatom u kojem će se granični troškovi onečišćenja svih emitenata izjednačiti. Financijska uloga ekoloških poreza očituje se u njihovoj financijskoj izdašnosti, a tako prikupljena sredstva može se iskoristiti u financiranju mjera očuvanja okoliša. Ekološke poreze može se podijeliti na neposredne, uvođenje kojih je motivirano zaštitom okoliša, i posredne, kakvi nisu izrijekom povezani sa zaštitom okoliša. Ponekad se tvrdi kako su ekološki porezi neučinkoviti, ali je uvjerljivije mišljenje kako je njihovo djelovanje odgođeno. Tako se npr. porezom na benzin pomaže smanjiti potrošnju po- O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 123
trošače se preusmjeruje na uporabu učinkovitijih, smanjuje se svote namijenjene izvoznicama nafte, poboljšava se kvalitetu zraka, osnažuje nacionalnu valutu i vanjsko- -trgovinsku bilancu, ublažuje posljedice globalnoga zagrijavanja i građanima daje osjećaj kako nešto pridonose ratu protiv terorizma. Nije to samo stanje u kojem obje strane pobjeđuju, nego stanje u kojem su pobjednici mnogi, zapravo svi sudionici. Ekološki porezi obuhvaćaju porez na energente: na mineralna ulja i motorna goriva (olovni i bezolovni benzin, dizelsko i ulje za loženje, petrolej, kerozin), prirodni plin i potrošnju struje; porez na transport: na registraciju i uporabu motornih, uvoz i prodaju motornih, naknade za uporabu cesta i auto-cesta, osiguranje luksuznih plovila, buku te putnike u zračnom prometu; te porez na zagađenje i izvore: na pesticide i umjetna gnojiva (zaštita voda), pakiranje metala, plastike, stakla, keramike, otpad (deponije), zagađenje zraka (napose ugljični i sumporni dioksid) baterije, gume, kontejnere, otpadne vode (kućanske i industrijske), plastične vrećice, zagađenje vode i ozona te na nuklearnu energiju. Sve aktivnosti u vezi s ekološkim oporezivanjem u EU može se podijeliti na šest programa: prvi ekološki program (1973. do 1976) odredio je ciljeve ekološke politike u EU: kako smanjiti zagađenje, poboljšati kvalitetu života i međunarodnu suradnju u zaštiti životne sredine. Drugi ekološki program (1977. do 1981) nastavio je i proširio djelovanje prvoga, a usmjeren je na sprječavanje zagađenja vode i zraka te očuvanje šuma. Osobito se, pritom, pazi na racionalno upravljanje prirodnim resursima. Treći ekološki program (1982. do 1986) dao je prednost politici zaštite okoliša, smanjenju buke, upravljanju otpadom, promicanju ekoloških tehnologija uspostavljena je i suradnja sa zemljama u razvoju radi rješavanja teškoća u zaštiti okoliša. Četvrti ekološki program (1987. do 1992) uvrstio je politiku zaštite okoliša u područje poljoprivrede i prometa. Peti ekološki program (1993. do 2000) prvi put je odredio najvažniji koncept održiva razvoja, dok su se naraštaji prije bavili poboljšanjima u okolišu. Šesti ekološki program (2001. do 2010) primjenjuje se pod nazivom 2010. Naša budućnost, naš izbor, a predlagao je pet budućih najvažnijih ciljeva strateškim aktivnosti unapređenje postojećih zakona, osnaživanje suradnje na tržištu, integraciju tijela zaduženih za ekološku politiku, pomoć stanovništvu u promjeni ponašanja i planiranju zaštite životne sredine. Stanje u pojedinim zemljama Tijekom prošlih desetljeća, europske zemlje nastavile su povećavati i poboljšavati primjenu poreznih instrumenata u zaštiti okoliša, a sada uvode poreze usmjerene na proširenje porezne osnovice, pa uz ostalo oporezuju uporabu plastična vrećica, deponija, gnojiva, sumpor-dioksida i plinova što izazivaju učinak staklenika, a ne odnose se na energente. Zbog velikih razlika među zemljama EU-28 u pogledu ekoloških poreza, tablica prikazuje pregled prema pet obilježja: naziv poreza, naziv obveznika, osnovica oporezivanja, porezna stopa i porezni prihod kao postotak ukupnih poreza. 124 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Tablica 1 Ekološki porezi u EU-28 Naziv poreza Obveznik Osnovica/objekt oporezivanja Stopa Porezni prihod Austrija prema potrošnji goriva 1 2 Belgija i električnu energiju (Eurovinjeta) Porez na odvijanje prometa Porez na stavljanje u promet Dobavljač energije, proizvođač koji koristi energiju koju sam troši Mineralna ulja: Ovlašteni proizvođač i skladištar, ovlašteni trgovac, korisnik, kupac Prodavatelj motornih, poduzeće za leasing, osoba koja registrira vozilo Osoba na čije ime je vozilo registrirano, vozač stranih Osiguranik (osiguratelj je odgovoran za naplatu poreza) Osoba koja opskrbljuje tržište energijom za potrošnju Električna energija: isporučeni ili potrošeni kwh. Prirodni plin: isporučeni ili potrošeni kubični metri. Ugljen: isporučeni ili potrošeni kg. 1.000 l ili 1.000 kg ulja za grijanje, tekućeg plina i plinovitih ugljikovodika Tržišna cijena novog ili rabljenog koje se prvi put registrira u Austriji, bez PDV-a. Za motorna do 3,5 t težine: snaga motora u kwh. Za motorna iznad 3,5 t: ukupna masa. Za motorna do 3,5 t: snaga motora Motocikli: zapremina motora 1.000 l ili kg pri temperaturi 15 C, GJ, MWh 98 554 eura/1.000 l 43 261 eura/1.000 kg 1.66 eura/gj 15 EUR/MWh Maksimalna stopa: 32% Dodatna naknada plaća se za s emisijom CO 2 iznad 250 g/km Motocikli: maksimalna stopa: 20% Motorna do 3,5 t: 0,6 eura/kwh, umanjeno za 24 kw Motorna inad 3,5 t: 1,55 1,90 EUR/t Automobili: 0 0,75 eura/kw motora Motocikli: 0,025 eura/m³ 18,54 639,39 eura/1.000l 0 44,40 eura/1.000kg 0 0,99 eura/gj 1,91 eura/mwh Vlasnik (korisnik, vozač) Broj osovina 8 1.550 eura godišnje, tromjesečno, mjesečno, tjedno ili dnevno Korisnik, osoba na koju glasi registracija Osoba koja prvi put stavlja vozilo u promet Snaga motora, kapacitet cilindra ili maksimalna dopuštena masa 3,78 0,38 0,05 1,30 2,57 0,07 12,48 eura 1.789,68 eura 0,98 Snaga motora (u konjskim snagama ili kw) 61,50-4.957,00 eura 0,22 O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 125
Bugarska Cipar - prometna dozvola za javna Češka Republika Ovlašteni skladištar, osobe čija obveza proizlazi iz carinskih propisa, osobe koje su proizvele izvan ovlaštenog skladišta ili njima raspolažu bez plaćanja trošarine, krajnji korisnici izuzeti od plaćanja trošarine Energetski proizvodi u litrama pri 15 C (benzin, ulje, kerozin, biodizel, bioetanol), tonama (motorna ulja, ukapljeni naftni plin), kalorijska vrijednost (prirodni plin, ugljen, koks), količina u mwh (električna energija) 50-830 BGN/1.000 l 50 340 BGN/1.000 kg 0,60 0,85 BGN/GJ 2 BGN/MWh Vlasnik Snaga motora u kilovatima (kw) 0,34-5.451 BGN 0,83 Fizička ili pravna osoba koja pušta u opticaj, skladišti, proizvodi ili uvozi Fizička ili pravna osoba koja pušta u opticaj, skladišti, proizvodi ili uvozi vozilo Energetski proizvodi (1.000 l pri temperaturi od 15 C, 1.000 kg, GJ, MWh) Zapremnina motora u kubičnim centimetrima (cc) Registrirani vlasnik Zapremnina motora ili broj osovina i bruto masa Proizvođač, uvoznik, korisnik, kupac, trgovac, opskrbljivač Mineralna ulja (1.000 l pri temperaturi od 15 C) Količina električne energije u MWh Količina plina iskazana u MWh bruto ogrjevne vrijednosti Ugljen, briketi, lignit, koks i drugi ugljikovodici, u GJ bruto ogrjevne vrijednosti 124,73 479 eura/1.000 l 0 125 eura/1.000 kg 0 EUR/MWh 0,31 2,6 eura/gj 0-2.250 EUR/cc (uz dodatak za emisiju CO 2 od 25-400 EUR za g/km) 4,58 5,07 0,46 n.p. 0,46 10.950-13.710 CZK/1.000 l 28,30-34,20 CZK/MWh 0-3.933 CZK/1.000 kg 8,50-30,60 CZK/GJ 6,02 126 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Komercijalni porez na ceste Ulazna naknada za motorna Namet na električnu energiju od sunčevog zračenja Danska Trošarina na ugljični dioksid od nekih energenata Naknada za korištenje cesta (Eurovignette) Porez na masu motornih Naknada za registraciju motornih Fizička ili pravna osoba koja upravlja vozilom registriranim u Češkoj Republici ili koristi vozilo preminule osobe; poslodavac koji nadoknađuje putne troškove zaposleniku koji koristi privatni automobil u poslovne svrhe, osoba koja koristi vozilo iz mobilizacijske rezerve ili zaliha za određene svrhe; podružnica pravne osobe koja ima sjedište u inozemstvu Fizička ili pravna osoba koja ima dopuštenje za ulazak vozilom u određeno područje Proizvođač električne energije od sunčeve energije Kapacitet cilindra; opterećenje osovine i broj osovina u poluprikolici; težina u tonama i broj osovina 1.200-4.200 CZK godišnje (osobna ) 1.800-50.400 CZK godišnje (ostala ) Broj dana važenja dozvole Maksimalno 20 CZK/dan 0,00 Iznos (bez PDV-a) za isporučenu energiju koju distributer plaća proizvođaču Registrirano poduzeće Masa ili obujam benzina, dizela, loživog ulja, kerozina, električne energije, plina, rafiniranog plina i ugljena Registrirano poduzeće Mineralna ulja, prirodni plin, ugljen, lignit, koks, električnu energiju, ugljični dioksid, sumpor u gorivima Korisnik motornog za vuču na cesti čija je dopuštena masa za vučenje 12 ili više tona Broj osovina (ovisno o porijeklu i trajanju vinjete) 0,39 26-28% iznosa n.p. 0,274-516 DKK po jedinici energenta (l, kg, t, Nm³) 654,60-5.410 DKK/1.000 l 883,42-4.013 DKK/1.000 kg 4-878 DKK/MWh 15,43-81,76 DKK/GJ 0,65 4,62 59-11.555 DKK 0,04 Osoba na koju je registrirano vozilo Masa u kg i vrsta 0-23.800 DKK n.p. Osoba na koju je registrirano vozilo pri prvoj registraciji Nabavna cijena uključujući PDV, bez poreza na registraciju Novi osobni automobil - do vrijednosti 81.700 DKK: 105% vrijednosti, na iznos iznad toga 180%; Motocikli: 0% - 180% vrijednosti. Kamioni i kombiji: 0-56.800 DKK 1,48 O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 127
Zeleni porez na osobna Trošarina na vodu iz vodovoda Trošarina na vodu u kanalizaciji Trošarina na plastičnu ambalažu, pribor za jelo, plastične vrećice Trošarina na sumpor Trošarina na NiCad baterije Trošarina na PVC i kemikalije iz plastike Trošarina na pesticide Osoba na koju je registrirano vozilo Potrošnja goriva u km/l; ovisno o vrsti goriva Registrirano poduzeće Količina vode koja se dostavlja potrošačima ili najmanje 90% crpljene vode Ovlašteno kanalizacijsko postrojenje Otpadna voda ispuštena u jezera, rijeke, potoke ili more; voda kojom se navodnjavaju usjevi 120-16.020 DKK polugodišnje po vozilu 5,23 DKK/m³ (u 2012.) 5,46 DKK/m³ (u 2013. i 2014.) 5,86 DKK/m³ (u 2015.) Doprinos za zaštitu pitke vode: 0,67 DKK/m³ 16,50-165 DKK/kg 0,75-5,70 DKK/m² Registrirano poduzeće Zapremnina ambalaže, masa proizvoda, 0,05-1,60 DKK/proizvodu; 10-22 DKK/kg Registrirano poduzeće Količina sumpora u energetskim proizvodima; masa energetskih proizvoda 11,5-23 DKK/kg sumpor dioksida; 10,4-46,1 DKK/t energetskog proizvoda 0,81 DKK/GJ ostalih goriva Registrirano poduzeće Baterija (komad) 6-36 DKK/baterija 0,00 Registrirano poduzeće Masa ili obujam PVC-a ili kemikalije iz plastike 0,02-0,33 DKK/komadu proizvoda; 0,10-3,60 DKK/kg; 0,42-1,7 DKK/m² Registrirano poduzeće Prodajna vrijednost pesticida 3-40% prodajne vrijednosti (bez PDV-a) 50-107 DKK/kg ili l pesticida Trošarina na dušik Registrirani proizvođači i uvoznici Masa dušika u kilogramima (kg) 5,0 DKK/kg 0,00 Estonija Uvoznik, skladištar, ovlašteni trgovac, proizvođači energije za grijanje od krutog goriva, trgovci biogorivom, tekućim plinom i mreža distributera prirodnim plinom i električnom energijom 1.000 l (benzin, kerozin, dizel); 1.000 kg (tekuća ulja, tekući plin); 1 GJ tone proizvoda (ugljen, ligniti, koks); 1.000 m³ (prirodni plin); 1 MWh (električna energija) 110,95-422,77 EUR/1.000 l 15,01-125,26 EUR/1.000 kg 0,3-0,7 EUR/GJ 4,47 EUR/MWh 1,14 0,17 0,02 0,12 0,00 0,00 0,06 7,54 128 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Naknada za zagađenje Finska (tekuća goriva, električna energija, druga goriva) Osoba koja temeljem dozvole ima pravo vađenja prirodnih resursa iz njihovog prirodnog stanja, emitirati zagađivače u okoliš ili odlagati otpad Uvoznik, skladištar, proizvođač, primatelj goriva iz državnih zaliha, osoba koja bespravno pribavi s ciljem neplaćanja poreza, trgovci tekućim gorivom korisnik električne mreže, proizvođač ulja od bora; trgovac ugljenom; uvoznik prirodnog plina iz područja izvan EU Vlasnik ili korisnik osobnih, kombija, kamiona i s posebnom namjenom Masa zagađivača emitirana u zrak, podzemne vode ili tlo te otpada, u tonama (t) Litra benzina, plinsko ulje, teško ulje, kerozin, benzin za avione kwh električne energije; tona ugljena i lignita; nm³ prirodnog plina; kg ulja bora Osnovni porez plaća se na sva putnička mase do 3.500 kg. Dodatni porez na snagu plaća se za sva koja ne koriste benzin kao pogonsko gorivo (koriste dizel, kerozin, tekući plin ili električnu energiju) Porez na automobile Osoba na koju je automobil registriran Prodajna vrijednost osobnog automobila, dostavnog i ostalih mase manje od 1.875 kg; zapremnina motora motocikla Porez na odlagalište otpada Trošarina na pakiranje napitaka Za emisiju zagađivača u zrak: 7,70-31.785 EUR/t Za emisiju zagađivača u vodu, podzemne vode ili tlo: 7,09-24.326 EUR/t Za odlaganje otpada: 1,31-625,56 EUR/t 187,40-740,20 EUR/1.000 l 0-221,20 EUR/1.000 kg 4,29 EUR/GJ 7,03-22,53 EUR/MWh Osnovni porez: 11,8-166,1 centi/dan Porez na snagu : 0,5-5,5 centi/100 kg Automobili: 5-50 % cijene, ovisno o emisiji CO₂; stopa se smanjuje za 9,8-21,7 postotnih poena za određena dostavna mase preko 2.500 kg Motocikli: 9,8-24,4 % Upravitelj odlagališta Masa otpada, u tonama (t) 55 EUR/t 0,08 Skladištar, uvoznici s područja izvan EU ili iz druge zemlje članice Maloprodajna pakiranja alkoholnih pića, bezalkoholnih pića, vode i ostalih napitaka od različitih materijala 0,56 4,75 0,92 1,30 51 centi/l pakiranog proizvoda 0,02 O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 129
Francuska Trošarina na mineralna ulja i srodne Pristojba za civilno zrakoplovstvo (godišnji porez na službena ) Uvoznik, proizvođač, distributer proizvoda Zrakoplovne kompanije u Francuskoj Mineralna ulja i srodni proizvodi koji se koriste za grijanje ili kao motorna goriva, u litrama, kilogramima ili kubičnim metrima Broj putnika i masa tereta i pošte koji se odvoze s aerodroma u Francuskoj 25,40-606,90 EUR/1.000 l 15,00-107,60 EUR/kg 4,24 EUR po putniku koji putuje u Francusku ili drugu EU zemlju; 7,62 EUR po putniku za ostale zemlje; 1,27 EUR/t tereta ili pošte. Poduzeće Snaga motora i razina emisije CO₂ 750-4.500 EUR, ovisno o snazi (za automobile kupljene prije 1.1.2006.) Za kupljene nakon 1.1.2006. 0-27 EUR/g (ovisno o količini emisije CO₂) Porez na zagađenje Sve pravne osobe čijim poslovanjem nastaje zagađenje Porez na javni zračni i morski prijevoz na Korziku Porez koji plaćaju poduzeća koja upravljaju autocestama Porez na odvoz smeća iz kućanstva Grčka Poduzeće koje obavlja zračni i morski prijevoz na i sa Korzike Masa proizvedene supstance koja zagađuje okoliš, u kilogramima (kg) ili tonama (t) 10 EUR/kg plastičnih vrećica 0,20-283,65 EUR/t 339,37-2.525,35 EUR (dozvola za poslovanje) 2,58 0,04 (2011.) Broj putnika 1,52-4,57 EUR po putniku 0 (2011.) Upravitelj autoceste Broj kilometara 7,32 EUR na 1.000 km 0,06 Vlasnik ili korisnik koji plaća porez na imovinu za zgrade u mjestima u kojima postoji organizirano prikupljanje otpada Ovlašteni skladištari, registrirani primatelji, privremeni registrirani primatelji, porezni zastupnici, uvoznici iz trećih država Količina prikupljenog otpada Određuju lokalne jedinice 0,64 (2008.) Energetski proizvodi (u 1.000 l, 1.000 kg ili GJ) 330-681 EUR/1.000 l 38-330 EUR/ 1.000 kg 0-1,50 EUR/GJ 2,20-2,50 EUR/MWh 0,11 0,07 6,08 130 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Porez na registraciju Hrvatska Trošarina na energente i električnu energiju Vlasnik Prema zapremnini cilindra Osobni automobili: 5-346% Kamioni: 5-33,8% Motocikli: 0-25% Vozila za prijevoz ljudi i robe: 7-173% Vozila s tri ili četiri kotača: 0-14% 1. Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj, bilo koja osoba koja pušta u promet trošarinske ili osoba za čiji se račun puštaju u promet trošarinski proizvodi iz sustava odgode plaćanja trošarine, 2. uvoznik trošarinskih proizvoda, 3. proizvođač trošarinskih proizvoda izvan sustava odgode, 4. primatelj trošarinskih proizvoda već puštenih u promet u drugoj državi članici, a koje drži u komercijalne svrhe na teritoriju RH radi isporuke ili radi potrošnje. Obveznik plaćanja trošarine je i osoba koja isporučuje ili drži trošarinske radi isporuke, 5. prodavatelj iz druge države članice, odnosno njegov porezni zastupnik kod prodaje na daljinu ili primatelj trošarinskih proizvoda u RH ako prodavatelj prije otpreme proizvoda nije nadležnom tijelu prijavio i podnio instrument osiguranja plaćanja trošarine. 1.000 kg neto mase, 1.000 l pri temperaturi od 15 C, GJ energetskih proizvoda koji se koriste kao motorna goriva ili goriva za grijanje (olovni i bezolovni benzin, plinsko ulje, kerozin, ukapljeni naftni plin, teško loživo ulje, prirodni plin, ugljen i koks, biogoriva) i MWh električne energije. 423-4.300 HRK/1.000 l 100-160 HRK/1.000 kg 0-2,30 HRK/GJ 3,75-8,10 HRK/MWh 0,15 4,78 O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 131
Porez na cestovna motorna Posebni porez na motorna Fizička i pravna osoba vlasnik registriranog putničkog ili motocikla Uvoznik ili proizvođač; kupac ili stjecatelj Snaga motora i starost putničkog ili motocikla Prodajna cijena uvezenog ili proizvedenog motornog (rabljenog i novog) Za automobile: 200 1500 kn Za motocikle: 0 1200 kn 1) temeljem cijene: 0 500.000,01 kn 1%-14% 2) na dizelsko gorivo emisija CO 2 86 301 g/km 1,5% 31% 3) na benzin, ukapljeni naftni plin, prirodni plin i dizelsko gorivo s razinom emisije ispušnih plinova EURO VI emisija CO 2 91 301 g/km 1% 29% 4) obujam motora 51 1001 cm 3 2,5% 5,5% 5) razina emisije ispušnih plinova EURO III 5% EURO II 10% EURO I 15% Irska Naknada za Korisnik Zapremina motora 35-5.195 eura godišnje 2,24 Porez na registraciju motornih Namet na odlagalište otpada Namet na plastične vrećice Skladištar, uvoznik 1000 ili 1 tona goriva 50,73 587,71 eura/1000 l 52,67 176,36 eura/1000 kg 1,03 1,89 eura/gj 0,5 1 eura/mwh Registrirani vlasnik Razina emisija CO 2 i tržišna cijena 14 36% vrijednosti ili 280 720 eura (uzima se veću svotu) Upravitelj odlagališta Masa otpada u tonama 75 eura/t 0,11 Prodavatelj robe u trgovini Komad vrećice 22 centi/komad 0,03 0,22 n.p. 4,31 0,81 132 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Italija Lokalna naknada za električnu energiju Regionalna trošarina na motorno gorivo Regionalni porez na motorna Porez na javni registar motornih Porez na emisiju sumpor dioksida (SO₂) i dušik oksida (NO₂) Regionalni posebni porez na odlagališta otpada Regionalni porez za zaštitu okoliša Općinski porez na otpad i usluge Svi korisnici Potrošeni kwh električne energije 18,59 eura/1000 kwh 20,40 eura/1 000 kwh Distributer benzina Litra motornoga goriva 0,0387 eura/l n.p. Potrošač, uvoznik, distributer prirodnog plina, skladištar, vlasnik postrojenja za proizvodnju energije Prirodni plin: m 3 metana pri temperaturi 15 C i normalnom tlaku Električna energija: količina potrošene električne energije Mineralna ulja i LPG prema potrošnji Vlasnik motornog Vrsta i obujam cilindra u kubičnim centimetrima (cc), snaga motora, broj sjedala, dopuštena masa tereta, broj putnika, masa Osoba navedena na prometnoj dozvoli Osoba koja zahtijeva registraciju u registar Vrsta i kapacitet cilindra u kubičnim centimetrima (cc) 101,25 728,40 eura/1000 l 4,6 267,77 eura/1000 kg 0,09 0,34 eura/gj 12,10 22,70 eura/mwh Stopu određuju lokalne vlasti ovisno o tipu i kapacitetu. 90 110% od svote u prošloj godini, prema regionalnim propisima Vrsta, obujam Ovisna o regionalnim propisima. Pokrajinske vlasti mogu uvećati porezne stope do 30%. Upravitelj postrojenja za sagorijevanje Masa sumpordioksida i dušikoksida, u tonama (t) Upravitelj odlagališta Umnožak mase otpada u kilogramima i korektivnog koeficijenta Obveznici plaćanja drugih ekoloških poreza Vlasnik ili posjednik imovine ili otvorenog prostora na kojem se proizvodi gradski otpad. 0,03 5,27 0,2 0,92 0,20 106 209 eura/t 0,00 Najmanje 0,001 euro/kg otpada 0,02 n.p. n.p. 0,05 Porez se sastoji od dva dijela jednim se dijelom pokrivaju troškovi sakupljanja otpada, a drugim trošak pojedinačnih usluga (prirez). Određuje se prema površini imovine ili broju stanovnika zgrade. Općina određuje stope 0 O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 133
Latvija Porez na registraciju Porez na prirodne resurse Porez na poslovna motorna Porez na korištenje Porez na subvencioniranu električnu energiju Uvoznik, skladištar, ovlašteni trgovac, osoba koja unosi robu iz druge zemlje članice EU Pravna i fizička osoba na čije je ime registrirano vozilo Osoba koja ima dozvolu za obavljanje djelatnosti vađenja zaštićenih resursa, iskorištenja resursa i ispuštanja onečišćivača u okoliš; osoba koja prodaje robu štetnu za okoliš, pakira robu, te prodaje plastično, kartonsko ili papirnato posuđe za jednokratnu upotrebu; osoba koja koristi radioaktivne sastojke u obavljanju djelatnosti kojom nastaje nuklearni otpad; osoba koja u Latviji prvi puta registrira vozilo Poduzetnici ili ovisna društva iz stranih država koji imaju u vlasništvu ili posjedu automobil za prijevoz putnika. 1000 l, 1000 kg mineralnih ulja 56,91 455,32 eura/1000 l 0 161 eura/1000 kg 0,30 eura/gj 1,01 eura/mwh Emisija CO 2 (za automobile), obujam motora (za motocikle) Prirodni resursi u kubičnim metrima; voda u kubičnim metrima; otpadna voda i tvari koje zagađuju, u tonama ili kubičnim metrima; tvari koje su štetne za okoliš u kilogramima; pakiranja u kilogramima; plastične vrećice u kilogramima; radioaktivne tvari u kubičnim metrima; ugljen, koks i lignit u tonama ili gigadžulima (GJ) po toni; ugljični dioksid u tonama 0,43 7,11 eura/g CO 2 106,72 853,72 eura (ovisno o starosti ) 0,009 71.143,59 eura po jedinici resursa Automobil, ovisno o zapremini motora 27,03 56,91 eura mjesečno, ovisno o zapremnini motora Vlasnik ili posjednik Sva, osim traktora, prikolica i poluprikolica, tramvaja, trolejbusa, terenskih, snowmobila, mopeda i bicikala Prodavatelj električne energije Prihod od prodane električne energije i primljenih plaćanja za kogeneracijsku jedinicu ili instalirano električno postrojenje Automobili: 8,54 277,46 eura (ovisno o masi, kapacitetu i snazi) Autobusi i kamioni: 17,07 145,13 eura (ovisno o masi) 15% prihoda prodane električne energije od fosilnih izvora energije 10% prihoda od prodane električne energije iz obnovljivih izvora energije 4,56 0,10 0,20 0,19 0,77 n.p. 134 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Litva Ovlašteni skladištar, trgovac ili proizvođač trošarinskih proizvoda, ostale osobe 1000 l energetskog proizvoda (teška goriva, orimulzije, tekući plin tona; prirodni plin - 1000 m 3 ); tona proizvoda (ugljen, koks, lignit); MWh električne energije 21,14 579,24 LTL/1000 l 0 304,10 LTL/1000 kg 0,52 1,01 LTL/MWh 0 5,83 LTL/GJ 219,53 LTL/m 3 5,72 Porez na zagađenje Pravna i fizička osoba koja zagađuje okoliš temeljem dozvole za upotrebu prirodnih resursa i određenom razinom emisije zagađivača (iz fiksnih ili mobilnih izvora); proizvođači i uvoznici robe Porez na petrolej i prirodni plin Porez na državne prirodne resurse Luxembourg Mađarska Domaće i strane osobe koje crpe petrolej i prirodni plin Domaće i strane osobe koje crpe državne prirodne resurse na zakonom predviđen način Proizvođač, ovlašteni skladištar ili ovlašteni trgovac Osoba na čije je ime registrirano vozilo Osoba koja stavlja trošarinsku robu u opticaj Zagađivači ispušteni u okoliš; određena roba (gume, akumulatori); određena pakiranja (staklo, plastika, metal, papir) - prema kilogramu mase, veleprodajnoj cijeni ili jedinici 4 2.920.479 EUR/t 0,19 Izvađeni prirodni resursi u tonama 9 15% 0,11 Izvađeni prirodni resursi u kubičnim metrima, kilogramima ili hektarima za lovačko područje 1000 l nafte i plinskog ulja; 1000 kg teškog goriva, LPG i metana; električna energija u MWh; prirodni plin u GJ Emisija CO₂, kapacitet cilindra, masa praznog Količina energetskog proizvoda (1.000 l, 1.000 kg, GJ, MWh) Vlasnik motornog Snaga motora u KW; masa ; masa + 50% maksimalne mase tereta Određuje Vlada prema propisanom postupku. 10 516,66 eura/1000 l 5 101,64 eura/1000 kg 0,50 1 euro/mwh 0,15 0,30 eura/gj Porez se računa prema formuli kao umnožak vrijednosti emisije CO₂, faktora koji ovisi o vrsti goriva i faktora ovisnog o količini emisije CO₂ 113.555 124.200 HUF/1000 l 0 116.000 HUF/1000 kg 0 88,5 HUF/GJ 295 HUF/MWh 140 345 HUF/KW 850 1.380 HUF/100 kg 0,21 5,68 0,36 4,50 0,64 O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 135
Malta Porez na registraciju motornih Dozvola za motorna Trgovac registriran kao skladištar mineralnih ulja Proizvođač električne energije Obujam ili masa mineralnih ulja Električna energija u MWh Uvoznik motornih Vrijednost CO₂, dužina, zapremnina motora Vlasnik motornih Zapremina motora, vrsta goriva i starost Ekološki doprinos Osoba registrirana kao proizvođač Proizvodi od kojih nastaje otpad (pakiranje, litra, komad, masa) Nizozemska Porez na teška motorna Porez na osobna i motocikle Porez na vodu iz slavine Mineralna ulja: skladištar, uvoznik Energija: distributer električne energije i prirodnog plina Ugljen: ovlaštena osoba (skladištar, proizvođač) Korisnik, osoba na koju glasi registracija Osoba koja prvi put registrira osobno vozilo ili motocikl m³ ili kwh energije 1000 l ili 1000 kg mineralnih ulja 1000 kg ugljena 202,09 648,18 eura/1000 l 36 125 eura/1000 kg 0,30 eura/gj 1,5 euro/mwh Porez se računa prema formuli kojom su obuhvaćeni vrijednost CO₂, dužina i zapremnina motora 4,70 1,54 10 1.497 eura 2,11 0,01 69,88 eura po jedinici proizvoda 0,29 482,06 853,12 eura/1000 l 14,40 334,67 eura/1000 kg 0,5 119,60 eura/mwh 0,0118 0,1911 eura/m 3 Ovisno o broju osovina i eura-klasifikaciji 8 eura/dan 0,06 Neto-cijena iz kataloga, vrsta goriva, emisija CO 2 osobni automobili: 175 eura, plus dodatak koji ovisni o emisiji CO 2 9,6 37,7% neto-cijene iz kataloga kamiona i motocikla; uz uvećanja ili umanjenja Osoba na koju je vozilo registrirano Ovisno o vrsti, masi, vrsti goriva, provinciji, razdoblju plaćanja Poduzeće za opskrbu vodom Količina vode isporučena potrošačima, u m³ Porez na otpad Vlasnik poduzeća za obradu otpada ili odlagališta otpada Porez na podzemne vode Osoba koja crpi podzemne vode iz tla 4,91 0,64 232 2.344 eura/godišnje 2,20 0,333 eura/m³ isporučene vode 0,06 Masa otpada u 1000 kg 0 13 eura/1.000 kg smeća 0,01 Količina izvađene vode u m³ 0,1963 eura/m³ 0,00 136 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Njemačka Porez na zračni promet Porez na nuklearno gorivo Poljska (benzin, dizel, tekući plin, kerozin, ugljen i koks, teško uljeza loženje, prirodni plin, električna energija) Porez na transportna Trošarina na automobile Porez na energiju plaća proizvođač ili trgovac koji cijenu prevaljuje na konačnog kupca Trošarinu na električnu energiju isporučitelj prevaljuje na potrošača Litra, kilogram i MWh motornog goriva, goriva za ogrjev te ugljen i koks Dostavljena električna energija Osoba na koju je vozilo registrirano Motorno vozilo ili prikolica (prema zapremini cilindra, zagađenju i masi) Zrakoplovna poduzeća Transakcija letenja na/s njemačkog aerodroma. 46,01 721 eura/1000 l 25 180,32 eura/1000 kg 0,33 3,86 eura/gj 15,37 20,50 eura/mwh Automobili: 2 37,58 eura/100 ccm zapremnine cilindra, ovisno o gorivu Mobilne kućice: 10 40 eura/200 kg mase Ostala : 7,46 12,78 eura/ 200 kg mase 8 eura za kraća putovanja 25 eura za srednje duga putovanja 45 eura za duga putovanja Uprava nuklearne elektrane Gram nuklearnog goriva 145 eura/g 0,16 Skladištar, trgovac, uvoznik, distributer Vlasnik i korisnik transportnog Obujam konačnog proizvoda u litrama pri temperaturi od 15 C; masa konačnog proizvoda u kg, energetska snaga u gigadžulima, struja u MWh 232 1.822 PLN/1000 l 1,28 829,71 PLN/1000 kg 1,28 10,54 PLN/GJ 20 PLN/MWh Najveća dopustiva masa tereta u vozilu Određuju lokalne jedinice, uz određenje minimalne i maksimalne stope Prodavatelj, uvoznik Iznos kupoprodajne cijene umanjen za iznos PDV-a i trošarine; Pri prodaji unutar EU: iznos koji porezni obveznik plaća za automobil Pri uvozu: carinska vrijednost uvećana za iznos carine 4,41 0,80 0,09 5,72 0,18 3,1 18,6% vrijednosti automobila 0,26 O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 137
Portugal Porez na odvijanje prometa Ovlašteni skladištar, registrirani trgovac, neregistrirani trgovac, uvoznik, kupac u slučaju sudske prodaje, pojedinci i poduzeća koji povremeno, drže, prevoze ili stavljaju u optjecaj naftne i energetske Vlasnik (osoba na koju glasi registracija) 1000 kilograma ili litara proizvoda pri 15 C, gigadžul (GJ) Zapremina motora, gorivo, voltaža, starost, emisija CO₂, masa, broj osovina, sustav amortizera, snaga motora Registrirani trgovac, priznati trgovac Obujam cilindra motora, razina emisije CO₂ i ostalih emisija Rumunjska Porez na zagađenje Vlasnik motornog Obujam cilindra motora, razina emisije CO₂, starost Porez na prijevozna sredstva 90,11 617,51 eura/1000 l 15,79 265,65 eura/1000 kg 0,30 3,13 eura/gj 1 euro/mwh 5,21 0 454,06 eura/godišnje 0,77 1 206 eura/cm³ (prema obujmu cilindra motora) 4,15 193,61 eura/g/km emisije CO₂ Stopa ovisi o obujmu cilindra motora, normama zagađenja, vrsti i starosti Vlasnik prijevoznog sredstva Obujam cilindra motora ili vrsta 8 290 leia za svakih 200 cm³ obujma cilindra ili postotak kapaciteta motora Ovlašteni skladištar, ovlašteni operater, operater koji je i uvoznik, operateri koji dopremaju električnu energiju, prirodni plin, ugljen i koks krajnjim korisnicima 1000 l, 1000 kg, GJ, MWh proizvoda 1.781,07 2.327,27 lei/1000 l 0 607,70 lei/1000 kg 0,71 1,42 lei/gj 2,37 4,74 lei/mwh Porez na naftu domaće proizvodnje Ekološka biljegovina n.p. Zapremina motornog, emisija CO 2, norme onečišćenja, starost Ovlašteni opskrbljivač Tona nafte proizvedene u Rumunjskoj 18,95 lei/t (sirova nafta) 0,01 Prema posebnoj formuli određenoj propisom 0,69 0,00 0,57 6,04 n.p. 138 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Slovačka Trošarina na mineralna ulja, prirodni plin, ugljen i električnu energiju Slovenija Porez na ugljični dioksid (CO₂) Mineralna ulja: proizvođač i uvoznik, skladištar, trgovac Prirodni plin: opskrbljivač krajnjeg korisnika (proizvođač ili trgovac) Ugljen: opskrbljivač krajnjeg korisnika ili potrošač, koji proizvodi ili trguje ugljenom Električna energija: opskrbljivač krajnjeg korisnika ili potrošač, koji proizvodi ili trguje električnom energijom Pojedinac ili pravna osoba koja koristi motorno vozilo za poslovne svrhe Proizvođač, trgovac, primatelj iz drugih zemalja članica, uvoznik, pravna ili fizička osoba koja prodaje Mineralno ulje u litrama pri temperaturi od 15 C; u kilogramima (kg) ili u gigadžulima (GJ) Prirodni plin u MWh Ugljen u tonama Električna energija u MWh Obujam cilindra motora u kubičnim centimetrima; za kombi i autobus masa u tonama i broj osovina 1000 l, 1 megavatsat energetskog proizvoda Uvoznik, proizvođač, kupac goriva Osnovica poreza na izgaranje goriva je zbroj jedinica zagađenja okoliša emisijom ugljičnog dioksida. Osnovica poreza na izgaranje organskih tvari je zbroj jedinica zagađenja okoliša koje su posljedica izgaranja organskih tvari. Cijenu jedinice određuje država. Proizvođač i/ili osoba koja nabavi vozilo iz druge zemlja članice EU; uvoznik; kupac rabljenog motornog Prodajna cijena novog ; kupovna cijena koja je u skladu s vrijednostima tarife 0 182,00 eura/1000 kg 368,00 597,49 eura/1000 l 0 2,6 eura/gj 0 1,32 eura/mwh Definirane su za osobno vozilo u skladu s obujmom cilindra motora prema podacima iz dokumenata ; za kombi i autobus sukladno masi i broju osovina prema podacima u dokumentima 21 563,85 eura/1000 l 0 127,50 eura/1000 kg 0,29 2,54 eura/gj 3,05 eura/mwh 0,0144 eura po jedinici zagađivača okoliša (do 1.1.2015), 0,01728 eura po jedinici (od 6.1.2015.) 0,5 28% cijene (osobna na benzin) 1 31% cijene (osobna na dizel gorivo) 1,5 5% (motocikli) 6 18% (kamperi) 5,35 0,66 8,04 0,41 0,26 O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 139
Godišnja naknada za korištenje motornih Porez na otpad (odlagališta otpada, otpadne vode, elektronički otpad, gume i ambalažu) Španjolska Porez na na mehanički pogon Posebni porez na određena prijevozna sredstva Švedska Porez na termalni učinak nuklearnih elektrana Vlasnik Osobine : obujam motora, broj sjedala, najveća dopuštena masa, snaga motora, masa Poduzeće za otpad, poduzeća koja koriste vodu u industrijskom procesu, poduzeća koja trguju elektroničkom opremom, osoba koja trguje gumama Za ugljikovodike: proizvođač, uvoznik, skladištar, agent, porezni zastupnik Za električnu energiju: vlasnik tvornice, skladištar, obveznik plaćanja carine na uvoz, agent, porezni zastupnik Za ugljen: proizvođač unutar EU, vaditelj, uvoznik, kupac, preprodavač Jedinica zagađenja tla i zraka nastalih od otpadaka, jedinica otpadnih voda, masa elektroničke opreme, 1 kg guma, ambalaža Za ugljikovodike: obujam (1.000 litara) pri temperaturi od 15 C; masa u tonama; energetska vrijednost u gigadžulima (GJ) Za električnu energiju: cijena električne energije pomnožena s 1,05113 Za ugljen: energetska snaga u gigadžulima (GJ) Motocikli: 13 33 eura Osobni automobili: 62 565 eura Autobusi: 3,16 eura/sjedalo Kamioni: 101,94 ili 22,86 eura/t Kamioni s prikolicom: 5,37 eura/kw ili 1.019,37 eura/kamion Prikolice: 38,22 ili 19,11 eura/t 0,0022 eura/jedinica zagađenja tla 26,4 eura/jedinica otpadne vode 33,38 eura godišnje naknade uz jediničnu naknadu od 0,0017 0,0083 eura (za elektroničku opremu, gume i ambalažu) 78,71 433,79 eura/1.000 l 0 57,47 eura/1.000 kg 0 1,15 eura/gj 0,5 1 euro/mwh Vlasnik Prema kategoriji motora Ovisno o kategoriji motora 0,67 Osoba navedena u prometnoj dozvoli Ovlašteno poduzeće za upravljanje nuklearnom elektranom Za nova osnovica za obračun PDV-a ili ukupna cijena koju plaća kupac; za rabljena tržišna cijena; ovisno o emisiji CO 2 i snazi motora 0,82 0,26 3,31 0 14,75% 0,13 Termalni učinak nuklearne elektrane 12.648 SEK/MW najvišeg dopuštenog termalnog učinka (od 1.8.2014. 14.770 SEK/MW) 0,25 140 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Trošarina na ugljični dioksid Trošarina na prirodni šljunak Fizička ili pravna osoba koja u poslovanju proizvodi energiju ili isporučuje energiju koju je proizveo trećima ili nabavlja gorivo iz druge zemlje članice EU-a Fizička ili pravna osoba koja u poslovanju proizvodi i prerađuje gorivo ili skladišti gorivo te nabavlja gorivo iz druge zemlje članice EU Benzin, dizelsko ulje, kerozin, teško ulje za loženje, tekući ukapljeni plin, prirodni plin, ugljen, koks, lignit, električna energija Benzin, dizelsko ulje, loživo ulje, ostali proizvodi za ogrijev ili gorivo, fosilni ugljen u otpadu iz kućanstava ako se koristi za grijanje Vlasnik motornog Vrsta, vrsta goriva, emisija ugljičnog dioksida, masa, broj osovina Fizička ili pravna osoba koja vadi šljunak Porez na otpad Upravitelj pogona u kojem se prikuplja opasan otpad i druge vrste otpada Porez na pesticide Fizička ili pravna osoba koja u poslovanju proizvodi ili uvozi pesticide Trošarina na sumpor Porez na premiju osiguranja u prometu Velika Britanija Fizička ili pravna osoba koja u poslovanju proizvodi, prerađuje i skladišti gorivo te ga nabavlja iz druge zemlje članice EU 255 3.250 SEK/1.000 l 193,80 1.092 SEK/1.000 kg 6,80 23,50 SEK/GJ 5 294 SEK/MWh 0 3.218 SEK/1.000 l 0 3.387 SEK/1.000 kg 0 98,59 SEK/GJ Osnovni porez: 180 2.298 SEK Porez na ugljični dioksid: 11 52,1 SEK/g ugljičnog dioksida Dodatni porez: 214 564 SEK/100 kg za mase preko 900 kg Prirodni šljunak u metričkim tonama 13 SEK/t šljunka (od 1.8.2015. 15 SEK/t) Otpad u tonama (t) 500 SEK/t otpada 0,01 Pesticidi u kilogramima (kg) 30 SEK/kg pesticida (od 1.8.2015. 34 SEK/kg) Treset i gorivo u kilogramima (kg) ili kubičnim metrima (m³) 30 SEK/kg sumpora u gorivu 27 SEK/m³ u ulju na svakih 0,1% mase udjela sumpora osiguravajuće društvo premija na osiguranje u prometu 32% 0,18 n.p. Uvozna ili domaća petrolejska ulja, ugljenski katran, ugljenska ulja, škriljac, treset, ostali bitumeni i tekući ugljikovodici 0-676,70 GBP/1.000 l 0 316,10 GBP/1.000 kg 0 5,67 GBP/GJ 2,54 1,60 0,71 0,01 0,01 0,00 4,67 O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 141
- trošarina na Namet na klimatske promjene Trošarinska naknada na putovanje u zračnom prometu Porez na odlagalište otpada Namet na pijesak i šljunak Registrirani posjednik (ne mora biti vlasnik) Emisija CO 2 0 1.090 GBP, ovisno o količini emisije CO 1,03 2 Dobavljač energije Jedinica energije 0,064 0,541 penija/kwh 1,172-1,476 penija/kg Aviokompanija koja posluje na aerodromima u Ujedinjenom Kraljevstvu Let zrakoplova 13 74 GBP/let 0,48 Upravitelj odlagališta otpada Masa otpada u tonama (t) Snižena stopa 2,50 GBP/t Opća stopa 72 GPB/t Upravitelj kamenoloma Pijesak i šljunak u tonama (t) 2,00 GBP/t 0,05 n.p. - nema podatka, Izvor: European Commission, Taxes in Europe«, Database, dostupno na: http://ec.europa.eu/taxation_customs/tedb/taxsearch.html Preuzeto iz baze koju je za potrebe Porezne uprave izradio i održava Institut za javne financije, Zagreb 0,11 0,19 142 POREZNI VJESNIK 6/2016.
Zaključak i prijedlozi poboljšanja Zaštita okoliša jedan je od problema izravno povezan s opstankom čovječanstva, a za očuvanje okoliša provodi se različite mjere smanjenje emisije štetnih tvari u vodu i zrak. Uvođenje ekoloških poreza je potreban, ali ne i dovoljan uvjet za očuvanjnje okoliša. Nužno je i razvijanje svijesti o zagađenju okoliša tako da se problem zaštite okoliša uzdiže na međunarodnu razinu. Rješavanje ovog problema može biti uspješno samo ako veći broj država donese i dosljedno provede nužne mjere i postupke. Devedesetih godina prošlog stoljeća većina je zemalja veću zaštitu okoliša poticala uvođenjem ekoloških poreza u različitim oblicima. Povijest pokazuje kako ne prihvaćamo olako velike promjene, osobito ako narušavaju naša prihvaćena vjerovanja. Općenito je potrebna kriza da bi se savladalo otpore. Izazovi održivosti, posebice klimatskih promjena, imaju obilježja koja naša uobičajena protivljenja prema prošlosti čine dubljima i trajnijima. To je ogroman izazov širine ukupnog sustava što utječe na svaku osobu i svaku zemlju, i zahtijeva mnogostruke promjene u svakom aspektu života i društva. Upitnima istodobno postaju mnoga temeljna vjerovanja o gospodarskom rastu i tržišnoj ekonomiji te ugrožavaju neke vrlo moćne interese. Sve to produbljuje otpor donositelja odluka, a ponekad i stanovništva. Nažalost, to znači kako kriza mora biti vrlo velika i posve neporeciva prije negoli se na nju odgovori. Taj je problem ujedno neuobičajen u tome što utjecaji vremenski zaostaju za uzrocima. Sadašnje globalno zagrijavanje, na primjer, prouzročeno je emisijama CO 2 unatrag petnaestak godina. Kada, dakle, ozbiljnost krize primora na promjene, također se pretvara u nezaustavljivu snagu, a učinak će biti znatno štetniji, jer će se njezini utjecaji nastaviti pogoršavati još dugo prije nego što počne djelovati na njezine uzroke. Zbog toga je vrlo važno da svi narodi svijeta hitno usmjere veću pozornost problemima očuvanja okoliša, napose zagrijavanja, i razviju održiviji način stvaranja bogatstva, sukladno prirodnome okolišu, dok je još moguće poduzeti nešto na razuman i uredan način. Kako smo pokazali u tekstu, mnogo zemalja sa velikim uspjehom to čini uz primjenu ekoloških poreza. Pritom je veoma važno kakva će biti regulativa, hoće li se smanjiti subvencije za etanol i hoće li se uvesti porez na naftu i benzin, kako bi se očuvalo konkurentnost etanola. Nužna je određena sigurnost na strani poticaja i na strani tržišta, jer je riječ o višegodišnjim ogromnim ulaganjima kakva trebaju dugo razdoblje za povrat, s tim da uspjeh nije uvijek zajamčen. Među brojnim instrumentima što ih se primjenjuje radi zaštite okoliša ekološki porezi se pojavljuju kao jedan od fiskalnih instrumenta koji bi trebali utjecati na smanjenje i ograničenje potrošnje energije iz potrošnih izvora, te tako smanjiti zagađenost okoliša. Korist od ekoloških poreza može biti dvostruka: zaštita okoliša, te dijelom smanjenje poreznog opterećenja drugim porezima. Stoga bi svaka država trebala poticati uvođenje i primjenu takvih poreza kao i drugih instrumenata politike zaštite okoliša, u prvom redu zbog potrebe i važnosti očuvanja zdrava čovjekova okoliša. Europska unija i OECD definirali su ekološki porez kao oblik poreza u kojeg je porezna osnovica izražena u fizičkim jedinicama materije i dokazan je njezin negativan utjecaj na okoliš. Pokazali smo kako se ekološki porezi u EU dijele u tri osnovne kategorije: porezi na energente, transport, onečišćenje i prirodne izvore, od kojih se najveće prihode ubere iz poreza na energente. Iako bi ekološki porezi trebali biti sve zastupljeniji, nažalost nije tako, i neposredno ovisi o nacionalnim politikama. Stoga, usprkos gotovo općoj suglasnosti o mogućoj i nužnoj zaštiti okoliša uporabom ekoloških poreza, ni na razini EU-a još nije postignuta usklađenost poreznih stopa, kako bi se stvari pokrenulo s mrtve točke. O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 143