HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE HO CIRED 1. savjetovanje Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008. SO1 17 Zdenko Balaž, dipl. ing. Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb Zdenko.Balaz@hac.hr prof. dr. Rino Luci Sveu ilište u Splitu, FESB rlucic@fesb.hr prof. dr. Slavko Vujevi Sveu ilište u Splitu, FESB vujevic@fesb.hr PROBLEMI U ELEKTROENERGETSKOM NAPAJANJU TUNELA SVETI ROK SAŽETAK Za potrebe elektroenergetskog napajanja Tunela Sveti Rok izgra ene su TS 35 / 20 (10) kv Obrovac i TS 35 / 20 kv Sveti Rok. One pripadaju dvama me usobno razdvojenim distribucijskim podru jima. U radu su opisani neki od problema elektroenergetskog napajanja Tunela Sveti Rok. Jedan od važnih problema je kapacitivni karakter mreže uslijed dominantnog udjela kabelskih vodova na 20 kv naponskom nivou. To može uzrokovati ozbiljne probleme kod isklapanja struja jednopolnog kvara. Drugi važni problemi su bili gra evinski propusti u izgradnji pripadnih elektroenergetskih objekata. Stoga je nedugo nakon puštanja tunela u rad došlo do havarije na 35 kv sklopnom postrojenju TS 35 / 20 (10) kv Obrovac. Tijekom sanacije i obnove postrojenja provedena su i visokonaponska mjerenja sklopnih prenapona u 35 kv postrojenju TS 35 / 20 (10) kv Obrovac kojom su prilikom izmjerene visoke vrijednosti sklopnih prenapona. Klju ne rije i: elektroenergetsko napajanje, tunel, kabelski vod, kapacitivno optere enje, sklopni prenaponi PROBLEMS ASSOCIATED WITH POWER SUPPLY OF SVETI ROK TUNNEL SUMMARY Two transformer stations TS 35 / 20 (10) kv Obrovac and TS 35 / 20 kv Sveti Rok have been built in order to facilitate the electrical power supply of Sveti Rok Tunnel. They belong to two mutually distinct distribution networks. Some of the problems associated with a power supply of Sveti Rok Tunnel have been addressed in this paper. One of the main problems is associated with a fact that considered distribution network operates under capacitive loads, due to the dominant influence of cable network at 20 kv level. This can cause significant problems associated with a circuit breaker tripping of single-pole short circuit currents. Other significant problems were associated with transformer station construction deficiencies. Hence, short after the tunnel was put into operation, damage on the 35 kv level of the TS 35 / 20 (10) kv Obrovac has been observed. During the sanation and reconstruction of the mentioned transformer station, high voltage measurements of switching overvoltages were conducted with recorded high values. Key words: electrical power supply, tunnel, cable network, capacitive load, switching overvoltages 1
1. UVOD Posljednjih je godina ubrzana izgradnja mreže autocesta diljem Republike Hrvatske (Slika 1.). Sa stanovišta elektrotehni ke struke, važno je to što su suvremene autoceste zna ajna trošila elektri ne energije. Stoga treba ozbiljno pristupiti planiranju, izgradnji i održavanju dijela elektroenergetske mreže namijenjenog napajanju autocesta. Dakle, izgradnja autoceste zahtijeva zna ajnu nadogradnju i preinaku distribucijske i prijenosne mreže elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske. Duž autoceste postoji niz razli itih trošila, a me u njima se po svojoj zahtjevnosti isti u višekilometarski tuneli, koji zahtijevaju posebno rješenje priklju ka na distribucijsku mrežu zbog relativno velike potrošnje elektri ne energije te zbog zahtijevane pove ane pouzdanosti napajanja. Na autocesti A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, svojom duljinom pa time i potrošnjom elektri ne energije, isti e se Tunel Sveti Rok, koji je prvi ve i tunel priklju en na elektroenergetski sustav Hrvatske elektroprivrede. Slika 1. Mreža autocesta u Republici Hrvatskoj 2. ELEKTROENERGETSKO NAPAJANJE TUNELA SVETI ROK Tunel Sveti Rok ima ukupnu duljinu 5,67 km i opremljen je ure ajima koji su zna ajna trošila elektri ne energije. U kona nici e tunel imati dvije cijevi, od kojih je jedna cijev u uporabi, dok je opremanje druge cijevi u tijeku. Planirano je da se kroz tunel pusti dvocijevni promet za slijede u turisti ku sezonu, 2009.. Sigurno i pouzdano napajanje Tunela Sveti Rok elektri nom energijom osigurano je dvostranim napajanjem na razini srednjenaponske mreže [1]. Ovakvo rješenje osigurava raspoloživost potrebne elektri ne snage i energije u svim pogonskim stanjima s naglaskom na slu ajeve u kojima dolazi do prekida napajanja s bilo koje od dvije strane. U takvim slu ajevima, bit e potrebno privremeno daljinski isklju ivati ona trošila ijim se isklju enjem ne e ugroziti sigurnost ljudi i prometa. Pri izboru optimalnog rješenja, važan kriterij je zadovoljenje kvalitete elektri ne energije, odnosno kvalitete napona. Jednopolna shema napajanja Tunela Sveti Rok prikazana je na Slici 2., dok je na Slici 3., tako er, prikazano napajanje Tunela Sveti Rok s mogu noš u uvida u uklju enost distribucijskih i prijenosnih podru ja u elektroenergetsko napajanje Tunela Sveti Rok. 2
Slika 2. Jednopolna shema napajanja Tunela Sveti Rok 3
4 Slika 3. Dvostrano elektroenergetsko napajanje Tunela Sveti Rok iz dviju elektrodistribucija
Za potrebe elektroenergetskog napajanja trošila u Tunelu Sveti Rok, odnosno na dionici autoceste vor Sveti Rok - Tunel elinka bilo je potrebno provesti sljede e radnje: a) rekonstrukciju pojne to ke sa sjeverne strane tunela - postoje e TS 110 / 35 kv Gra ac b) rekonstrukciju pojne to ke s južne strane tunela - postoje e TS 110 / 35 kv Obrovac c) rekonstrukciju postoje e TS 35 / 10 kv Li ko Cerje u TS 35 / 10 (20) kv Li ko Cerje (sjeverna strana tunela) d) izgradnju nove trafostanice na sjevernoj strani tunela TS 35 / 20 kv Sveti Rok s dvostrukim 35 kv priklju kom iz TS 110 / 35 kv Gra ac: jedan direktni 35 kv kabelski vod i jedan 35 kv kabelski vod do vora Sveti Rok te dalje spoj nadzemnim vodom na TS 35 / 10 (20) kv Li ko Cerje, koja je postoje im 35 kv zra nim vodom vezana do pojne TS 110 / 35 kv Gra ac e) rekonstrukciju zra nog voda 35 kv od TS 110 / 35 kv Gra ac preko TS 35 / 10 kv Li ko Cerje do vora Sveti Rok te polaganje 35 kv kabelskog voda od vora Sveti Rok do TS 35 / 20 kv Sveti Rok f) polaganje novog 35 kv kabelskog voda izme u TS 35 / 20 (10) kv Obrovac i TS 35 / 20 kv Sveti Rok g) izgradnju ukupno 14 transformatorskih stanica nazivnog omjera transformacije 20 / 0,4 kv: unutar samog tunela ukupno 6 trafostanica (svaka 2 x 630 kva), te izvan tunela sa sjeverne strane ukupno 3 trafostanice i izvan tunela s južne strane ukupno 5 trafostanica Svaka unutartunelska trafostanica projektirana je i opremljena tako da zadovolji potrebe za elektri nom energijom i na razini kona ne izgra enosti tunela. To zna i da e u prvoj fazi po jedan transformator u unutartunelskim trafostanicama biti isklju en, a kod izgradnje druge cijevi tunela, unutartunelske transformatorske stanice bit e u pogonu s obadva energetska transformatora. Trošila u Tunelu Sveti Rok mogu e je napajati na više razli itih na ina: a) sva trošila iz TS 35 / 20 (10) kv Obrovac, odnosno iz Elektre Zadar b) sva trošila iz TS 35 / 20 kv Sveti Rok, odnosno iz Elektrolike Gospi c) jedan dio trošila iz TS 35 / 20 (10) kv Obrovac, a drugi dio trošila iz TS 35 / 20 kv Sveti Rok Uobi ajena je prva navedena varijanta napajanja trošila Tunela Sveti Rok, a prespajanje napajanja provodi se u TS 4 Sveti Rok, koja se nalazi unutar Tunela Sveti Rok. To zna i da se u TS 4 Sveti Rok, na njenim 20 kv sabirnicama, može po potrebi izvršiti spajanje distribucijskih mreža Elektre Zadar i Elektrolika Gospi, no za to moraju biti ostvareni odre eni preduvjeti. 3. PROBLEMI U ELEKTROENERGETSKOM NAPAJANJU TUNELA SVETI ROK 3.1. Havarija u TS 35 / 20 (10) kv Obrovac Do poreme aja u opskrbi elektri nom energijom Tunela Sveti Rok došlo je nakon niza havarija u 35 kv postrojenju TS 35 / 20 (10) kv Obrovac, uzrokovanih vanjskim prenaponom: a) dana 1. listopada 2003. godine došlo je do kvara na uklopljenom prekida u u vodnom 35 kv polju =H5, koji je na impuls zaštite od elektri nog luka isklopio b) dana 1. studenoga 2003. godine u 7:52 sati došlo je do eksplozije prekida a 35 kv u vodnom polju =H6 c) dana 2. studenog 2003. godine u 2:05 sati došlo je do eksplozije prekida a 35 kv u vodnom polju =H2 Polje =H5 je trafo polje 35 kv energetskog transformatora 35 / 20 kv, 8 MVA i Dyn5. Polja =H2 i polje =H6 jesu vodna polja 35 kv na koja su priklju eni kabelski vodovi 35 kv iz TS 110 / 35 kv Obrovac (Slika 4.). Duljina ovih kabelskih vodova je manja od 50 m. 3.2. Sanacija i puštanje u pogon TS 35 / 20 (10) kv Obrovac Od strane Hrvatskih autocesta d.o.o., Zagreb imenovano je Stru no povjerenstvo za utvr ivanje uzroka poreme aja u opskrbi elektri nom energijom Tunela Sveti Rok te na ina sanacije, prijedloga ispitivanja i puštanja u pogon. Neki od lanova tog Stru nog povjerenstva su autori ovog rada. Stru no povjerenstvo je utvrdilo da je do havarije došlo prvenstveno zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta u kojima je radilo postrojenje, a to su: 5
a) mikroklima u TS 35 / 20 (10) kv Obrovac je u trenutku havarije bila neadekvatna; prilikom evida uo eno je orošavanje elemenata postrojenja b) prodor vode u postrojenje na katu i u prizemlju zgrade (kabelski prostor) TS 35 / 20 (10) kv Obrovac Osim nepovoljnih klimatskih uvjeta, nepovoljna je okolnost to što TS 35 / 20 (10) kv Obrovac radi u izrazito kapacitivnom režimu, što je posljedica trenutnog stanja tereta. To predstavlja otežavaju u okolnost u smislu nastanka visokih prenapona. TS 35 / 20 (10) kv Obrovac je, nakon sanacije, dana 14. velja e 2004. godine ponovno puštena u pogon. Prije toga su poduzete sljede e mjere: a) zamijenjeni su svi sklopni blokovi na 35 kv strani TS 35 / 20 (10) kv Obrovac te su detaljno iš eni svi sklopni blokovi na 20 kv strani TS 35 / 20 (10) kv Obrovac b) osigurani su znatno povoljniji mikroklimatski uvjeti tako što su ugra eni grija i i isušiva i u kabelskom prostoru i na katu, te je gra evinskim zahvatom onemogu en daljnji prodor vode ispod ulaznih vrata TS 35 / 20 (10) kv Obrovac Važno je istaknuti da novougra eni sklopni 35 kv blokovi imaju u potpunosti iste zna ajke kao i prethodno ugra eni sklopni blokovi. Radi pouzdanog elektroenergetskog napajanja trošila Tunela Sveti Rok, poboljšani su mikroklimatski uvjeti i u TS 35 / 20 kv Sveti Rok (sjever), koji su prije toga, tako er, bili nezadovoljavaju i. 3.3. Mjerenje sklopnih prenapona u TS 35 / 20 (10) kv Obrovac Karakter optere enja TS 35 / 20 (10) kv Obrovac je izrazito kapacitivan. Održavanje kvalitete opskrbe elektri nom energijom iz mreže uvjetuje nadležno distribucijsko podru je Hrvatske elektroprivrede. Prema izmjerenim podacima [2], kapacitivni faktor snage je vrlo malen i iznosi oko 0,25. To zna i da je iznos jalove snage gotovo jednak iznosu prividne snage, što je vrlo nepovoljno za rad sklopnog postrojenja, odnosno za rad samog prekida a. Stoga je bilo potrebno izvršiti mjerenje prijelaznih stanja izazvanih sklopnim operacijama (uklapanje i isklapanje prekida a) u 35 kv postrojenju TS 35 / 20 (10) kv Obrovac. Prema programu ispitivanja prijelaznih stanja [3], provedeno je mjerenje sklopnih prenapona u TS 35 / 20 (10) kv Obrovac [4]. U TS 35 / 20 (10) kv Obrovac mjereni su sklopni prenaponi koji nastaju uslijed sklapanja vakuumskog prekida a (uklopa / isklopa) u 35 kv postrojenju. U 35 kv postrojenju u TS 35 / 20 (10) kv Obrovac nalazi se ukupno 6 polja: a) dva vodna polja iz TS 110 / 35 kv Obrovac (polja =H2 i =H6) b) dva trafo polja s transformatorima 35 / 21 (10,5) kv (polja =H3 i =H5) c) jedno vodno polje za napajanje TS 35 / 20 kv Sveti Rok (polje =H1) d) jedno mjerno polje (polje =H4) U polju =H3 odspojen je transformator koji se trenutno ne koristi i na njegovo mjesto su spojena tri kapacitivna djelila za mjerenje napona na 35 kv sabirnicama (Slika 4.). Cilj ovog mjerenja bio je utvr ivanje iznosa prenapona koji se javljaju kod sklapanja prekida a u 35 kv postrojenju u realnim pogonskim uvjetima, odnosno kod realnog optere enja kojeg je tijekom mjerenja bilo mogu e ostvariti. Prilikom izrade plana mjerenja i njegove provedbe, nastojalo se održati nesmetani rad Tunela Sveti Rok te održati nesmetano elektroenergetsko napajanje lokalnog podru ja. Sklopni 35 kv blokovi su tipa BVK 38-630, tvrtke Kon ar. Njihov stupanj izolacije jest 38 Si 70 / 170. To zna i da je najve a efektivna vrijednost linijskog napona, nazivne frekvencije, sklopnih 35 kv blokova u stacionarnom pogonu iznosi 38 kv. Nadalje efektivna vrijednost nazivnog kratkotrajnog (60 s) podnosivog izmjeni nog napona, nazivne frekvencije, iznosi 70 kv, dok nazivna vršna vrijednost podnosivog atmosferskog napon oblika 1,2/50 s iznosi 170 kv. Faktor prenapona može se opisati pomo u sljede eg izraza: k U U s s p 1,225 (1) 2 Um Um 3 gdje je U s vršna vrijednost faznog sklopnog prenapona, dok je U m 38 kv najve a efektivna vrijednost linijskog pogonskog napona pripadne opreme. 6
iznosi: Slika 4. Jednopolna shema 35 kv postrojenja TS 35 / 20 (10) kv Obrovac prilago ena za mjerenje sklopnih prenapona Prema prethodno navedenim podacima sklopnih 35 kv blokova, koeficijent dopustivog prenapona k pd U U w m 3 70 38 3 3,19 gdje je U w 70 kv efektivna vrijednost nazivnog podnosivog izmjeni nog napona opreme, nazivne frekvencije (50 Hz), trajanja 60 s. Prenaponi su mjereni na 35 kv sabirnicama za 10 razli itih konfiguracija, odnosno za 8 razli itih pogonskih stanja elektroenergetskog napajanja i konzuma. Ukupan broj konfiguracija je za dva ve i od ukupnog broja pogonskih stanja zato što su u dva navrata korištena oba 35 kv prekida a (=H2 i =H6) tijekom manipulacija. Tijekom mjerenja sklapani su 35 kv prekida i u poljima =H1, =H2, =H5 i =H6 TS 35 / 20 (10) kv Obrovac te 35 kv prekida u polju RHE Velebit u TS 110 / 35 kv Obrovac. Tijekom mjerenja maksimalna vrijednost faznog napona mreže iznosila je 29,6 kv. Najve i prenaponi su izmjereni prilikom sklapanja prekida a u poljima =H2 i =H6 na 35 kv vodu prema TS 110 / 35 kv Obrovac i to kod izrazito kapacitivnog optere enja. Najve a vršna vrijednost faznog prenapona iznosa 138 kv izmjerena je prilikom uklopa prekida a u jednoj od faza polja =H2 kod kapacitivnog optere enja u iznosu od 0,94 MVAr po fazi, uz faktor snage 0,3. (Slike 5. i 6.). U tom najnepovoljnijem slu aju, faktor prenapona izra unat prema izrazu (1) iznosi: k p Us 138 1,225 1,225 4,45 (3) U 38 m (2) 7
što je znatno ve i iznos od dopustivog faktora prenapona k pd 3, 19 izra unatog prema izrazu (2). To zna i da je prilikom najnepovoljnijeg uklopa 35 kv prekida a u polju =H2 izmjerena vrijednost prenapona koja je za 39,5 % ve a od dopustivog iznosa prenapona. Slika 5. Napon kod uklopa prekida a u polju =H2 - najnepovoljniji slu aj tijekom mjerenja Slika 6. Napon kod uklopa prekida a u polju =H2 - najnepovoljniji slu aj tijekom mjerenja Radi jasno e, treba istaknuti da Slika 5. i Slika 6. prikazuju isti naponski signal, ali se razlikuju po izboru korištenog vremenskog prozora. U takvim vrlo nepovoljnim uvjetima izrazito kapacitivnog optere enja kakvi su bili tijekom mjerenja, Tunel Sveti Rok radi i danas. To zna i da treba što prije utjecati na uo ene nedostatke, 8
odnosno poboljšati faktor snage u normalnom pogonu tako da kod uklopa 35 kv prekida a faktor prenapona bude manji od dopustivog faktora prenapona. 3.4. Nadležnost pogona i upravljanja elektroenergetskim postrojenjima Nakon provedenog tehni kog pregleda i dobivene uporabne dozvole, nužno je završiti zapo etu primopredaju elektroenergetskih objekata izme u Hrvatskih autocesta i Hrvatske elektroprivrede, koja je dogovorena na nivou uprava. Pritom treba izme u Hrvatskih autocesta i Hrvatske elektroprivrede usuglasiti procedure rukovanja te posvetiti punu pažnju pogonu i održavanju elektroenergetskih postrojenja. Potrebno je što prije u potpunosti definirati pogon i nadležnost upravljanja elektroenergetskim postrojenjima tako da bude osigurano pouzdano napajanja elektri nom energijom kako Tunela Sveti Rok tako i ostalih potroša a lokalne distribucijske mreže Hrvatske elektroprivrede, za koje je predvi eno napajanje iz novoizgra enih trafostanica. U tom smislu treba što prije završiti postupak primopredaje elektroenergetskih postrojenja Hrvatskoj elektroprivredi te u potpunosti definirati i staviti u funkciju sustav daljinskog vo enja. U cilju uspostave kvalitetnog vo enja pogona napajanja Tunela Sveti Rok, potrebno je s predstavnicima Hrvatske elektroprivrede utvrditi i konstatirati stanje opreme u napojnoj mreži Hrvatske elektroprivrede, koja je u izravnoj vezi s napajanjem potroša a Hrvatskih autocesta, kao i me usobne aktivnosti za podržavanje takvog pogona. S obzirom na trenutno stanje Hrvatskih autocesta kao potroša a elektri ne energije, potrebno je, radi postizanja sigurnog napajanja Tunela Sveti Rok, odmah zapo eti s postupcima preventivnog i teku eg održavanja, što uklju uje primjenu programa i planova preventivnog, interventnog i teku eg održavanja kao i ure enja stanja pogona. 3.5. Završetak opremanja druge tunelske cijevi Prije no što zapo ne primopredaja elektroenergetskih objekata izme u Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatske elektroprivrede d.d., vjerojatno e biti dovršeno kompletno opremanje tunela Sveti Rok za dvocijevni promet. Kao što je ve istaknuto, planirano je puštanje u promet i druge tunelske cijevi za turisti ku sezonu 2009. Kompletan završetak i opremanje obiju tunelskih cijevi povla i za sobom kona no rješenje elektroenergetskog napajanja, što obuhva a i polaganje 35 kv kabela izme u TS 110 / 35 kv Gra ac i TS 35 / 20 kv Sveti Rok. Utjecaj kabelskih vodova na pogon elektroenergetskog sustava, obra en je u ovom radu. Me utim, u razmatranju e trebati uzeti i nove kilometre kabelskih vodova, što e sigurno imati utjecaj na karakter trošila. Procjenjuje se da e u novim pogonskim uvjetima dvocijevnog prometa kroz Tunel Sveti Rok biti uklju eno manje ventilatora u obje cijevi, nego što je danas kad je promet jednocjevni. Pritom treba uzeti u obzir elektromotorne pogone ventilatora, što e tako er imati utjecaj na karakter trošila. 4. ZAKLJU AK Ubrzana izgradnja mreže autocesta u Republici Hrvatskoj imala je za posljedicu izgradnju i rekonstrukciju dijela elektroenergetskog sustava koji se, osim za napajanje elektroenergetskih objekata Hrvatskih autocesta, koristi i za napajanje doma instava lokalne distribucije Hrvatske elektroprivrede. Najve a trošila duž autoceste su višekilometarski tuneli, koji zahtijevaju posebno rješenje priklju ka na distribucijsku mrežu zbog relativno velike potrošnje elektri ne energije te zbog zahtijevane pove ane pouzdanosti napajanja. Na autocesti A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, za potrebe elektroenergetskog napajanja Tunela Sveti Rok, koji je prvi ve i tunel priklju en na elektroenergetski sustav Hrvatske elektroprivrede, izgra ene su dvije nove trafostanice TS 35 / 20 (10) kv Obrovac i TS 35 / 20 kv Sveti Rok. One pripadaju dvama me usobno razdvojenim distribucijskim podru jima, ali problemi pogona Tunela Sveti Rok i ostalih trošila su zajedni ki. Do poreme aja u opskrbi elektri nom energijom Tunela Sveti Rok došlo je nakon niza havarija u TS 35 / 20 (10) kv Obrovac u listopadu 2003. godine. Nakon otklonjenih gra evinskih propusta, i dalje ostaje otvoren problem izrazito kapacitivnog karaktera tereta, što je posljedica dominantnog udjela kabelskih vodova na 20 kv naponskom nivou. To može uzrokovati ozbiljne probleme kod isklapanja struja jednopolnog kvara. 9
Tijekom sanacije i obnove postrojenja TS 35 / 20 (10) kv Obrovac, izvršena su visokonaponska mjerenja sklopnih prenapona u 35 kv postrojenju TS 35 / 20 (10) kv Obrovac te su pritom izmjerene vrlo visoke vrijednosti sklopnih prenapona. Najve a vrijednost prenapona izmjerena je prilikom uklopa 35 kv prekida a u vodnom polju TS 35 / 20 (10) kv Obrovac, koja je za 39,5 % ve a od dopustivog iznosa prenapona. U vrlo nepovoljnim uvjetima izrazito kapacitivnog optere enja kakvi su simulirani tijekom mjerenja, Tunel Sveti Rok radi i danas, a to zna i da treba što prije ukloniti uo ene nedostatke, odnosno poboljšati faktor snage u normalnom pogonu tako da kod uklopa 35 kv prekida a prenapon bude manji od dopustivog prenapona. LITERATURA [1] Z. Balaž, "Primjena strane legislative u rješenjima napajanja elektri nom energijom Tunela Sveti Rok", Hrvatske autoceste d.o.o., Pore, ožujak 2003. [2] "Elaborat s grafi kim prikazom mjerenja - snimanje stanja konzuma na Tunelu Sveti Rok", EL TIM d.o.o. - Zadar, Zagreb, prosinac 2003. [3] I. Saraj ev, S. Vujevi, R. Luci, "Program ispitivanja prijelaznih stanja u postrojenju 35 kv u TS 35 / 20 (10) kv Obrovac, Sveu ilište u Splitu, FESB, Zavod za elektroenergetiku, Split, 2004. [4] S. Gazivoda, S. Rožankovi, I. Nuji, "Mjerenje sklopnih prenapona u TS 35 / 20 (10) kv Obrovac", Kon ar - Zagreb, Visokonaponski laboratorij, Zagreb, velja a 2005. 10