SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Marta Vejmelka STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET STARTUP U EUROPSKOJ UNIJI DIPLOMSKI RAD Predmet: Mikrosustav EU Mentor: dr.sc, Vinko Kandžija Student:: Marta Vejmelka Studijski smjer: Međunarodno poslovanje JMBAG: 0081122278 Rijeka, kolovoz 2014. 2
SADRŽAJ 1. UVOD... 5 1.1. Problem i predmet istraživanja... 5 1.2. Radna hipoteza... 5 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja... 5 1.4. Znanstvene metode... 6 1.5. Struktura rada... 6 2. TEORIJSKA I ZAKONODAVNA ZASNOVANOST STARTUP PODUZEĆA... 8 2.1. Definicija startup poduzeća... 8 2.2. Specifičnosti poslovanja startup poduzeća... 10 2.3. Zakonska regulativa startup poduzeća... 11 2.3.1. Europska povelja o malim poduzećima... 11 2.3.2. Akt o malom poduzetništvu... 13 2.3.3. Europa 2020... 14 3. UTJECAJ PODUZETNIČKE KLIME NA RAZVOJ STARTUP PODUZEĆA... 16 3.1. Važnost poduzetništva za gospodarstvo... 16 3.2. Ključne politike EU za razvoj malog i srednjeg poduzetništva... 19 3.2.1. Razvoj poduzetničke politike u EU... 20 3.3. Startup u Europskoj uniji... 21 3.3.1. Administrativne procedure osnivanja poduzeća... 23 3.4. Financiranje startup poduzeća u Europskoj uniji... 26 3.4.1. Strukturni fondovi... 26 3.4.2. Programi EU... 27 4. BILANCA STARTUP PODUZEĆA U EUROPSKOJ UNIJI... 33 4.1. Značaj malih i srednjih poduzeća za gospodarstvo EU... 33 4.1.1. Statistika poduzetništva u Europskoj uniji... 33 4.2. Statistika startup poduzeća u Europskoj uniji... 37 5. DETERMINANTE RAZVOJA STARTUP PODUZEĆA U EU... 45 5.1. Opće okruženje razvoja poduzetništva... 45 3
5.1.1. Političko okruženje... 46 5.1.2. Ekonomsko okruženje... 47 5.1.3. Kulturno okruženje... 48 5.1.4. Tehnološko okruženje... 49 5.1.5. Pravno okruženje... 50 5.2. Unutarnji čimbenici razvoja poduzetništva... 50 5.2.1. Regulatorno okruženje... 50 5.2.2. Tržište rada... 52 5.2.3. Porezi... 53 6. PERSPEKTIVE STARTUP PODUHVATA U RAZVOJU PODUZEĆA EU... 55 6.1. Izazovi europskog poduzetništva... 55 6.2. Budućnost europskog poduzetništva... 58 6.3. Konkurentnost europskih u odnosu na američka startup poduzeća... 62 7. ZAKLJUČAK... 64 LITERATURA... 68 POPIS GRAFIKONA... 72 POPIS TABLICA... 72 4
1. UVOD Jedan od ciljeva stvaranja Europske unije bio je mogućnost konkuriranja država Europe rastućim gospodarstvima u svijetu. Ova je težnja nastavljena sve do danas, ali su uvjeti natjecanja na svjetskoj sceni promijenjeni razvojem globalne ekonomije u zadnjim desetljećima, stvaranjem novih polova razvoja u svijetu te velikom brzinom tehnološkog razvoja. Kako bi se Europska unija uspješno natjecala sa svjetskim gospodarstvima potrebno je razvijati pametnu poduzetničku politiku koja će stvarati povoljne tržišne uvjete poduzećima koja su već izašla na tržište, ali i potaknuti nove poduzetnike u razvoju njihovih ideja. 1.1. Problem i predmet istraživanja Uočivši važnu ulogu poduzetništva u gospodarstvu Europske unije te važnost uvođenja inovacija na tržište, u okviru te problematike postavljen je problem istraživanja: relevantnost poduzetničke politike Europske unije u vrijeme globalne gospodarske krize. Predmet istraživanja jesu startup poduzeća u Europskoj uniji, specifična vrsta poduzeća kao jedan od instrumenata u borbi protiv svjetske ekonomske krize. 1.2. Radna hipoteza Sukladno problemu i predmetu istraživanja diplomskog rada, postavljena je radna hipoteza koja glasi: moguće je dokazati kako je Europska unija svojom poduzetničkom politikom, strateškim dokumentima i različitim načinima financiranja poduzetništva pokretač novih poduzetničkih pothvata u zemljama članicama Europske unije s obzirom na prilike izazvane svjetskom ekonomskom krizom. 1.3. Svrha i ciljevi istraživanja Svrha istraživanja je pokazati stanje startup poduzeća u Europskoj uniji te kako startup poduzeća utječu na smanjivanje negativnih utjecaja svjetske krize i razvoj gospodarstva Europske unije. Ciljevi istraživanja je istražiti elemente poduzetničke politike koji utječu na startup poduzeća u Europskoj uniji te istražiti kojim sve instrumentima Europska unija može pridonijeti boljoj 5
poduzetničkoj klimi. Kako bi se došlo do ciljeva istraživanje potrebno je dati odgovore na slijedeća ključna pitanja: - Koje su temeljne odrednice poduzetničke politike Europske unije i koji su njezini ciljevi? - Kakvo je stanje poduzetništva u Europskoj uniji? - Što su startup poduzeća? - Koje su prepreke, a koje prednosti europskog poduzetništva? 1.4. Znanstvene metode Tijekom proučavanja problema i predmeta istraživanja korištene su različite metode znanstvenog istraživanja koje su omogućile dokazivanje hipoteze. Znanstvene metode korištene pri izradi ovog rada su slijedeće: metoda analize i sinteze, metoda deskripcije, metoda dokazivanja i komparativna metoda. 1.5. Struktura rada Rad je sastavljen od sedam međusobno povezanih cjelina. U uvodnom dijelu rada predstavio se problem i predmet istraživanja, iznesena je radna hipoteza te svrha i ciljevi istraživanja, navedene su korištene znanstvene metode i objašnjena struktura rada. Drugo poglavlje govori o teorijskoj i zakonodavnoj zasnovanosti startup poduzeća. Teorijski je određen pojam startup poduzeća. Objašnjene su i temeljne politike Europske unije koje se odnose na startup. Treće poglavlje govori više o utjecaju poduzetničke klime na razvoj startup poduzeća, administrativnim procedurama pokretanja poduzeća u Europskoj uniji te je skrenuta pažnja na sve pozitivne i negativne segmente pokretanja poduzeća. Također, razjasnile su se različite vrste i mogućnosti financiranja startup poduzeća. Četvrto poglavlje statistički prikazuje stanje poduzetništva i startup -a u Europskoj uniji. U petom poglavlju detaljnije se opisuju determinante, odnosno vanjski i unutarnji elementi koji utječu na razvoj poduzetništva. 6
U šestom poglavlju predstavili su se učinci poduzetničke politike Europske unije na startup poduzeća. Izloženi su i izazovi i perspektive startupa u Europskoj uniji. U poslijednjem poglavlju, zaključku, sintetizirani su rezultati istraživanja, dani su odgovori na ključna pitanja te je dan sud o hipotezi rada. 7
2. TEORIJSKA I ZAKONODAVNA ZASNOVANOST STARTUP PODUZEĆA Kako bi što bolje razumjeli problematiku rada potrebno je najprije teorijski odrediti temeljne pojmove. U nastavku je objašnjen pojam startup poduzeća, koji su elementi koji čine razliku između startup i ostalih poduzeća, navedeni su prednosti i nedostaci startup poduzeća te specifičnosti poslovanja takvih poduzeća. Treće potpoglavlje objašnjava zakonodavnu zasnovanost startup poduzeća u Europskoj uniji. Budući da ne postoji posebna zakonska regulativa za startup poduzeća, u većini slučajeva zakonodavstvo malih i srednjih poduzeća može se primijeniti i na startup. 2.1. Definicija startup poduzeća Budući da je startup relativno novi pojam suvremenog poduzetništva ta tematika nije dovoljno zastupljena u stručnoj literaturi. Jedna od najjednostavnijih definicija je ona iz knjige Lean Startup autora Erica Riesa. Startup je institucija koja je osnovana u namjeri da stvori nove proizvode i usluge u uvjetima velike nesigurnosti. Startup je institucija, a ne samo proizvod. Upravo zbog toga zahitjeva novu vrstu menadžmenta, specijalno usmjerenog na kontekst iznimne nesigurnosti. Osnovna je aktivnost startupa pretvoriti ideje u proizvode, proučiti reakciju publike te ustrajati ili se odlučiti na promjenu (Ries, 2013.:12). Startup poduzeće je poduzeće sa kratkom poviješću poslovanja, tek osnovano, u fazi razvoja i istraživanja tržišta. Pojam startup je postao svjetski poznat prilikom tzv. dot-com revolucije kada je utemeljen veliki broj dot-com poduzeća. Važan dio definicije startup poduzeća jest da je ono poduzeće koje tržišnu nudi inovativan proizvod ili uslugu. Startupovi koriste brojne vrste inovacije kao što su: znanstvena otkrića, prenamjena postojeće tehnologije, osmišljavanje novih poslovnih modela, donošenje proizvoda na novu lokaciju ili ga nude novim kupcima. Inovacija je srž uspjeha ovih poduzeća. Bitan je i kontekst u kojem dolazi do inovacija. Startupovi su poduzeća koja se suočavaju s neizvjesnim situacijama i to je jedan od razloga zbog kojeg mnoge tvrtke izlaze iz okvira definicije startupa. Navedeno znači da startup ne može biti poduzeće koje je kopija već 8
postojeće tvrtke, poslovnog modela ili proizvoda budući da uspjeh takvog poduzeća ovisi o provedbi poslovnog modela te se uspjeh može predvidjeti s visokom vjerojatnošću. Upravo je zbog toga budućnost startupa nesigurna, kupcima su dostupne mnogobrojne alternative, a tempo napretka sve je brži. Prednost startup poduzeća koja privlači potencijalne investitore je ta da ona imaju veći potencijal rasta sa ograničenim ulaganjima u kapital, ljudstvo i nekretnine za razliku od ostalih poduzeća dok im je negativna strana ta da je statistički neuspjeh dosta visok pa i sa tim povezan rizik (Šokić, 2012.). Kritični zadatak u osnivanju poduzeća je provesti istraživanje tržišta, razvit ideje ili poslovni koncept u skladu sa mogućnostima kako bi se produbio komercijalni potencijal i došlo do potrebnog iznosa financiranja. Ukoliko se vrijednost poduzeća temelji na tehnologiji jednako tako je važno za vlasnike poduzeća da pribave zaštitu intelektualnog vlasništva. Ponekad je sto posto vrijednosti malog startup poduzeća u intelektualnom vlasništvu. Zbog toga je važno da tehnološki orijentirana startup poduzeća razviju dobru strategiju zaštite njihovog intelektualnog kapitala što je prije moguće. Postoje startup poduzeća u klasičnim granama poslovanja umjerenog rasta i visoko tehnološka startup poduzeća. Europskoj uniji i investitorima upravo su visokotehnološka startup poduzeća posebno zanimljiva. Visokotehnološka startup poduzeća su zanimljiva Europskoj uniji radi zaostatka u inovacijama koje ima sa SAD-om i Japanom. Investitori su najviše orijentirani na ovu skupinu zbog veće mogućnosti zarade odnosno za takva su poduzeća karakteristični manji iznosi početnog ulaganja, veći rizici i veći potencijalni povrati od investiranja. Iako se startup poduzeća pojavljuju u svim vrstama poslovanja i po cijelom svijetu neke lokacije i poslovna područja su više povezana sa njima od ostalih. Internet mjehur 1990-ih godina je bio povezan sa ogromnim brojem internet startup poduzeća koja su bila smještena u Silikonskoj dolini u sjevernoj Kaliforniji (freeenterprise.com, 2014.). Poduzeće prestaje biti startup prolazeći kroz brojne razvojne faze i postajući profitabilno, javno izdavanjem prvih dionica ili prestajući postojati zbog udruživanja ili kupnje od nekog drugog poduzeća. 9
2.2. Specifičnosti poslovanja startup poduzeća Osnivanje poduzeća podrazumijeva proces registracije ili upisa novog poslovnog subjekta u registracijskom uredu s ciljem stvaranja pravne osobe. Lisabonskom strategijom se naglašava da konačan cilj poslovne registracije nije stvaranje novog pravnog subjekta (upis novog imena tvrtke u registar), nego kreiranje novog poduzeća koje je u potpunosti sposobno obavljati gospodarsku aktivnost. U praksi, međutim, većina zakonodavnih tijela zahtijeva dodatne formalnosti izvan jednostavne registracije kako bi se započeo posao. U većini zemalja pokretanje poslovanja ima tendenciju uključiti mnogo koraka i interakciju s više državnih tijela. Kompleksnost poslovne registracije se reflektira potrebnim brojem start-up procedura, odnosno postupaka koji su potrebni za otvaranje novog poslovnog subjekta (Silić, 2013.: 6). Startup procedure predstavljaju interakciju osnivača poduzeća sa svim interesnim stranama kao što su državne agencije, odvjetnici ili revizori. Startup procedure obično se dijele na u pet kategorija (Djankov, 2001.:11): 1) Analitičke procedure (npr. ovjera tvrtke, otvaranje bankovnog računa, polaganje početnog kapitala, registriranje tvrtke) 2) Porezni uvjeti (npr. prijava poreza uključujući i PDV) 3) Uvjeti vezani uz radnike (npr. registriranje na mirovinskom fondu, registriranje zdravstvenog osiguranja) 4) Sigurnosni i zdravstveni zahtjevi (npr. dobivanje potvrda vezanih uz zaštitu na radu, higijenske uvjete, protupožarne strategije) 5) Zahtjeve vezane uz okoliš (npr. osiguravanje ekoloških certifikata). 10
2.3. Zakonska regulativa startup poduzeća Pravna osnova za zajedničku poduzetničku politiku proizlazi iz osnivačkih ugovora (glava XVII. Ugovora o funkcioniranju Europske unije), kojim se predviđaju aktivnosti radi ubrzanja strukturnih prilagodbi u industriji, razvoj okruženja pogodnog za pokretanje novih inicijativa i razvoj poslovnih pothvata s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo, unapređenje praktične primjene najnovijih istraživačkih i tehnoloških dostignuća te poticanje suradnje među poduzetnicima. Poduzetnička politika Europske unije obraća se poduzetnicima bez obzira na veličinu, pravnog oblika ili sektora, a ima za cilj (Samardžija, 2000.: 42): poticati osnivanje novih poduzeća poticati razvojne i inovacijske sposobnosti poduzeća kroz stvaranje dinamičnog poduzetničkog okruženja osigurati poduzećima mogućnost pristupa na tržištu članica Europske unije, a po mogućnosti i na druga tržišta. Poduzetnička politika financira se iz različitih izvora, od kojih su najvažniji do sada bili CIP EU program konkurentnosti i inovacija. CIP se provodio od 2007. do 2013. godine, raspolagao je budžetom od 3,62 milijarde eura te je obuhvaćao tri programa (EnterEurope.hr, 2014.): Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP) Inteligentna energija Europe (IEE). 2.3.1. Europska povelja o malim poduzećima Da bi se ostvarili prioritetni ciljevi Europske unije, nužno je stvoriti uvjete da dinamičan rast sektora malog gospodarstva. Polazeći od tog načela članice Unije su u lipnju 2000. godine usvojile Europsku povelju o malom gospodarstvu koju su potpisale zemlje kandidatkinje. To je 11
dokument čijim se potpisivanjem preuzimaju načela Europske unije u stvaranju povoljnog okruženja za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, edukaciju postojećih poduzetnika i poticanje poduzetničke kulture među mladima. Povelja utjelovljuje principe najprije misliti na malo i time se pozivaju sve države pristupnice i Europska komisija da podupiru mala poduzeća. U tu svrhu zalaže se da će se (poslovniforum.hr, 2009.): ojačati inovativni i poduzetnički duh kako bi se omogućilo suočenje europskih poduzeća s izazovima koji ih očekuju u budućnosti stvoriti pravni, porezni i administrativni okvir povoljan za poduzetničke aktivnosti i poboljšanje poduzetničkog statusa pristup tržištima na osnovi olakšavajućih uvjeta olakšati pristup istraživanju i kvalitetnijoj tehnologiji poboljšati pristup izvorima financiranja tijekom čitavog životnog ciklusa poduzeća postići da Europska unija bude najpovoljniji kontekst na svjetskoj razini za mala poduzeća obratiti pažnju na potrebe malih poduzeća promicati vrhunsku podršku malim poduzećima. Europska povelja o malom gospodarstvu preporuča deset pravaca akcija: obrazovanje i obuka u sferi poduzetništva, jeftinije i brže pokretanje poslovanja, bolje zakonodavstvo i regulativa, dostupnost vještina, unapređenje pristupa internetu, izvlačenje veće koristi iz jedinstvenog tržišta, oporezivanje i financijska problematika, jačanje tehnološke sposobnosti malih tvrtki, iskorištavanje uspješnih modela e-poslovanja i razvoj najkvalitetnijih oblika podrške malim tvrtkama, ostvarivanje jače i učinkovitije zastupljenosti interesa malih tvrtki na razini Unije i na nacionalnim razinama (Poslovniforum.hr, 2009.). 12
2.3.2. Akt o malom poduzetništvu Europsko vijeće je 2008. godine izrazilo snažnu potporu inicijativi daljnjeg jačanja održivog rasta i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u Europi, putem Akta o malom poduzetništvu (Small Business Act). Akt se sastoji iz raznih inicijativa i načela, a cilj mu je stvaranje novog političkog okvira koji bi obuhvatio postojeće instrumente i nadogradnju Europske povelje o malim poduzećima te suvremene politike malog i srednjeg poduzetništva. Kao akt (zakon) inicijativa naglašava političku želju priznavanja središnjeg mjesta malih i srednjih poduzeća u europskom gospodarstvu i postavlja sveobuhvatni politički okvir za Uniju i njezine zemlje članice (Kandžija, Cvečić, 2011.: 776). Prvu skupinu čini deset načela, koja bi trebala osigurati jednoobraznu politiku prema malim i srednjim poduzećima na europsko i nacionalnim nivoima. Ova su načela ključna za ostvarivanje dodane vrijednosti ne EU razini, stvaranje jednakih uvjeta za mala i srednja poduzeća te poboljšanje pravnog i administrativnog okruženja širom Unije, a to su (Kandžija, Cvečić, 2011.: 776) : kreiranje pravila sukladno načelu Think small first kreiranje okruženja ( poduzetničke kulture ) u kojemu poduzetnici i obiteljska poduzeća mogu napredovati i poduzetništvo ostvaruje koristi osiguranje brzog oporavka ( druge prilike ) poštenim poduzetnicima suočenim s bankrotom prilagođavanje javne administracije potrebama MSP-a i uklanjanje administrativnih prepreka prilagođavanje alata javne politike potrebama MSP-a, tj. olakšavanje sudjelovanja MSP-a u javnim nabavkama i bolje korištenje sredstava državne pomoći za MSP olakšavanje pristupa financijama (npr. mikrokreditiranje, korištenje strukturalnih fondova i ostalih programa) i razvoj pravnog i poslovnog okruženja kao potpore pravovremenim isplatama komercijalnih transakcija pomoć MSP-ima da više profitiraju od mogućnosti koje nudi Unutarnje tržište (patentiranje, zajednički zaštitni znak CE, ) 13
poticanje unaprjeđenja vještina u MSP-ima, svih oblika inovacija, istraživanja i razvoja, klasterizacije omogućavanje MSP-ima da izazove povezane sa zaštitom okoliša pretvore u nove mogućnosti razvoja proizvoda i usluga kao i ekološki učinkovite načine upravljanja ohrabrivanje i pomoć MSP-ima da ostvare koristi od rasta pristupom na vanjska tržišta. Drugu skupinu čine novi zakonodavni prijedlozi koji se ravnaju načelom Think Small First. Prva je opća uredba o izuzimanju blokade pri državnim pomoćima, pri kojoj se poduzeća oslobađaju od prethodnog obavješćivanja za određene kategorije državnih pomoći već pokrivenim postojećim uredbama usmjerenim na pomoć MSP-ima, obrazovanja, zapošljavanja, istraživanja i razvoja, regionalnih pomoći. Dolazi do stvaranja novih kategorija pomoći te se pojednostavljuju i harmoniziraju postojeća pravila i povećava intenzitet investicijske pomoći za MSP. Druga je uredba koju omogućuje Statut za Europsku privatnu kompaniju (Statut for a European Private Company SPE). Statutom se osniva poduzeće i djeluje sukladno istim ujednačenim načelima u svim zemljama članicama. Treća je smjernica o sniženim stopama PDV-a. Treću skupinu čine nove mjere politika kojima se implementiraju prethodno navedena načela sukladno potrebama MSP- a na nadnacionalnoj i nacionalnoj (Kandžija, Cvečić, 2011.: 777). 2.3.3. Europa 2020 Ključni je dokument u području poticanja poduzetništva tzv. ''Europa 2020'' strategija, usvojena 2010. godine, koja postavlja za cilj stvaranje svjetski najkonkurentnijeg gospodarstva temeljenog na znanju, sposobnog za održivi rast te s više kvalitetnijih radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom, a jedno od ključnih područja djelovanja upravo je poticanje poduzetništva. Europa 2020 je platforma za poticanje rasta Europske unije u svim područjima djelovanja. Uslijed ekonomke krize najviše su pogođena gospodarska kretanja i tržite rada. Naglašeno je da je od najveće važnosti u narednom razdoblju stvoriti kolektivnu političku volju koja će biti osnova za rast i nova zapošljavanja. Europska komisija u strategiji Europa 2020 predložila je tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji 14
održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost. Europska unija mora definirati gdje želi biti 2020. godine. S namjerom preciznijeg određenja gdje Europska unija želi biti 2020. godine, Europska komisija je predložila sljedeće glavne ciljeve EU (Europska komisija, 2000.): 75 % populacije u dobi između 20-64 godina trebalo bi biti zaposleno, 3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj ispuniti klimatsko-energetske ciljeve 20/20/20 (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju) postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva. 15
3. UTJECAJ PODUZETNIČKE KLIME NA RAZVOJ STARTUP PODUZEĆA Ovo poglavlje objašnjava na koji način poduzetnička klima i politika te strateški dokumenti i akcijski planovi Europske unije utječe na stanje i razvoj malih i srednjih poduzeća, dio čega su i startup poduzeća. 3.1. Važnost poduzetništva za gospodarstvo U ekonomskoj literaturi postoji više definicija poduzetništva, a u knjizi Poduzetništvo autorice Marice Škrtić navodi se slijedeća (Škrtić, M., 2006.: 1): U ekonomskoj teoriji poduzetništvo se najčešće definira kao ukupnost poduzetnikovih inovacijskih, organizacijskih, usmjeravajućih, upravljačkih i nadzornih sposobnosti. No, treba tome dodati da je poduzetništvo prije svega izazov, on je više od same želje za uspjehom, više od ideje, više od inovativnosti. Možemo reći da je poduzetništvo proces stvaranja vrijednosti ujedinjavanjem jedinstvene kombinacije resursa u svrhu iskorištavanja prilike. Ono uključuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, širenja na nova tržišta, stvaranje novih proizvoda, novih potrošača i novih tehnologija, a naglašeno je vezano za prijelomna vremena, uvjete neizvjesnosti, krize i promjene u okolini. S aspekta inovativnosti, poduzetništvo se može definirati i kao proces koji potaknut inicijativom kao rezultat daje inovativnost koja se tijekom procesa nikad ne prestaje razvijati. Ekonomski razvijene zemlje gledaju na poduzetništvo kao na temelj gospodarstva i gospodarskog razvoja te kao poseban proizvodni faktor. Zadatak poduzetništva je da na najpovoljniji način kombinira proizvodne faktore i tako maksimizira čisti profit. Osim spomenutim odrednica poduzetništva, kao što su inovacije, znanje, motiv, ideje moraju se spomenuti i ostale: rad, rizik, planiranje, procjena, predviđanje, moral, energija, smjelost. Ove odrednice čine društvenu dimenziju poduzetništva koja rezultira društvenim napretkom (Škrtić M., 2006.: 2). 16
U Zelenoj knjizi 1 poduzetništvo se definiralo na slijedeći način (Zelena knjiga, Poduzetništvo u Europi, 2003.: 3): Poduzetništvo je na prvom mjestu način razmišljanja. Ono predstavlja motivaciju i sposobnost pojedinca da samostalno ili u okviru organizacije uoči priliku i ostvari je stvaranjem nove vrijednosti ili gospodarskog uspjeha. Kreativnost ili inovativnost su potrebni za izlazak i osvajanje postojećeg tržišta te za promjenu ili čak stvaranje novog tržišta. Sposobnost koordiniranja kreativnosti ili inovativnosti za zdravim upravljačkim sposobnostima te prilagodbe poslovanja s ciljem ostvarenja optimalnog napretka tijekom svih faza razvojnog ciklusa preduvjeti su za provođenje poslovne zamisli i podizanje uspjeha. Poduzetništvo se može razviti u bilo kojem sektoru gospodarstva kao i u bilo kojoj vrsti poslovne djelatnosti. Pojavljuje se kod poduzeća svih veličina u različitim fazama razvojnog ciklusa poslovanja, od pripreme za pokretanje poslovne aktivnosti, rasta, prestanka te ponovnog pokretanja poslovanja. Također, poduzetništvo se povezuje s različitim vlasničkim strukturama: obiteljska poduzeća, poduzeća uvrštena na burzama, poduzeća socijalne ekonomije (zadruge, uzajamna društva, udruge i zaklade) ili neprofitne organizacije. U Zelenoj knjizi Poduzetništvo u Europi, Europska komisija ističe slijedeće uloge poduzetništva (Zelena knjiga, Poduzetništvo u Europi, 2003.: 7-8): 1. Pomaganje u otvaranju novih radnih mjesta i gospodarski rast Nova se radna mjesta sve više otvaraju u novim malim poduzećima, a ne u velikim. Zemlje u kojima je bio ostvaren zamjetniji porast poduzetništva odlikovale su se i znatnijim smanjenjem nezaposlenosti. Poduzetništvo daje pozitivan doprinos gospodarskom rastu, rastu BDP-a i drugim čimbenicima. 1 Zelena knjiga je vrsta dokumenta koji objavljuje Europska komisija. Svrha dokumenta je da potakne raspravu i pokrene savjetovanje na europskom nivou o određenom pitanju. Zelena knjiga može rezultirati objavljivanjem Bijele knjige u kojoj se zaključci rasprave iznose u formi prijedloga aktivnosti. Primjeri Zelene knjige su zelena knjiga o poduzetništvu u Europi (2003.) te Zelena knjiga o demografskim promjenama i međugeneracijskoj solidarnosti (2005.). 17
2. Poduzetništvo je od presudnog značaja za konkurentnost Osnivanjem novih poduzeća povećava se produktivnost. Ulaskom novih poduzeća na tržište, nastaje jača konkurencija te jača pritisak na postojeća poduzeća. To navodi ostala poduzeća da odgovore povećanjem svoje učinkovitosti, većom kvalitetom proizvoda ili usluge ili uvođenjem inovacija. Od toga koristi imaju i krajnji potrošači koji tada imaju veći izbor i niže cijene proizvoda i usluga. To na kraju dovodi do jačanja konkurentnosti cijelog gospodarstva, odnosno države. 3. Poduzetništvo razvija osobne potencijale Poduzetnička ideja za mnoge ljude ne znači samo veći izvor prihoda. Mnogi se na poduzetnički pothvat odlučuju radi ostvarenja svojih snova, ambicija, preispitivanja svojih mogućnosti, uživanja u preuzimanju rizika, razvoja raznih sposobnosti, i drugo. 4. Poduzetništvo razvija opće društvene interese Poduzetnici su pokretačka snaga tržišno orijentiranog gospodarstva i njihovi rezultati društvu donose blagostanje, stvaraju nova radna mjesta te potrošačima omogućuju veći izbor. Mnoga veća poduzeća danas posluju po principu društveno odgovornih poduzeća zbog pritiska javnosti s obzirom na utjecaj poslovnih aktivnosti na društvo i okoliš. Svjesna činjenice da su mala i srednja poduzeća pokretači inovacija, izvori zaposlenja i graditelji prekograničnih veza temelj razvoja takvog gospodarstva, Europska unija stavlja sve veći naglasak na politike koje pomažu i potiču njihov razvoj, te razvoj poduzetničkog kapaciteta pojedinaca i industrije (Kandžija, Cvečić, 2008.: 53). 18
3.2. Ključne politike EU za razvoj malog i srednjeg poduzetništva Europska unija ima za cilj stvaranje najkonkurentnijeg i najdinamičnijeg gospodarstva na svijetu, temeljnog na znanju, sposobnog za održiv gospodarski razvoj, za otvaranje većeg broja kvalitetnih radnih mjesta, te jaču socijalnu integraciju. Poduzetništvo teži osigurati jednake i pravedne uvjete natjecanja i trgovine za sva poduzeća, učiniti Europu privlačnim mjestom za ulaganja i rad. Za zadovoljavanje tih izazova, Europska unija ne preuzima protekcionistički pristup ili pristup usmjeren prema unutrašnjosti. Europska unija pokušava predvidjeti strukturne promjene, stvoriti klimu koja promiče inovacije za zadovoljavanje izazova i tamo gdje su potrebne prilagodbe - ublažiti učinak za poslodavca i zaposlenika što je realnije moguće. Stvaranje uvjeta koji omogućuju poslovnim subjektima Europske unije da budu konkurentni pod istim uvjetima s ostatkom svijeta uključuje zaštitu intelektualnoga i industrijskog vlasništva protiv krijumčarenja i piratstva. To znači srezati skupe administrativne troškove, koji su kombinirani s visokim standardima za energetiku, okoliš i socijalnim standardima, na minimum. Još jedan element u jednadžbi je deregulacija: odgovarajući i nediskriminativni pristup najboljoj mogućoj cijeni ključnim potpornim poslovnim službama, poput komunikacija, prijevoza i komunalija. Smanjenje regulatornog opterećenja na poslovanje, posebice malih poduzeća, prioritet je Unije. Cilj je smanjiti administrativno opterećenje za tvrtke što će utjecati na povećanje europskog BDP-a (ekonomsko bogatstvo). Cilj do 2012. godine bio je smanjiti administrativno opterećenje za tvrtke za 25 % koje bi donijelo dodatnih 150 milijardi eura, što je povećanje od više od 1 % (Delegacija EU u RH, 2014.). Europska unija voli isticati da se ipak ne radi samo o rastu pod svaku cijenu. Ona promiče politike koje donese održiv rast i temelje se na odgovornom poduzetništvu. To potiče poduzeća da se obvežu na održiv razvoj, ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta kroz pridavanje pažnje razvoju vještina, racionalnijoj upotrebi prirodnih resursa, boljim inovacijama, smanjenju siromaštva i većem poštivanju ljudskih prava. Također Europska unija potiče edukaciju u školama o vrijednostima poduzetništva, te ženama i pripadnicima etničkih manjina koji žele pokrenuti vlastiti posao pruža potporu kreiranu prema 19
njihovim potrebama. Izvršna agencija za tržišno natjecanje i inovacije (EACI) upravlja mrežom centara koji pružaju podršku malim i srednjim poduzećima unutar i izvan Europske unije koja traže informacije o politikama i programima Europske unije. 3.2.1. Razvoj poduzetničke politike u EU Poduzetnička politika Europske unije danas obuhvaća cijelu poslovnu zajednicu i njezino okruženje. Međutim, u prošlosti su njezine aktivnosti bile prvenstveno usmjerene na malo i srednje poduzetništvo, inovacije i konkurentnost, te korištenje prednosti unutarnjeg tržišta.. Zajednička politika za malo i srednje poduzetništvo potječe iz 1983. godine, kada je donesen prvi zajednički program aktivnosti namijenjen poticanju poduzetništva. Krajem 2000. godine usvojen je posljednji višegodišnji program za poduzeća i poduzetništvo s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo koji se primjenjivao u razdoblju od 2001. do 2005. godine. Njegovo područje je, u pogledu financijskih sredstva i primjene, znatno šire od prethodnih programa jer su obuhvaćene aktivnosti u više od 30 država, uključujući Europski gospodarski prostor i države kandidatkinje za članstvo u EU. Europsko vijeće usvojilo je 2000. godine Povelju za mala poduzeća pozivajući države članice i Komisiju da podrže mala poduzeća u deset glavnih područja (Centar za poduzetništvo, 2014.): (1) obrazovanje i obučavanje za poduzetništvo, (2) jeftinije i brže pokretanje poduzeća, (3) bolje zakonodavstvo i regulativa, (4) dostupnost potrebnih radnih vještina, (5) poboljšanje online pristupa; (6) bolje korištenje prednosti unutarnjeg tržišta, (7) porezna i financijska pitanja, (8) jačanje tehnoloških sposobnosti malih poduzeća, (9) korištenje uspješnih modela za elektroničko poslovanje i razvijanje vrhunske potpore malim poduzećima, (10) bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva u tijelima Unije i na nacionalnoj razini... Na temelju rasprave potaknute Zelenom knjigom o poduzetništvu, početkom 2004. godine donesen je Akcijski plan za poduzetništvo u kojem se posebna pažnja posvećuje ženama i pripadnicima etničkih manjina koji žele pokrenuti vlastiti posao te im se pruža potpora kreirana prema njihovim potrebama. Pred ženama-inovatorima i poduzetnicama najčešće stoje prepreke 20
kao što su tradicionalni pogledi i stereotipi o ženama u znanosti i inovacijama, izbor edukacije žena, manji kredibilitet žena kada traže financijska sredstva, teži pristup tehničkim, znanstvenim i općim poslovnim mrežama, manjak poslovnog treninga i poduzetničke sposobnosti. Zbog toga je Komisija 2008. godine donijela konkretne mjere za promociju žena u poduzetništvu (Entereurope.hr, 2014.): stvaranje mreže ambasadorica poduzetnica: one trebaju djelovati kao primjer i mentorice, promovirati poduzetništvo žena u školama i na sveučilištima shema mentorstva koja se uvodi tijekom 2010. dozvoljene državne pomoći do 1 milijuna eura za nova poduzeća poduzetnica. 3.3. Startup u Europskoj uniji Temeljna načela Europske unije kažu da kao građanin EU-a imate pravo na (youreurope.eu, 2014.): pokretanje vlastite tvrtke (čak i kao trgovac pojedinac) u bilo kojoj zemlji EU-a, osnivanje podružnice postojeće tvrtke koja ima sjedište u EU, ali je registrirana u drugoj zemlji EU-a. Osnivanje poduzeća regulirano je člankom 49. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji govori o pravu osnutka poduzeća u bilo kojoj državi članici Europske unije. Kako bi zakonodavstvo Europske unije omogućilo što lakše i jednostavnije otvaranje novih poduzeća te formiralo što pogodniju poduzetničku klimu, potrebno je najprije odrediti kakva trenutačno klima vlada u Uniji a potom napraviti komparaciju s najuspješnijim gospodarstvima svijeta, ponajprije po pitanju jednostavnosti pokretanja poduzeća. Grafikon 1. prikazuje ljestvicu jednostavnosti pokretanja poduzeća u državama članicama Unije u 2012. godini. 21
Grafikon 1. Ljestvica jednostavnosti pokretanja poduzeća u EU, 2012. godine Irska Ujed. Kraljevstvo Francuska Portugal Slovenija Danska Cipar Belgija Mađarska Finska Estonija Švedska Bugarska Latvija OECD Rumunjska ECA Prosjek regije Slovačka Italija Nizozemska Luxemburg EAP MENA Njemačka Litva Latinska Amerika Poljska Španjolska Austrija Grčka Češka Izvor: World bank, 2012. Prema ovoj ljestvici vidljivo je da su države sa najpogodnijom klimom za pokretanje poduzeća Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, dok su one sa najmanje pogodnom Grčka i Češka. U usporedbi s prosjekom razvijenih država OECD-a, polovina država članica (13 država) se pokazala lošijom opcijom za pokretanje poduzeća. Kod mjerenja jednostavnosti pokretanja poduzeća, u obzir se uzimalo slijedeće: broj procedura za pokretanje poduzeća, vrijeme za pokretanje poduzeća (broj dana), troškovi pokretanja poduzeća, minimalni kapital za pokretanje poduzeća (World bank, 2012.:12). 22
3.3.1. Administrativne procedure osnivanja poduzeća Napori usmjereni ka smanjenju broja potrebnih procedura za osnivanje poslovnog subjekta u Europskoj uniji sežu od 1997. godine kada je Europska komisija usvojila Preporuke za unaprjeđenje i pojednostavljivanje startup procesa. Godine 2000. odobrena je Europska povelja o malim poduzećima za unaprjeđenje poslovnog okruženja koja je uključivala poglavlje o potrebi za jeftinijim i bržim administrativnim procedurama prilikom otvaranja poduzeća. Godine 2003. provedena je studija vrednovanja predstavljenih mjera koja je pokazala da je u tadašnjoj Europskoj uniji bilo potrebno završiti osam procedura prije otvaranja poslovnog subjekta. Zaključci Europskog vijeća iz 2006. godine su da se trebaju provesti konkretni koraci kako bi se olakšalo poduzetnicima početnicima prilikom otvaranja poslovnih subjekata. Godine 2007. na razini Unije je uspostavljena usluga one stop shop ( sve na jednom mjestu ). To je jedinstvena, upravna kontaktna točka koja poduzetnicima omogućuje da sve postupke u vezi regulacije, kao što su plaćanje poreza, troškovi registracije, PDV-a i doprinos za socijalno osiguranje obave na jednom mjestu. Osim prikupljanja potrebne startup dokumentacije, proces otvaranja novog poduzeća uključuje vrijeme i troškove koji su potrebni za njeno prikupljanje te uplatu minimalnog početnog kapitala. Vrijeme potrebno za početak poslovanja označava broj kalendarskih dana koji su potrebni da bi se završio proces legalnog otvaranja novog poslovnog subjekta. Trošak procedura za osnivanje poslovnog subjekta je predstavljen u postotku od BNP-a po stanovniku. Bruto nacionalni proizvod (BNP) se razlikuje od BDP-a po tome što uzima u obzir vrijednosti finalnih dobara i usluga koje su proizveli svi državljani neke država, bez obzira na mjesto stvaranja tih dobara i usluga (Krueger, 2009.: 33). Uslugom sve na jednom mjestu rok za osnivanje novog poduzeća je skraćen tjedan dana, a usvajanjem Akta o malom poduzetništvu iz 2008. godine rok se skratio na tri dana. Godine 2012. prosječno vrijeme potrebno za registraciju poduzeća u EU bilo je 5,4 dana, a troškovi vezani za registraciju iznosili su prosječno 372 eura (Tablica 1.). 23
Tablica 1.: Broj dana i troškovi za pokretanje poduzeća u Europskoj godini po zemljama članicama iz 2012. godine Država Broj dana za pokretanje poduzeća Troškovi pokretanja poduzeća (u eurima) Austrija 11 385 Belgija 1,5 517 Bugarska 4 40-80 Cipar 5 265 Češka 15 345 Danska 1 89 Estonija 2 185 Finska 8 330 Francuska 4 84 Grčka 5 910 Irska 2-5 50 Italija 1 2100 Latvija 4 205 Litva 4 130-289 Luksemburg 3 1100 Mađarska 2 392 Malta 5-8 210 Nizozemska 1 350-400 Njemačka 6 225 Poljska 1 125 Portugal 1 300-360 Rumunjska 3 100-125 Slovačka 12 335 Slovenija 3 0 Španjolska 17,5 115 Švedska 16 185 Ujedinjeno Kraljevstvo 6 30 PROSJEK (27) 5,4 372 Izvor: youreurope.eu, 2014., izrada autorice 24
Europska unija potiče svoje države članice da se pridržavaju određenih ciljeva vezanih za pokretanje poduzeća (youreurope.eu, 2014.): uspostava one-stop shop za poduzeća s ciljem da se sve procedure prilikom otvaranja novog poduzeća mogu obaviti u jednoj administrativnoj točci bilo preko jedinstvenog ureda ili virtualnim putem (preko web-a) pokretanje tvrtke moguće za najviše 3 radna dana troškovi pokretanja najviše do 100. Ipak navedeni rokovi (Tablica 1.) ne vrijede za sve članice, već postoje određene razlike u danima i troškovima registracije poduzeća. Italija je primjer države koja je 2012. godine omogućila registriranje poduzeća u samo 1 danu, dok je Španjolska negativan primjer jer je za registriranje poduzeća u toj državi potrebno čak 17,5 dana. Ovom treba i dodati kako su troškovi pokretanja poduzeća u Italiji bili više nego 5 puta veći od prosjeka Europske unije, dok su u Španjolskoj oni tri puta manji od prosjeka. Članice suočene sa ekonomskom krizom smanjuju dane i troškove vezane za registraciju poduzeća kako bi potakle i ohrabrile nove poduzetnike za pokretanje poduzeća. Slijedi tablica 2. u kojoj je prikazano ostvarenje ciljeva Europske unije u pojednostavljenju procedura prilikom osnivanja startupa u 2012. godini. 25
Tablica 2. Pojednostavljenje procedura osnivanja startup poduzeća po pojedinim zemljama Europske unije u 2012. godini Broj ostvarenih ciljeva Broj država Države Sva 3 cilja ostvarena 3 Danska, Rumunjska, Slovenija 2 od 3 cilja ostvarena 11 Belgija, Bugarska, Estonija, Estonija, Mađarska, Irska, Italija, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo Luksemburg, Portugal, 1 od 3 cilja ostvarena 8 Austrija, Cipar, Finska, Litva, Malta, Poljska, Španjolska, Švedska Nijedan cilj ostvaren 5 Češka, Njemačka, Grčka, Izvor: ec.europa.eu, 2014., izrada autorice Latvija, Slovačka Može se zaključiti da Europska unija, ali i same zemlje članice moraju uložiti dodatne napore u budućnosti kako bi implementirali i ostvarili veći broj ciljeva. Pogotovo se to odnosni na članice koje je jače pogodila financijska kriza a koje nisu ostvarile sve ciljeve pojednostavljenja procedura (kao što su Španjolska i Grčka). 3.4. Financiranje startup poduzeća u Europskoj uniji Financiranje od strane Europske unije se provodi putem EU programa i strukturnih fondova koji pokrivaju financiranje malih i srednjih projekata. 3.4.1. Strukturni fondovi Svrha strukturnih fondova je ostvarenje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji smanjivanjem razlika između razvijenih i manje razvijenih regija te promicanjem ravnopravnosti pri zapošljavanju različitih socijalnih skupina. Financijska potpora fondova usmjerena je na ostvarenje sljedećih ciljeva (Belić, Ćorić, 2009.): 26
pomoć regijama koje zaostaju u razvoju restrukturiranje regija ozbiljno ugroženih krizom industrije borba protiv dugoročne nezaposlenosti, olakšavanje integracije mladih, uključivanje u tržište rada i promicanje jednakih mogućnosti za žene i muškarce na tržištu rada prilagodba radne snage industrijskim promjenama i promjenama u proizvodnji pomoć pri restrukturiranju poljoprivrede i ribarstva te poticanje razvoja ruralnih područja i pomoć slabo naseljenim regijama. Strukturni fondovi Europske unije u većini slučajeva su fokusirani na razrješenje socijalnih problema koji se javljaju usred strukturalnih ekonomskih odstupanja. Osnivači startup poduzeća iz zemalja članica Europske unije u financijskom razdoblju od 2014. 2020. mogu računati na potporu iz sljedećih strukturnih fondova (strukturnifondovi.hr, 2014.): - Europski socijalni fond - ESF - Europski fond za regionalni razvoj ERDF. Većina potpora koja se pruža ovim strukturnim fondovima djeluje kao retroaktivni vid financiranja, drugim riječima startup poduzeće da bi dobilo potporu iz ovih fondova već mora biti financirano od strane drugih institucija bilo da se radi o bankovnom sektoru, državnom programu, poslovnim anđelima ili fondovima rizičnog kapitala. Stvarni troškovi i izdaci se tek po realizaciji projekta nadoknađuju iz sredstava strukturnih fondova. Zbog ovog načina funkcioniranja strukturnih fondova oni u većini slučajeva nisu prihvatljivi za financiranje startup poduzeća (Šokić, 2012.). 3.4.2. Programi EU Programi Europske unije su programi koji podržavaju politike Europske unije i imaju za cilj unapređenje suradnje između država članica Unije i njihovih građana u različitim sektorima: kulturi, znanosti, obrazovanju, prometu, energiji, zaštiti okoliša, zdravstvu, pravosuđu, fiskalnoj i carinskoj politici itd. Većinom programa Unije upravlja se centralizirano, što znači da je za svaki 27
od tih programa nadležna određena Opća uprava Europske komisije. Za pojedine programe Opće uprave provedbu programa provjeravaju specijaliziranim Izvršnim agencijama Europske komisije, koje tad obavljaju aktivnosti upravljanja programom pod nadzorom Opće uprave nadležne za pojedini program. Izvršne agencije odgovorne su za: pripremu i objavu natječaja, financiranje, evaluaciju i predselekciju prijavljenih projekata, pripremu i potpisivanje ugovora, praćenje projekta, komunikaciju s prijavljenim korisnicima te kontrolu provedbe. Sudjelovanje u programima Unije ostvaruje se pozivom za predaju projektnih prijedloga i dodjeljivanja grant sredstava odabranim projektima. Od projekata koji budu podržani od strane Programa obično se zahtijeva sudjelovanje nekoliko partnera iz više zemalja članica kao i djelomično sufinanciranje projekta od strane prijavitelja. Slijedi prikaz (tablica 3.) svih programa Unije za period od 2014. do 2020. godine na koje osnivači startup poduzeća mogu računati. Tablica 3. Izdvojeni programi Europske unije 2014. 2020. za financiranje startup poduzeća SEKTOR PROGRAM UKUPAN Znanost, istraživanje i inovacije Konkurentnost inovativnost i Horizon 2020 (Obzor 2020) COSME Program za konkurentnost poduzetništva i MSP-a Izvor: eu-projekti.info, 2014., izrada autorice PRORAČUN (EUR) Tijelo zaduženo za koordinaciju programa u RH 78,6 milijardi Ministarstvo znanosti i sporta, Agencija za mobilnost i programe EU 2 milijarde Ministarstvo poduzetništva i obrta Nova financijska perspektiva 2014. 2020. donijela je nekolicinu promjena kod Programa unije u usporedbi sa Programima financijske perspektive 2007. 2013. Slijedi tablica 4. u kojoj su prikazane promjene kod izdvojenih Programa za financiranje startup poduzeća. 28
Tablica 4.: Usporedba izdvojenih programa Unije u financijskoj perspektivi 2007. 2013. i financijskoj perspektivi 2014. 2020. PROGRAMI UNIJE 2007. 2013. PROGRAMI UNIJE 2014. 2020. Sedmi okvirni program FP7 Obzor 2020 (Horizon 2020) Okvirni program za konkurentnost i inovacije - CIP Izvor: eu-projekti.info, 2014., izrada autorice COSME Program za konkurentnost malih i srednjih poduzeća Zajedno s programom Obzor 2020, COSME predstavlja nastavak aktivnosti koje su se u periodu 2007.-2013, uspješno provodile kroz Program za poduzetništvo i inovacije (CIP EIP) i to na slijedeći način: 1. kroz Obzor 2020 poticat će se sve aktivnosti vezano za inovacije i poticati inovativna mala i srednja poduzeća Cilj je bio napraviti integrirani sustav financiranja koji će pokriti sve aktivnosti vezano za inovacije i istraživanje, a koje su do sada bile financirane kroz više programa, uključujući i CIP program. Dakle, Obzor 2020 obuhvatit će kompletan inovacijski ciklus od istraživanja do izlaska inovativnih proizvoda/proizvodnih usluga na tržište odnosno njihove komercijalizacije. 2. kroz COSME program nastavit će se financirati aktivnosti koje za cilj imaju podizanje konkurentnosti i osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća Kroz oba ova programa malim i srednjim poduzećima omogućit će se pristup financijskim instrumentima i to na način da će se kroz Obzor 2020 investirati u startup i ranu MSP fazu te u mala i srednja poduzeća koja su orijentirana na istraživanje i inovacije, a kroz COSME u MSP u fazi rasta.. Za upravljanje programom odgovorna je Europska komisija dok je provedba povjerena Izvršnoj agenciji za konkurentnost i inovacije (EACI), a provedba financijskih instrumenata Europskom investicijskom fondu (EIF). Obzor 2020 Obzor 2020 program je Europske unije za istraživanje i inovacije koji objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog programa (FP7) i inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije 29
(CIP). Usmjeren je na ostvarivanje ciljeva vezanih za znanstvena istraživanja, tehnologijski razvoj i inovacije. Cilj programa je ponuditi rješenja i odgovore na gospodarsku krizu, investirati u buduće poslove i razvoj, rješavati pitanja građana o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu te ojačati globalnu poziciju Europske unije u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Ovaj program temelji se na tri glavna potprograma: Izvrsna znanost, Industrijsko društvo i Društveni izazovi. COSME Program za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća (COSME) novi je program Europske unije za financijsko razdoblje 2014.-2020. kojim će se poticati konkurentnost europskih malih i srednjih poduzeća.. Budžet COSME programa za sedmogodišnje razdoblje 2014.- 2020. iznosi 2,3 milijarde eura. Datum pokretanja programa je 1. siječnja 2014. godine.. Program će provoditi mjere u cilju smanjivanja svih onih poteškoća koje limitiraju rast poduzeća (posebice MSP) uključujući bolje poslovno okruženje, lakši pristup financijama, promociju poduzetničke kulture i internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća tj. njihov izlazak na strana tržišta, u Europi i izvan Unije. Osnovni ciljevi Programa su (minpo.hr, 2014.): - poboljšati okvirne uvjete za konkurentnost poduzeća i osigurati povoljno okruženje za rast i razvoj malih i srednjih poduzeća kroz pojednostavljenje administrativnih procedura - poduzetnička kultura-promovirati ideju poduzetništva - poboljšati pristup financijama - olakšati izlazak malih i srednjih poduzeća na strana tržišta. Ovaj program namijenjen je postojećim poduzetnicima (posebno male tvrtke), budućim poduzetnicima (uključujući startup poduzeća) te nacionalna, regionalna i lokalna tijela vlasti. Ciljevi Programa namjeravaju se postići kroz sljedeće aktivnosti (minpo.hr, 2014.):: Podrška oblikovanju politika u cilju poboljšanja okvirnih uvjeta za konkurentnost poduzeća: potiče se rad radnih skupina, izrada studija, analiza, organiziranje 30
konferencija, radionica i tematskih stručnih radnih grupa na kojima se razmjenjuju iskustva između kreatora politika s ciljem prikupljanja znanja po pojedinim sektorima. Promiče se razmjena iskustava i najbolje prakse vezano uz razvoj i koordinaciju politika koje potiču poduzetništvo i inovacije Promocija poduzetništva: U okviru ove komponente potiče se razvoj poduzetničkih vještina posebno među novim poduzetnicima, mladima i ženama. Potiče se žensko poduzetništvo putem Europske mreže za promociju ženskog poduzetništva i Europske mreže ambasadorica ženskog poduzetništva, provodi se program razmjene Erasmus za poduzetnike, potiče se društveno odgovorno poslovanje. Kroz promotivne aktivnosti u školama i na sveučilištima promoviraju se poduzetničko učenje i samozapošljavanje. Na natječaje se mogu javiti organizacije/institucije koje djeluju u području poticanja, promicanja i/ili podupiranja poduzetništva Financijski instrumenti: Sredstva programa koriste se s ciljem investiranja u mala i srednja poduzeća u fazi rasta i to kroz 2 instrumenta: garancije za kredite do 150.000 Eura i direktno ulaganje u fondove rizičnog kapitala koji investiraju u mala i srednja poduzeća u fazi rasta. Financijska sredstva na temelju ugovora s Europskom komisijom osigurava Europski investicijski fond u izravnoj suradnji s nacionalnim financijskim institucijama (banke, garancijska društva i fondovi, fondovi rizičnog kapitala) kao financijskim posrednicima. Podupiru se investicije u tehnološki razvoj, transfer tehnologije i prekogranično širenje poslovnih aktivnosti Europska poduzetnička mreža: Kroz mrežu centara poduzetnicima se pružaju usluge potpore pri internacionalizaciji njihovog poslovanja i osiguravaju informacije o zajedničkim politikama Europske unije te o mogućnostima korištenja financijskih sredstava. Ova mreža je usmjerena ka poticanju suradnje u različitim zemljama te povezuje male i srednje poduzetnike, inovatore, istraživače i istraživačke institucije. Mrežu čini 80 konzorcija uključujući oko 500 organizacija (komore, razvojne agencije, tehnološki centri). Ovu inicijativu na razini Europske komisije provodi Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije. Usluge Europske poduzetničke mreže uključuju: odgovore na konkretne upite gospodarstvenika, informacije o zakonodavstvu Europske unije, pomoć pri uspostavi poslovnih veza s partnerima iz Europske unije, savjetovanje pri 31
snalaženju na jedinstvenom europskom tržištu, informacije o programima Unije i poticanje uključivanja malih i srednjih poduzeća u te programe, pomoć u prijenosu tehnologije, znanja i inovacija, pronalaženja partnera. 32
4. BILANCA STARTUP PODUZEĆA U EUROPSKOJ UNIJI U ovom dijelu rada obrađeni su statistički podaci malih i srednjih poduzeća te startup poduzeća koji pripadaju istoj kategoriji u Europskoj uniji. Budući da startup poduzeća pripadaju najčešće kategoriji mikro i malih poduzeća, na samom početku objašnjen je značaj malih i srednjih poduzeća za gospodarstvo te je navedeno potkrijepljeno statističkim podacima. Nakon toga slijede konkretniji statistički podaci o startup poduzećima u Uniji. 4.1. Značaj malih i srednjih poduzeća za gospodarstvo EU Mala i srednja poduzeća ključna su za stvaranje snažnijeg rasta, novih i boljih radnih mjesta. Ona su osnova za budući razvoj europske konkurentnosti, kompetitivnosti i stvaranja novih radnih mjesta. Mala i srednja poduzeća čine najveći dio europskog gospodarstva, zapošljavaju oko dvije trećine zaposlenog stanovništva Unije i čine 99% svih kompanija te su ključni dio europske industrije. Prema mnogim indikatorima, a što se potvrđuje i najnovije godišnje izvješće Europske komisije o malom i srednjem poduzetništvu za 2013. godinu, 2013. godina je vjerojatno prijelomna godina za gospodarstvo Europske unije. Nakon pet godine ekonomske nestabilnosti, 2013. je godina u kojoj je zabilježeno prvo povećanje broja zaposlenih i dodane vrijednosti u malim i srednjim poduzećima od 2008. godine. Ono što je još bitnije je to da se očekuje da će se trend pozitivnog rasta nastaviti i u 2014. godini. Razlog ovakvim obećavajućim prognozama je podatak o povećanju broja malih poduzeća u zemljama članicama te o rastućem broju zaposlenih u istima. Ukoliko se ovakvo makroekonomsko stanje održi kroz dulji period, ovakav razvoj mogao bi značiti kraj teškom razdoblju europske ekonomije (Annual report on small and medium sized enterprises in the EU, 2012.:10). 4.1.1. Statistika poduzetništva u Europskoj uniji Kao što je vidljivo iz Tablice 5., 2012. godine u Europskoj uniji bilo je registrirano oko 20 milijuna poduzeća u kojima je bilo zaposleno gotovo 130 milijuna ljudi, a skupa su proizveli dodane vrijednosti u iznosu od skoro 6 milijuna eura. 33
Tablica 5. Poduzeća, zaposlenost i dodana vrijednost poduzeća u EU 27 u 2012. godini Mikro Mala Srednja Mala i Velika Ukupno srednja Br. poduzeća 18.783.480 1.349.730 222.628 20.355.839 43.454 20.399.291 % 92.1% 6.6% 1.1% 99.8% 0.2% 100% Zaposleni 37.494.458 26.704.352 22.615.906 86.814.717 43.787.013 130.601.730 % 28.7% 20.5% 17.3% 66.5% 33.5% 100% Dodana 1.242.724 1.076.388 1.076.270 3.395.383 2.495.926 5.891.309 vrijednost (mil.eura) % 21.1% 18.3% 18.3% 57.6% 42.4% 100% Izvor: Annual report of European SMEs 2012/2013, Europska komisija, 2013.: 10 Od ukupnog broja poduzeća najveći broj čine mala i srednja poduzeća koja zapošljavaju i najveći broj ljudi, oko 86,8 milijuna što čini 66,5 % ukupnih zaposlenja. Zanimljivo je da mala i srednja poduzeća zajedno zapošljavaju gotovo dvostruko više ljudi neko velika poduzeća. Mikro poduzeća zapošljavaju skoro trećinu ljudi od ukupnog broja zaposlenih u malim i srednjim poduzećima. O važnosti malih i srednjih poduzeća za gospodarstvo Europske unije govori i podatak da su mala i srednja poduzeća ostvarila i najveću bruto dodanu vrijednost koja je iznosila čak 3 i pol milijuna Eura, dok su velika poduzeća ostvarila oko 2 i pol milijuna eura bruto dodane vrijednosti. Možemo zaključiti da su miro poduzeća generatori novih mjesta (zapošljavaju oko 20 milijuna ljudi), inovacija, poduzetništva i gospodarskog rasta. U grafikonu 2. može se vidjeti kretanje broja poduzeća, broja zaposlenih i visina dodane vrijednosti kod malih i srednjih poduzeća u razdoblju od 2005. 2012. godine. 34
Grafikon 2. Indeksi kretanja broja poduzeća, broja zaposlenih i dodane vrijednosti kod malih i srednjih poduzeća u EU u razdoblju 2005. 2012.godine (2005. = 100) Izvor: Annual report on SMEs in the EU 2011/2012, Europska komisija, 2012.: 11 Kroz godine broj malih i srednjih poduzeća je rastao, iako je iznimka 2009. godina kad se bilježi pad broja poduzeća pojavom svjetske gospodarske krize. Gospodarska kriza ostavila je posljedice i na broj zaposlenih, koji se smanjio u 2009. godini no unatoč tome je veći nego u baznoj 2005. godini. Prihvaćanjem i implementacijom politika Europske unije (uglavnom fiskalnih i strukturnih reformi te drugih strukturnih intervencija Europske komisije i Europske centralne banke) kojima je bio cilj sprječavanje kolapsa financijskog tržišta postiglo je zamjetne rezultate, no politike koje su bile usmjerene na rast i jačanje konkurentnosti imale su puno slabije efekte. Jedan od razloga tome je postavljanje oprečnih i možda kontradiktornih ciljeva jačanja konkurentnosti i rasta i nasuprot tome održavanja razine javne potrošnje. Mala i srednja poduzeća su u 2012. godini doprinijela broju zaposlenih u Uniji sa 66,5% te su proizvela dodane vrijednosti od oko 3,4 trilijuna eura. 35
Najveći broj malih i srednjih poduzeća se bavi uslužnim djelatnostima i manufakturi. Ova dva sektora zaposlili su čak 74 milijuna ljudi i proizveli dodanu vrijednost od 2,3 trilijuna eura u 2012. godini. Grafikon 3. prikazuje važnost malih i srednjih poduzeća kroz ukupan kroz broj poduzeća u pojedinim sektorima. Grafikon 3. Broj poduzeća prema sektoru i veličini u EU 27 u 2012. godini Postotni udio poduzeća u sektoru po veličini Br. poduzeća u milijunima Mikro Mala Srednja Velika Uk. broj poduzeća u sektoru Napomene: Slova ispod osi x označavaju sektore u ekonomiji: B rudarstvo i vađenje, C prerađivačka industrija, D opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, E opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije otpada, F - građevina, G trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, H prijevoz i skladištenje, I djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, J informacije i komunikacije, L poslovanje nekretninama, M stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, N administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Izvor:Annual report of European SMEs 2012/2013, Europska komisija, 2013.: 12 36
Od ukupnog broja zaposlenih (130,6 milijuna) u 2012. godini, njih čak 63 milijuna bilo je zaposleno u sektoru usluga i manufaktura, a od toga broja u malim i srednjim poduzećima bilo je zaposleno 40,5 milijuna ljudi, kao što se to može vidjeti iz grafikona 4. Grafikon 4. Broj zaposlenih po sektoru i veličini poduzeća u EU 27 u 2012. Postotni udio u sektoru Zaposlenost Uk. zaposlenost po sektoru u milijunima Mikro Mala Srednja Velika Uk. broj poduzeća Izvor: Annual report of European SMEs 2012/2013, Europska komisija, 2013.: 13 4.2. Statistika startup poduzeća u Europskoj uniji Budući da statistika startupa nije dostupna za sve zemlje članice, odnosno ne postoji ili nije objavljena, ovaj dio rada oslanja se na ograničeni broj izvora. Doing business 2013 godišnji je izvještaj Svjetske banke koji koristi metodologiju pokazatelja za ocjenu lakoće poslovanja u 11 područja: pokretanje poslovanja, ishođenje građevinske dozvole, opskrba električnom energijom, uknjižba vlasništva, dobivanje kredita, zaštita ulagača, plaćanje poreza, prekogranično trgovanje, rješavanje trgovinskih sporova, rješavanje insolventnosti. 37
Osnovna pretpostavka izvještaja Doing Business je da ekonomska aktivnost zahtijeva stimulativnu zakonsku regulativu na uspostavljanju prava vlasništva, smanjenju troškova rješavanja sporova, predvidivosti ekonomskih interakcija i provođenju ugovornih obaveza. Cilj je da zakonska regulativa bude kreirana kako bi bila efikasna, dostupna svima i jednostavna u njihovoj implementaciji. Izvještaj istražuje propise koji jačaju ili ograničavaju poslovanje i uključuje 189 zemalja svijeta. Viši rang prema indikatorima Doing Business -a ukazuje na povoljniju poslovnu klimu i konkurentnost gospodarstva (World bank, 2014.). Perspektiva pridruživanja Europskoj uniji u prošlosti je bila pokretač mnogih promjena. U posljednje je vrijeme financijska kriza inicirala nove aktivnosti. Godine 2009. 21 gospodarstvo od njih ukupno 25 poboljšalo poslovnu regulativu za domaća trgovačka društva. Što se tiče pokazatelja pokretanja poslovanja, regija Istočne Europe te centralna Azija ostvarile su najveći napredak u području pokretanja startup -a. Ovaj pokazatelj mjeri se lakoćom registriranja poduzeća, minimalnim kapitalom za pokretanje poduzeća, osnivanjem ili unaprijeđivanjem one-stop shop -a, pojednostavljenjem postregistracijskih procedura (porezi, licence i sl.), osnivanjem ili unaprijeđivanjem online procedura (World bank, 2014.). Najbolje rezultate među državama članicama Europske unije na rang ljestvici ovog pokazatelja imala je Irska, koja se istaknula kao država koja je u protekloj godini omogućila online registriranje poduzeća te time smanjila vrijeme registracije za 3 dana te za 1/3 smanjila troškove registracije. Od ostalih država članica koje Svjetska banka posebno ističe u ovom izvješću su Litva koja je omogućila online registraciju poduzeća te Italija koja je osmislila novi jednostavniji oblik trgovačkog društva za osobe do 35 godina. Slovenija se izdvojila kao pozitivan primjer države koja je na 9. mjestu svjetske ljestvice prema broju procedura potrebnih za registraciju poduzeća te na 1. mjestu svjetske ljestvice kao država s najnižim troškovima registracije poduzeća. Slijedi ju Danska i Irska. U tablici 6. prikazan je pregled povećanja relativnog broja novih poduzeća u razdoblju od 2007. do 2011. godine u pojedinim zemljama članicama. Kao bazna uzeta je 2007. godina. 38
Tablica 6. Povećanje relativnog broja novih poduzeća u izabranim europskim državama u periodu od 2007. 2011. DRŽAVA % DRŽAVA % Francuska 65,4% Bugarska 47,4% Poljska 55,3% Portugal 46,7% Češka 53,4% Ujedinjeno Kraljevstvo 46,1% Nizozemska 50,2% Grčka 42,0% Belgija 49,2% Hrvatska 41,4% Švedska 49,2% Irska 41,0% Austrija 49,0% Turska 30,3% Njemačka 49,0% Izvor: The Road to Recovery, RSM International, 2013.:14 Francuska je zemlja članica s najvećim porastom udjela novih poduzeća od 2007. do 2011. godine. Taj podatak je iznenađenje budući da Francuska slovi za državu čija administracija i regulativa nije sklona poduzetnicima te država koja ima rigi dno tržište rada. Relativno mlada tržišta kao što su Poljska i Češka imaju veće stope rasta novih poduzeća od razvijenih zemalja kao što su Njemačka ili Ujedinjeno Kraljevstvo. Ono što čudi jest položaj Turske, koja je uvrštena u ovu tablicu kao država koja nije članica Europske unije, no kao država čije je gospodarstvo jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europi. Turska je zauzela posljednje mjesto na ovoj ljestvici kao zemlja s najnižom stopom rasta novih poduzeća. Ovakav trend može se objasniti prisutnim institucionalnim i kulturološkim preprekama u području poduzetništva u toj državi. Turska nam svakako može poslužiti kao primjer prosperitetnog gospodarstva čija državna politika očigledno nije učinila dovoljno za poticanje osnivanja novih poduzeća. Hrvatska u mjerenom periodu nije bila članica Europske unije, no može se vidjeti kako se ona na ovoj ljestvici našla ispred Irske, dok je zabilježila tek malo lošije rezultate od Grčke. Treba naglasiti kako je to period u kojem hrvatsko gospodarstvo još nije osjetilo efekte ekonomske krize pa je stoga prikazan relativan broj novonastalih poduzeća visok. 39
Podaci vezani uz poslovnu demografiju osobito su važni prilikom analize startup poduzeća. Oni nisu bitni samo iz razloga što se pomoću njih može dobiti uvid u gospodarsku aktivnost Unije nego takvi podaci mogu biti korisni za daljne planiranje poduzetničke politike i poduzimanje akcijskih planova po pitanju rješavanja gospodarske krize. Analiza poslovne demografije uključuje: analiza broja novonastalih poduzeća (tzv. rođenja ), analiza broja zatvorenih poduzeća (tzv. umirlih ), analiza broja opstalih poduzeća (odnosno onih koja prežive nakon pet godina poslovanja) (Eurostat.eu, 2010.). Slijedi grafikon 5. na kojem je prikazano stanje novonastalih poduzeća u periodu od 2009. 2010. godine za države članice. Grafikon 5. Udio novonastalih poduzeća u EU 26, 2009. 2010.godine: Izvor: eurostat.eu, 2010. Ovaj indikator (broj novonastalih poduzeća) jedan je od glavnih pokazatelja ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Novonastala poduzeća povećavaju konkurentnost gospodarstva te tjeraju postojeća poduzeća da postanu što inovativnija i konkurentnija na tržištu što rezultira većom produktivnosti na razini čitavog gospodarstva (Eurostat.eu, 2010.). 40
Broj novonastalih poduzeća u zemljama članicama u 2010. u usporedbi sa 2009. godinom se smanjio za oko 2,4%. Stope među članicama variraju, pa je tako najmanju stopu rasta novonastalih poduzeća u 2010. godini imao Cipar (3,9%), dok je najveću stopu imala Litva (21,1%). Najbliži prosjeku EU bili su Luksemburg i Nizozemska koji su 2010. imali stopu od oko 9%. Na slijedećem grafikonu (Grafikon 6.) prikazana je stopa zaposlenosti u novonastalim poduzećima. Grafikon 6. Stopa zaposlenosti u novonastalim poduzećima u EU 26, 2009. 2010. godine Izvor: eurostat.eu, 2010. Iz grafa možemo vidjeti da je stopa zaposlenosti u novonastalim poduzećima u 2010. godini varirala od 0,7% do 5% među državama članicama. Prosjek EU kod ovog pokazatelja bio je sličan u 2009. i u 2010. godini. Najveću stopu zaposlenosti zabilježile su Bugarska i Slovačka (5%), dok su najmanju stopu imale Finska i Irska (manje od 1%). 41
Države s većim rastom novonastalih poduzeća obično su bilježili i višu stopu zaposlenosti u novonastalim poduzećima. Međutim, izuzetak je Finska koja je imala udio novonastalih poduzeća na razini EU dok je broj zaposlenih u istima bio znatno ispod prosjeka. Godine 2009., broj zatvorenih poduzeća bio je veći od broja novonastalih poduzeća na razini Unije, dok je u 2010. godini taj broj bio podjednak (Grafikon 7.). Prosječna stopa zatvorenih poduzeća 2009. godine iznosila je 10,5% što je 0,6 postotnih poena više od stope novonastalih poduzeća (jedine iznimke bile su Bugarska i Francuska koje su zabilježile veću stopu novonastalih poduzeća u 2010. u odnosu na 2009. godinu). Najveću stopu zatvorenih poduzeća imali su Portugal, Rumunjska i Litva. Grafikon 7. Stope novonastalih i zatvorenih poduzeća u EU 26, 2009. godine Novonastala poduze ća Zatvorena poduzeća Izvor: eurostat.eu, 2010. 42
Što se tiče opstanka novonastalih poduzeća, taj broj govori o kvaliteti poduzeća, poduzetničkoj klimi koja vlada te o sposobnosti poduzeća da preživi do pet godina od dana otvaranja. Ovaj podatak nije bio dostupan za 26 država članica 2010. godine. Statistika ovog pokazatelja pokazuje kako je oko 81% poduzeća otvorenih 2009. godine nastavilo s poslovanjem u 2010. godini, dok je samo polovina (46,4%) poduzeća otvorenih 2005. godine nastavilo s poslovanjem do 2010. godine. Najuspješnija poduzeća prema ovom pokazatelji bila su iz Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva, a najmanje uspješna ona iz Litve. Zaključno, tijekom 5 godina poslovanja broj opstalih poduzeća postupno opada. Posebno je važno uočiti korelaciju između broja opstalih poduzeća i stope zaposlenosti. Naime, države koje su zabilježile visoke stope opstalih poduzeća bilježe i manju nezaposlenost (odnosno višu zaposlenost). U grafikonu 8. prikazan je broj opstalih poduzeća i stopa zaposlenosti u istima. Grafikon 8. Broj opstalih poduzeća nakon 5 godina poslovanja u 2010. godini Izvor: eurostat.eu, 2010. poduzeća poduzeća broj zaposlenih U 7 država koje su imale nakon 5 godina povećanje broja opstalih poduzeća, zabilježile su također i više stope zaposlenosti. 43