PRIKAZI br. 16 REVIEWS N 16

REPUBLIKA HRVATSKA DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD REPUBLIC OF CROATIA METEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE PRIKAZI br. 16 REVIEWS N 16 PRAΔENJE I OCJENA KLIME U 2006. GODINI CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2006 Zagreb, sijeëanj 2007. Zagreb, January 2007

UDK 551.582 HS 97 _ 0331 ISSN 1331-775X REPUBLIKA HRVATSKA DRÆAVNI HIDROMETEOROLO KI ZAVOD REPUBLIC OF CROATIA METEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE PRIKAZI br. 16 REVIEWS N 16 PRAΔENJE I OCJENA KLIME U 2006. GODINI CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2006 Zagreb, sijeëanj 2007. Zagreb, January 2007

IzdavaË Dræavni hidrometeoroloπki zavod Odgovorni urednik mr. sc. Ivan»aËiÊ Glavni urednik Zvonimir Katuπin, dipl. inæ. Tekst napisao Zvonimir Katuπin, dipl. inæ. Izrada i analiza slika Marina Mileta, dipl. inæ. Dunja Hercigonja Lektor dr. Alemko Gluhak Prijepis Vesna Bunjevac GrafiËko-tehniËki urednik Ivan Lukac, graf. inæ. Slika na naslovnoj strani: Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka ( C) za 2006. godinu od prosjeënih vrijednosti, u Hrvatskoj. Front cover ilustration: Yearly air temperature anomalies in Croatia for 2006 year, reference period 1961 1990. Slika na zadnjoj strani: Godiπnje koliëine oborine (%) za 2006. godinu, izraæene u % prosjeënih vrijednosti (1961 1990) Back cover ilustration: Yearly precipitation amounts of Croatia for 2006 year, expressed as percentage of normals (1961 1990) Tisak: Dræavni hidrometeoroloπki zavod, Zagreb 2007.

PREDGOVOR Prema ocjeni Svjetske meteoroloπke organizacije 2006. godina na globalnoj je skali (Zemlja) πesta po toplini u nizu odkako se provode instrumentalna mjerenja, od 1850. Najtoplijih deset godina na globalnoj skali od 1850. bile su u posljednjih 12 godina (1995 2006.). Hrvatska je prema Chapman Conradovoj klasifikaciji za 2006. svrstana preteæno u klasu vrlo toplo i toplo, a za oborinu preteæno u klase suπno i normalno. Srednja godiπnja temperatura za 2006. za Zagreb GriË bila je 12.7., πto ju svrstava kao sedmu do devetu po toplini (zajedno s 2001. i 1868.) za razdoblje 1861 2006. Meappleu 10 najtoplijih godina u nizu srednjih godiπnjih temperatura za Zagreb-GriË (1861 2006), sedam ih je iz razdoblja 1992-2006. Te Ëinjenice govore da se trend globalnog zatopljenja nastavlja. To potvrappleuju i brojna meappleunarodna tijela koja se bave tom problematikom i nastoje na vrijeme upozoriti na moguêe negativne posljedice. Ova publikacija, koja se prireappleuje svake godine na temelju izmjerenih podataka, koristan je priruënik svima koji se bave problematikom klime, te onima koji ju koriste za analizu i poboljπanje rezultata rada svoje djelatnosti. Ravnatelj mr.sc. Ivan»aËiÊ

SADRÆAJ 1. Ocjena globalne klime za 2006. izjava Svjetske meteoroloπke organizacije... 1 1.1. Globalna temperatura povrπine Zemlje... 1 1.2. Regionalne temperaturne anomalije... 1 1.3. Dugotrajne suπe u nekim podruëjima... 1 1.4. Jake oborine i poplave... 2 1.5. Razvoj umjerenog El Niñia krajem 2006.... 2 1.6. Smrtonosni tajfuni u jugoistoënoj Aziji... 2 1.7. Smanjenje ozona iznad Antarktike i Arktika... 3 1.8. Smanjenje povrπine arktiëkog morskog leda nastavlja se... 3 1.9. Izvori informacija... 3 2. PraÊenje klime u Hrvatskoj... 4 3. Ocjena anomalija temperature i koliëine oborine u Hrvatskoj za 2006.... 5 3.1. Ekstremne klimatske anomalije u 2006. na podruëju Hrvatske... 5 3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od srednjih mjeseënih temperatura i srednjih mjeseënih koliëina oborine za svaki mjesec u 2006.... 7 3.3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 2006.... 9 3.4. Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2006.... 10 3.5. OpÊa ocjena klime za Hrvatsku za 2006. godinu... 11 4. Slike ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2006.... 11 5. Dogaappleanja u vezi s klimom u 2006.... 29 5.1. Meappleunarodna razina... 29 5.2. Na razini Hrvatske... 31 5.3. Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena u 2006. na podruëju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime... 32 5.3.1. Ekstremne temperature i oborine... 32 5.3.2 Srednje godiπnje temperature... 32 5.3.3. Godiπnja ocjena za 2006. na podruëju Hrvatske u odnosu na mjeseënu, sezonsku i globalnu ocjenu... 33 6. Literatura... 34 Prilog br. 1 Sastanak Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (GEOSS), Grupa o motrenjima Zemlje GEO III, plan rada za 2007 2009... 37

Prilog br. 2 Prikaz globalnih anomalija temperature za razdoblje 1860 2006.... 43 Prilog br. 3 Srednje dnevne temperature zraka za Zagreb-GriË, sijeëanj do prosinac 2006., dugogodiπnji prosjek (1861-2006.) odstupanja ±σ ± 2σ od dugogodiπnjeg prosjeka i dnevne koliëine oborine za 2006. godinu... 44 Prilog br. 4 Srednje dnevne temperature zraka za Split-Marjan, sijeëanj do prosinac 2006., dugogodiπnji posjek (1861-2006), odstupanja ±σ ± 2σ od dugogodiπnjeg prosjeka i dnevne koliëine oborine za 2006. godinu... 45 Prilog br. 5 Mreæa klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj (motrenja u 7, 14, 21h, srednje mjesno vrijeme) stanje 31. prosinca 2006.... 46 Prilog br. 6 Glavna meteoroloπka postaja Zaviæan (1594 m), Hrvatska (snimio Ante VukuπiÊ)... 47

PRIKAZI br. 16 1 1. OCJENA GLOBALNE KLIME ZA 2006. (Prema izjavi Svjetske meteoroloπke organizacije WMO-No 768 od 14. prosinca 2006.) 1.1. Globalna temperatura povrπine Zemlje Prema meteoroloπkim motrenjima koja su obavljale Ëlanice SMO, 2006. godina jest na temelju raspoloæivih podataka (do 1.XII.2006.), 0.42 C iznad prosjeka 1961 1990, koji iznosi 14.0 C. To je ESTA u nizu najtoplijih godina odkako se provode instrumentalna mjerenja, od 1861. Najtoplija godina i dalje ostaje 1998., kad je temperatura u odnosu na 1961 1990. bila iznad prosjeka 0.5 C. Najtoplijih deset godina od 1850. bile su posljednjih 12 godina (1995 2006). Ukoliko se promatra samo sjeverna hemisfera, s 0.58 C iznad prosjeka za 1861 1990, koji iznosi 14.6 C, 2006. godina Ëetvrta je od 1861, a na juænoj hemisferi za 2006. odstupanje je 0.26 C iznad prosjeka 1961 1990., koji iznosi 13.4 C, πto 2006. godinu svrstava kao sedmu najtopliju godinu. Od poëetka 20. stoljeêa srednja prizemna globalna temperatura porasla je za pribliëno 0.7 C, ali taj rast nije bio kontinuiran. Od 1976. srednja globalna temperatura porasla je vrlo naglo, i to 0.18 C po dekadi. Porast temperature na sjevernoj hemisferi za razdoblje 1997 2006. jest 0.56 C iznad prosjeka 1961 1990., a na juænoj 0.27 C iznad prosjeka 1961 1990. 1.2. Regionalne tempeaturne anomalije PoËetak 2006. bio je neuobiëajeno blag u velikom dijelu Sjeverne Amerike i na zapadnoeuropskim i arktiëkim otocima. Oπtri zimski uvjeti bili su u Aziji, Rusiji i istoënoj Europi. Kanada je iskusila najblaæu zimu i proljeêe odkako se podaci biljeæe, SAD najtoplije razdoblje od sijeënja do rujna. Srednje mjeseëne temperature za sijeëanj i travanj na arktiëkom otoku Spitsbergen (Svalband Lufthaon) bile su najviπe odkako se mjeri s anomalijama +12.6 i 12.2 C. Neprekidne ekstremne vruêine zahvatile su istoënu Australiju od kraja prosinca 2005. do poëetka oæujka 2006. s mnogim rekordima (npr. drugi najtopliji dan odkako se biljeæi u Sydneyu s 44.2 C za 1. sijeënja). ProljeÊe 2006. (rujana studeni, za juænu hemisferu) bilo je najtoplije od 1950. Toplinski su valovi takoappleer zabiljeæeni u Brazilu od sijeënja do oæujka (44.6 C u mjestu Bom Jesus 31. sijeënja, jedna od najviπih temperatura dosad zabiljeæenih u Brazilu). Neki dijelovi Europe i SAD imali su toplinske valove u srpnju i kolovozu. Temperature zraka u mnogim dijelovima SAD dostizale su 40 C i viπe. Temperatura zraka 2 m iznad tla za Europu bila je najviπa odkad se biljeæi, i bila je 1.7 C iznad klimatoloπkog prosjeka. Jesen 2006. (rujanu studeni) bila je u velikom dijelu Europe, od sjeverne strane Alpa do juga Norveπke, viπe od 3 C toplija od klimatoloπkog prosjeka. U mnogim je zemljama bila najtoplija jesen odkako se provode mjerenja srediπnja Engleska od 1659, Nizozemska 1706. i Danska 1768. 1.3. Dugotrajne suπe u nekim podruëjima Dugotrajne suπe bile su u dijelovima istoëne Afrike, tako u dijelovima Burundija, Dæibutija, Eritreje, Etiopije, Kenije, Somalije i Tanzanije. Najmanje 11 milijuna ljudi bilo je pogoappleeno manjkom hrane; Somalija je bila pogoappleena najteæom suπom u proteklih 10 godina.

2 PRIKAZI br. 16 Mnogi dijelovi Australije u 2006. imali su nedostatak oborina kao u razdobljima 2002 2003. i 1997 1998. Unutar posljednjih 30 godina suπna razdoblja u nekim dijelovima juæne i jugozapadne Australije traju 5 do 10 godina. U SAD, umjerene do izuzetne suπe bile su u jugozapadnim i juænim dijelovima, te u podruëjima zapadno od Velikih jezera. Suπe i toplotne anomalije doprinijele su rekordnom broju poæara u SAD, s viπe od 3.8 milijuna hektara izgorjele povrπine do poëetka prosinca. Suπa u juænom Brazilu prouzroëila je znatnu πtetu u poljoprivredi poëetkom godine s gubitkom 11% prinosa za soju. Jaka suπa bila je u Kini. Milijuni hektara uroda bili su oπteêeni u pokrajini SeËuan u ljeto i u istoënoj Kini u jesen. Znatni gospodarski gubici te nedostatak pitke vode bili su takoappleer posljedice suπe. 1.4. Jake oborine i poplave U sjevernoj Africi u Maroku i Alæiru u 2006. bile su poplave koje su oπtetile infrastrukturu. Jake oborine koje se u tom podruëju rijetko javljaju prouzroëile su u podruëju Sahare, Tindauf velike poplave u veljaëi, uniπtivπi 70 % hrane za stoku, a 60 000 ljudi moralo se iseliti. Tijekom kolovoza poplave su bile u Nigeru, Etiopiji. U listopadu i studenom poplave su bile u Etiopiji, Keniji i Somaliji. U prvim mjesecima 2006. jake oborine bile su u Boliviji i Ekvadoru. Samo nekoliko mjeseci nakon uniπtavajuêih ljetnih poplava u istoënoj Europi u 2005., jake oborine i topljenje snijega uzrokovali su velike poplave duæ rijeke Dunava, u travnju rijeka je dostigla najviπu razinu u razdoblju duljem od 100 godina. PodruËja u Bugarskoj, Maapplearskoj, Rumunjskoj i Srbiji bila su najviπe pogoappleena, s tisuêama hektara poplavljenih poljoprivrednih povrπina i naselja, a poplave su utjecale na desetke tisuêa ljudi. Neprekidne jake oborine 10 15. svibnja prouzroëile su najveêe poplave u posljednjih 70 godina u Novoj Engleskoj (SAD). Poplave su tekoappleer bile u lipnju, a prouzroëile su evakuaciju 200 000 stanovnika. Vancouver u Kanadi imao je najkiπovitiji studeni od kako postoje mjerenja oborine, s 351 mm, pribliëno dva puta viπe od prosjeëne koliëine oborine u studenom. 1.5. Razvoj umjerenog El Niño krajem 2006. Stanje u ekvatorijalnom Tihom oceanu od prosinca 2005. do prve Ëetvrtine 2006. ukazivalo je na dogaappleaj La Niña. To nije bilo πiroko podruëje zahvaêeno La dogaappleajem Niña, a tijekom travnja slabi La Niña raspao se. U drugoj Ëetvrtini 2006, veêina atmosferskih i oceanskih indikatora pokazivalo je neutralno stanje, ali u kolovozu stanje u srediπnjem i zapadnom ekvatorijalnom Tihom oceanu ukazivalo je na poëetak dogaappleaja El Niña. Krajem godine pozitivne anomalije temperature povrπine mora bile su duæ tropskog pacifiëkog podruëja. Po opêem konsenzusu, oëekuje se nasavak dogaappleaja El Niña, najmanje u prvoj Ëetvrtini 2007. 1.6. Smrtonosni tajfuni u jugoistoënoj Aziji U sjeverozapadnom Tihom oceanu, razvla su se 22 tropska ciklona (prosjek 27), od kojih je 14 klasificirano kao tajfuni. Tajfuni Chancu, Prapiroon, Kaemi, Saomai, Xangsane, Cimaran i tropska oluja Bilis donijeli su smrtne sluëajeve i velika oπteêenja u tom podruëju. Ti tropski cikloni

PRIKAZI br. 16 3 prouzroëili su viπe od 1000 smrtnih sluëajeva i viπe od 10 milijardi US $ gubitaka u Kini, πto ukazuje na to da je 2006. godina s najviπe oluja u posljednjoj dekadi. Tajfun Durian pogodio je oko 1.5 milijuna ljudi na Filipinima u studenom i prosincu 2006., uzevπi 500 æivota, s viπe stotina nestalih. Tijekom 2006. na Atlantskom oceanu razvilo se 9 (prosjek je 10) imenovanih hurikana. Pet od njih bili su hurikani (prosjek je 6) i dva su bila veliki hurikani (kategorija tri ili viπe na Saffir Simpsonovoj ljestvici). U istoënom dijelu sjevernog Tihog oceana, razvilo se 19 imenovanih oluja, πto je dosta iznad prosjeka koji iznosi 16; jedanaest ih je dostiglo jaëinu hurikana od kojih 6 stadij veliki hurikan. Dvanaest tropskih ciklona razvilo se u australijskom podruëju, dva viπe od prosjeka. Tropski ciklon Larry bio je najjaëi poslije onog u Queenslandu iz 1918, i uniπtio je 80 90% uroda australskih banana. 1.7. Smanjenje ozona iznad Antarktike i Arktika Na 25. rujna, zabiljeæena je maksimalna povrπina ozonske rupe iznad Antarktike, od 29.5 milijuna km2, neπto veêa od prethodne rekordne povrπine od 29.4 milijuna km2, koja je bila u rujnu 2000. Ta je vrijednost tako sliëna da se oceanske rupe za te dvije godine mogu smatrati jednakima. VeliËina i trajanje ozonske rupe u 2006. s gubitkom mase ozona od 40.8 megatona (takoappleer rekordni gubitak) moæe se objasniti s maksimumom supstanci koje uniπtavaju ozon u kombinaciji s djelomiëno hladnom stratosferskom zimom. Niske temperature u prvom dijelu sijeënja prouzroëile su 20% gubitka ozonskog sloja iznad Arktika u 2006. Blaæe temperature od kraja sijeënja sprijeëile su velik gubitak ozona kakav je bio u 2005. 1.8. Smanjenje povrπine arktiëkog leda nastavlja se U 2006. nastavlja se brzo smanjivanje povrπine arktiëkog leda. Srednje protezanje leda na poëetku rujna bilo je 5.9 milijuna km2, druga najniæa vrijednost (prva je bila 2005). RaËunajuÊi i 2006, rujansko gubljenja leda je pribliæno se 8.59 % po dekadi ili 60 421 km2 po godini. 1.9. Izvori informacija Preliminarne informacije za 2006. temeljene su na motrenjima do kraja studenog s prizemnih meteoroloπkih postaja, brodova i bova. Podaci su prikupljani i prosljeappleivani kontinuirano u mreæama meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbi pojedinih zemalja, Ëlanica Svjetske meteoroloπke organizacije. Treba napomenuti da se na temelju ustaljene prakse, analize SMO globalne temperature rade na dva razliëita seta podataka. Jedan je kombinirani set podataka odræavan od Hadley Centre of the UK Met Office i Climate Research Unit, University of East Anglia UK. Drugi je odræavan od US Department of Commerce National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). Rezultati tih dvaju setova podataka usporedivi su: oba pokazuju da Êe vjerojatno 2006. biti πesta najtoplija godina otkako se obavljaju mjerenja, globalno za Zemlju. Svjetska meteoroloπka organizacija jest autoritativan glas sustava Ujedinjenih naroda, o vremenu, klimi i vodi. Website: http://www.wmo.int

4 PRIKAZI br. 16 2. PRAΔENJE KLIME U HRVATSKOJ U okviru mreæe meteoroloπkih postaja u Hrvatskoj djeluje sustav za praêenje klime, na temelju svakodnevnog izvjeπêivanja klimatoloπkih podataka (termini 7, 14, 21h) s 30 glavnih meteoroloπkih postaja. Tako prikupljeni podaci kompatibilni su s postojeêim dugogodiπnjim nizovima, koji su nastali na temelju istovrsnih klimatoloπkih motrenja. Operativni sustav praêenja klime u Hrvatskoj ima ove komponente: 1. Meteoroloπka opaæanja, mjerenja i javljanja podataka na 30 glavnih meteoroloπkih postaja. 2. Dostava podataka u sabirne centre izvjeπtajima HR KLIMA, svaki dan do 9 sati za klimatoloπke termine prethodnog dana. 3. Kontrola podataka na raëunalu u DHMZ-u. 4. Spremanje klimatoloπkih podataka u raëunalo s moguênoπêu koriπtenja upotrebom korisniëkih programa, najëeπêe u obliku mjeseënog klimatoloπkog izvjeπtaja (oblik kakav se izraappleuje dugi niz godina). 5. MjeseËna analiza klimatoloπkih podataka s izradom ocjene za svaki mjesec na temelju tridesetogodiπnjih 1961 1990. srednjih mjeseënih temperatura i koliëina oborina, upotrebom raëunalnih programa. 6. Ocjena klime za Hrvatsku za godiπnja doba i godinu. 7. Redovito mjeseëno, sezonsko i godiπnje obavjeπêivanje javnosti, korisnika i struënih krugova o ocjeni klime preko mreænih stranica DHMZ-a, priopêenja za javnost, izravnih dostava ocjene, javnih medija, mjeseënika DHMZ-a Bilten, te dostavom ocjena meappleunarodnim tijelima Svjetske meteoroloπke organizacije, npr. za Klimatski bilten za podruëje VI (Europa) i glasilo Svjetske meteoroloπke organizacije Bulletin. Postupak ocjene jest uobiëajen, upotrebom modificirane Conrad Chapmanove metode, koja daje na temelju odstupanja od normalnog tridesetogodiπnjeg niza 1961 1990. sljedeêu klasifikaciju: Za temperature Percentili ekstremno hladno < 2 vrlo hladno 2 9 hladno 9 25 normalno 25 75 toplo 75 91 vrlo toplo 91 98 ekstremno toplo > 98 Za oborine Percentili ekstremno suπno < 2 vrlo suπno 2 9 suπno 9 25 normalno 25 75 kiπno 75 91 vrlo kiπno 91 98 ekstremno kiπno > 98 Percentili predstavljaju procjenu vjerojatnosti (izraæenu u %) da odgovarajuêa vrijednost anomalije u promatranom razdoblju nije bila nadmaπena. Npr. percentil 98 ukazuje da u 98% sluëajeva

PRIKAZI br. 16 5 prethodnih godina odgovarajuêa vrijednost nije prekoraëena, tj. da se u stogodiπnjem razdoblju mogu oëekivati samo dvije godine u kojima Êe opaæena vrijednost biti viπa od razmatrane. PomoÊu percentila (P) moæe se procijeniti povratni period T (u godinama) iz relacije: T = 100/P ako je P < 50 T = 100/100 P ako je P > 50 Primjer Za P=2% T = 50 godina. ZnaËi za percentil 2% vjerojatnost je da Êe se npr. ta temperatura javiti dva puta u 100 godina ili jedanput u 50 godina. Na temelju napravljene ocjene izraappleuju se karte klimatskih anomalija (odstupanja od srednjih normalnih tridesetogodiπnjih vrijednosti) za Hrvatsku i iscrtavaju podruëja ocjene klimatskih elemenata prema razredima. Te su ocjene jedini naëin koji na temelju podataka daje toëan smjeπtaj pojedinog razdoblja u odnosu na dugogodiπnje prosjeëne vrijednosti. Potrebne su zbog toga jer se neki put donose zakljuëci o odreappleenim razdobljima prema nekim sporednim utjecajima i subjektivnim mjerilima. Na kartama anomalija uz svaku postaju napisana su dva broja. Gornji broj oznaëava odstupanje od viπegodiπnjeg srednjaka za temperaturu u C i % za oborinu, a donji broj percentile prema kojima se postaja svrstava u odgovarajuêi razred. Gornji broj omoguêuje da unutar svake klase detaljnije uoëimo odstupanje od srednjaka, jer npr. unutar klase normalno, koja obuhvaêa 50 percentila, mogu postojati podruëja s viπom ili niæom temperaturom ili koliëinom oborina, u odnosu na dugogodiπnji prosjek. Takve detaljne analize mogu se napraviti za sve spomenute klase klasifikacije. Poπto klasa normalno obuhvaêa 50% podataka, radi detaljnije ocjene u poglavlju 3 za tu je klasu uvijek spomenuto je li vrijednost iznad prosjeka ili ispod prosjeka. Prema zakljuëku s XIII. sjednice Komisije za klimatologiju Svjetske meteoroloπke organizacije (studeni 2001), normalni je niz 1961 1990. u upotrebi za opêe usporedbe, i to do zavrπetka sljedeêeg normalnog niza 1991 2020., znaëi do 2021. godine. 3. OCJENA ANOMALIJA TEMPERATURE I KOLI»INE OBORINE U HRVATSKOJ ZA 2006. Analiza je napravljena na temelju 12 karata odstupanja srednje mjeseëne temperature zraka od prosjeka 1961 1990, za 12 mjeseci, 12 karata odstupanja mjeseëne koliëine oborina od prosjeka 1961 1990. za 12 mjeseci, te po Ëetiri karte odstupanja sezonske temperature i oborine od prosjeka 1961 1990. i 2 karte odstupanja godiπnje temperature i oborine od prosjeka 1961 1990. Karte su pokazane u poglavlju 4. 3.1. Ekstremne klimatske anomalije u 2006. na podruëju Hrvatske (<2 i >98 percentila) razdoblje promatranja: mjesec ekstremno toplo srpanj 2006.; Obalni i srediπnji dio Hrvatske (85 % povrπine)

6 PRIKAZI br. 16 ekstremno hladno niti jedno podruëje ekstremno suπno lipanj 2006.; Istra i uæe podruëje oko Zagreba, 7% ukupne povrπine srpanj 2006.; sjeverni Jadran, podruëje Rijeke i Senja, 3% ukupne povrπine ekstremno kiπno travanj 2006.; podruëje oko Slavonskog Broda 1% povrπine svibanj 2006.; NW dio Istre, 1 % povrπine kolovoz 2006.; podruëje oko Zadra, Ogulina i Slavonskog Broda 3% povrπine razdoblje promatranja: godiπnje doba ekstremno toplo ljeto 2006.; podruëje oko Rijeke i Bjelovara, 2% ukupne povrπine jesen 2006.; podruëje zapadno od linije Rijeka Krk Jablanac do linije Novska Virovitica, 30% povrπine ekstremno hladno niti jedno podruëje ekstremno suπno jesen, podruëje Dubrovnika, 3% ukupne povrπine ekstremno kiπno niti jedno podruëje razdoblje promatranja: godina 2006. ekstremno toplo podruëje oko PoreËa, Rijeke, Zadra, GospiÊa i Bjelovara, 7% ukupne povrπine ekstremno hladno niti jedno podruëje. ekstremno suπno niti jedno podruëje ekstremno kiπno niti jedno podruëje

PRIKAZI br. 16 7 3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od srednjih mjeseënih temperatura i srednjih mjeseënih koliëina oborine, za svaki mjesec u 2006. U ovom pregledu daju se ocjene (klase) koje su povrπinski najviπe zastupljene, bez opisa podruëja koja zahvaêaju. Detaljniji raspored pojedinih klasa vidljiv je iz karata raspodjele anomalija (poglavlje 4). Za klasu normalno dano je jesu li temperature ili oborine iznad viπegodiπnjeg prosjeka (+) ili ispod njega ( _ ). To je radi detaljnije ocjene, jer klasa normalno ima velik raspon (obuhvaêa 50% podataka promatranog niza). klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Mjesec: SIJE»ANJ Temperatura: normalno 94 ispod prosjeka hladno 6 Oborina: normalno 97 uglavnom ispod prosjeka suπno 2 vrlo kiπno 1 Mjesec: VELJA»A Temperatura: normalno 100 ispod prosjeka Oborina: normalno 97 veêinom ispod prosjeka suπno 3 Mjesec: OÆUJAK Temperatura: normalno 80 veêinom ispod prosjeka hladno 20 Oborina: normalno 97 veêinom iznad prosjeka suπno 3 Mjesec: TRAVANJ Temperatura: toplo 96 normalno 4 veêinom iznad prosjeka Oborina: normalno 50 veêinom iznad prosjeka kiπno 36 vrlo kiπno 10 ekstremno kiπno 1 suπno 3 Mjesec: SVIBANJ Temperatura: nomalno 70 veêinom iznad prosjeka toplo 30 Oborina: nomalno 93 veêinom iznad prosjeka kiπno 4 vrlo kiπno 2 ekstremno kiπno 1

8 PRIKAZI br. 16 klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Mjesec: LIPANJ Temperatura: toplo 75 vrlo toplo 15 nomalno 10 iznad prosjeka Oborina: suπno 33 vrlo suπno 27 nomalno 26 niæe od prosjeka ekstremno suπno 7 kiπno 7 Mjesec: SRPANJ Temperatura: ekstremno toplo 85 vrlo toplo 14 toplo 1 Oborina: suπno 45 normalno 35 veêinom ispod prosjeka vrlo suπno 17 ekstrmno suπno 3 Mjesec: KOLOVOZ Temperatura: hladno 50 nomalno 50 niæe od prosjeka Oborina: vrlo kiπno 70 kiπno 25 ekstremno kiπno 3 normalno 2 veêinom iznad prosjeka Mjesec: RUJAN Temperatura: toplo 94 normalno 6 iznad prosjeka Oborina: suπno 65 normalno 20 veêinom iznad prosjeka kiπno 15 Mjesec: LISTOPAD Temperatura: vrlo toplo 60 toplo 40 Oborina: normalno 40 ispod prosjeka vrlo suπno 40 suπno 30

PRIKAZI br. 16 9 klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Mjesec : STUDENI Temperatura: vrlo toplo 40 toplo 30 normalno 26 veêinom iznad prosjeka hladno 4 Oborina: normalno 60 ispod prosjeka suπno 34 vrlo suπno 6 Mjesec: PROSINAC Temperatura: vrlo toplo 55 toplo 45 Oborina: suπno 86 normalno 10 ispod prosjeka vrlo suπno 3 kiπno 1 3.3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 2006. klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Godiπnje doba: ZIMA 2005/6. (XII. 2005, I. i II. 2006) Temperatura: normalno 80 veêinom ispod prosjeka hladno 19 vrlo hladno 1 Oborina: normalno 85 veêinom iznad prosjeka kiπno 13 vrlo kiπno 2 Godiπnje doba: PROLJEΔE 2006. (III V) Temperatura: normalno 100 veêinom iznad prosjeka Oborina: kiπno 50 normalno 40 veêinom ispod prosjeka vrlo kiπno 10

10 PRIKAZI br. 16 klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Godiπnje doba: LJETO 2006. (VI VIII) Temperatura: vrlo toplo 60 toplo 37 ekstremno toplo 2 normalno 1 iznad prosjeka Oborina: normalno 50 veêinom ispod prosjeka kiπno 45 vrlo kiπno 4 suπno 1 Godiπnje doba: JESEN 2006. (IX XI) Temperatura: vrlo toplo 45 ekstremno toplo 30 toplo 22 normalno 3 iznad prosjeka Oborina: vrlo suπno 88 suπno 10 ekstremno suπno 1 normalno 1 Godiπnje doba: PRVA TREΔINA ZIME 2006/7. (obuhvaêa XII. 2006) Za prvu treêinu zime: isto kao XII. 2006. Temperatura: vrlo toplo 55 toplo 45 Oborina: suπno 86 normalno 10 ispod prosjeka vrlo suπno 3 kiπno 1 3.4.Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2006. klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Razdoblje: GODINA 2006. Temperatura: vrlo toplo 80 ekstremno toplo 7 toplo 10 normalno 3 iznad prosjeka

PRIKAZI br. 16 11 klasa % u odnosu na odnos u klasi normalno ukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak Oborina: suπno 60 normalno 37 veêinom ispod prosjeka vrlo suπno 3 3.5. OpÊa ocjena klime za Hrvatsku u 2006. Temperatura Temperatura zraka za 2006. u Hrvatskoj je bila u klasama vrlo toplo (80% povrπine), toplo (10% povrπine), ekstremno toplo (7% povrπine) i normalno (3% povrπine) Oborina: 2006. godina na podruëju Hrvatske veêinom je bila u klasi suπno (60% povrπine), normalno (37% povrπine) i vrlo suπno (3% povrπine) OpÊa ocjena: 2006. godina na podruëju Hrvatske bila je vrlo topla (80% povrπine), topla (10% povrπine) i ekstremno topla (7% ukupne povπine), a na 3% povrπine temperature bile su u klasi normalno, s manjkom oborine (klasa suπno 60 % povrπine, vrlo suπno 3% povrπine), a prosjeëna koliëina oborine (klasa normalno) bila je na 37% povrπine. 4. SLIKE OCJENA TEMPERATURE I OBORINE ZA HRVATSKU U 2006. U ovom dijelu prikazane su 34 slike: Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) za svaki mjesec 2006, od prosjeka (1961 1990), 12 slika (sijeëanj prosinac) MjeseËne koliëine oborine (%) za svaki mjesec 2006. izraæene su u % prosjeënih vrijednosti (1961 1990) 12 slika (sijeëanj prosinac) Odstupanje srednje sezonske temperature zraka za godiπnja doba 2006. od prosjeënih vrijednosti (1961 1990) za svaku sezonu 4 slike (zima, proljeêe, ljeto, jesen) Sezonske koliëine oborine (%) za godiπnja doba 2006. izraæene u % prosjeënih vrijednosti (1961 1990), za svaku sezonu 4 slike (zima, proljeêe, ljeto, jesen) Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka ( C) za 2006. godinu od prosjeënih vrijednosti (1961 1990), 1 slika Godiπnje koliëine oborine za 2006. u % prosjeënih vrijednosti (1961 1990), 1 slika

12 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u SIJE»NJU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in JANUARY 2006, from normals 1961 1990. -1.4 Poreč 19 Pazin -1.6 19 odstupanje temp. ( C) postaja percentili -1.0 M. Lošinj 25-1.3 Rijeka 24-1.5 Senj 25 A deviation ( C) met. station P percentile -2.2 Varaždin 22-0.6-0.7 Zagreb Bjelovar 41 40 Karlovac -0.7 Sisak 41-1.5 Ogulin 30-2.9 Zavižan 13-0.9 Gospić 37-0.6 Zadar -0.7 35 Knin -0.9 35 Šibenik 31-0.7 Split 33-1.2 Hvar -0.9 19 Komiža 26-1.1 Lastovo 20-1.5 Daruvar 30-0.7 Sl. Brod 39-0.4 Osijek 45 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo -0.7 Dubrovnik 31 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u SIJE»NJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in JANUARY 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 117 Poreč 66 odstupanje oborine (%) postaja percentili 90 Pazin 51 102 M. Lošinj 58 114 Rijeka 64 217 Senj 94 A deviation (%) met. station P percentile 89 Varaždin 50 74 54 Zagreb Bjelovar 72 40 25 51 70 Karlovac 85 Daruvar Osijek 38 Sisak 21 38 46 76 128 Ogulin Sl. Brod 41 74 84 Zavižan 42 93 Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 52 vrlo sušno 69 sušno Zadar 134 31 Knin normalno 89 74 kišno Šibenik 48 70 vrlo kišno Split 35 ekstremno kišno 86 Komiža 51 71 Hvar 41 120 Lastovo 67 45 Dubrovnik 19 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

PRIKAZI br. 16 13 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u VELJA»I 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in FEBRUARY 2006, from normals 1961 1990. -0.5 Poreč 40 odstupanje temp. ( C) postaja percentili -0.8 Varaždin 39-0.3-0.1 Zagreb Bjelovar 46 48 Karlovac -0.3-0.4 Sisak Pazin -0.7 Rijeka 46-0.7 42 37 Ogulin -0.4 41 Senj -1.6 43 Zavižan 27-0.4-0.4 M. Lošinj Gospić 41 44 A deviation ( C) met. station P percentile -0.3 Zadar -0.9 43 Knin -0.7 33 Šibenik -0.5 36 Split 39-0.8 Hvar -0.6 30 Komiža 35-0.4 Lastovo 39-0.9 Daruvar 38-0.3 Sl. Brod 46-0.4 Osijek 44 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo -0.3 Dubrovnik 43 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u VELJA»I 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in FEBRUARY 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 82 Poreč 44 89 Pazin 49 odstupanje oborine (%) postaja percentili 62 M. Lošinj 32 119 Rijeka 67 60 Senj 28 A deviation (%) met. station P percentile 77 Karlovac 39 115 Ogulin 66 59 Zavižan 23 87 Gospić 48 76 Varaždin 41 89 43 Zagreb Bjelovar 49 14 52 72 Daruvar Sisak 26 37 47 Zadar 104 21 Knin 102 60 Šibenik 58 112 Split 63 63 Komiža 38 80 Hvar 44 57 Lastovo 33 125 Osijek 70 72 Sl. Brod 39 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno 100 Dubrovnik 57 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

14 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u OÆUJKU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in MARCH 2006, from normals 1961 1990. -0.6 Poreč Pazin -1.1-1.2 M. Lošinj 22-1.3 Rijeka 24 26 34-1.6 Senj 22 odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile -0.6 Varaždin 39-0.9-0.6 Zagreb Bjelovar 36 40 Karlovac -0.7 Sisak 38-0.5 Ogulin 42-2.5 Zavižan 16-0.6 Gospić 41-0.9 Zadar -1.6 27 Knin -1.6 22 Šibenik -1.2 19 Split 25-0.9 Hvar -1.0 26 Komiža 23-0.8 Lastovo 28-1.1 Daruvar 32-0.2 Sl. Brod 46-0.7 Osijek 39 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo -0.7 Dubrovnik 31 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u OÆUJKU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in MARCH 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 131 Poreč 74 124 Pazin 71 83 M. Lošinj 41 73 Varaždin 25 91 97 Zagreb 91 50 Karlovac 98 159 Sisak Rijeka 44 52 86 114 Ogulin 98 68 Senj 132 54 Zavižan 79 96 Gospić 52 Bjelovar 43 98 Daruvar 54 118 Osijek 67 127 Sl. Brod 71 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno <2 2-9 PERCENTILE extremely dry very dry 100 Zadar 56 101 Knin 129 58 Šibenik 76 73 Split 41 sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 dry normal wet very wet extremely wet odstupanje oborine (%) postaja percentili A deviation (%) met. station P percentile 149 Komiža 77 90 Hvar 53 128 Lastovo 71 167 Dubrovnik 87

PRIKAZI br. 16 15 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u TRAVNJU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in APRIL 2006, from normals 1961 1990. 0.9 Poreč 78 odstupanje temp. ( C) postaja percentili 1.6 Varaždin 1.7 87 1.8 Zagreb Bjelovar 89 90 Karlovac 1.6 1.3 Sisak Pazin 1.1 Rijeka 88 1.2 88 83 Ogulin 1.0 77 Senj 1.2 79 Zavižan 77 0.8 1.5 M. Lošinj Gospić 78 84 A deviation ( C) met. station P percentile 0.9 Zadar 0.7 83 Knin 0.7 71 Šibenik 71 1.4 Split 88 0.8 Hvar 0.7 79 Komiža 75 1.1 Lastovo 86 0.6 Daruvar 64 1.2 Sl. Brod 77 1.4 Osijek 78 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo 1.1 Dubrovnik 87 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u TRAVNJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in APRIL 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 141 Varaždin 79 171 103 Zagreb Bjelovar 210 91 58 152 161 Karlovac 199 Daruvar Osijek 66 65 85 89 Pazin Rijeka 98 Sisak 97 205 112 22 155 Poreč 18 Ogulin Sl. Brod 140 89 99 65 Senj 108 85 Zavižan 108 63 106 PERCENTILI M. Lošinj Gospić ekstremno sušno 61 61 vrlo sušno 126 sušno Zadar 105 73 Knin normalno 97 61 kišno Šibenik 52 89 vrlo kišno Split 46 ekstremno kišno odstupanje oborine (%) postaja percentili A deviation (%) met. station P percentile 121 Komiža 68 106 Hvar 60 73 Lastovo 39 129 Dubrovnik 72 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

16 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u SVIBNJU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in MAY 2006, from normals 1961 1990. 0.6 Pazin 0.1 Poreč 72 54 0.9 M. Lošinj 78 0.6 Rijeka 68 0.7 Senj 69 0.3 Varaždin 0.4 59 0.4 Zagreb Bjelovar 61 61 Karlovac 0.5 Sisak 0.5 65 Ogulin 1.1 66 Zavižan 76 0.9 Gospić 76 1.0 Zadar 84-0.1 Knin 47 0.9 Šibenik 68 1.0 Split 76-0.5 Daruvar 37 0.1 Sl. Brod 53-0.3 Osijek 42 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.7 Hvar 0.6 73 Komiža 70 1.0 Lastovo 79 0.9 Dubrovnik 77 MjeseËne koliëine oborine u SVIBNJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in MAY 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 179 266 Pazin Poreč 94 >99 79 M. Lošinj 40 105 Rijeka 59 188 Senj 91 158 Varaždin 89 137 102 Zagreb 125 57 Karlovac 112 Sisak 72 64 129 Ogulin 75 125 Zavižan 74 71 Gospić 28 98 Zadar 56 76 Knin 116 35 Šibenik 91 66 Split 54 Bjelovar 78 123 Daruvar 71 134 Osijek 75 75 Sl. Brod 40 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet odstupanje oborine (%) postaja percentili A deviation (%) met. station P percentile 62 Komiža 49 144 Hvar 75 48 Lastovo 39 135 Dubrovnik 73

PRIKAZI br. 16 17 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u LIPNJU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in JUNE 2006, from normals 1961 1990. 1.4 Poreč 93 Pazin 1.1 89 1.4 M. Lošinj 93 Karlovac 1.9 Rijeka 1.3 96 Ogulin 1.2 Senj 1.5 90 87 Zavižan 91 1.5 Gospić 94 1.0 Zadar 89 1.3 Varaždin 1.9 90 1.6 Zagreb Bjelovar 96 94 1.4 Sisak 90 0.9 Knin 0.8 81 Šibenik 81 1.0 Split 84 0.2 Daruvar 57 0.8 Sl. Brod 76 0.6 Osijek 69 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.4 Hvar 0.4 67 Komiža 69 1.0 Lastovo 86 0.5 Dubrovnik 71 MjeseËne koliëine oborine u LIPNJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in JUNE 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 4 Poreč <1 7 Pazin <1 odstupanje oborine (%) postaja percentili 29 M. Lošinj 7 65 Varaždin 15 37 48 Zagreb Bjelovar 48 1 4 96 103 Karlovac 69 Daruvar Osijek 16 Sisak 49 60 Rijeka 6 22 87 2 68 Ogulin Sl. Brod 64 24 41 Senj 67 28 Zavižan 23 65 Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 24 vrlo sušno 65 sušno Zadar 32 4 Knin normalno 63 4 kišno Šibenik 88 27 vrlo kišno Split 46 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 165 Komiža 80 82 Hvar 51 168 Lastovo 82 203 Dubrovnik 89 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

18 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u SRPNJU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in JULY 2006, from normals 1961 1990. 2.7 Varaždin 99 3.3 3.6 Zagreb Bjelovar >99 >99 Karlovac 2.5 4.1 Sisak Pazin 2.6 Rijeka >99 2.9 2.7 >99 Poreč 99 Ogulin >99 3.5 >99 Senj 2.2 >99 Zavižan 97 2.2 2.5 Gospić M. Lošinj 98 >99 2.0 Zadar 2.1 99 Knin 2.2 97 Šibenik 2.2 99 Split 99 1.9 2.4 Daruvar Osijek 97 98 2.4 Sl. Brod 98 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 1.2 Komiža 88 1.7 Hvar 97 2.0 Lastovo 99 1.2 Dubrovnik 92 MjeseËne koliëine oborine u SRPNJU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in JULY 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 92 Poreč 52 33 Pazin 13 36 M. Lošinj 22 10 Rijeka <1 4 Senj 0 52 Varaždin 22 44 27 Zagreb Bjelovar 25 14 10 Karlovac 95 3 Sisak 50 29 Ogulin 4 85 Zavižan 45 61 Gospić 27 6 Zadar 8 67 Knin 98 42 Šibenik 29 59 Split 25 22 23 Daruvar Osijek 7 12 68 Sl. Brod 35 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet odstupanje oborine (%) postaja percentili A deviation (%) met. station P percentile 43 Komiža 48 72 Hvar 55 6 Lastovo 22 197 Dubrovnik 85

PRIKAZI br. 16 19 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u KOLOVOZU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in AUGUST 2006, from normals 1961 1990. -1.0 Poreč 18 Pazin -1.4 13-0.8 M. Lošinj 20-1.3 Rijeka 15-1.4 Senj 14-0.6 Varaždin 29-1.3-0.5 Zagreb Bjelovar 14 33 Karlovac -0.7 Sisak 26-0.8 Ogulin 26-1.1 Zavižan 22-0.4 Gospić 37-0.6 Zadar 27-1.6 Knin -1.1 12 Šibenik 19-0.8 Split 28-1.1-1.1 Daruvar Osijek 15 15-0.6 Sl. Brod 30 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile -0.4 Hvar -0.5 36 Komiža 33-0.2 Lastovo 44 0.0 Dubrovnik 50 MjeseËne koliëine oborine u KOLOVOZU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in AUGUST 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 186 Poreč 92 223 Pazin 97 odstupanje oborine (%) postaja percentili 191 M. Lošinj 90 134 Varaždin 74 202 176 Zagreb Bjelovar 235 94 87 176 231 Karlovac 238 Daruvar Osijek 179 97 Sisak 88 97 Rijeka 96 255 90 246 Ogulin Sl. Brod 195 99 99 Senj 177 90 Zavižan 88 213 PERCENTILI Gospić ekstremno sušno 96 vrlo sušno 300 sušno Zadar 234 99 Knin normalno 126 97 kišno Šibenik 70 256 vrlo kišno Split 94 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 367 Komiža 97 340 Hvar 98 228 Lastovo 89 120 Dubrovnik 67 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

20 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u RUJNU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in SEPTEMBER 2006, from normals 1961 1990. 1.0 Poreč 80 Pazin 1.1 77 1.3 M. Lošinj 85 1.9 Rijeka 91 1.8 Senj 88 1.6 Varaždin 89 1.8 1.9 Zagreb Bjelovar 90 91 Karlovac 1.5 Sisak 86 1.3 Ogulin 82 1.3 Zavižan 77 1.5 Gospić 86 1.5 Zadar 90 1.0 Knin 1.0 76 Šibenik 77 0.9 Split 73 0.5 Daruvar 64 1.2 Sl. Brod 79 1.2 Osijek 79 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.4 Komiža 63 0.7 Hvar 72 1.0 Lastovo 78 1.4 Dubrovnik 86 MjeseËne koliëine oborine u RUJNU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in SEPTEMBER 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 46 Poreč 21 82 Pazin 45 odstupanje oborine (%) postaja percentili 44 M. Lošinj 23 86 Varaždin 41 78 86 Zagreb Bjelovar 60 32 50 43 24 Karlovac 51 Daruvar Osijek 49 Sisak 15 12 Rijeka 22 17 20 25 55 Ogulin Sl. Brod 47 7 18 Senj 46 22 Zavižan 15 147 Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 86 vrlo sušno 72 sušno Zadar 41 46 Knin normalno 50 18 kišno Šibenik 30 192 Split vrlo kišno 91 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 185 Komiža 86 175 Hvar 86 33 Lastovo 21 88 Dubrovnik 52 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

PRIKAZI br. 16 21 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u LISTOPADU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in OCTOBER 2006, from normals 1961 1990. Pazin 1.8 1.9 Poreč 89 91 odstupanje temp. ( C) postaja percentili 1.8 M. Lošinj 93 2.3 Rijeka 97 2.5 Senj 96 A deviation ( C) met. station P percentile 2.8 Varaždin 96 2.7 2.7 Zagreb Bjelovar 98 96 Karlovac 2.5 Sisak 97 2.8 Ogulin 96 2.2 Zavižan 89 2.4 Gospić 93 2.0 Zadar 2.0 95 Knin 1.7 93 Šibenik 1.9 90 Split 93 1.2 Hvar 1.1 83 Komiža 80 1.4 Lastovo 87 1.5 1.8 Daruvar Osijek 82 88 2.0 Sl. Brod 89 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo 1.4 Dubrovnik 86 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm MjeseËne koliëine oborine u LISTOPADU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in OCTOBER 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 39 Poreč 25 26 Pazin 22 59 M. Lošinj odstupanje oborine (%) postaja percentili 41 51 Varaždin 28 58 26 Zagreb Bjelovar 5 15 34 61 76 Karlovac 42 Daruvar Osijek 50 Sisak 38 46 Rijeka 3 24 44 28 12 Ogulin Sl. Brod 41 20 5 Senj 29 36 Zavižan 20 PERCENTILI 39 Gospić ekstremno sušno 28 vrlo sušno 30 sušno Zadar 13 26 Knin normalno 6 16 kišno Šibenik 5 vrlo kišno 5 Split 3 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 15 Komiža 5 11 Hvar 5 57 Lastovo 39 5 Dubrovnik 4 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

22 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u STUDENOM 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in NOVEMBER 2006, from normals 1961 1990. 2.0 Poreč 91 Pazin 2.1 92 1.3 M. Lošinj 86 3.4 Varaždin 94 3.5 3.3 Zagreb Bjelovar 96 94 Karlovac 3.5 2.1 Sisak Rijeka 96 4.3 93 Ogulin 2.2 Senj 1.5 97 91 Zavižan 84 2.3 Gospić 86 0.8 Zadar 73 0.1 Knin 0.3 52 Šibenik 0.2 59 Split 56 2.3 2.4 Daruvar Osijek 84 89 2.1 Sl. Brod 85 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile -0.4 Hvar 0.0 38 Komiža 50 0.1 Lastovo 54-1.2 Dubrovnik 18 MjeseËne koliëine oborine u STUDENOM 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in NOVEMBER 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990. 43 Poreč 12 odstupanje oborine (%) postaja percentili 63 Pazin 27 38 M. Lošinj 12 51 Varaždin 26 54 47 Zagreb Bjelovar 79 27 21 72 58 Karlovac 96 Daruvar Osijek 69 Sisak 33 24 Rijeka 43 53 72 28 70 Ogulin Sl. Brod 67 33 33 Senj 66 34 Zavižan 30 61 Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 27 vrlo sušno 42 sušno Zadar 46 17 Knin normalno 43 20 kišno Šibenik 44 17 vrlo kišno Split 15 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 22 Komiža 7 29 Hvar 6 40 Lastovo 17 32 Dubrovnik 8 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

PRIKAZI br. 16 23 Odstupanje srednje mjeseëne temperature zraka ( C) u PROSINCU 2006., od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Monthly air temperature anomalies in Croatia in DECEMBER 2006, from normals 1961 1990. MjeseËne koliëine oborine u PROSINCU 2006., u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Monthly precipitation amounts of Croatia in DECEMBER 2006, expressed as percentage of normals 1961 1990.

24 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka ( C) za ZIMU 2005/6. (XII.2004, I. i II. 2005) od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Seasonal air temperature anomalies in Croatia for WINTER 2005/2006 (December 2004 February 2005), from normal 1961 1990. Sezonske koliëine oborine za ZIMU 2005/6. (XII.2004, I. i II. 2005) u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Seasonal precipitation amounts of Croatia in WINTER 2005/2006 (December 2004 February 2005) expressed as percentage of normals 1961 1990.

PRIKAZI br. 16 25 Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka ( C) za PROLJEΔE 2006. (oæujak svibanj) od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SPRING 2006 (March May), from normal 1961 1990. Poreč Pazin 0.0 50 0.2 M. Lošinj 60 0.2 Rijeka 59 Senj 0.4 Varaždin 0.4 66 0.5 Zagreb Bjelovar 65 69 Karlovac 0.5 Sisak 0.4 69 Ogulin 0.0 64 Zavižan 50 0.5 Gospić 68 0.3 Zadar 65-0.3 Knin 38 Šibenik 0.5 Split 70-0.4 Daruvar 35 0.3 Sl. Brod 61 0.1 Osijek 54 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.1 Hvar 0.1 55 Komiža 55 0.4 Lastovo 69 0.5 Dubrovnik 73 Sezonske koliëine oborine za PROLJEΔE 2006. (oæujak svibanj) u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Seasonal precipitation amounts of Croatia in SPRING 2006 (March May), expressed as percentage of normals 1961 1990. Poreč 123 Pazin 83 odstupanje oborine (%) postaja percentili 90 M. Lošinj 38 111 Rijeka 66 A deviation (%) met. station P percentile 130 Varaždin 81 114 123 Zagreb Bjelovar 143 78 69 128 139 Karlovac 138 Daruvar Osijek Sisak 92 83 87 93 132 Sl. Brod 84 134 Ogulin 90 Senj 122 Zavižan 78 91 Gospić 33 106 Zadar 59 118 Komiža 68 94 Knin 43 Šibenik 85 Split 33 108 Hvar 62 93 Lastovo 47 PERCENTILI ekstremno sušno vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno ekstremno kišno 148 Dubrovnik 92 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

26 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka ( C) za LJETO 2006. (lipanj kolovoz) od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SUMMER 2006 (June August), from normal 1961 1990. 1.1 Poreč 98 Pazin 0.8 88 1.1 M. Lošinj 98 1.5 Rijeka 99 1.1 Senj 96 1.1 Varaždin 96 1.3 1.5 Zagreb Bjelovar 98 99 Karlovac 1.1 Sisak 1.0 96 Ogulin 94 0.8 Zavižan 88 1.1 Gospić 96 0.9 Zadar 95 0.5 Knin 0.6 76 Šibenik 83 0.8 Split 88 0.4 0.7 Daruvar Osijek 75 86 0.9 Sl. Brod 89 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm odstupanje temp. ( C) postaja percentili A deviation ( C) met. station P percentile 0.6 Hvar 0.4 85 Komiža 74 0.9 Lastovo 94 0.5 Dubrovnik 80 Sezonske koliëine oborine za LJETO 2006. (lipanj kolovoz), u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Seasonal precipitation amounts of Croatia in SUMMER 2006 (June August) expressed as percentage of normals 1961 1990. 104 Poreč 56 98 Pazin 49 odstupanje oborine (%) postaja percentili 98 M. Lošinj 51 84 Varaždin 34 83 93 Zagreb Bjelovar 106 45 27 99 113 Karlovac 133 Daruvar Osijek 75 Sisak 51 70 Rijeka 66 86 129 23 119 Sl. Brod Ogulin 81 101 80 Senj 112 55 Zavižan 67 PERCENTILI 122 Gospić ekstremno sušno 79 vrlo sušno 135 sušno Zadar 112 82 Knin normalno 95 66 kišno Šibenik 49 139 vrlo kišno Split 81 ekstremno kišno A deviation (%) met. station P percentile 182 Hvar 231 92 Komiža 95 160 Lastovo 84 165 Dubrovnik 87 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

PRIKAZI br. 16 27 Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka ( C) za JESEN 2006. (rujan studeni), od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Seasonal air temperature anomalies in Croatia for AUTUMN 2006 (September November), from normal 1961 1990. 1.6 Poreč 93 Pazin 1.6 97 odstupanje temp. ( C) postaja percentili 1.4 M. Lošinj 95 2.1 Rijeka 99 2.2 Senj 99 A deviation ( C) met. station P percentile 2.6 Varaždin 99 2.6 2.7 Zagreb Bjelovar >99 >99 Karlovac 2.4 Sisak 99 2.8 Ogulin 99 1.7 Zavižan 96 2.1 Gospić 98 1.4 Zadar 1.0 Knin 96 1.0 86 Šibenik 1.0 86 Split 84 0.5 Hvar 0.5 71 Komiža 72 0.8 Lastovo 81 1.5 1.7 Daruvar Osijek 91 94 1.8 Sl. Brod 93 PERCENTILI ekstremno hladno vrlo hladno hladno normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo 0.6 Dubrovnik 73 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely cold very cold cold normal warm very warm extremely warm Sezonske koliëine oborine za JESEN 2006. (rujan studeni), u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Seasonal precipitation amounts of Croatia in AUTUMN 2006 (September November) expressed as percentage of normals 1961 1990. 43 Poreč 4 59 Pazin 12 odstupanje oborine (%) postaja percentili 46 M. Lošinj 8 63 Varaždin 8 54 63 Zagreb Bjelovar 51 6 11 60 52 Karlovac 65 Daruvar Osijek 56 Sisak 9 7 Rijeka 5 13 46 9 48 Ogulin Sl. Brod 54 2 4 Senj 47 12 Zavižan 6 77 Gospić PERCENTILI ekstremno sušno 28 vrlo sušno 47 sušno Zadar 34 9 Knin normalno 32 4 kišno Šibenik 68 vrlo kišno 3 Split ekstremno kišno 16 A deviation (%) met. station P percentile 60 Komiža 20 61 Hvar 14 44 Lastovo 8 37 Dubrovnik 1 <2 2-9 9-25 25-75 75-91 91-98 >98 PERCENTILE extremely dry very dry dry normal wet very wet extremely wet

28 PRIKAZI br. 16 Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka ( C) za 2006. godinu od prosjeënih vrijednosti 1961 1990. Yearly air temperature anomalies in Croatia for year 2006, from normals 1961 1990. Godiπnje koliëine oborine za 2006. godinu u odnosu na prosjeëne vrijednosti 1961 1990, izraæene u %. Yearly precipitation amounts of Croatia for 2006 year, expressed as percentage of normals 1961 1990.

PRIKAZI br. 16 29 5. DOGA ANJA U VEZI S KLIMOM U 2006. 5.1. Meappleunarodna razina Trend globalnog zatopljenja nastavio se i u 2006. godini, koja je bila ESTA u nizu najtoplijih godina. Najtoplijih deset godina od 1850. bile su u posljednjih 12 godina (1995-2006), a oëit je nagao porast srednje globalne temperature od 1976. Te Ëinjenice rezultat su analiza koje svaku godinu provodi Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO), na temelju stvarno izmjerenih i provjerenih podataka. Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO) sudjeluje u veêini programa na meappleunarodnoj razini koji obuhvaêaju podruëje prouëavanja klime i pribavljanja potrebnih podataka za napredak u prouëavanju i verifikaciji dobivenih rezultata. Tijekom 2006. Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO) preko zemalja Ëlanica provodila je i koordinirala djelovanje razliëitih programa koji su doprinosili kontinuitetu u spoznavanju novih Ëinjenica i prouëavanju klime i klimatskih promjena (WMO TehniËko povjerenstvo za klimatologiju WMO Commission for Climatology CCL, Svjetski klimatski program World Climate Programme WCP, Svjetski klimatski istraæivaëki program World Climate Research Programme (WCRP), Sluæbe za informiranje i predviappleanje klime Climate Information and Prediction Services (CLIPS) i drugi programi unutar WMO. Sudjelovanjem u radu i sufinanciranju Svjetska meteoroloπka organizacija doprinosi ostvarivanju prihvaêenih programa ostalih meappleunarodnih tijela koja se bave prouêavanjem klime i pribavljanjem podataka za ta prouëavanja: Meappleunarodni sastanak (panel) o promjeni klime (Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) tijekom 2006., intenzivno je radio na kompletiranju»etvrtog izvjeπêa procjene The IPCC 4th Assessment Report (IPCC AR4). Na IPCC AR4 radilo je 2500 znanstvenih eksperata i recenzenata, 800 autora koji su pribavljali razliëite podatke i analize, 450 vodeêih autora, 130 zemalja kroz πest godina (2001 2007), da bi napravili jedno, Ëetvrto po redu IPCC»etvrto izvjeπêe procjene (IPCC AR4) koje daje sliku promjene klime, prema najnovijim rezultatima istraæivanja svih koji se bave tom problematikom. S obzirom na to da su Ëeste nedoumice o svrsi i radu IPCC-a, daju se temeljni podaci: 1. to je IPCC? IPCC je vodeêe tijelo za ocjenu promjene klime; utemeljili su ga Svjetska meteoroloπka organizacija (WMO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliπ (UNEP), sa zadatkom da opskrbljuje svjetsku javnost jasnim, uravnoteæenim uvidom o postojeêem stanju i razumijevanju promjene klime. IPCC neovisan je i neutralan u odnosu na politiku. 2. to IPCC radi? IPCC pregledava, recenzira i ocjenjuje najnovije znanstvene, tehniëke i druπtveno-gospodarske informacije (izvjeπêa, podatke, radove) koje se odnose na razumijevanje promjene klime. IPCC pribavlja u pravilnim razdobljima (6 god.) sveobuhvatna, opseæna, rigorozno dokumentirana izvjeπêa, koja saæimaju sadaπnje znanje o klimi i buduêe projekcije promjene klime. 3. Kako IPCC radi? IPCC AR4 sastavljen je od tri znanstvene radne grupe (Workig groups, WG). Pregled (recenzija) vaæan je dio IPCC procesa, koji osigurava objektivnu i potpunu ocjenu postojeêih informacija.

30 PRIKAZI br. 16 I znanstveni i vladini recenzenti pozvani su da komentiraju i znanstvena i tehniëka podruëja. iroko rasprostranjen postupak IPCC osigurava doprinos nezavisnih struënjaka iz svih regija svijeta i iz svih podruëja koja su povezana s promjenom klime. RazliËita miπljenja i pogledi daju se u dokumentima. 4. Odnos IPCC-a i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) Rezultati istraæivanja Prvog IPCC izvjeπêa procjene The first IPCC Assessment Report (FAR), koje je dovrπeno 1990., imali su odluëujuêu ulogu u osnivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), koja je bila otvorena za potpis na sumitu u Rio de Janeiru 1992. IPCC nastavlja biti najveêi izvor informacija za UNFCCC. UNFCCC i IPCC koriste dvije razliëite definicije promjene klime. U IPCC definiciji promjena klime ona je koja nastaje zbog prirodnih procesa i zbog antropogenih faktora. Pronalaæenje kako i koliko ti razliëiti faktori djeluju i meappleudjeluju u procesima promjene klime, kljuëno je podruëje ocjena IPCC. UNFCCC-ova definicija promjene klime odnosi se samo na promjenu zbog ljudskih aktivnosti, a promjene nastale zbog prirodnih procesa definirane su kao klimatske varijacije. 5. Promjena klime 2007. IPCC AR4 IPCC»etvrto izvjeπêe (AR4) bit Êe publicirano tijekom 2007. i pokrit Êe najnovije znanstvene Ëinjenice o promjeni klime. U usporedbi s TreÊim izvjeπêem IPCC (TAR) iz 2001. AR4 daje veêu paænju integraciji promjene klime s politikom odræivog razvoja i meappleuodnosima izmeappleu ublaæavanja posljedica predviappleenih zbog promjena klime i prilagoappleavanja posljedicama predviappleenim zbog moguêih promjena klime. Posebna paænja dana je regionalnim temama, procjeni relevantnosti i rizicima, tehnologiji, promjeni klime i vodi. Radna grupa I The Working Group (WG) I, knjiga, obuhvaêa postojeêe znanje fizikalno znanstvenih temelja o promjeni klime: sastav atmosfere, motrenja razliëitih klimatskih parametara, te veze izmeappleu promjena klime i biogeokemije, razvoja modela i odreappleivanja klimatskih promjena. Radna grupa II The Working Group (WG) II, knjiga, donosi detaljnu analizu motrenja i projektirane utjecaje na prirodne i ljudske sustave, zbog postojeêih i oëekivanih utjecaja promjene klime. IzvjeπÊe donosi mjere koje treba poduzeti u odnosu na osjetljivost na promjene klime i prilagoappleavanje promjenama klime u glavnim podruëjima ljudskog djelovanja i svim svjetskim regijama (kontinenti i oceani). Radna grupa III The Working Group (WG) III, knjiga, analizira moguênosti ublaæavanja posljedica sadaπnjih i moguêih promjena klime za sva podruëja ljudskog djelovanja, uzimajuêi u obzir meappleusektorski pristup kao πto je sinergija, zajedniëki benefit i trgovina. Takoappleer obuhvaêa informaciju o strategijama za dugoroëno ublaæavanje za razliëite razine stabilizacije, posveêujuêi posebnu paænju na umijeπnost razliëitih kratkoroënih strategija potrebnih za dostizanje dugoroënih ciljeva. Sintetizirano (saæeto) izvjeπêe, The Synthesis Report (SYR), spaja i saæima sve informacije iz sve tri knjige u okviru πest glavnih podruëja, nudeêi sveukupni znanstveni pogled na sadaπnje razumijevanje promjene klime. IzvjeπÊa po radnim grupama (WG 1, 2, 3) trebaju biti prihvaêena do 4. svibnja 2007., a na temelju njih objedinjeno izvjeπêe do 16. studenog 2007. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations Framework Convention on Climate Change UNFCCC) Konferencija Ëlanica (Conference o Parties COP 12) bila je u Nairobiu 6. 17. studenog 2006. Glavni cilj UNFCCC jest djelovanje na

PRIKAZI br. 16 31 mjerama potrebnim da se cjelokupna ljudska zajednica prilagodi sadaπnjim i buduêim (projiciranim) posljedicama moguêih klimatskih promjena te da se ublaæe njihove negativne posljedice. Na COP 12 donesen je zakljuëak kojim se Hrvatskoj odobrava dodavanje dodatnih emisija plinova staklenika na prijavljenu emisiju za baznu 1990. Takoappleer je donesen petogodiπnji Program rada iz Nairobija (NPR) na utjecajima, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama, za koji je i WMO pripremila materijal: Uloga WMO i hidrometeoroloπkih sluæbi pojedinih zemalja u provoappleenju UNFCCC SBSTA petgodiπnjeg programa rada na temama utjecaja, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama. Posebnom toëkom obuhvaêena je suradnja s GCOS-om na ostvarivanju Globalnog klimatskog motriteljskog sustava. Globalni klimatski motriteljski sustav (Global Climate Observing System GCOS) u 2006. zavrπio je s organizacijom regionalnih sastanaka na kojima su definirani nedostaci i potrebe motriteljskih sustava na pojedinim podruëjima (regijama), kao priprema za provoappleenje daljih akcija u osposobljavanju sa uvoappleenje novih tehnologija (sateliti, automatizacija i sl.). Globalni motriteljski sustav svih sustava (Global Earth Observation System of Systems, GEOSS odræao je treêi plenarni sastanak GEO (Group on Earth Observation) III., u Bonnu 28. 29. studenog 2006. Na sastanku se najviπe raspravljalo o planu GEO za razdoblje 2007 2009. U privitku br. 1 jest GEO plan rada za razdoblje 2007 2009., po podruëjima GEOSS, oznakama i nositeljima zadataka. Po broju skraêenica vidljivo je da se radi o sustavu svih sustava. Globalni trend zatopljenja nastavlja se i meappleunarodna se zajednica na znanstvenoj, gospodarskoj i politiëkoj razini nastoji organizirati, kako bi na vrijeme reagirala na moguêe projicirane katastrofalne posljedice, na globalnoj i nacionalnim razinama. 5.2. Na razini Hrvatske Dræavni hidrometeoroloπki zavod sustavno obavlja motrenja atmosfere, voda i mora te na temelju podataka i proizvoda usluæuje javnost i ostale korisnike. Redovito se objavljuje ocjena klime na skali mjeseca, godiπnjeg doba i godine. Kroz sudjelovanje u IPCC-u Hrvatska je ukljuëena u koriπtenje najnovijih rezultata na svjetskoj razini, koji su relevantni za analize i organiziranje na nacionalnoj razini. IPCC obraappleuje podruëja koja pokazuju da je interdisciplinarni pristup prouêavanja klime neizostavan i samo se na taj naëin moæe doêi do kompleksnih rezultata. U planu je upoznavanje svih struënih, znanstvenih i vladinih organizacija s rezultatima IPCC AR4, tijekom 2007. godine. U okviru GCOS-a Hrvatska je u Zagrebu 11. 15. prosinca, uz sudjelovanje 24 europske zemlje organizirala s EUMETSAT-om meappleunarodnu radionicu o koriπtenju satelitskih mjerenja i proizvoda za potrebe prouëavanja klime. I dalje je u planu da se na razini Hrvatske organizira mjesto na kojem bi se moglo vidjeti πto se sve na podruëju motrenja radi, koji podaci postoje i kako se mogu koristiti, te kako unaprijediti motrenja. Na sastanku Okvirne konvencije UN o promjeni klime COP 12 sudjelovao je uz ostale delegate i predstavnik DHMZ-a. Nositelj je te konvencije Ministarstvo za zaπtitu okoliπa, prostorno ureappleenje i graappleevinarstvo, koje taj zadatak s ostalim sudionicima provodi interdisciplinarno (Ekonerg, DHMZ, fakulteti i dr.). Hrvatska je konaëno uspjela u zahtjevu da joj se prizna dodavanje 3,5 Mt CO2 na prijavljenu emisiju stakelniëkih plinova za 1990., koja iznose 31,7 Mt CO2, πto je stavlja u povoljniji poloæaj u ispunjenju obveza smanjivanja emisija.

32 PRIKAZI br. 16 Donoπenjem Programa rada iz Nairobija (NPR) na utjecajima, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama (UNFCCC, WMO) potrebno je i na razini Hrvatske definirati program rada i osigurati sredstva za njegovo provoappleenje. U okviru sudjelovanja u Globalnom motriteljskom sustavu svih sustava i GEO planu za 2007-2009., poæeljno je planirati program djelovanja na nacionalnoj razini te se ukljuëiti u rad GEO odbora, s ciljem da se osiguraju projekti koji bi omoguêili provoappleenje spomenutih planova (privitak 1) na razini zemlje i ukljuëivanje na meappleunarodnoj razini. Tu je takoappleer primaran multidisciplinaran pristup. 5.3. Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena za 2006. na podruëju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime 5.3.1. Ekstremne temperature i oborine Tijekom 2006. nije premaπena apsolutna maksimalna temperatura, koja je bila u PloËama 5. kolovoza 1998., i iznosila je 42,8 C, niti apsolutna minimalna temperatura zraka koja je zabiljeæena u»akovcu, 3. veljaëe 1929., i iznosila je -35.5 C. Na skali ocjene za mjesec, ekstremno topao bio je srpanj i to na 85 % povrπine. Na skali ocjene godiπnjeg doba ekstremno toplo bilo je ljeto na 2 % povrπine i jesen na 30 % povrπine. Na skali ocjene za godinu ekstremno toplo bila su podruëja oko PoreËa, Rijeke, Zadra, GospiÊa i Bjelovara, ukupno 7 % povrπine. Na dijagramima koji pokazuju srednje dnevne temperature i dnevne koliëine oborine tijekom 2006. za Zagreb GriË (Prilog br. 3) i Split Marjan (Prilog br. 4) uoëavaju se maksimumi srednjih dnevnih temperatura koji prelaze odstupanje od dugogodiπnjeg prosjeka za dvije standardne devijacije: za Zagreb GriË krajem lipnja, krajem listopada, te od sredine studenog do sredine prosinca; za Split Marjan poëetkom veljaëe, krajem lipnja i krajem listopada. Ekstremno hladni dani u odnosu na dugogodiπnji prosjek na temelju srednjih dnevnih temperatura, s odstupanjima viπim od dvije standardne devijacije bili su: za Zagreb GriË (Prilog br. 3) u treêoj dekadi svibnja, prvoj i treêoj dekadi kolovoza, te poëetkom studenog, a za Split Marjan (Prilog br. 4) sredinom sijeënja, prvoj dekadi veljaëe, krajem prve dekade oæujka, prvoj dekadi lipnja, sredinom kolovoza i poëetkom studenog. NajveÊe dnevne koliëine oborine tijekom 2006. godine bile su u kolovozu i lipnju na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb GriË (Prilog br. 3) i u rujnu na meteoroloπkom opservatoriju Split Marjan (Prilog br. 4). Na skali mjesec u 2006., klasa ekstremno kiπno pojavila se samo na uæim podruëjima u travnju, svibnju i kolovozu, a ekstremno suπno takoappleer na uæim podruëjima u lipnju i srpnju. Na skali godiπnjeg doba u 2006. ekstremno suπna bila je jesen na podruëju oko Dubrovnika i Konavala.

PRIKAZI br. 16 33 5.3.2. Srednje godiπnje temperature Tablica 1. Deset najtoplijih godina, na temelju srednjih godiπnjih temperatura u razdoblju 1862 2006., na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb GriË: godina 2000 1994 2002 1863 1992 2004 2006 2001 1868 1950 srednja god + C 13.8 13.3 13.2 13.1 13.0 12.9 12.7 12.7 12.7 12.6 Srednja godiπnja temperatura zraka na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb GriË za 2006. jest 12,7 C, koja dijeli sedmo do deveto mjesto meappleu prvih deset najviπih. Ostaje da je razdoblje od 1992 2006. najtoplije od poëetka instrumentalnog mjerenja (1861), s tim da je meappleu deset najviπih srednje godiπnje temperature u razdoblju 1862 2006, njih sedam iz razdoblja 1992 2006. Tablica 2. Deset najtoplijih godina na temelju srednjih godiπnjih temperatura u razdoblju 1948 2006., na meteoroloπkom opservatoriju Split Marjan: godina 1994 1950 2003 2000 2002 1961 1951 2001 1992 1999 srednja god + C 17.4 17.4 17.3 17.3 17.0 16.8 16.7 16.7 16.6 16.6 Srednja godiπnja temperatura zraka na meteoroloπkom opservatoriju Split Marjan za 2006. jest 16,5 C, πto nije meappleu prvih deset najtoplijih godina ali je za 0,6 C veêa nego za 2005. i odmah nakon prvih 10 najtoplijih godina. Od deset najtoplijih godina za Split Marjan u razdoblju 1948 2006., sedam ih je bilo u razdoblju 1992 2006. 5.3.3. Godiπnja ocjena za 2006. u odnosu na mjeseëne, sezonske i globalnu ocjenu Ocjeni 2006. kao vrlo tople, tople i na nekim podruëjima ekstremno tople su najviπe doprinjeli lipanj, srpanj te cijelo razdoblje od rujna do prosinca, πto je uzrokovalo i ekstremno toplu i vrlo toplu jesen. Suπniji dio godine je bio lipanj, listopad i prosinac πto je doprinjelo godiπnjoj ocjeni suπno, dok su travanj, kolovoz i dio rujna na nekim podruëjima bili u klasi kiπno i vrlo kiπno. Zanimljivo je da je kolovoz veê drugu godinu (2005. i 2006.) u klasama, hladno, kiπno i vrlo kiπno. Ove godine je srednja godiπnja temperatura za Zagreb GriË (dijeli 7-9. mjesto od 1861.) u skladu s globalnom ocjenom temperature (6 po redu od 1850.) iako se to ne moæe primijeniti na cijelo podruëje Hrvatske. Veza izmeappleu globalne promjene klime i promjena na uæim podruëjima nije i ne mora biti jednoznaëna, jer na uæim podruëjima moæe biti sasvim suprotan trend za jednu ili nekoliko godina.

34 PRIKAZI br. 16 LITERATURA WMO, 1983: Guide to climatological practice, WMO No 100, Geneva. Conrad V., Pollak L. W., 1950: Methods in Climatology, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts. Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseënih temperatura zraka i mjeseënih koliëina oborine na podruëju Hrvatske u Specijalnom Alpex periodu; Simpozij Dinamika vjetra i strujanja u sjevernom Jadranu rezultati Alpex, Institut za oceanografiju Split. Katuπin Z., Juras V., 1983: Klimatska analiza srednjih mjeseënih koliëina oborina i srednjih mjeseënih temperatura zraka u 1983. godini na podruëju SRH; RHMZ RH Zagreb, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SR Hrvatskoj. Katuπin Z., Juras V., PandæiÊ K., 1989: Analiza klimatskih elemenata na podruëju SRH u 1988.god., RHMZ SRH, Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike u SRH u 1988. godini. Katuπin Z., Cividini B., Dimitrov T., GajiÊ-»apka M., Hrabak-Tumpa G., JurËec V., Juras V., KauËiÊ D., LukπiÊ I., MilkoviÊ J., PandæiÊ K., Pleπko N., Poje D., VidiË S., VuËetiÊ M., ZaninoviÊ K., 1990.: Hrvatski klimatski program (1991 2000), RHMZ RH, Prikazi br. 6; str. 1 80. Katuπin Z., 1991: Kontinuirana nadolazeêa opasnost zbog predviappleene promjene klime; Izvanredne meteoroloπke i hidroloπke prilike 1990. u Republici Hrvatskoj, RHMZ RH, Zagreb. Katuπin Z., 1991: Monitoring klime na podruëju Hrvatske, RHMZ RH, Zagreb. Katuπin Z. et al., 1993: Croatian Climate Programme, Projects Rewiew 1991 2000, Meteorological and hydrological Service of the Republic of Croatia, Zagreb p. 1 25. Katuπin Z., 2005: Croatian Climate Observing System, Meteorological and Hydrological Service of Croatia, The Ministry of Environmental Protection, Physical Planning and Construction, Croatia Katuπin Z., 2005: Hrvatski klimatski motriteljski sustav; DHMZ Zagreb, Ministarstvo za zaπtitu okoliπa, prostorno ureappleenje i graappleevinarstvo, Zagreb GalekoviÊ G., 1994: Izrada programa za obradu HRKLIMA izvjeπtaja, DHMZ RH, struëni rad. KobeπËak T., 1994: Algoritam za operativno praêenje klime na temelju sustava HRKLIMA izvjeπtaja, DHMZ RH, struëni rad. WMO, 1995: The World Climate Programme, 1996 2005; WMO/TD No.701, Geneva WMO, 2001: Climate Change 2001, IPCC Third assessment reports WG1, WG2, WG3, IPCC Summaries for policymakers WG1, WG2, WG3, IPCC Synthesis Report to the TAR. WMO, 2006: WMO Statement on the status of the Global Climate in 2006; World Meteorological Organization, Geneva, WMO-No. 768. Bilten iz podruëja meteorologije, hidrologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa 2006., br. 1 10, DHMZ, Zagreb. PRIKAZI br. 15, 2006: PraÊenje i ocjena klime u 2005. godini, DHMZ, Zagreb DHMZ: http://meteo.hr

PRIKAZI br. 16 35 Prilog br. 1: Sastanak Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (GEOSS), Grupa o motrenjima, Zemlje, GEO III, plan rada za 2007 2009. Annex No 1. Session Group on Earth Observation, Third Plenary Session, GEO III, 2007 2009 Plan Prilog br. 2: Prikaz globalnih anomalija temperature za razdoblje 1860 2006. Annex No. 2: Global temperatures anomalies for 1860 2006. Prilog br. 3: Srednje dnevne temperature zraka za Zagreb GriË, sijeëanj do prosinac 2006. i odstupadnje od dugogodiπnjeg prosjeka Annex No. 3. Mean daily air temperatures for Zagreb GriË, January to December 2006 and deviations from longtime means Prilog br. 4: Srednje dnevne temperature zraka za Split Marjan sijeëanj do prosinac 2006., i odstupanje od dugogodiπnjeg prosjeka Annex No. 4. Mean daily temperature for Split Marjan, January to December 2006 and deviations from longtime means Prilog br. 5: Mreæa klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj, (motrenja u 7, 14, 21h, srednje mjesno vrijeme) stanje 31. prosinca 2006. Annex No. 5. Climatological stations (observations at 7, 14, 21 h, mean local time) network, at 31 Decembar 2006. Prilog br. 6: Glavna meteoroloπka postaja Zaviæan (1594 m), Hrvatska, u zimskim uvjetima Annex No. 6. Main meteorological station Zaviæan (1594 m), Croatia, under winter condition

PRIKAZI br. 16 37 Prilog br. 1: Sastanak Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (GEOSS), Grupa o motrenjima, Zemlje, GEO III, plan rada za 2007 2009. Annex No 1. Session Group on Earth Observation, Third Plenary Session, GEO III, 2007 2009 Plan Sastanak Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (GEOSS), Session Group on Earth Observation, Third Plenary Session, GEO III odræan 28. 29. studeni 2006., u Meappleunarodnom konferencijskom centru u Bonn-u. Na sastanku su sudjelovali mr. sc. Ivan»aËiÊ i Zvonimir Katuπin, dipl. ing. Sastanku su predsjedali kovoditelji GEO: Zheng Guoguang, zamjenik direktora, Meteoroloπka sluæba Kina; Zoran StanËiÊ, direktor za istraæivanje, Europska zajednica; Phil Mjwara, glavni direktor, Odjel za znanost i tehnologiju, Juæna Afrika; Conrad Lautenbacher, podsekretar za Oceane i atmosferu, Sjedinjene AmeriËke Dræave, i u ime administracije GEO, Jose Achache, direktor Global Earth Observation Secretariata. PLAN RADA GEO ZA RAZDOBLJE 2007. 2009., PO PODRU»JIMA I ODBORIMA GEOSS, S OZNAKOM ZADATKA I NOSITELJIMA 1. Prirodne katastrofe Zadaci koji se nastavljaju: DI-06-02: Poboljπanje i koordinacija seizmoloπke mreæe (GSN, FSDN i USA) DI-06-03: Integracija InSAR tehnologije ( radari za praêenje i prognozu katastrofa) (IGOS-P i GrËka) DI-06-04: Provedba cunamijskog sustava za rano upozorenje na globalnoj razini (IOC, FSDN, GSN i UNOSAT) DI-06-07: Kartiranje i zoniranje prirodnih katastrofa (IGOS-P i WMO) DI-06-08: Definicija i provedba pristupa prirodnim katastrofama viπestrukim obuhvatom (multihazard) (WMO) DI-06-09: Upotreba satelita u upravljanju opasnostima(wmo i Kina) DI.06-13: Provedba sustava upozorenja na poæare na globalnoj razini (Portugal i GTOS) Novi zadaci DI- 07-01: Upravljanje opasnostima od poplava (POGO i WMO) 2. Zdravlje Zadaci koji se nastavljaju: HE-06-03: Prognoza zdravstvenih opasnosti (Francuska i WMO) Novi zadaci: HE-07-01: Poboljπanje motriteljskih i informacijskih sustava za zdravlje (CEOS) HE-07-02: Monitoring i modeliranje okoliπa i zdravlja (CEOS, CNES i POGO) HE-07-03: Integriranje monitoringa atmosferskog oneëiπêenja, modeliranja i prognoze (UNECE CLRTAP HTAP, WMO, Brazil, Nizozemska, USA, ECMWF, CEOS, CNES i POGO)

38 PRIKAZI br. 16 3. Energija Zadaci koji se nastavljaju EN-06-04: Upotreba novih motriteljskih sustava za energiju (IEEE, IGOS-P i WMO) Novi zadaci: EN-07-01: Upravljanje energetskim izvorima (Norveπka, CEOS, ICSU, IEA i EC) EN-07-02: Monitoring utjecaja energije na okoliπ (Juæna Afrika, CEOS, IEEE i EC) EN-07-03: Planiranje energetske politike (CEOS i EC) 4. Klima Zadaci koji se nastavljaju CL-06-01: Napori za odræivo reprocesiranje i reanalizu podataka, nizovi historijskih podataka (GCOS) CL-06-02: KljuËni klimatski podaci iz satelitskog sustava (USA, CEOS, GCOS i WMO) CL-06-03: KljuËna terestriëka motrenja za klimu (GTOS) CL-06-05: Doprinos GEOSSa Meappleunarodnoj polarnoj godini (Portugal i WCRP (CLiC) CL-06-06: Globalni oceanski motriteljski sustav ( POGO) Novi zadaci: CL-07-01: Sustav prognoze vremena i klime bez razgraniëenja (ICSU, WCRP, WMO) 5. Voda Zadaci koji se nastavljaju WA-06-02: PrognostiËki modeli za upravljanje suπom i vodnim bogatstvima (WCRP i IGOS-P) WA-06-05: Monitoring vodnog ciklusa na prizemnim postajama (insitu) (Portugal i GOOS) WA-06-07: Program izgradnje moguênosti za upravljanje vodnim bogatstvom (IGOS-P) Novi zadaci: WA-07-01: Globalni monitoring kvalitete voda (IGWCO, NASA, JAXA, ESA, CSIRO, ICSU, CEOS i POGO) WA-07-02: Satelitsko mjerenje koliëine vode i integracija sa prizemnim (insitu) podacima (IAG, GCOS, WCRP, CEOS i IGWCO) 6. Vrijeme Zadaci koji se nastavljaju WE-06-01: Prizemni WMO Globalni motriteljski sustav (GOS), za vrijeme (WMO) WE-06-02: Svemirski Globalni motriteljski sustav za vrijeme. (WMO) WE-06-03: THORPEX viπeznaëni globalni prognostiëki sustav. (WMO) WE-06-05: NumeriËka prognoza vremena, izgradnja moguênosti za pomoê zemljama u razvoju (SAD, GrËka, panjolska i WMO) Novi zadaci: WE-07-01: Prikupljanje podataka za operativnu upotrebu (Australija i WMO) WE-07-02: Pokazni projekt pripreme usluga po pitanju vremena za Olimpijske igre Peking 2008. (Kina, Australia, Austrija, Francuska, Kanada, USA i Japan)

PRIKAZI br. 16 39 7. Ekosustavi Zadaci koji se nastavljaju EC-06-01: Zdruæeno globalno motrenje ugljika (USA i IGOS-P) EC-06-02: Klasifikacija ekosustava ( USA i Paragvaj) EC-06-07: Regionalna mreæa za ekosustave (USA, POGO i GTOS) Novi zadaci: EC-07-01: Globalna mreæa za motrenje i monitoring ekosustava (USGS, NASA, Paragvaj, CEOS, UNEP-WCMC) 8. Poljoprivreda Zadaci koji se nastavljaju AG-06-01: GEOSS poljoprivredni stateπki plan (FAO) AG-06-02: Koriπtenje podataka u poljoprivredi ( panjolska i SAD) AG-06-04: Kartiranje πuma i praêenje (monitoring) promjena (SAD, FAO i GTOS) AG-06-07: Centri obuke za poljoprivredu, o upotrebi podataka GEOSS (Nizozemska) Novi zadaci: AG-07-01: Unaprjeappleenje mjerenja biomase (tajniπtvo GEO) AG-07-02: Upravljanje rizicima u poljoprivredi (WCRP) AG-07-02: Operativni poljoprivredni monitoring sustav (tajniπtvo GEO, IGOS-P IGOL) 9. RazliËitost vrsta Zadaci koji se nastavljaju BI-06-02: Zahtjevi razliëitosti vrsta u Zemaljskim motrenjima (DIVERSITAS) BI-06-03: Prikupljanje povjesnih podataka razliëitosti vrsta (GBIF) Novi zadaci: BI-07-01: Monitoring i motriteljska mreæa razliëitosti vrsta (USGS, NASA, Paragvaj, UNEP-WCMC, RAMSAR i UNESCO) BI-07-02: Monitoring sustav invazivnih vrsta. (USGS, NASA i IUCN) 10. Odbor za korisnike (User Committee) Zadaci po GEO odborima: US-06-01: Prepoznavanje prvenstava zadataka i spajanja meappleu projektima (User Interface Committee i GEO tajniπtvo) US-06-02: Pilot zajednice u praksi (dalje definiranje korisniëkih potreba po podruëjima GEO) (IGOS-P i User Interface Committee) Novi zadaci: US-07-01: Nowcasting i prognoza za primjenu korisnicima (FINSKAi WMO) US-07-02: UN milenijski razvojni ciljevi (CEOS, GCOS, UNEP i WCRP) US-07-03: Upravljanje rizicima okoliπa (GCOS) Odbor za arhitekturu i podatke (Architecture and Data Committee) 11. Arhitektura Zadaci koji se nastavljaju: AR-06-11: Zaπtita radiofrekvencija (WMO)

40 PRIKAZI br. 16 Novi zadaci: AR-07-01: Meappleuoperativni aranæmani za GEOSS ( CEOS, EC, ESA, IEEE, USGS, WMO, Japan i Architecture and Data Committee) AR-07-02: Provoappleenje interfejsa za GEOSS (veze meappleu sustavima za prikupljanje podataka) (CEOS, EC, ESA, IEEF, USGS, OGC, Architecture and Data Committee, User Interface Committee and Capacity Building Committee) AR-07-03: Globalni referentni geodetski okviri (IAG, GGOS) i CEOS) AR-07-04: Obveze GEOSS komponenata (prve komponente WMO WIS i GEONETC-ast) (Zadatak je ustanovilo tajniπtvo GEO) 12.. Upravljanje podacima Zadaci koji se nastavljaju DA-06-01: naëela GEOSS razmjene podataka ( CODATA) DA-06-02: strategija GEOSS osiguranja kvalitete (CEOS i IEEE) DA-06-03: Pokazne tehnike Ensemble prognoze ( UK i GrËka) DA-06-04: Podaci, podaci o podacima (metadata) i usklaappleivanje proizvoda ( USA) DA-06-05: Pravilnik za temeljne geografske podatke (Japan i ISCGM) DA-06-09: GEOSS najpraktiëniji naëin voappleenja registara (IEEE) Novi zadaci: DA-07-01: DEM (Digital Elevation Model) meappleuoperativnost (nastajanje globalne koordinirane baze podataka). (tajniπtvo GEO) DA-07-02: Globalni zemljin pokrivaë (GTOS i CEOS) DA-07-03: Virtualni ustroj (akcija CEOS za postizanje bolje prostorne i spektralne rezolucije u upravljanju i raspodjeli podataka). (CEOS) DA-07-04: Senzor WEB osposobljavanje za unapreappleenje prizemne motriteljske mreæe (OGC, Juæna Afrika i IEEE) DA-07-05: Alati za proizvode na temelju podataka, na viπoj razini (CEOS) DA-07-06: Sustav za integraciju i analizu podataka (Japan) 13. Odbor za izgradnju moguênosti (Capacity Building Committee) Zadaci koji se nastavljaju CB-06-04: GEONETCast (near real-time data dissemination system) (SAD, EUMETSAT i WMO) Novi zadaci CB-07-01: Provoappleenje strategije izgradnje moguênosti s podzadacima CB-07-01a: Pronalaæenje donatora ( panjolska) CB-07-01b: Prepoznavanje najboljeg naëin provoappleenja, prepreka i potreba (Ëlanice GEO i Organizacije koje sudjeluju) CB-07-01c: Pokazatelji izvrπenja izgradnje moguênosti (zajednica GEO) CB-07-01d: Izgradnja nacionalnih i regionalnih moguênosti (UNEP) CB-07-01e: Open Source Software (Brazil i Juæna Afrika) 14. Odbor za znanost i tehnologiju (Science and Technology Committee) Odræat Êe sastanak poslije GEOIII i redefinirati zadatke za razdoblje 2007 2009.

PRIKAZI br. 16 41 15. Radna grupa za cunami (Tsunami Working Group) Obavljaju se pregovori da se cunamijska radna grupa transformira u multi hazard Working Group/committee. Naglaπeno je da kratkoroëni rezultati nekih projekata ne predstavljaju njihov zavrπetak i da se treba nastaviti kontinuiranim radom. Izraappleena je matrica sudjelovanja u izvrπenju zadataka za razdoblje 2007 2009. SkraÊenice koriπtene na GEO III: AMDAR Aircraft Meteorological Data Relay ANTARES A Network for Enhancement of the Education and Scientific Research APEC Asia-Pacific Economic Cooperation APFM Associated Programme on Flod Managment ASEAN Association of Southeast Asian Nations AVHRR Advanced Very High Resolution Radiometer B08FDP Beijing 2008 Forecasting Demonstration Project B08RDP Beijing 2008 Research and Development Project CBD Convention of Biological Diversity CEOS Committee on Earth Observation Satellites CLRTAP Convention on Long-Range Transboundary Art Pollution CNES Centre National d Etudes Spatiales CSIRO Commonwealth Scientific and Industrial Research Organization (Australia) DAPHNE Deployment of Asia-Pacific-Indian Ocean Hazard Mitigation Network DEM Digital Elevation Model EC European Commission ECMWF European Centre for-medium-range Weather Forecasts ESA European Space Agency EUMETSAT European Organisation for the Exploitation of Meteorological Satellites FAO Food and Agriculture Organization FAPAR Fraction of Absorbed Photosynthetically Active Radiation FDSN International Federation of Digital Seismograph Networks GBIF Global Biodiversity Information Facility GEO Group on Earth Observation GEOSS Global Earth Observation System of Systems GIS Geographical Information System GMES Global Monitoring for Environment and Security GNSS Global Navigation Satellite System GOFC-GOLD Global Observation of Forest and Land Cover Dynamics GCOS Global Climate Observing System GGOS Global Geodetic Observing System GOOS Global Ocean Observing System GOS Global Observing System GTOS Global Terrestrial Observing System GPM Global Precipitation Measurement GSN Global Seismographic Network HMA Heterogeneous Mission Accessibility (ESA) HTAP (Task force on) Hemispheric Transport of Air Pollution IAG International Association of Geodesy

42 PRIKAZI br. 16 IEA ICSU IEEE IGACO IGCO IGOL IGOS-P IGWCO ILTER InSAR IOC IPY ISDR ITU IUCN ISSG JAXA JCOMM MERIS MODIS NASA NEPTUNE OGC OSS POGO SAR SPOT SPOT-VGT SRR SSC SST THORPEX TIGGE UN UNECE UNEP UNEP-WCMC UNESCO UNOSAT USA USGS VENUS WCRP WIS WMO International Energy Agency International Council for Science Institute of Electrical and Electronics Engineers Integrated Global Atmospheric Composition Observations Integrated Global Carbon Obervation Integrated Global Observations for Land Integrated Global Observing Strategy Partnership Integrated Global Water Cycle Observation International Long Term Ecological Research Network Interferometric Synthetic Aperture Radar Intergovernmental Oceanographic Commission International Polar Year International Strategy for Disaster Reduction International Tellecommunication Union International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources (World Conservation Union) IUCN/SSC Invasive Species Specialist Group Japan Aerospace Exploration Agency Joint WMO-IOC Technical Commission on Oceanographic and Marine Meteorology Medium Resolution Imaging Spectrometer Moderate Resolution Imaging Spectroradiometer National Aeronautics and Space Administration The North.east Pacific Time-series Undersea Network Experiments Open Geospatial Consortium Open Source Software Partnership for Observation of the Global Ocean Synthetic Aperture Radar Systeme Probatoire d` Observation Terrestre SPOT Vegetation Short Range Radar Species Survival Commission Sea Surface Temperature The Observing system Research and Predictability Experiment (WMO, ICSU) THORPEX Interactive Global Grand Ensmble United Nations United Nations Economic Commission for Europe United Nations Environment Programme UNEP World Conservation Monitoring Centre United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization United Nations Operational Satellite Applications Programme United States of America United States Geological Survey The Victoria Experimental Network Under the Sea World Climate Research Programme (IOC, WMO, ICSU) WMO Information System World Meteorological Organization

PRIKAZI br. 16 43 Prilog br. 2: Prikaz globalnih anomalija tmperature za razdoblje 1860 2006. Annex No. 2: Global temperatures anomalies for 1860 2006. 0.6 1876-78 1883 1899-1900 1902 1904-05 1912 1913-15 1916-1918 1920 1925-26 1940-41 1944 El Niño (najveêi u 19. stoljeêu) Erupcija vulkana Krakatoa 1954-55 1956 El Niño Erupcija vulkana Pelée/Soufrère El Niño 1963 Erupcija vulkana Novarupta (Katmai) El Niño La Niña PoËetak zatopljenja u 20. stoljeêu El Niño El Niño Najtoplija godina stoljeêa prije 1983. La Niña Erupcija vulkana Bezimjannyj Erupcija vulkana Agung El Niño La Niña PoËetak zatopljenja krajem 20. stoljeêa Erupcija vulkana El Chichón El Niño El Niño Erupcija vulkan Pinatubo (najveêi u 20. stoljeêu) El Niño (najveêi u 20. stoljeêu) El Niño (najveêi u 20. stoljeêu) Najtoplija godina 20. stoljeêa 1972-73 1973-74 1975 1982 1982-83 1986-88 1991 1991-95 1997-98 1998 ODSTUPANJE OD 1961-1990 ( C) 0.4 0.2 0.0-0.2-0.4-0.6 1860 1870 1880 1890 1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 GODINE Temperaturne anomalije Glaappleeno s binomalnim filterom Izvor: Climatic Research Unit, University of East Anglia and Hadley Centre, The Met. Office, UK Slika 1. Prikaz kombiniranih godiπnjih globalnih temperatura zraka i mora za razdoblje 1860 2006, u odnosu na razdoblje 1961 1990, za svijet; neprekidna linija predstavlja klizne desetogodiπnje vrijednosti, glaappleene binomnim filterom.

44 PRIKAZI br. 16 Prilog br. 3: Srednje dnevne temperature zraka za Zagreb GriË, sijeëanj do prosinac 2006. u odnosu na dugogodiπnji prosjek (1861 2005) srednjih dnevnih temperatura, standardna odstupanja ±σ ± 2σ od dugogodiπnjeg prosjeka i dnevne koliëine oborine za 2006. godinu Annex No. 3. Mean daily air temperatures for Zagreb GriË, January December 2006, in relation with long-term (1861-2005) mean daily temperatures, standard deviations ±σ ± 2σ from long-term (1861-2005) means and daily amount of precipitations for 2006 C mm 35 90 25 75 15 60 5 45-5 30-15 15-25 1 I 31 II 1 III 31 IV 30 V 30 VI 29 VII 29 VIII 28 IX 27 X 27 XI 26 XII 26 mjesec/month RR oborina OBORINA RR precipitation 0 t 2006.god. t - t t -1861-2005 t1861-2005 srednje dnevne temperature zraka od siječnja do prosinca 2006. godine mean daily air temperatures for 2006. (January December) srednje dnevne temperature zraka, razdoblje 1861 2005 long-term mean daily air temperatures, period 1861 2005. σ standardno odstupanje (+) od dugogodišnjeg prosjeka (1861 2005) t+s σ standard deviations (+) from long-term means daily air temperatures, period 1861 2005. 2σ dvostruko standardno odstupanje (+) od dugogodišnjeg prosjeka (1861 2005) t+2s 2σ double standard deviations (+) from long-term means daily air temperatures, period 1861 2005. -σ standardno odstupanje (-) od dugogodišnjeg prosjeka (1861 2005) t-s -σ standard deviations (-) from long-term means daily air temperatures, period 1861 2005. -2σ dvostruko standardno odstupanje (-) od dugogodišnjeg prosjeka (1861 2005) t-2s -2σ double standard deviations (-) from long-term means daily air temperatures, period 1861 2005.

PRIKAZI br. 16 45 Prilog br. 4: Srednje dnevne temperature zraka za Split Marjan, sijeëanj prosinac 2006. u odnosu na dugogodiπnji prosjek (1948 2005) srednjih dnevnih temperatura, standardna odstupanja ±σ ± 2σ od dugogodiπnjeg prosjeka i dnevne koliëine oborine za 2006. godinu Annex No. 4. Mean daily air temperatures for Split-Marjan, January December 2006, in relation with long-term (1948-2005) mean daily temperatures, standard deviations ±σ ± 2σ from long-term (1948-2005) means and daily amount of precipitations for 2006 C mm 35 90 25 75 15 60 5 45-5 30-15 15-25 1 I 31 II 1 III 31 IV 30 V 30 VI 29 VII 29 VIII 28 IX 27 X 27 XI 26 XII 26 mjesec/month RR oborina OBORINA RR precipitation 0 2006.god. t t - t t -1861-2005 t1861-2005 srednje dnevne temperature zraka od siječnja do prosinca 2006. godine mean daily air temperatures for 2006. (January December) srednje dnevne temperature zraka, razdoblje 1948 2005 long-term mean daily air temperatures, period 1948 2005. σ standardno odstupanje (+) od dugogodišnjeg prosjeka (1948 2005) t+s σ standard deviations (+) from long-term means daily air temperatures, period 1948 2005. t+2s 2σ dvostruko standardno odstupanje (+) od dugogodišnjeg prosjeka (1948 2005) 2σ double standard deviations (+) from long-term means daily air temperatures, period 1948 2005. -σ standardno odstupanje (-) od dugogodišnjeg prosjeka (1948 2005) t-s -σ standard deviations (-) from long-term means daily air temperatures, period 1948 2005. -2σ dvostruko standardno odstupanje (-) od dugogodišnjeg prosjeka (1948 2005) t-2s -2σ double standard deviations (-) from long-term means daily air temperatures, period 1948 2005.

46 PRIKAZI br. 16 Prilog br. 5: Mreæa klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj, (motrenja u 7, 14, 21 h, srednje mjesno vrijeme) stanje 31. prosinca 2006. Annex No. 5 Climatological stations in Croatia (observations at 7, 14, 21 h, mean local time) network, at 31 Decembar 2006 ČAKOVEC CELEGA POREČ ROVINJ SV. IVAN NA PUČINI PARG BOTINEC CRNI LUG- NP RISNJAK DELNICE ABRAMI LOKVE BOSILJEVO BOTONEGA RIJEKA VRELO LIČANKE GORINCI-LEŠĆE VRH UČKE KUKULJANOVO BEGOVO RAZDOLJE LETAJ BRANA VOLOSKO BAKAR DREŽNICA OGULIN ČEPIĆ PAZIN RI-AERO CRIKVENICA SLUNJ PLAŠKI MALINSKA BRINJE LABIN PONIKVE PULA PU-AERO CRES KRK RAB SENJ ZAVIŽAN PREGRADA SOŠICE SAMOBOR JASTREBARSKO KARLOVAC PLITVICE OTOČAC LIČKO LEŠĆE ZABOK STUBIČKE TOPLICE VARAŽDIN NOVI MAROF SISAK LUDBREG SV.I.ZELINA BJELOVAR PUNTIJARKA ZG-RIM ZG-MAKSIMIR BILOGORA ZG-GRIČ ŠIBICE ZG-AERO KORENICA KRAPINA TOPUSKO BEDNJA OBOROVO VUKOJEVAC PETRINJA HRV. KOSTAJNICA KRIŽEVCI SUNJA KOPRIVNICA ČAZMA STRUŽEC KUTINA OPEKE ĐURĐEVAC DARUVAR LIPIK NOVSKA VIROVITICA ZVEČEVO VOĆIN NOVA GRADIŠKA-CERNIK SLATINA POŽEGA D. MIHOLJAC NAŠICE KUTJEVO-VIDIM KUTJEVO-MITROVAC SL. BROD VALPOVO OSIJEK-ČEPIN ĐAKOVO BELI MANASTIR BRESTOVAC-BELJE VINKOVCI OS-AERO GRADIŠTE ŽUPANJA KOPAČKI RIT VUKOVAR ILOK M. LOŠINJ ČIKAT M. LOŠINJ BAŠKE OŠT. KARLOBAG GOSPIĆ DONJI LAPAC Glavna meteorološka postaja / Main meteorological station SILBA PAG STARIGRAD PAKLENICA UDBINA Klimatološka postaja / Ordinary meteorological station LOVINAC BOŽAVA ZADAR NOVIGRAD ZD-AERO KUKLJICA BENKOVAC GRAČAC KNIN BIOGRAD SESTRICE- VELE DRNIŠ ŠIBENIK SINJ SPLIT-AERO SPLIT-MARJAN RIČICE IMOTSKI SUTIVAN ŠESTANOVAC BOL SUMARTIN MAKARSKA JELSA VRGORAC KOMIŽA HVAR V. LUKA PLOČE OREBIĆ KUNA KORČULA METKOVIĆ OPUZEN LASTOVO GOVEĐARI STON DUBROVNIK PALAGRUŽA DU-AERO MOLUNAT

PRIKAZI br. 16 47 Prilog br. 6: Glavna meteoroloπka postaja Zaviæan (1594 m), Hrvatska, u zimskim uvjetima (snimio Ante VukuπiÊ) Annex No. 6: Main meteorological station Zaviæan (1594 m), Croatia, under winter conditions (photo Ante VukuπiÊ)

48 PRIKAZI br. 16 Meteoroloπki instrumenti okovani visokim snijegom i niskim temperaturama, Zaviæan (1564 m), Hrvatska Meteorological instruments under high snow cover and low temperatures, Zaviæan (1564 m), Croatia

PRIKAZI br. 16 49 Mjerenje sadræaja vode od snijega po slojevima na glavnoj meteoroloπkoj postaji Zaviæan (1564 m), Hrvatska Snow water content measurement for diferent layers, main meteorological station, Zaviæan (1564 m), Croatia

50 PRIKAZI br. 16 Motriliπte pod snijegom na glavnoj meteoroloπkoj postaji Zaviæan (1564 m), Hrvatska Place for meteorological measurements, main meteorological station, Zaviæan (1564 m), Croatia